- Zahtjevi sindikalnih središnjica za novu sliku Hrvatske
Zagreb, 21. listopad 2009.
Svih pet sindikalnih središnjica, uključujući i našu, predstavili su svoje zahtjeve Vladi RH na sastanku s premijerkom, gđom Jadrankom Kosor, u srijedu 21. listopada. Niz sindikalnih zahtjeva smjera na veliko pospremanje u društvu radi radikalne promjene slike naše zemlje. ~ Tražimo dostojanstvo, pravdu i razvoj za naše građane. Tražimo zemlju u kojoj niti jedan čovjek nije iznad zakona, zemlju u kojoj se poštuju propisi i vlastita pravila, zemlju u kojoj se isplati raditi, učiti i poduzimati. Tražimo preuređenje Hrvatske po uzoru na nordijske zemlje (tj. konkurentnost na tržištu i solidarnost u društvu). Bude li Vlada ozbiljno pristupila razgovorima o našim zahtjevima s njom ćemo raditi za stolom i ugovoriti socijalni pakt, s jasno definiranim rokovima za realizaciju svake etape pakta.
Ne bude li ova Vlada to mogla, sindikati će se za iste ciljeve boriti s građanima na ulici. Prvi sastanak na tu temu bio je relativno ohrabrujući, dogovoren je način pregovaranja oko pojedinih tema, a i zahtjevi vezani oko Zakona o radu su od strane Vlade RH prihvaćeni. Upoznajte se s našim zahtjevima.
PRVI RADNI PRIJEDLOG za žuran sastanak s predsjednicom Vlade radi izrade Socijalnog sporazuma
POLAZNI ZAHTJEVI SINDIKALNIH SREDIŠNJICA s prijedlogom rokova
1. Donošenje izmjena Zakona o radu koje će jamčiti poboljšanje položaja radnika u praksi: posebice ograničavanje rada na određeno vrijeme. Ugovori na neodređeno vrijeme moraju ostati/biti temeljni oblik zapošljavanja te ograničavanje tjednog rada na najviše 48 sati, uključujući prekovremeni rad! rok: listopad 2009
2. Utvrđivanje akcijskog plana i primjenu hitnih mjera za rješavanje problema unutarnje nelikvidnosti koja prijeti blokadom ukupne poslovne aktivnosti i daljnjem gubitku radnih mjesta u proizvodnji. rok: listopad 2009 3. Promptna naplata svih poreza koje državni i privatni kapital nije platio državnom proračunu radi nužnog ukidanja kriznog poreza na plaće i mirovine i povrata stope PDV-a na 22 posto, a svakako promptno ukidanje istih po prvim znacima ekonomskog oporavka. Istovremeno je potrebno provesti štednju na rashodovnoj strani Državnog proračuna, bez zahvata u plaće i mirovine, a posebno ukidanjem svih privilegija, s ciljem održanja kupovne moći građana, poticanja proizvodnje i smanjenja sive ekonomije i porezne evazije.
rok: do kraja 2009 4. Smanjivanje javne potrošnje i stavljanje rashoda države u 2010. godini u održive okvire - ukidanje bespovratnih potpora osim onih koje su usmjerene na unapređivanje znanja, inovacija i razvoja; - plan smanjivanja i ukidanja subvencija neuspješnim proizvodnjama, tj. preispitivanje sustava subvencija i njihovo usmjeravanje na proizvođače koji, sukladno razvojnim ciljevima, mogu za sobom „povući“ druge proizvodnje i gospodarske aktivnosti te bitno pridonijeti ukupnom razvoju RH (dodatno, potrebno je uspostaviti efikasni nadzor korištenja subvencija kao i indikatore praćenja njihovih učinaka kako bi se nove mjere bolje „ciljale“); - smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave u skladu s principom racionalne organizacije u funkciji potreba građana. - reformiranje javne uprave i javnih službi te racionaliziranje njihova poslovanja u prvome redu boljom organizacijom, informatizacijom i međusobnim umrežavanjem; - smanjivanje sredstava iz Proračuna za vjerske zajednice i promjena modela njihova financiranja uvođenjem crkvenog poreza; - preispitivanje načina financiranja i pomoći Hrvatima u BIH; - preispitivanje svih državnih investicijskih projekata; - revidiranje popisa branitelja te dovođenje razine njihovih povlastica u sklad s mogućnostima države odnosno u sklad sa socijalnim pravima drugih posebno štićenih kategorija građana; - žurno ukidanje povlaštenih mirovina i njihovo vraćanje pod opći propis; - interventno oporezovanje kapitala na način da kapital na jednaki način snosi teret zatvaranja proračunskog jaza i izlaska iz krize kao što je to snosio i rad (vidi dio o poreznom sustavu); - provođenje dubinske analize poslovanja svih javnih poduzeća, na nacionalnoj i lokalnoj razini, od zapošljavanja, preko