HRVATSKI SABOR
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZDRAVSTVENOM
OSIGURANJU ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
Proglašavam Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, kojega
je Hrvatski sabor donio na sjednici 13. srpnja 2006. godine.
Klasa: 011-01/06-01/45
Urbroj: 71-05-03/1-06-2
Zagreb, 19. srpnja 2006.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ZAŠTITE
ZDRAVLJA NA RADU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite
zdravlja na radu, nositelj obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na
radu, opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava osoba osiguranih po toj
osnovi, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja, kao i prava i
obveze nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu,
uključujući i prava i obveze ugovornih subjekata nositelja obveznoga
zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu.
Obveznim zdravstvenim osiguranjem zaštite zdravlja na radu osobama osiguranim
prema ovome Zakonu osiguravaju se prava utvrđena ovim Zakonom na
načelima uzajamnosti i solidarnosti.
Članak 2.
Obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu provodi Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (u daljnjem tekstu:
Zavod).
Članak 3.
Prava koja pripadaju osobama osiguranim prema ovome Zakonu i propisima
donesenim na temelju ovoga Zakona ne mogu se prenositi na druge osobe niti
nasljeđivati.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nasljeđivati se mogu prava
na novčana primanja koja su dospjela za isplatu, a ostala su
neisplaćena zbog smrti osiguranika.
Članak 4.
Obveznim zdravstvenim osiguranjem zaštite zdravlja na radu osiguravaju se:
1. mjere za sprečavanje ozljeda na radu te mjere za sprečavanje i
otkrivanje profesionalnih bolesti sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i
pravilnicima donesenim na temelju toga Zakona (u daljnjem tekstu:
specifična zdravstvena zaštita radnika),
2. prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.
II. SPECIFIČNA ZDRAVSTVENA
ZAŠTITA RADNIKA
Članak 5.
Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća:
1. liječničke preglede i dijagnostičke postupke radi
utvrđivanja radne sposobnosti,
2. praćenje zdravstvenog stanja radnika,
3. preventivne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu
profesionalne bolesti i ozljede na radu,
4. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i zaštitnim
sredstvima,
5. organiziranje pružanja prve pomoći i hitnih medicinskih intervencija na
mjestu rada,
6. praćenje i analizu pobola s osnove ozljeda na radu i profesionalnih
bolesti,
7. stalnu skrb o boljoj prilagođenosti rada, uključujući
vrijeme, način i uvjete rada,
8. sudjelovanje u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i
obrazovanju iz zaštite zdravlja na radu, sigurnosti na radu i organizacije
rada,
9. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite radnika od
ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u vezi s radom,
10. promociju zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje,
11. sudjelovanje u mjerama profesionalne rehabilitacije radnika,
12. provođenje dijagnostičkih postupaka radi utvrđivanja
profesionalnih bolesti.
Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika iz stavka 1. ovoga članka
provode zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja u svom sastavu imaju
djelatnost medicine rada te specijalisti medicine rada u privatnoj praksi s
kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite iz članka
12. ovoga Zakona.
Sredstva za specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika iz stavka 1. ovoga
članka osiguravaju se iz sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu
sukladno posebnome zakonu.
Standarde i normative zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
zaštite zdravlja na radu za svaku kalendarsku godinu donosi Upravno vijeće
Zavoda uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za medicinu rada i
suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
III. OZLJEDA NA RADU I PROFESIONALNE
BOLESTI
1. Ozljeda na radu
Članak 6.
Ozljedom na radu prema ovome Zakonu smatra se:
1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili
kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja
tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog
stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno
djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana,
2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog
slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili
u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba
osigurana,
3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju
osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te
na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao
na osnovi kojeg je osigurana,
4. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju
osiguranik zadobije u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema
propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu
rehabilitaciju prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju,
5. ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koja nastane
kod osobe osigurane sukladno članku 9. ovoga Zakona,
6. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju
osigurana osoba zadobije u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene
sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.
2. Profesionalne bolesti
Članak 7.
Profesionalne bolesti prema ovome Zakonu su bolesti izazvane dužim
neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.
Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i
uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se
posebnim zakonom.
IV. OSIGURANE OSOBE
Članak 8.
