Javna ponuda HEP-ovih dionica (IPO):
NE dolazi u obzir!
MOŽDA, ovisno kuda će otići novci
DA, poželjna je!
Rezultati | Arhiva
 
Aktualnosti
 
 
- Izvješće o Akcijskom planu za restrukturiranje HEP grupe
 
  • Zagreb, 11. travnja 2011.

    Rukovodeći se većinskim stavom izraženim kroz javne rasprave na temu implementacije 3. paketa energetskih zakona EU, izrađeni su prijedlozi energetskih zakona kojima je omogućeno restrukturiranje HEP-a po tzv. modelu ITO (Independant Transmission Operator) – Neovisni operator prijenosa.~

    Ovih dana u HEP su pristigli navedeni prijedlozi zakona, na koje se HEP treba očitovati svojim primjedbama i prijedlozima. Nakon toga, prijedlozi zakona će krenuti u daljnju precuduru, a njihovo konačno usvajanje u Saboru RH očekuje se za otprilike dva mjeseca.

    Dakle, polako se primičemo konačnom ozakonjenju načina restrukturiranja energetskog sektora u Republici Hrvatskoj, koje će po prvi puta od utemeljenja HEP grupe biti obilježeno vlasničkim razdvajanjem između društava. Ovaj proces iznimno je zahtjevan pothvat, zbog brojnih isprepletenih odnosa unutar HEP grupe. U središtu zbivanja je HEP – Operator prijenosnog sustava, jer se osnovni zahtjevi energetskih propisa EU odnose na razdvajanje OPS-a od ostatka poduzeća po svim poslovnim funkcijama. Pri tome se OPS ne izdvaja niti odvaja, već samo razdvaja, te i nadalje ostaje unutar HEP grupe u kojoj je vladajuće društvo HEP d.d.

    Znajući o koliko složenom i teškom poslu se radi, Uprava HEP-a d.d. imenovala je Tim za izradu prijedloga Akcijskog Plana za restrukturiranje HEP grupe prema energetskim propisima. Također je imenovano 13 pod-timova koji bi trebali obraditi 13 specifičnih područja razdvajanja OPS-a od ODS-a i Proizvodnje te na taj način biti potpora Timu. U konačnici, Tim bi trebao donijeti prijedlog Akcijskog plana te ga proslijediti Upravi na usvajanje. Na osnovu usvojenog Akcijskog plana, Uprava bi trebala donositi odluke i zadatke za operativnu provedbu restrukturiranja.

    S obzirom da energetski zakoni još uvijek nisu doneseni, najveći problem u radu pod-timova predstavljao je nedostatak informacija vezan za moguće definicije koje će biti ugrađene u energetske zakone. Stoga su pod-timovi morali odraditi svoju zadaću uvažavajući različite opcije koje se mogu pojaviti u zakonima.
    Najosjetljiviji dio razdvajanja bit će način razdvajanja s tehničkog aspekta, odnosno razgraničenje OPS-a s ODS-om i Proizvodnjom, s posebnim osvrtom na objekte 110 kV naponske razine.

    TEHNOS je aktivni sudionik ovog procesa. U dosadašnjem tijeku rada na Akcijskom planu restrukturiranja uočili smo neke moguće opasnosti te na osnovu njih zauzeli stavove koje iznosimo u nastavku.


    Mišljenje o načinu restrukturiranja HEP grupe prema tzv. modelu „ITO“ – Neovisni operator prijenosa


    Osnovnim čimbenicima za donošenje odluka između više različitih opcija (prijedloga), o kojima će ovisiti i ukupni uspjeh restrukturiranja, smatramo:
  • Kvalitetu opcije (najveća korist ili najmanja šteta za poslovni sustav HEP grupe)
  • Vrijeme za provedbu određene opcije
  • Troškovi primjene određene opcije


  • Svaku opciju ili prijedlog trebalo bi podvrgnuti grupnoj stručnoj analizi, kako bi se odabrala optimalna opcija s obzirom na dostizanje vremenskih rokova, kvalitetu i financijske troškove primjene.

