Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva
 
Aktualnosti
 
 
- Izvješće sa TEHNOS-ove konferencije za novinare, 27. veljače 2012.
 
  • NASLOV: ZANEMARIVANJEM STRUKE UGROŽAVA SE NACIONALNA IMOVINA

    REAKCIJA NA IMENOVANJE NOVE UPRAVE HEP-a

    Stručne poslove treba prepustiti stručnjacima. Političko kadroviranje šteti energetskoj i gospodarskoj stabilnosti Hrvatske. Ovakvim potezima naša Vlada mladima šalje poruku da je od školovanja i struke važnije biti politički aktivan!

    -----------

    Stručna javnost je jedinstvena u prizivanju zaokreta u načinu upravljanja javnim poduzećima. Čak je i Vlada RH najavila stručno odabrani profesionalni menadžment, no te najave su, kako vidimo, bile namijenjene samo za kratkoročno dodvoravanje javnosti, jer je očito da se na ključne upravljačke pozicije ponovno postavio kadar prema stranačkoj podobnosti. HEP su gradili radnici koji su odrasli u njemu. Otkud nekome ideja da će HEP-om bolje upravljati kadrovi izvana, koji pojma nemaju o poslovnom sustavu HEP-a, koji nisu niti dana radili u HEP-u, niti kap znoja u njemu prolili. Takvi znaju samo slušati nadređenog, koji kao i oni, pojma nemaju o tehnološki vrlo složenom elektroenergetskom sustavu.

    Molimo da nas Vlada RH demantira i izađe s dokazima po čemu su netom imenovani najbolja opcija, i koje to posebne stručne reference i sposobnosti posjeduju.~ Ako Vlada nema dovoljno kvalitetnih kadrova, onda neka pita nas. U samom HEP-u postoje tisuće radnika sa boljim referencama, stručni su i poznaju poslovni proces. Takvi bi sada i nadalje trebali trpjeti silovanje struke pod jarmom isključivo političkih, poslovno upitnih odluka.

    Poražavajuća je poruka koju vladajući šalju svima onima koji se školuju, jer im pokazuje da je od znanja važnije nešto drugo, a to nema veze sa znanjem, marljivošću i radom!

    Izgovor da treba postaviti stranačke kadrove jer su oni „lojalni“ je politička demagogija i vrijeđanje inteligencije naroda. Lojalan mora biti svatko koga postavi vlasnik jer će u suprotnom biti smijenjen. U političkom kadroviranju najveći problem je filozofija upravljanja političkih kardova jer oni ponajprije žele zadovoljiti onoga tko ih je postavio a tek onda razmišljaju o dobrobiti poduzeća. Odluke se provode bespogovorno, bez obzira koliko one bile štetne za poduzeće. Takvo ponašanje je odvelo u propast mnoštvo hrvatskih poduzeća, a mi ćemo danas dokazati da se postavljanjem Uprave na ovaj način, HEP-u zadaje možda i smrtni udarac.

    Ovakvo ponašanje, koje gledamo godinama, preraslo je u bezobrazluk. HEP i HEP-ova imovina je nacionalno blago svih hrvatskih građana, nije svojina vladajućih, niti pojedinih stranaka, a ponajmanje je nečija privatna prčija.


    Sindikat TEHNOS duboko je razočaran ovakvim razvojem događaja. Nije nam jasno, do kada će to tako? Zar je moguće da je ljudska glupost beskonačnog trajanja?

    SUMNJIVI INVESTICIJSKI PLANOVI

    Kad HEP ne bi bio Vladina krava muzara, svake bi godine iz vlastitih sredstava mogao investirati izgradnju jedne nove velike elektrane. S ovakvim, neplanskim investiranjem, za 3 do 4 godine pričat ćemo u prezaduženom HEP-u, kao što danas govorimo primjerice o poduzećima Autoceste Rijeka-Zagreb ili HAC-u. Dodatno je sumnjivo, problematično, pa čak i nezakonito što se investiranjem namjerava upravljati izravno iz Ministarstva gospodarstva.
    -----------

    HEP je izvrgnut kontinuiranom državnom intervencionizmu u obliku regulirane cijene električne energije, potpora posrnulim poduzećima poput TLM-a i DIOKI-ja, uzimanjem dobiti za krpanje državnog proračuna, koruptivnih radnji stranački postavljenog kadra i brojnih sličnih primjera. HEP-u se takvim tretmanom kontinuirano oduzima veliki dio prihoda te na taj način smanjuje investicijski potencijal. Vrlo su štetni rezultati takvog odnosa vlasnika prema HEP-u kao socijalnoj ustanovi. Zbog toga smo u zadnjih nekoliko desetljeća potpuno jalovi u izgradnji novih proizvodnih objekata.