Obveznim zdravstvenim osiguranjem zaštite zdravlja na radu obvezno su
zdravstveno osigurani sljedeći osiguranici:
1. osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj,
2. osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim
tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave,
3. osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj
zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno
osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno
osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno
međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju,
4. članovi uprave trgovačkih društava ako nisu zdravstveno osigurani
po drugoj osnovi,
5. osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez
zasnivanja radnog odnosa sukladno Zakonu o radu,
6. osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku
djelatnost; osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu
djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost
poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje i koje su obveznici
poreza na dohodak ili poreza na dobit,
7. svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana
u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo,
8. osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu
Domovinskog rata s oštećenjem organizma 100% I. grupe,
9. osobe koje je pravna ili fizička osoba prije stupanja u radni odnos
uputila kao svoje stipendiste na praktičan rad u drugu pravnu osobu ili
kod fizičke osobe radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, dok
traje praktičan rad.
Pod radnim odnosom sukladno stavku 1. točki 1. ovoga članka
podrazumijeva se odnos poslodavca i radnika prema propisima o radu i drugim
propisima koji uređuju pitanja zapošljavanja.
Članak 9.
Pored osiguranika iz članka 8. ovoga Zakona obvezno su zdravstveno
osigurani za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti:
1. učenici i studenti na redovitom školovanju za vrijeme praktične
nastave, za vrijeme stručne prakse, stručnih putovanja, odnosno za
vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju učenika i studenata,
2. osobe na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira
Hrvatski zavod za zapošljavanje,
3. djeca i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na
praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu u pravnoj osobi za
osposobljavanje,
4. osobe koje pomažu redarstvenim službama u obavljanju poslova iz njihove
nadležnosti,
5. osobe koje sudjeluju u akcijama spašavanja ili u zaštiti i spašavanju u
slučaju prirodnih i drugih nepogoda,
6. osobe koje na poziv državnih i drugih ovlaštenih tijela obavljaju dužnosti
u interesu Republike Hrvatske,
7. športaši, treneri ili organizatori u sklopu organizirane amaterske športske
aktivnosti,
8. osobe koje kao pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja ili ronioci
obavljaju zadatke spašavanja života ili otklanjanja, odnosno sprečavanja
opasnosti koje neposredno ugrožavaju život ili imovinu građana,
9. osobe koje kao članovi terenskih sastava sudjeluju u spašavanju i
zdravstvenoj zaštiti u prirodnim i drugim nepogodama i nesrećama (poplave,
potresi i sl.),
10. osobe na odsluženju vojnog roka (ročnici), obveznici civilne službe
(civilni obveznici) te pričuvnici za vrijeme obavljanja službe u Oružanim
snagama Republike Hrvatske,
11. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima u Republici Hrvatskoj,
12. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili obvezu
sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja,
13. osobe koje kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih
organizacija obavljaju zadatke gašenja požara, zaštite i spašavanja u
slučaju drugih nepogoda, osiguravanja mjesta gdje postoji požarna
opasnost, educiranja građana u protupožarnoj zaštiti, a na javnim
priredbama obavljaju zadatke u sklopu javnih nastupa i demonstracija s prikazom
vježbi.
Pravne i fizičke osobe, odnosno tijela državne vlasti obvezne su osigurati
na zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne
bolesti osobe iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 10.
Za prava na zdravstvenu zaštitu iz članka 12. ovoga Zakona za
slučaj profesionalne bolesti u statusu osigurane osobe osigurani su i
umirovljenici te nezaposlene osobe koje su bile profesionalno izložene
fibrogenim prašinama ili karcinogenima ako su bile zaposlene kod pravnih ili
fizičkih osoba s registriranom djelatnošću u Republici Hrvatskoj.
Pored osoba iz stavka 1. ovoga članka za prava na zdravstvenu zaštitu za
slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti osigurani su i
umirovljenici te nezaposlene osobe kojima je bolest, odnosno ozljeda neposredna
posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Sredstva za zdravstvenu zaštitu osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka
osiguravaju se iz sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu sukladno
posebnome zakonu.
V. PRAVA ZA SLUČAJ OZLJEDE NA
RADU I PROFESIONALNE BOLESTI
Članak 11.
Prava koja se na temelju ovoga Zakona ostvaruju za slučaj ozljede na
radu ili profesionalne bolesti su:
1. pravo na zdravstvenu zaštitu,
2. pravo na novčane naknade.
1. Pravo na zdravstvenu zaštitu
Članak 12.