    Uvažavanjem navedenih čimbenika, iznosimo osnovne stavove TEHNOS-a o načinu restrukturiranja:

    1. Potpuno zadovoljavanje zahtjeva direktiva i uredbi EU

    2. Pravedna razdioba svih resursa HEP grupe, razmjerno veličini i tehničkim potrebama OPS-a

    3. Sigurnost i pouzdanost sustava i opskrbe potrošača mora biti u središtu pozornosti

    4. Izmjena sadašnje loše organizacije i sistematizacije OPS-a, s posebnim osvrtom na vođenje sustava



    1. Potpuno zadovoljavanje zahtjeva Direktiva i Uredbi EU

    Prijedlog energetskih Zakona predviđa pravo vlasnika da u bilo kojem trenutku donese odluku o izdvajanju OPS-a, pa čak i ODS-a iz sustava HEP grupe. Ta zakonska odredba se vrlo vjerojatno neće moći promijeniti. Stoga se procesom restrukturiranja moraju zadovoljiti sve odredbe direktiva i uredbi EU-a koje se odnose na tzv. model ITO, bez ikakvog improviziranja, te na taj način vlasniku ne ostaviti nikakav valjani razlog za budući pokušaj dezintegracije HEP grupe. U suprotnom, moglo bi doći do dramatično loših posljedica po HEP, puno većih nego da se odmah izabrao TSO model.

    Također, zbog vrlo kratkih rokova za restrukturiranje, potrebno je raditi kontinuirano, bez ikakvog zastajkivanja, ako treba i prekovremeno, vikendima te tijekom godišnjih odmora.


    2. Pravedna razdioba svih resursa HEP grupe, razmjerno veličini i tehničkim potrebama OPS-a

    Prava i interesi OPS-a i ostalih društava HEP grupe moraju biti zadovoljeni, odnosno nitko ne smije biti trajno oštećen u bilo kojem segmentu, materijalnom, financijskom i tehničkom.

    Sva imovina i obveze u sustavu HEP grupe stvarani su kroz cijelu povijest postojanja HEP-a. Nakon uspostavljanja HEP grupe, sva imovina ovisnih društava prenesena je na HEP d.d. Kod izdvajanja nekog od društava, osim imovine koja je nužna za obavljanje poslovnih aktivnosti, potrebno mu je također vratiti i ostalu imovinu koju je imao, te dodijeliti razmjerni dio u međuvremenu stečene imovine, obveza i drugih prava.

    Stoga smatramo neprihvatljivim donošenje odluke o prenošenju minimalno potrebne imovine sa HEP-a d.d. na OPS!

    HEP d.d. ne smije ostati vlasnik imovine koja pripada ovisnim društvima, jer HEP d.d. predstavlja vlasnički i upravljački mehanizam HEP grupe, no imovina u vlasništvu HEP-a d.d. je imovina HEP grupe i HEP d.d. nema prava na isključivo prisvajanje iste.

    Ako u budućnosti dođe do razdvajanja i ostalih ovisnih društava po istom principu, moglo bi se dogoditi da HEP d.d. sa svojih 400-tinjak zaposlenih ostane u vlasništvu primjerice svih odmarališta, stanova i druge vrlo vrijedne imovine. Takav scenarij bi predstavljao krađu od ostalih društava i njihovih radnika, jer tu imovinu nije stvorio današnji HEP d.d. već sva ovisna društva svojim prihodima i njihovi radnici svojim radom.

    U današnjem trenutku nitko ne može predvidjeti kakva će biti budućnost HEP grupe, hoće li nešto biti izdvojeno iz HEP grupe i u kojem obliku će biti izdvojeno, hoće li nešto biti privatizirano i u kojem obliku će biti privatizirano, te što će ostati u trajnom vlasništvu Republike Hrvatske. Prijenos električne energije je mrežna elektroenergetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga, te predstavlja veći javni interes vlasnika (Republike Hrvatske) od ostatka HEP grupe koja u svom sastavu ima i tržišne djelatnosti. Stoga interes RH zasigurno nije imati „osiromašeni“ OPS, koji će ionako ostati u njenom vlasništvu. To se odnosi i na ključnu infrastrukturu, poput objekata 110 kV naponske razine. HEP se ne bi smio dovesti niti blizu situacije da jednog dana omogući scenarij Hrvatskog Telekoma i prepuštanje DTK infrastrukture strancima.

    S obzirom da će najsloženiji i najskuplji problem razdvajanja predstavljati IT sustav, predlažemo prelazak kompletnog SIT-a u OPS, te obeštećenje HEP-a d.d. (odnosno ostatka HEP grupe) za procijenjeni iznos vrijednosti IT sustava, na način da dio imovine koji bi inače trebao pripasti OPS-u ostane u vlasništvu HEP-a d.d. ili se na OPS prenese odgovarajući uvećani iznos kreditnih obveza HEP-a d.d.