davanja različitih pomoći i sponzoriranja, do upravljanja nekretninama i dr. kako bi se otkrile i zatvorile „rupe“ nekontroliranog „curenja“ novca, krađa i korupcije ...). rok: do donošenja državnog proračuna 5. Ukidanje školarina na fakultetima za sve studente koji uredno izvršavaju svoje obaveze. I uvođenje kredita za financiranje ostalih troškova studija. rok: donošenje zakona do kraja 2009, stupanje na snagu za iduću školsku godinu 6. Smjesta utvrditi nove odvjetničke tarife prihvatljive građanima u skladu sa zaključcima GSV-a te preispitati javno-bilježničke ovlasti i tarife. rok: listopad 2009 7. Zahtjevati ispunjenje obaveze Vlade RH prema zakonskim odredbama o minimalnoj plaći i dogovor sa sindikatima o premošćivanju postojećeg nepoštivanja propisa i dogovora. rok: listopad 2009 8. Konačno regulirati rad nedjeljom u skladu sa zaključcima GSV-a. rok: do kraja 2009
U DALJNJEM RADU NA SOCIJALNOM SPORAZUMU VALJA RASPRAVITI I DOGOVORITI SLJEDEĆE PRIJEDLOGE KAO SINDIKALNE ZAHTJEVE Svaki od ovih zadataka mora imati svoje etape, rokove i nositelje te definirane zadatke Vlade, sindikata i poslodavaca u svakoj od etapa. 9. Uspostaviti novu ekonomsku politiku na načelima nordijskog modela što znači: - smanjena uloga države u gospodarstvu, jačanje tržišne regulacije (u mjeri i na način prisutan u skandinavskim zemljama), s ekonomskim kriterijima cijena ali zato snažnom socijalizacijom svih tržišnih posljedica u društvu, radi zaštite siromašnijih i slabijih; - osigurati bolju iskoristivost prirodnih resursa s posebnim naglaskom na njihovo očuvanje kao javnog dobra (bez privatizacije), razvijati obnovljive izvore energije i nove čiste tehnologije, - transparentnost javnih financija - temeljita reforma državne statistike radi zadovoljenja analitičkih potreba društva i države, 10. Uspostaviti novu poreznu politiku (jednako opteretiti i rad i kapital). - redefinirati tzv. namjenske poreze, mirovinski i zdravstveni doprinos, te doprinos za zapošljavanje važno posebno analizirati sa socijalnim partnerima. - ublažavanje poreznih tereta za kapital koji se vraća u proizvodnju; - oporezivanje kapitalne dobiti, dividendi i interventno povećanje poreza na dobit za 3% sumjerljivo i na rok na koji je kriznim porezom oporezovan rad; - oporezovati prodaju poduzeća te lokalni porez za prenamjenu djelatnosti poduzeća; - uvođenje poreza na bogatstvo, poreza na nekretnine koje nisu u stambenoj ili proizvodnoj funkciji, poreza na imovinu čije se porijeklo ne može dokazati te poreza na nasljeđe iznad određenog cenzusa; - uvođenje poreza prilikom revalorizacije zemljišta (kada se povećava vrijednost zemljišta koje ulazi u građevinsku zonu); 11. Pretvorba i privatizacija - uspostaviti sustav dokazivanja porijekla imovine - oduzimanje sve imovine za koju se u sudskom postupku dokaže kao nelegalno stečena - oporezovati znatno jače imovinu za koju se ne može dokazati porijeklo - u nastavku privatizacije postići društveni konsenzus o modelu, uz aktivno sudjelovanje socijalnih partnera. - restrukturiranje Hrvatskog fonda za privatizaciju; 12. Uspostavu politike plaća na načelima pravednosti: - uklanjanje anomalija u plaćama - jedinstveni sustav plaća u državnom i javnom sektoru, na državnoj i lokalnoj razini - sustav plaća u javnom sektoru koji razlikuje uspješan od nesupješnog rada. - jačanje sustava kolektivnog pregovaranja o plaćama, osobito sektorskog, osobito u privatnom sektoru. 13. Nova poljoprivredna politika - proizvodnja jeftinije hrane i podizanje konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije na svjetskom tržištu - uspostaviti sustav poticaja sukladan standardima Europske unije ali istovremeno uspostaviti institucije nadzora nad njihovim korištenjem te sustav sankcija nad onima koji sredstva nepravilno koriste - poticati okrupnjavanje obradivih površina i poticanje zadružne proizvodnje - otvaranje hladnjača i druge nužne inforastrukture - otkloniti sve administrativne prepreke koje onemogućavaju provođenje velikih javnih projekata (melioracija, sustavi navodnjavanja i odvodnjavanja, sustavi obrane od tuče) za koja se mogu iskoristiti sredstva predpristupnih fondova EU. 14. Politika zapošljavanja - redefinirati sustav naknada za nezaposlene, vezati za poticajnost za traženje posla i volontersku aktivnost - politika zapošljavanja s jasno artikuliranim ciljem povećanja zaposlenosti na razinu predviđenu Lisabonskim ugovorom u primjerenom roku; 15. Reforma mirovinskog sustava - ukidanje povlaštenih mirovina i njihovo vraćanje pod opći propis; - rješavanje položaja umirovljenika koji će mirovine ostvarivati samo iz I stupa; - riješiti problem umirovljenika koji su dobrovoljno ušli u II. mirovinski stup tako da im se omogući povratak u I. mirovinski stup ako je to za njih povoljnije; - uvođenje zasebnog instituta prava na mirovinu temeljem punoga radnoga staža te osiguranje takve visine mirovine koja će odgovarati činjenici da je radnik proveo u radnom odnosu puni radni vijek. - najnižu mirovinu za 30 godina staža utvrditi u visini od najmanje 40% prosječne plaće; - izmijeniti formulu za usklađivanje mirovina i uvesti onu koja će omogućiti postepeni rast mirovina u odnosu na prosječnu plaću - mirovine koje nisu iz radnog odnosa isključiti iz mirovinskog sustava i nadomjestiti određenim davanjima socijalnog karaktera, - dodatak na mirovine tzv. novih umirovljenika uključiti u mirovinsku osnovicu kao mirovinu. 16. Reforma zdravstvenog sustava - hitno zaustaviti komercijalizaciju sustava - zaustavljanje prelijevanja javno-zdravstvenog novca u privatne džepove - jačati javno zdravstvo provođenjem davno obećanog «velikog pospremanja« sustava (informatizacija, standardizacija usluga i kategorizacija bolnica) uz stavljanje naglaska na preventivu i široku cjenovnu, teritorijalnu dostupnost zdravstvenih usluga, - unapređenje primarne zdravstvene zaštite, - zabrana istovremenog rada liječnika u javnom i privatnom zdravstvu - najstroža zabrana donošenja i primanja poklona u bolnici, kao i najstrože pravno sankcioniranje prikrivene ucjene nematerijalnim uslugama pacijenata) - jačanje odgovornosti i obaveza u radu zdravstvenog osoblja (u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radni dan traje od 3,5 do 4,5 sata a za strpljivi razgovor s pacijentima nikada nemaju vremena) - ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstvo od 3% za umirovljenike - jačanje odgovornosti i edukacije o komunikaciji i humanom pristupu pacijentima. 17. Reforma obrazovnog sustava - integracija i modernizacija sveučilišta - nagrađivanje u korelaciji s kvalitetom rada nastavnika - osigurati besplatne udžbenike prema dohodovnom a ne statusnom položaju obitelji - pojačane investicije u gradnju škola, đačkih i studentskih domova - unaprijediti sustav obrazovanja odraslih uvođenjem mjera koje će poslodavce i radnike poticati na sudjelovanje u dodatnom osposobljavanju te stvaranjem uvjeta za priznanje neformalnih oblika učenja - porezne olakšice građanima i poslodavcima za ulaganje u obrazovanje. 18. Nova administrativna podjela RH - preispitati broj općina, gradova i županija radi ostvarenja optimalno racionalnog ustroja te ustroj regija po europskim kriterijima; 19. Reformu javne uprave i pravosuđa - napraviti temeljitu analizu javne uprave radi provedbe mogućih racionalizacija - urediti sustav plaća koji potiče kvalitetu rada u državnoj upravi - kod reforme pravosuđa jačati odgovornost sudaca - unaprijediti sustav mirnog rješavanja radnih sporova; 20. Borba protiv korupcije (detekcija ključnog uzroka: predominantna uloga Države) - smanjivanjem uloge države u gospodarstvu, - zakonska zabrana sofisticiranih oblika korupcije u javnom sektoru – pokloni u ime zahvale, - ukidanja partijskih imenovanja na funkcije u državnim institucijama i poduzećima. 21. Ozbiljna demografska politika i zaštita dostojanstva starijih i nemoćnih - investicije Države u masovnu gradnju vrtića - razviti sustav oblika pomoći u kući starima i nemoćnima - investicije države u domove za stare i nemoćne. 22. Ukidanje povlastica i privilegija - zaustaviti kupovinu pojedinih kategorija birača zajedničkim sredstvima svih poreznih obveznika - uspostava transparentnog sustava socijalne pomoći ugroženih kategorija građanja i jačanje institucija neovisnog nadzora - dovođenje socijalnih primitaka povlaštenih kategorija u sklad s primicima ostalih.