Pravo na zdravstvenu zaštitu iz članka 11. točke 1. ovoga Zakona
obuhvaća pravo na:
1. primarnu zdravstvenu zaštitu,
2. specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,
3. bolničku zdravstvenu zaštitu,
4. pravo na korištenje lijekova,
5. pravo na stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske
nadomjestke,
6. pravo na ortopedska i druga pomagala.
Zavod je obvezan osobama osiguranim sukladno članku 8., 9. i 10. ovoga
Zakona osigurati, u slučaju profesionalne bolesti i ozljede na radu,
zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. ovoga članka najmanje u standardu koji se
osigurava osiguranim osobama Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje
u okviru prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i propisima donesenim na
temelju toga Zakona te je obvezan u cijelosti snositi troškove te zdravstvene
zaštite.
Zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. točke 1. do 5. ovoga članka
osigurane osobe ostvaruju u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima
koja u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada te kod specijalista medicine
rada u privatnoj praksi, kao i u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim
društvima i kod zdravstvenih radnika privatne prakse uključenim u osnovnu
mrežu zdravstvene djelatnosti s kojima je Zavod sklopio ugovor o
provođenju zdravstvene zaštite.
Osigurana osoba zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. točke 6. ovoga
članka ostvaruje kod isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala s
kojima je Zavod sklopio ugovor o isporuci ortopedskih i drugih pomagala.
Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa zdravstvenim ustanovama,
trgovačkim društvima i kod zdravstvenih radnika privatne prakse
uključenim u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti Zavod može sklopiti
samo za kapacitete izvan ugovorenih kapaciteta s Hrvatskim zavodom za obvezno
zdravstveno osiguranje.
Uvjete i način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, postupak i
uvjete sklapanja ugovora s ugovornim subjektima iz stavka 3. i 4. ovoga
članka te obrasce uputnica, recepata i drugih isprava na temelju kojih se
ostvaruje zdravstvena zaštita iz stavka 1. ovoga članka propisat će
općim aktom Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Općim aktom iz stavka 6. ovoga članka određuje se i potreban
broj zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja u svom sastavu imaju
djelatnost medicine rada te specijalista medicine rada u privatnoj praksi s
kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite (mreža
ugovornih subjekata medicine rada).
2. Pravo na novčane
naknade
Članak 13.
Pravo na novčane naknade iz članka 11. točke 2. ovoga Zakona
obuhvaća pravo na:
1. naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane
ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću,
2. naknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz
članka 12. ovoga Zakona,
3. naknadu pogrebnih troškova u slučaju smrti osigurane osobe ako je smrt
neposredna posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Pravo na naknadu plaće iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ostvaruju
osiguranici iz članka 8. točke 1. do 4. i točke 6. do 8. ovoga
Zakona, a pravo na naknadu troškova prijevoza i naknadu pogrebnih troškova iz
stavka 1. točke 2. i 3. ostvaruju osigurane osobe iz članka 8., 9. i
10. ovoga Zakona.
2.1. Pravo na naknadu plaće
za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
Članak 14.
Pravo na naknadu plaće pripada osiguranicima iz članka 8.
točke 1. do 4. i točke 6. do 8. ovoga Zakona od prvog dana privremene
nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu, odnosno profesionalnom
bolešću.
Naknadu plaće iz stavka 1. ovoga članka obračunava i
isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba, s time da je Zavod obvezan
vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za
povrat.
Članak 15.
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uzrokovane
ozljedom na radu i profesionalnom bolešću ne može iznositi manje od 100%
od osnovice za naknadu plaće utvrđene sukladno Zakonu o obveznom
zdravstvenom osiguranju i propisima donesenim na temelju toga Zakona.
Članak 16.
Privremenu nesposobnost osiguranika za rad uzrokovanu ozljedom na radu,
odnosno profesionalnom bolešću utvrđuje doktor specijalist medicine
rada u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu koje u svom
sastavu ima djelatnost medicine rada ili specijalist medicine rada u privatnoj
praksi, odnosno liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za medicinu
rada, sukladno općem aktu koji donosi Zavod uz suglasnost ministra
nadležnog za zdravstvo.
Nadzor nad ostvarivanjem prava s osnove privremene nesposobnosti za rad
sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
obavlja Zavod.
Poslodavac osiguranika može zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti
korištenja prava s osnove privremene nesposobnosti za rad osiguranika.