    U takvim uvjetima, gdje se HEP-u državnim intervencionizmom oduzima veliki dio prihoda, sada ga se tjera u naglo investiranje. Štoviše, HEP se najavljuje kao jedan od osnovnih pokretača investicijskog zamaha i oporavka gospodarstva u Hrvatskoj.
    Ministarstvo gospodarstva jedva da se i formiralo, a već je iz Ministarstva došao nalog da se u HEP grupi poveća plan investicija u 2012. godini za milijardu kuna, na opće čuđenje poslovodstva, koje mora izmišljati investicije. To su investicije koje nisu planski osmišljene, već se realiziraju na osnovu administrativno-političkog naloga. Novci će biti potrošeni bez analize stvarnih potreba, dakle dobrim dijelom nepotrebno, a samo da bi se reklo kako su investicije povećane. Također se ne govori iz kojih izvora financiranja će se to napraviti. Povećanje cijene električne energije se ne spominje, pa je očigledno da se očekuje galopirajuće zaduživanje HEP-a.
    Nadalje, pritisak na naglo investiranje nije dobar niti zbog cijena na tržištu. Prevelika potražnja za uslugama nerealno diže cijene. U našem slučaju, to znači da će HEP-ove investicije biti znatno skuplje ako se naglo izađe s velikim brojem javnih natječaja.

    Prema predloženom Zakonu o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, iz Centra će se direktno upravljati poslovnim planovima i investicijama. Svrha Centra dakle nije pružanje pomoći poslovnim subjektima, već direktno uplitanje u operativne odluke. Time se zadire u tekuće poslovanje i remete utvrđeni poslovni planovi. Štoviše, iz Ministarstva će se odlučivati o svim investicijama većim od 10 mil. kuna, što u slučaju HEP-a znači – čak i manjih investicija.
    Ovakvim djelovanjem narušava se svaka poslovna logika u poduzeću. Nije jasno čemu onda uopće služi menadžment, nadzorni odbor, struka i 14.000 zaposlenih u HEP-u, čemu služe tijela Ministarstva gospodarstva, ako će se iz Centra direktno upravljati poslovnim planovima i investicijama. Očito da netko silno želi imati monopol na investicije u energetici. To je previše očito da bi bilo slučajno, a stranački „lojalan“ upravljački kadar izvrsno se uklapa u takav način rada.
    Ovdje se ponovno postavlja pitanje kompetentnosti i preskakanja struke, kako bi se donosile političke odluke, koje će biti štetne za poslovni sustav HEP-a.

    Ovaj zakon također nije u skladu s postojećim energetskim zakonima, a kamoli s direktivama Europske unije, koje moramo primijeniti i poštivati. Operatori prijenosnog i distribucijskog sustava moraju biti neovisni u svim operativnim poslovnim odlukama. U suprotnom, kazne koje može izreći Europska komisija su tako rigorozne, da ako ih dobijete možete odmah staviti „ključ u bravu“. Osim hvalospjeva o Europskoj uniji, naša izvršna vlast trebala bi i o tome voditi računa, što u ovom trenutku očigledno ne radi.

    Kada bismo sve navedeno čak mogli i progutati, pogledaju li se predviđene investicije – one će velikim dijelom biti loše usmjerene i štetne za buduće poslovanje HEP-a.

    Razmišljanja o koncesijama na hidroelektrane sigurno ne idu u prilog jačanju investicijske sposobnosti HEP-a, već upravo suprotno, daljnjim slabljenjem financijske snage HEP-a.