Stajališta Matice glede sindikalnih prosvjeda i stanja u zemlji, sa zahtjevima prema Vladi RH
Sindikalna središnjica Matica hrvatskih sindikata, u čiji rad je uključen i TEHNOS, na sastanku Malog vijeća 15. rujna 2009. godine donijela je stajališta o stanju u zemlji. Ova stajališta nastojat će se s ostalim sindikalnim središnjicama oblikovati u skup zahtjeva prema Vladi RH. Matica smatra da je u zemlji potrebno hitno promijeniti smjer i narav Vladine politike. Sindikati trebaju imati veoma aktivnu ulogu u rješavanju bitnih i strateških problema s kojima se zemlja suočava te sudjelovati u industrijskim akcijama s takvim ciljem. Sindikati trebaju oblikovati i dogovoriti skup zahtjeva s rokovima ispunjenja, započeti dijalog o njima s Vladom i po potrebi organizirati metode pritiska, prosvjede i na koncu generalni štrajk ako se zahtjevi ne prihvate i rokovi ne ispune. Zahtjevi trebaju ići u pravcu stvaranja potpuno nove slike Hrvatske, čovječnije, razvijenije i uređenije. Stoga, Matica predlaže sindikalnim središnjicama skup zahtjeva, koji se mogu svesti na sljedeće: 1. smanjivanje javne potrošnje • smanjivanjem subvencija neuspješnim proizvodnjama • ukidanje bespovratnih potpora • smanjivanjem općina i novi regionalni ustroj RH • reforma javne i državne uprave • reforma javnih službi u pravcu racionalizacije sustava i jačanja odgovornosti • integracija sveučilišta • preispitivanje razine financiranja Crkve i izdataka u BiH • preispitivanje svih investicijskih projekata u kojima je prisutna država 2. revizija broja braniteljskih statusa i prava s njima povezanih 3. reforme u pojedinim sektorima državne proizvodnje (poljoprivreda, željeznica, elektroprivreda itd), 4. jedinstveni sustav plaća u javnom sektoru koji razlikuje uspješan od neuspješnog rada 5. hitnu reformu poljoprivrede, ukidanje subvencija po hektaru, imperativno okrupnjivanje proizvodnje (zadružna proizvodnja kao rješenje) 6. ukidanje školarina u visokom obrazovanju 7. regulaciju rada nedjeljom 8. regulaciju odvjetničkih tarifa 9. uvođenje poreza na imovinu, 10. povećanje poreza na dobit za 3%, 11. uvođenje poreza na isplatu dividendi (kapitalna dobit), 12. uvođenje poreza na nasljeđe 13. ukidanje kriznog poreza i vraćanje PDV-a na 22% čim se pojavi prvo tromjesečje rasta BDP-a više od 2%. 14. izjednačavanje plaća u državnoj i lokalnoj upravi. 15. provedbu svih mjera koje je Vlada do sada već najavila (sređivanje stanja i plaća u državnim poduzećima, povlaštene mirovine, braniteljske mirovine). 16. obračun s korupcijom u državnim poduzećima i javnoj nabavi 17. jačanje tržišnih zakonitosti u gospodarstvu i socijalizacija tržišnih posljedica u društvu (tržišno gospodarstvo da, tržišno društvo ne) 18. ozbiljna demografska politika koja uključuje investicije u dječje vrtiće.
Matica neće sudjelovati u sindikalnim aktivnostima ako se one budu odnosile na mjere reaktivnog karaktera (krizni porez, povećanje stope PDV-a) kojima je Vlada nastojala pravičnije rasporediti teret krize i na kratki rok osigurati isplatu mirovina, plaća i socijalnih naknada. Prosvjed protiv takvih mjera ili prosvjed u korist najbolje plaćenih sredina u zemlji nemaju šanse za ozbiljnu mobilizaciju masa. Matica će zastupati takav pristup u razgovorima s drugim središnjicama i sudjelovati samo u sindikalnim aktivnostima s jasno postavljenim ciljevima koji mogu promijeniti sliku naše zemlje.
- Zahtjevi sindikalnih središnjica za novu sliku Hrvatske