O utvrđenoj privremenoj nesposobnosti osiguranika kao i o prestanku
privremene nesposobnosti osiguranika za rad doktor specijalist medicine rada iz
stavka 1. ovoga članka obvezno u roku od 3 dana dostavlja obavijest
izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite osiguranika sukladno
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 17.
Osiguranik ima pravo u roku od 8 dana staviti prigovor na ocjenu
specijalista medicine rada iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona o
privremenoj nesposobnosti za rad liječničkom povjerenstvu Hrvatskog
zavoda za medicinu rada.
Osiguraniku nezadovoljnom ocjenom, nalazom i mišljenjem liječničkog
povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka Zavod će izdati rješenje u
upravnom postupku.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se
može pokrenuti upravni spor.
Pokretanje upravnog spora iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa
izvršenje rješenja.
Članak 18.
Osiguranik ima pravo na naknadu plaće po osnovi ozljede na radu i
profesionalne bolesti sve dok doktor specijalist medicine rada iz članka
16. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno liječničko povjerenstvo Hrvatskog
zavoda za medicinu rada ne utvrde da je sposoban za rad ili dok nije
konačnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja utvrđena
invalidnost osiguranika.
Ako privremena nesposobnost za rad traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste ozljede
na radu, odnosno profesionalne bolesti, doktor specijalist medicine rada
obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti
i invalidnosti te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika
nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koje donosi ocjenu radne sposobnosti i
invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga doktora
specijalista medicine rada.
Obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i
invalidnosti tereti sredstva Zavoda samo u slučajevima kada je doktor
specijalist medicine rada uputio osiguranika u skladu sa stavkom 2. ovoga
članka, odnosno po prijedlogu liječničkog povjerenstva Hrvatskog
zavoda za medicinu rada.
Članak 19.
Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad
uzrokovane ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću prestao radni
odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada naknada plaće
i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom
pod uvjetima utvrđenim člankom 18. ovoga Zakona.
Članak 20.
Osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće i dok se nalazi u pritvoru,
pod uvjetima i na način propisanim ovim Zakonom i općim aktom Zavoda.
Članak 21.
Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:
– je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost za rad,
– namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,
– radi za vrijeme privremene nesposobnosti za rad,
– se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled
doktora specijalista medicine rada, odnosno liječničkog povjerenstva
Hrvatskog zavoda za medicinu rada,
– doktor specijalist medicine rada, tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu privremene
nesposobnosti za rad, odnosno liječničko povjerenstvo Hrvatskog
zavoda za medicinu rada utvrdi da se ne pridržava uputa za liječenje,
odnosno bez suglasnosti doktora specijalista medicine rada otputuje iz mjesta
prebivališta.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka osiguranik nema pravo na
naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova
prestanka, odnosno prestanka posljedica njima uzrokovanih.
Članak 22.
Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na naknadu plaće za
vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu,
odnosno profesionalnom bolešću te uvjete i način utvrđivanja
privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom
bolešću kao i postupak utvrđivanja radne sposobnosti i invalidnosti
donijet će Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
2.2. Pravo na naknadu troškova
prijevoza
Članak 23.
Pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite
zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti ostvaruje se najmanje u visini
naknade troškova prijevoza sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Uvjete i način ostvarivanja prava na naknadu troškova prijevoza iz stavka
1. ovoga članka propisat, će uz suglasnost ministra nadležnog za
zdravstvo, općim aktom Zavod.
2.3. Prava po prestanku radnog
odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom
Članak 24.
Osiguranik iz članka 8. točke 1. do 4 i točke 6. do 8. ovoga
Zakona koji se ozlijedio na radu ili obolio od profesionalne bolesti, uz pravo
na naknadu plaće iz članka 19. ovoga Zakona ostvaruje i pravo na
zdravstvenu zaštitu i pravo na troškove prijevoza u vezi s korištenjem te
zdravstvene zaštite zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti i u
slučaju prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim
radom.
Pravo na naknadu plaće osiguranik iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje
sve dok ponovno nije radno sposoban, odnosno do konačne ocjene radne
sposobnosti ili invalidnosti.
2.4. Pravo na naknadu pogrebnih
troškova
Članak 25.
