Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati pla─çu?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomo─ç drugima
NE
Rezultati | Arhiva
 
Radno socijalni odnosi
Piše: Doktor radnog prava Danica Lisičar

 
 
1/16/2009 - Kolektivni ugovor - izvor prava radnika
 
  • Kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj nema dugu tradiciju. U vrijeme kada Hrvatska nije bila samostalna dr┼żava, prava radnika su se zakonom ure─Ĺivala kao statusna prava, te se kolektivni ugovori kao izvori radni─Źkih prava nisu niti sklapali. Sklapanje kolektivnih ugovora u skladu sa me─Ĺunarodnim radnim pravom ( Konvencija Me─Ĺunarodne organizacije rada broj 98 ), u Republici Hrvatskoj je zapo─Źelo 01.01.1996 .godine, kada se je po─Źeo primjenjivati Zakon o radu. Istina i po─Źetkom devedesetih godina pro┼ílog stolje─ça je Hrvatska gospodarska komora u ime poslodavaca sklapala kolektivne ugovore, ali oni nisu bili u skladu sa normama me─Ĺunarodnog radnog prava.

    Ako se uzme u obzir da kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj ima relativno kratku tradiciju, ipak, mo┼że se re─çi da su prava koja su radnici ostvarili temeljem kolektivnih ugovora od neprocjenjive va┼żnosti za socijalni i gospodarski polo┼żaj radnika na tr┼żi┼ítu rada. Iz ove einjenice se otvara niz pitanja koja su radnicima jo┼í uvijek nedovoljno poznata, a neka od najva┼żnijih su:
  • ┼áto je zapravo kolektivni ugovor?
  • Da li kolektivni ugovor kao takav ide u prilog radnicima ili poslodavcu?

    U ovom kratkom osvrtu na institut kolektivnih ugovora ─çe se ukratko odgovoriti na ova pitanja.
    Kolektivni ugovor je poseban ugovor radnog prava koji u pisanom obliku dobrovoljno sklapaju poslodavci ili udruge poslodavaca ( iznimno i Vlada RH na strani poslodavca u javnim i dr┼żavnim slu┼żbama ), te sindikati ili udruge sindikata s druge strane. Radnici samostalno, bez sindikata, ne mogu sklopiti va┼że─çi kolektivni ugovor.

    Kolektivni ugovor ima karakteristike ugovora jer ga dobrovoljno sklapaju ugovorne strane i njime ure─Ĺuju me─Ĺusobne odnose, ali, kolektivni ugovor ima i karakteristike propisa jer ure─Ĺuje prava tre─çih, tj, radnika, ┼íto mu je i najva┼żnija svrha, a obavezno se mora i objaviti, ┼íto je karakteristika za propise.

    Kolektivni ugovor sadr┼żava odredbe kojima se ure─Ĺuju prava i obveze stranaka koje su sklopile kolektivni ugovor tj. poslodavca i sindikata ( obvezni dio kolektivnog ugovora ), ali i pravna pravila kojima se ure─Ĺuje sklapanje, sadr┼żaj i prestanak ugovora o radu radnika kod tog poslodavca, pitanje za┼ítite na radu, osiguranja od posljedica nesretnog slu─Źaja, pitanja iz djelokruga rada radni─Źkih vije─ça i prava sindikata, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u vezi sa radnim odnosom radnika ( normativni dio kolektivnog ugovora ).

    Na koga se primjenjuje kolektivni ugovor?
    Iako je prema me─Ĺunarodnim izvorima radnog prava i na temelju Konvencije broj 98. Me─Ĺunarodne organizacije rada u ve─çini zemalja kolektivni ugovor izvor prava za ─Źlanove sindikata koji ga je sklopio ili mu naknadno pristupio, u Hrvatskoj je ovo pitanje dodatno ure─Ĺeno odredbama Zakona o radu.
    Polaze─çi od ─Źinjenice da bi se za radnike zaposlene kod jednog poslodavca u slu─Źaju kada svi radnici nisu ─Źlanovi sindikata koji je sklopio kolektivni ugovor primjenjivali razli─Źiti izvori prava, zakonodavac je odredbom ─Źlanka 12. Zakona o radu ( NN 137/04. ) takvu mogu─çnost otklonio time ┼íto je obvezao poslodavca da je u slu─Źaju razli─Źitog ure─Ĺenja odre─Ĺenog prava kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i dr. ) na sve radnike obvezan primjeniti najpovoljnije pravo. To zna─Źi da se kolektivni ugovor koji je sklopljen na razini jednog poslodavca u pravilu primjenjuje na sve radnike neovisno o njihovoj pripadnosti ili nepripadnosti sindikatu ili sindikatima koji su ga sklopili.

    Upravo ova odredba predstavljala je osnovu za ure─Ĺenje jednog drugog instituta, doprinosa solidarnosti, prema kojem bi ne─Źlanovi sindikata trebali participirati za kori┼ítenje prava iz kolektivnog ugovora. Me─Ĺutim, odredba o doprinosu solidarnosti je ukinuta odlukom Ustavnog suda kao neustavna.

    Dakle, va┼żno je re─çi da je kolektivni ugovor za radnike najva┼żniji izvor prava jer se njime prava radnika mogu samo pove─çati u odnosu na sklopljene ugovore o radu ili pravilnik o radu. Va┼żno je i to da je kolektivni ugovor jedini akt koji se ne mo┼że mijenjati jednostrano, voljom poslodavca, nego samo obostrano, dakle, voljom poslodavca i sindikata. Strate┼íki gledano, dobar kolektivni ugovor bi trebao biti glavni cilj svakog sindikata, jer jedino on jam─Źi prava i za┼ítitu radnika. Pravo koje je ugovoreno kolektivnim ugovorom je utu┼żivo, pa prema tome i ostvarivo. Dakle, kolektivni ugovor se sklapa u interesu radnika. Poslodavac koji po┼ítuje zakon ─çe tako─Ĺer imati interes za sklapanje kolektivnog ugovora jer time osigurava dobru radnu atmosferu i socijalni mir.

    U Hrvatsko je sklopljeno malo kolektivnih ugovora u odnosu na broj sindikata. To govori da su u mnogim tvrtkama sindikati slabi, da se ne uspiju nametnuti i sklopiti kolektivni ugovor kojim bi pove─çali prava i za┼ítitili svoje ─Źlanove. Iako je danas kod ure─Ĺivanja prava radnika prisutan op─çi trend smanjenja prava i fleksibilizacije radnog odnosa, radnici u tvrtkama u kojima je sklopljen kolektivni ugovor su toga po┼íte─Ĺeni, jer odredbe kolektivnog ugovora jam─Źe prava sve dok je kolektivni ugovor na snazi, odnosno, dok ih zajedni─Źki ne izmjene poslodavac (i) i sindikat (i ). Dakle, kolektivni ugovor za radnike nema alternativu.On je najve─ça garancija prava, za┼ítite i sigurnosti radnika u radnom odnosu.
 
Rsnovosti
   Teme
1/16/2009
9/29/2008
 
  Sva prava pridržana A design