    3. Sigurnost i pouzdanost sustava i opskrbe potrošača mora biti u središtu pozornosti

    Osnovna zadaća energetskog subjekta, sukladno hrvatskim propisima i propisima EU je sigurnost i pouzdanost opskrbe električnom energijom. Stoga konačni izgled restrukturiranog sustava, kao i sam tijek restrukturiranja, ne smije imati nikakve posljedice na njihovo smanjenje, čak štoviše, mora se težiti povećanju sigurnosti i pouzdanosti.
    Sva razgraničenja trebaju biti izvedena u skladu s tehničkom funkcionalnošću i efikasnog načina vođenja i upravljanja EES-a u svim mogućim režimima rada (normalnog pogona, poremećenog pogona i raspada).

    Funkcionalnost i neometani rad VOĐENJA SUSTAVA mora biti u središtu pozornosti tijekom i nakon restrukturiranja. Osnovni razlozi su:
  • djelatnost vođenja sustava nosi odgovornost za sigurnost elektroenergetskog sustava te je temelj sigurne i pouzdane opskrbe potrošača,
  • većina zahtjeva iz direktiva i uredbi EU odnose se na funkcije koje će neposredno ili posredno morati provoditi vođenje sustava.


  • Najveća opasnost za sigurnost sustava su veliki poremećaji. Stoga je najvažnije mjerilo sigurnosti i pouzdanosti: sposobnost energetskog subjekta da se obrani od poremećaja te efikasnost uspostave EES-a nakon velikih poremećaja. U tom smislu, najvažniji postojeći akti su „Plan obrane od velikih poremećaja“ koji definira način sprječavanja narušavanja stabilnog i sigurnog pogona EES-a, te njemu pripadajući „Plan uspostave EES-a“ koji predstavlja aktivnosti vođenja sustava nakon djelomičnog ili potpunog raspada EES-a. Restrukturiranje ne smije ni na koji način negativno utjecati na provedbu tih Planova.

    Koraci koje vođenje sustava poduzima prilikom ponovne uspostave EES-a su:
  • povezivanje sa susjednim EES-ima,
  • uspostava otočnih EES-a unutar kojih je moguće beznaponsko pokretanje elektrana,
  • sinkronizacija korak po korak i međusobno povezivanje EES-a,
  • konačno i potpuno povezivanje cijelog EES-a uključujući i veze prema susjednim OPS-ima.


  • Prije početka ponovne uspostave EES-a, bilo da se radi o potpunom ili djelomičnom raspadu, voditelj sustava Nacionalnog dispečerskog centra (NDC-a) ili voditelj Mrežnog centra (MC-a) dužan je utvrditi uklopno stanje vodova te stanje pojedinih proizvodnih kapaciteta na području koje kontrolira i povezanost sa susjednim dijelovima EES-a. Na temelju dobivenih informacija voditelj sustava NDC-a koordinira uspostavljanje EES-a Hrvatske i usklađuje proizvodnju, potrošnju i razmjenu električne energije. Kada je raspad uvjetovan poremećajem u sustavu bez trajnih kvarova na postrojenju, voditelj sustava NDC-a u dogovoru s voditeljem MC-a dužan je uspostaviti normalno pogonsko stanje u što kraćem vremenu. Kod djelomičnog raspada EES-a, voditelj MC-a koji je odgovoran za taj dio sustava, uspostavlja normalno stanje, dok će se povezivanje cijelog sustava obaviti prema nalogu voditelja sustava NDC-a.

    Iz opisanih nadležnosti prilikom ponovne uspostave EES-a, koje vrijede i za manje poremećaje te za normalan pogon, lako je uočiti koji organizacijski dio je od presudne važnosti za sigurnost sustava, a to je: vođenje sustava u realnom vremenu iz NDC-a i MC-a.

    Funkcioniranje vođenja sustava na načelu dispečinga u NDC-u i regionalnim dispečerskim centrima izvrsno funkcionira već desetljećima, te čini nedjeljivu cjelinu. Svako organizacijsko radvajanje voditelja MC-a od voditelja sustava NDC-a, zbog različitih unutarnjih organizacijskih potreba i interesa, otežalo bi vođenje sustava, produljilo otklanjanje poremećaja te smanjilo sigurnost i pouzdanost EES-a.

    Iz istih razloga smatramo da dio 110 kV mreže koja je uzamčena mora biti u neposrednoj nadležnosti vođenja sustava
    , odnosno u vlasništvu matičnog poduzeća. U slučaju da je vlasnik 110 kV mreže drugo poduzeće, prilikom velikih poremećaja bilo bi bitno otežano uspostavljanje sustava, posebice u slučaju potrebe beznaponskog pokretanja elektrana, otočnog rada i sinkronizacije sustava. Bitno izmiješani vlasnički odnosi nad objektima kojima se upravlja, već danas predstavljaju problem u vođenju i upravljanju u normalnom pogonskom stanju sustava te povećavaju vjerojatnost pogrešaka koje mogu ugroziti i živote ljudi. Stoga treba težiti jasnom i jednoznačnom načinu razdvajanja, umjesto daljnjeg ispreplitanja vlasništva.