U slučaju smrti osigurane osobe iz članka 8., 9. i 10. ovoga
Zakona osigurava se pravo na naknadu pogrebnih troškova iz članka 13.
stavka 1. točke 3. ovoga Zakona ako je smrt osigurane osobe neposredna
posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Opći akt o visini, uvjetima i načinu ostvarivanja prava na naknadu
pogrebnih troškova donijet će Zavod.
VI. POKRETANJE POSTUPKA
UTVRĐIVANJA I PRIZNAVANJA OZLJEDE NA RADU, ODNOSNO PROFESIONALNE BOLESTI
Članak 26.
Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu,
odnosno profesionalne bolesti osigurane osobe iz članka 8., 9. i 10. ovoga
Zakona ostvaruju nakon prethodno provedenog postupka utvrđivanja i
priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti od strane Zavoda.
Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne
bolesti pokreće pravna ili fizička osoba, tijelo državne vlasti iz
članka 9. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno osoba koja samostalno osobnim
radom obavlja djelatnost podnošenjem prijave Zavodu o ozljedi na radu, odnosno
profesionalnoj bolesti u roku iz članka 27. ovoga Zakona. Obrazac prijave
općim aktom propisuje Zavod.
Primjerak prijave iz stavka 2. ovoga članka u roku iz članka 27.
ovoga Zakona obvezno se podnosi i Hrvatskom zavodu za obvezno zdravstveno
osiguranje, Hrvatskom zavodu za medicinu rada i doktoru primarne zdravstvene
zaštite osiguranika izabranom sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom
osiguranju.
Podnošenje prijave iz stavka 2. ovoga članka od strane pravne ili
fizičke osobe, odnosno tijela državne vlasti iz članka 9. stavka 2.
ovoga Zakona ima pravo zahtijevati i ozlijeđena ili oboljela osigurana
osoba kojoj se prema ovome Zakonu osiguravaju prava za slučaj ozljede na
radu, odnosno profesionalne bolesti.
Ako pravna ili fizička osoba, odnosno tijelo državne vlasti iz članka
9. stavka 2. ovoga Zakona ne postupi prema stavku 2. i 4. ovoga članka,
Zavod je obvezan na pisani zahtjev osigurane osobe, odnosno člana obitelji
u slučaju smrti osigurane osobe provesti postupak utvrđivanja i
priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Članak 27.
Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se:
– za slučaj ozljede na radu – u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede na
radu,
– za profesionalnu bolest – u roku od 8 dana od dana kada je osigurana osoba
primila ispravu zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje u svom
sastavu ima djelatnost medicine rada ili od privatne ordinacije medicine rada
kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest.
Članak 28.
Osigurana osoba za koju Zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu,
odnosno profesionalnoj bolesti u roku od tri godine od isteka rokova iz
članka 27. ovoga Zakona, gubi pravo na pokretanje postupka
utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti
od strane Zavoda.
Članak 29.
O priznatoj ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti Zavod je obvezan
u roku od 8 dana obavijestiti Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje,
izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite osigurane osobe sukladno Zakonu
o obveznom zdravstvenom osiguranju, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski
zavod za javno zdravstvo i Državni inspektorat – Inspekciju rada.
Članak 30.
Provedbene propise o utvrđivanju i priznavanju ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo donijet
će Zavod.
Članak 31.
Stručni nadzor nad zdravstvenim ustanovama, odnosno trgovačkim
društvima koje u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada i privatnim ordinacijama
medicine rada u postupku ocjenjivanja profesionalne bolesti, odnosno
zdravstvene sposobnosti osiguranika sukladno posebnim propisima provodi
Hrvatski zavod za medicinu rada.
VII. FINANCIRANJE OBVEZNOGA
ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
1. Izvori sredstava
Članak 32.
Prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu su:
1. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za zaštitu zdravlja na radu
sukladno posebnom zakonu,
2. prihodi iz državnog proračuna,
3. prihodi od dividendi, kamata i drugi prihodi.
Članak 33.
Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja za zaštitu zdravlja na radu
obuhvaćaju izdatke za:
1. specifičnu zdravstvenu zaštitu,
2. zdravstvenu zaštitu iz članka 12. ovoga Zakona,
3. naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom
na radu, odnosno profesionalnom bolešću,
4. naknade troškova prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz
točke 2. ovoga članka,
5. naknadu pogrebnih troškova iz članka 13. stavka 1. točke 3. ovoga
Zakona,
6. provedbu obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu,
7. rad tijela upravljanja Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje zaštite
zdravlja na radu,
8. ostale izdatke.