    Zatim, iako su najpotrebnije investicije u elektrane, HEP-u će se nametnuti investiranje u jačanje hrvatske mreže dalekovoda (za koje će biti potrošeni hrvatski novci) kako bi privatnom (pretežito stranom) kapitalu priključci na mrežu bili što jeftiniji (a možda i besplatni).
    Poticaje za obnovljive izvore plaćaju hrvatski građani, dok blagodati tih poticaja opet uživaju uglavnom strana poduzeća. Sve ide u smjeru kojim će HEP i hrvatski građani trošiti novac za infrastrukturu, da bi privatni kapital ostvarivao ekstra profit.

    Svakog dana se u medijima mogu vidjeti bombastične izjave članova Vlade, koje su nama unutar HEP-a nepoznanice, a koje zadiru u poslovanje HEP-a, poput: koncesije na hidroelektrane, a po novome čujemo i koncesije na TE Plomin 1 i Plomin 2, stotine nama nepoznatih investicijskih projekata. Pitamo se, o čemu se tu radi? Ovdje je netko, blago rečeno, neozbiljan ili se šali. HEP, kao i svako poduzeće, ima svoje godišnje poslovne planove, temeljene na ekonomskoj opravdanosti, koji ovise o prihodima, rashodima, likvidnosti poduzeća. Ne može se samo tako doći i reći: „Ja hoću da se odmah investira nekoliko stotina ili milijardi kuna“. Izjava gospodina Čačića da će dići ruke ako do devetog mjeseca ne ispuni svoj plan investicija je pomalo djetinjasta: „Dajte mi bombon ili neću ručati“. Pa ne ide to tako! Unatoč svim nedaćama koje prate HEP, ne radi se o obrtu s dva zaposlena, već složenom sustavu koji u praksi dobro funkcionira, i ne može se po nečijem slobodnom nahođenju preko noći sve izokrenuti.

    Ovakav odnos prema HEP-u kao nacionalnoj kompaniji neminovno vodi prema posrednom preuzimanju energetskih resursa Hrvatske (pa i samog HEP-a) od strane financijskih institucija i kompanija u stranom vlasništvu.
    HEP je veliki potencijal za svog vlasnika, državni proračun, ali i za razvoj industrije i cijelog gospodarstva RH. Međutim, netko uporno ne želi da tako bude, i silno se trudi upropastiti ga.

    Sažetak:
    Državnim intervencionizmom HEP-u se svake godine ukrade jedna velika elektrana. Sada se HEP dodatno tjera na zaduživanje, koje će opet državnim intervencionizmom biti usmjereno prema pogodovanju privatnom (pretežito stranom) kapitalu. Zbog toga HEP neće imati dovoljnu financijsku sposobnost pa će izgraditi samo 3-4 nove elektrane i pri tom se zadužiti „preko glave“. S obzirom da se elektrane moraju graditi, a HEP nema dovoljno novca iz opisanih razloga, to će „širom otvoriti vrata“ privatnom kapitalu, koji će s minimalnim troškovima na hrvatskoj zemlji graditi velike elektrane i poticane obnovljive izvore. Tako umjesto da se Država svim silama bori da njeno vlasništvo – HEP gradi što više novih objekata na hrvatskoj zemlji, mi želimo i profit i nacionalne resurse namjerno prepustiti stranom kapitalu. A o svemu tome neće se odlučivati u HEP-u (kojeg se može kontrolirati), već na najvišem državnom nivou (kojeg nitko ne kontrolira).

    Zbog svega, ovom prilikom želimo unaprijed upozoriti državne kontrolne mehanizme na nadolazeće investicije HEP-a, jer je izvjesno da bi one mogle biti znatno skuplje od potrebnih. Previše je čudnih odluka i izjava da bi one bile slučajne. Zato ozbiljno sumnjamo u nečije dobre namjere.


    ENERGETSKI ZAKONI, RESTRUKTURIRANJE I NAJAVA RAZBIJANJA HEP-a

    Čini se da je namjera i ove vladajuće koalicije da se HEP razbije na dijelove. To bi smanjilo kreditnu i investicijsku sposobnost HEP-a a hrvatske elektrane ostavilo bi na milost i nemilost privatizaciji i krupnom kapitalu.

    -----------

    U cijelu priču potpuno se uklapaju najave vladajuće koalicije za restrukturiranje HEP-a na način da se HEP razbije na dijelove, izdvajanjem prijenosne i distribucijske djelatnosti.

