Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva
 
Aktualnosti
 
 
- Kako razmišljaju: U EU slijedi bitka za ljude
 
  • Izvor: Večernji list, 01. lipanj 2010.

    U XIX. stoljeću ratovalo se za zemlju, u XX. za prirodne izvore, a u XXI. stoljeću bit će se bitke za ljude. Ustvrdio je to na nedavnome sastanku Svjetskoga gospodarskoga foruma europski povjerenik za zapošljavanje, društvena pitanja i uključivost Laszlo Andor. U Europskoj Uniji žale se da im Amerika otima znanstvenike, pa i one iz trećih zemalja.~

    Stoga je program Erasmus, namijenjen razmjeni studenata, postdiplomanata i doktoranata iz zemalja članica, proširen programom Erasmus Mundus, kojime se nastoji na europska sveučilišta privući građane trećih zemalja. Zbog pada nataliteta te sve dugovječnijega pučanstva, u EU prijeti manjak radne snage za gopodarski rast dostatan za održavanje europskoga društvenoga modela. U 2050. u EU će na jednoga umirovljenika raditi samo dvojica zaposlenika , pa je privlačenje ne samo stranih znanstvenika nego i kvalificiranih radnika uvjet za održavanje dostignutoga stupnja društvenoga blagostanja.

    Uvodi se stoga i “plava karta”, pandan američkoj zelenoj, koja bi omogućila organizirano zapošljavanje u zemljama članicama. Naravno da se dobri europski poslodavci trude ne samo privući nove nego i zadržati sadašnje dobre radnike. U Belgiji, na primjer, porezi su, zbog zapletenoga državnoga uređenja te stoga brojne birokracije, vrlo visoki pa, zajedno s obaveznim mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem, odnesu i više od polovice bruto plaće.

    Stoga se neto plaća od 3500 eura, što je početnička plaća u ustanovama Europske Unije, u belgijskim tvtkama smatra visokom. Kako zbog visokih poreza ne mogu zaposlenike dovoljno platiti, poslodavci im, da ih zadrže, nude niz drugih pogodnosti. Pa će tako, da spomenem samo ono najskuplje, u pravilu svaki zaposlenik s VSS-om dobiti na uporabu automobil i karticu za gorivo.

    Pauza za ručak i u eurima denominirani neoporezivi bonovi za topli obrok – kojima se ne plaća samo račune u restoranima, nego i kupuje u supermarketima jer ih njihovi vlasnici polažu u banku poput “pravog” novca – podrazumijevaju se za sve zaposlenike, kao i najmanje 14 plaća godišnje, te uz to, ako tvrtka uspješno posluje, božićni bonus.

    Padne li službeni blagdan ili neradni dan u subotu ili nedjelju, ponedjeljak automatski postaje neradni. A za razliku od Hrvatske, koja se diči da je “katolička”, u “sekularnoj” su EU neradni dani i Uzašašće i Duhovski ponedjeljak.
    Zaposlenici su dobrim poslodavcima često spremni progledati kroz prste kad je riječ o prekovremenim satima. Naime, europska direktiva o radnome vremenu, iz čije je primjene izuzeto samo neoliberalno Ujedinjeno Kraljevstvo, propisuje najviše dopuštenih 40 redovnih i osam prekovremenih radnih sati tjedno. Zaposlenici će, zahtijeva li to posao, pristati odraditi i koji sat više, iako im ga poslodavac ne smije evidentirati niti platiti.

    Ta je pojava očito uzela previše maha, pa Europska komisija sada zahtijeva “pomirenje radnoga i obiteljskoga života”. Uz preduge radne sate natalitet će, naime, još više padati. U Hrvatskoj ne samo da poslodavci desetcima tisuća zaposlenika ne isplaćuju ni plaću ni doprinose, nego se bune i na pauzu za ručak. Država na zakidanje radnika, pa i vlastita proračuna, žmiri, umjesto da je duboko zabrine podatak da već sada na jednoga umirovljenika radi samo 1,2 zaposlenika. Štoviše, upravo mijenja Zakon o radu ne bi li poslodavcima omogućila radnike još više ucjenjivati i zakidati.

    Činjenica je da kolektivni ugovori nigdje u EU ne traju vječno, ali je isto tako činjenica da radnici nigdje nisu toliko izloženi samovolji loših poslodavaca kao u hrvatskoj nedjelujućoj pravnoj državi. Po ulasku u EU mnogi će nezadovoljnici dobiti priliku drugdje potražiti bolji život. A u nas svake godine već izumre grad veličine Pule...
 
Vijesti
  TEHNOS aktualnosti
1/27/2021
1/19/2021
1/15/2021
4/15/2020
4/10/2020
4/7/2020
4/1/2020
3/29/2020
4/30/2019
12/18/2018
10/17/2018
10/17/2018
2/2/2018
12/25/2017
11/18/2017
11/5/2017
2/16/2017
1/23/2017
1/12/2017
1/11/2017
1/11/2017
12/22/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
 
  Sva prava pridržana A design