Članak 34.
Osnovice, stope doprinosa, način obračuna i plaćanja doprinosa,
rokovi plaćanja, obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa te
druga pitanja u vezi s plaćanjem doprinosa za obvezno zdravstveno
osiguranje zaštite zdravlja na radu uređuju se posebnim zakonom.
Članak 35.
Ako izdaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti pojedinog obveznika
uplate doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini prelaze prosječnu visinu
troškova po osiguraniku, propisanih za granu djelatnosti u koju je razvrstan,
Zavod tom obvezniku doprinosa utvrđuje za naredno razdoblje od 12 mjeseci
s početkom od 1. travnja tekuće godine do 50% veću stopu
doprinosa u skladu s mjerilima utvrđenim općim aktom koji donosi
Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Obvezniku uplate doprinosa kojem izdaci za ozljede na radu i profesionalne
bolesti u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelaze 50% prosječne visine
troškova po osiguraniku, propisanih za njegovu granu djelatnosti, Zavod
utvrđuje za iduće razdoblje od 12 mjeseci s početkom od 1.
travnja tekuće godine do 25% manju stopu doprinosa u skladu s općim
aktom iz stavka 1. ovoga članka.
Obvezu plaćanja povećanoga, odnosno smanjenog doprinosa iz stavka 1.
i 2. ovoga članka za pojedinog obveznika te njegovu visinu utvrđuje
Zavod rješenjem.
Članak 36.
Radi utvrđivanja točnosti podataka i činjenica o kojima ovisi
ostvarivanje prava prema ovome Zakonu Zavod ima pravo kontrole poslovnih
knjiga, financijske dokumentacije i drugih evidencija obveznika uplate
doprinosa.
Porezna uprava, Središnji registar osiguranika i druga nadležna tijela obvezni
su Zavodu dostavljati podatke potrebne za ostvarivanje prava iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu.
Članak 37.
Osiguranicima iz članka 8. točke 3., 4., 6. i 7. ovoga Zakona, a
koji nisu uplatili doprinos za najmanje 3 mjeseca ograničava se korištenje
prava utvrđena ovim Zakonom, osim prava na hitnu medicinsku pomoć.
Pod hitnom medicinskom pomoći podrazumijeva se pružanje
dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju
neposredne opasnosti po život i zdravlje.
Obustavljeno korištenje prava iz stavka 1. ovoga članka uspostavlja se
unaprijed, od dana podmirenja dužnog iznosa doprinosa s pripadajućim
kamatama.
2. Financijsko poslovanje
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu
Članak 38.
Zavod ima poslovni fond za prava iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja
zaštite zdravlja na radu.
Članak 39.
Zavod ima pričuvu za provedbu prava iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja zaštite zdravlja na radu.
Ako se po završnom računu utvrdi višak prihoda, taj se višak unosi u
pričuvu izdvajanjem najmanje 50% viška prihoda.
Nadzor nad korištenjem pričuve obavlja Upravno vijeće Zavoda.
Članak 40.
Pričuva iz članka 39. ovoga Zakona može iznositi najviše jednu
dvanaestinu planiranih rashoda u tekućoj godini za provedbu prava iz
članka 5. i 11. ovoga Zakona.
Tijekom godine pričuva se može koristiti kao obrtna sredstva za
podmirivanje tekućih obveza Zavoda te kao pozajmica uz obvezu
vraćanja najkasnije do kraja iduće godine uz kamatu.
Pričuva služi za pokrivanje viška rashoda nad prihodima i sanaciju
gubitaka Zavoda.
Članak 41.
U svrhu osiguravanja podataka potrebnih za provođenje obveznoga
zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu te nadzora nad ostvarivanjem
prava utvrđenih ovim Zakonom u Zavodu se vode evidencije.
Opći akt o načinu i mjestu vođenja, obliku, sadržaju, rokovima
te obveznicima vođenja evidencija, donijet će Upravno vijeće
Zavoda.
Članak 42.
Postupak, način, uvjete i rokove utvrđivanja i ostvarivanja prava
utvrđena ovim Zakonom te uvjete i način ugovaranja zdravstvene
zaštite uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo propisat će
općim aktom Zavod.
Članak 43.
U postupku rješavanja o pravima utvrđenim ovim Zakonom primjenjuju se
odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
O pravima koja se ostvaruju prema odredbama ovoga Zakona u prvom stupnju
rješava Zavod.