    HEP je građen kao cjelovita kompanija i njegovo razbijanje na samostalne dijelove jako će smanjiti kreditnu i investicijsku sposobnost, posebice za izgradnju novih proizvodnih objekata. Iako promotori razbijanja HEP-a to neće priznati, na taj način hrvatske elektrane ostat će na milost i nemilost privatizaciji i krupnom kapitalu. Tko god kaže da razbijanje HEP-a nije put prema privatizaciji nacionalnog dobra – laže.

    Zadržavanje cjelovitog HEP-a u državnom vlasništvu također je vrlo bitno za opstanak ionako osiromašene domaće industrije, koja zajedno sa HEP-om zapošljava preko pedeset tisuća radnika. U slučaju razbijanja HEP-a izgubit će se mnoga radna mjesta u Hrvatskoj.

    Hrvatska je slijedom Direktiva EU bila dužna izraditi energetski zakonodavni okvir prije godinu dana, a za nekoliko dana ističe rok do kojeg je energetski sektor trebao biti usklađen s tim okvirom. Mi još uvijek nemamo niti zakone, a kamoli usklađenost. Uvjereni smo, to razvlačenje nije slučajno, s ciljem da se HEP-u onemogući restrukturiranje u zadanim rokovima, slijedom toga proglasi nesposobnim i neučinkovitim, te se donese odluka o njegovom vlasničkom razbijanju na dijelove.

    Upozoravamo Vladu RH da su se tijekom prošle godine već provele javne rasprave, na osnovu kojih je predlagač zakona zaključio da će zakonski okvir omogućiti održanje cjelovitosti HEP-a, zahvaljujući argumentima struke HEP-a, sindikata i dijela stručne javnosti.
    Vjerojatno se u ovim trenutcima, negdje u tišini, pripremaju konačni zakonski prijedlozi. Zato ukazujemo na neprihvatljivost postupanja u kojem će se ignorirati HEP i ostala stručna i opća javnost, te se pozivamo na poštivanje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona (NN 140/2009.).

    ISTINA O PLAĆAMA U HEP-u i VIŠKU RADNIKA -----------

    Osnovni problem u HEP-u nisu plaće radnika, već činjenica da poslovodne i političke strukture lošim gospodarenjem upropaštavaju odlično uhodani sustav. Naši članovi koji rade u proizvodnji i održavanju suočeni su s manjkom radnika, ljudi rade prekovremeno i često u nehumanim uvjetima. Naš proizvod trebaju i koriste svi, o našem radu ovisi cijeli gospodarski sustav Hrvatske a mi smo po prosjeku plaća među javnim poduzećima vrlo nisko rangirani.


    Ovom prilikom želimo reagirati na učestala medijska podmetanja vezana za plaće, a posebno na izjave poput „skupo plaćeni neradnici“, i to u trenutcima dok su se radnici HEP-a pod snijegom i ledom okovanim postrojenjima velikim naporima borili da svim hrvatskim građanima osiguraju normalnu opskrbu električnom energijom.

    Činjenice o visini plaćama su slijedeće:
    - Veliki broj radnika u HEP-u ne obavlja jednostavan, već tehnološki i fizički vrlo zahtjevan posao. Također, U HEP-u radi znatan broj visokoobrazovanih i visokokvalificiranih radnika. Takvi radnici ne mogu se držati na „minimalcu“.
    - Na plaće u HEP-u uredno se obračunavaju porezi i doprinosi, za razliku od ogromnog broja radnika u Hrvatskoj koji su prijavljen na „minimalac uz dodatak na ruke“, što znatno ruši prosjek plaća u Hrvatskoj.
    - Prosjek neto plaća za 2011. godinu u HEP-u je ispod 7.000 kuna neto, i one su oduvijek bile 20-25% veće od prosjeka gospodarstva RH.

    Zbog svega navedenog nešto viša plaća od prosjeka je logična.
    U poretku javnih poduzeća HEP je izuzetno nisko rangiran po prosjeku plaća (po našim podacima na 9. mjestu), unatoč tome što je HEP u vrhu po poslovnim rezultatima i proizvodnosti rada.