    Dijeljenje djelatnosti vođenja i upravljanja EES-om predstavlja neposredno ugrožavanje sigurnosti i pouzdanosti sustava i opskrbe električnom energijom. Na stabilnom sustavu ne smiju se provoditi pokusi!


    4. Izmjena sadašnje loše organizacije i sistematizacije OPS-a, s posebnim osvrtom na vođenje sustava

    Vođenje sustava je u funkcionalnom smislu oduvijek imalo mjesto na vrhu piramide, kao subjekt koji je odgovoran za cijeli EES, koji koordinira i uravnotežuje sve tri temeljne djelatnosti. Vođenje sustava je i u organizacijskom smislu također oduvijek bilo zasebna formacija koja neovisno i nepristrano gospodari EES-om.
    Zadnjim organizacijskim promjenama, vođenje sustava je sa pozicije samostalnog d.o.o.-a došlo na poziciju jedne od devet organizacijskih jedinica unutar jednog d.o.o.-a (HEP-OPS-a). Uz to su regionalni dispečerski centri izdvojeni iz Sektora za vođenje i pripojeni prijenosnim područjima. Iako tehnički sve aktivnosti odrađuje NDC i MC-i na način kako su to radili i zadnjih 30 – 40 godina, te ostatak Sektora za vođenje uspješno obavlja sve više dodatnih aktivnosti, djelatnost vođenja sustava odvija se u znatno otežanim uvjetima, sa velikim pritiskom okoline. Umjesto da okolina servisira vođenje sustava kako bi ono što uspješnije obavljalo svoju zadaću, vođenje sustava postalo je servis drugima. Unutarnji interesi HEP grupe doveli su do učestalog nepoštivanja zakonskih i podzakonskih akata te nepoštivanja pravila sigurnosti i pouzdanosti sustava, a dolaze od gotovo svih: Uprave HEP-a, HEP Trgovine, HEP Proizvodnje, prijenosne i drugih djelatnosti unutar OPS-a, itd.
    Nadalje, nedostaje organizacijski jasno prepoznatljiv dio tržišnih funkcija, neučinkovito se isprepliću odgovornosti i zaduženja u horizontalnoj “sektorskoj” organizaciji HEP-OPS-a.

    Vođenje je sustavno omalovaženo i potisnuto, kako na nivou HEP grupe, tako i unutar samog HEP-OPS-a, što će se neminovno negativno odraziti na vođenje sustava, a to bi moglo dovesti do pogubnih posljedica.

    Stoga je nužno:
    1. Rasteretiti vođenje sustava od pritisaka uslijed unutarnjih interesa HEP grupe i samog OPS-a, što su i zahtjevi Direktive (ne samo 3. paketa, već i prijašnjih) te u skladu sa sadašnjim hrvatskim propisima.
    2. Organizacijski ponovno ujediniti vođenje (NDC + 4 MC-a), jer je razdijeljena funkcionalno nerazdvojiva materija.
    3. Organizacijski izdvojiti vođenje sustava na razinu gdje funkcionalno i pripada, kao zasebnu organizacijsku jedinicu koja je horizontalno ravnopravna prijenosnoj djelatnosti.

    Predlažemo:
  • izradu nove organizacije i sistematizacije OPS-a, kojoj treba pristupiti odmah, a ne nakon pravnog preoblikovanja u „ITO“,
  • povećati vrednovanje radnika tehničke struke,
  • utvrditi radna mjesta na kojima će nedostajati izvršitelji za samostalno obavljanje poslova u OPS-u, a koje su do sada obavljale zajedničke funkcije HEP-a d.d. (interna revizija, nabava, razvoj, kontroling, korporativne komunikacije i marketing, pravni poslovi, opći poslovi, obrana i sigurnost, zaštita na radu i zaštita od požara, i drugo), te odgovarajuće prilagoditi novu organizaciju i sistematizaciju.



  • Predsjednik TEHNOS-a: Denis Geto, dipl.ing
 
Vijesti
  TEHNOS aktualnosti
4/30/2019
12/18/2018
10/17/2018
10/17/2018
2/2/2018
1/29/2018
12/25/2017
11/18/2017
11/5/2017
2/16/2017
1/23/2017
1/12/2017
1/11/2017
1/11/2017
12/22/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
3/8/2015
12/19/2014
 
  Sva prava pridržana A design