    No htjeli bismo reći i nešto još puno važnije. Poslodavci i vlasnici su vrlo vješti u „pumpanju medija“ podacima kojima žele ostvariti svoje osobne ili političke interese. Krajnji bezobrazluk su izjave poput: „skupo plaćeni neradnici“ ili „dobijaju čak i regres za godišnji odmor“. Nekada se govorilo o 13. i 14. plaći te kolika će biti visina Regresa, Božićnice i slično, a ne hoće li ih biti. Danas je to presedan i trebalo bi sve ukinuti, a sutra će se valjda govoriti o tome treba li uopće nekome plaća.

    Istina je, u HEP-u ima viška radnika, ali kojih?! Kako čujemo, neće stranački kadrovi samo u Uprave javnih poduzeća, već se priprema dovođenje i zbrinjavanje cijelog niza stranačkih trabanata. Zato racionalizaciju, smanjenje plaća i otpuštanje treba primijeniti upravo na one koji su dovedeni utjecajem stranačkog kadroviranja, a takvih je nemali broj. No taj dio potrebne racionalizacije se neće dogoditi, zar ne?

    Racionalizaciju također treba provesti i na vanjskim izvođačima. Tisuće vanjskih radnika svaki dan ulaze na kapije HEP-ovih pogona i obavljaju poslove koje bi trebali obavljati HEP-ovi radnici. Zato bi te poslove trebali vratiti HEP-ovim radnicima, umjesto sve češćeg, neopravdanog outsorcinga vlastitih poslova.

    Tragična je činjenica što u HEP-u ima radnih mjesta sa znatnim manjkom radnika, a to su upravo oni koji nose poslovni proces i rade u najtežim uvjetima. Starosna struktura i brojnost kadrova tehničkog profila je sve lošija. Smatramo da se radi o smišljenoj filozofiji uništavanja struke i gubitka poslova zbog pogodovanja privatnim tvrtkama radi osobne koristi pojedinaca.

    Zato tvrdimo da HEP nije poduzeće kojemu treba smanjenje broja radnika, već štoviše, postoji potencijal za zapošljavanje i smanjenje vojske nezaposlenih u Hrvatskoj.
    To se naravno odnosi na stručne radnike koji rade u pogonima, a ne na stranačko zapošljavanje direktora, savjetnika, pomoćnika i drugih koje treba „uhljebiti“.

    Zbog svega navedenog, TEHNOS neće htjeti niti razgovarati o racionalizaciji na pravima radnika, već samo o povećanjima.
    Ako se vlasnik i poslodavac ikada napokon odluče na vođenje poduzeća pažnjom dobrog gospodarstvenika, uvidjet će da plaće radnika nisu problem. Sumnjamo da su to u stanju napraviti upravo dovedeni upravljački kadrovi, koji pojma nemaju o poslovnom procesu a kamoli o mogućnostima njegovog unaprjeđenja.


    ZAKLJUČNO

    Žalosno je što na stranačko kadroviranje i opasnosti njegovog djelovanja javnost više gotovo i ne reagira, a drugi sindikati šute. Mi šutjeti nećemo i ne dopuštamo nikome očiglednu namjeru zaduživanja i upropaštavanja ono malo vrijednoga što je ostalo u Hrvatskoj.
    TEHNOS je strukovni sindikat čije članstvo čine uglavnom radnici zaposleni u proizvodnom procesu. Oni vode sustav i nose proizvodni proces. Mi smo izuzetno zainteresirani za događanja u HEP-u i nećemo stajati po strani. TEHNOS je dovoljno snažan i odlučan sindikat da to spriječi, ako treba i na nacionalnoj razini. Pri tom nas neće omesti niti korumpirane sindikalne strukture, a niti oni koji će dozvoliti još poneku izmjenu Zakona o radu na štetu radnika.
    Ovo više nije pitanje plaća i radnih mjesta, već obrane nacionalnog interesa Republike Hrvatske.
    Pozivamo medije da se stave u zaštitu HEP-a kao nacionalne vrijednosti!
 
Vijesti
  TEHNOS aktualnosti
1/27/2021
1/19/2021
1/15/2021
4/15/2020
4/10/2020
4/7/2020
4/1/2020
3/29/2020
4/30/2019
12/18/2018
10/17/2018
10/17/2018
2/2/2018
12/25/2017
11/18/2017
11/5/2017
2/16/2017
1/23/2017
1/12/2017
1/11/2017
1/11/2017
12/22/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
4/18/2016
 
  Sva prava pridržana A design