Protiv rješenja donesena sukladno stavku 2. ovoga članka nije dopuštena
žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Pokretanje upravnog spora iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa
izvršenje rješenja.
VIII. HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO
OSIGURANJE ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
Članak 44.
Zavod jest pravna osoba čiji se ustroj i način rada uređuje
ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
Članak 45.
Osnivač Zavoda je Republika Hrvatska.
Zavod se upisuje u sudski registar.
Sjedište Zavoda je u Zagrebu.
Članak 46.
Zavod jest javna ustanova, na koju se primjenjuju propisi o ustanovama, ako
ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću
utvrđenom ovim Zakonom i Statutom.
Zavod organizira i provodi poslove obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite
zdravlja na radu utvrđenog ovim Zakonom.
U rješavanju o pravima i obvezama utvrđenim ovim Zakonom Zavod ima javne
ovlasti.
Članak 47.
U provedbi obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu Zavod
obavlja osobito sljedeće poslove:
– provodi politiku razvoja i unapređivanja zdravstvene zaštite u vezi s
ozljedama na radu i profesionalnim bolestima,
– obavlja poslove u vezi s ostvarivanjem prava osoba osiguranih prema ovome
Zakonu, brine se o zakonitom ostvarivanju tih prava te im pruža potrebnu
stručnu pomoć u ostvarivanju prava i zaštiti njihovih interesa,
– planira novčana sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite
zdravlja na radu te plaća zdravstvene usluge ugovornim subjektima za osobe
osigurane prema ovome Zakonu,
– obavlja poslove ugovaranja s ugovornim subjektima za provođenje
zdravstvene zaštite iz članka 5. i 12. ovoga Zakona,
– utvrđuje cijenu zdravstvene zaštite iz članka 5. i 12. ovoga Zakona
uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo,
– uređuje ostala pitanja vezana uz ostvarivanje prava utvrđena ovim
Zakonom.
1. Ustrojstvo Hrvatskog zavoda
za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu
Članak 48.
Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u sljedećim ustrojstvenim
jedinicama:
– središnjoj ustrojstvenoj jedinici,
– područnim ustrojstvenim jedinicama.
Ustrojstvene jedinice Zavoda obavljaju poslove iz njegove djelatnosti pod
nazivom Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu i
svojim nazivom, pri čemu moraju navesti sjedište Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu i svoje sjedište.
Članak 49.
Statutom Zavoda utvrđuje se djelokrug ustrojstvenih jedinica, nazivi
unutarnjih ustrojstvenih jedinica, kao i druga pitanja značajna za
obavljanje poslova Zavoda.
Statut Zavoda donosi upravno vijeće uz suglasnost Vlade Republike
Hrvatske.
2. Tijela Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu
Članak 50.
Zavodom upravlja Upravno vijeće.
Upravno vijeće sastoji se od 7 članova koje imenuje Vlada Republike
Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo, i to:
– 3 predstavnika Gospodarsko-socijalnog vijeća,
– 2 predstavnika osiguranika,
– 1 predstavnika ministarstva nadležnog za zdravstvo,
– 1 predstavnika radnika Zavoda.
Predsjednika Upravnog vijeća biraju članovi Upravnog vijeća.
Mandat članova Upravnog vijeća traje 4 godine.
Upravno vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom ukupnog
broja članova.
Djelokrug, ovlasti i odgovornost Upravnog vijeća utvrđuju se Statutom
Zavoda.
Članak 51.
Radom Zavoda rukovodi ravnatelj.
Ravnatelj Zavoda ima zamjenika i pomoćnike.
Broj pomoćnika ravnatelja utvrđuje se Statutom Zavoda.
Ravnatelja i zamjenika ravnatelja Zavoda na vrijeme od 4 godine, a na temelju
provedenoga javnog natječaja imenuje Vlada Republike Hrvatske na
prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo.
Pomoćnike ravnatelja Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog
ravnatelja Zavoda.
Uvjeti za imenovanje, djelokrug rada, ovlaštenja i odgovornost ravnatelja,
zamjenika ravnatelja i pomoćnika ravnatelja Zavoda utvrđuju se
Statutom Zavoda.
Članak 52.
Ravnatelj Zavoda odgovoran je za financijsko poslovanje Zavoda.
Ravnatelj Zavoda odgovoran je za uravnoteženost rashoda s prihodima Zavoda te
je obvezan ministru nadležnom za zdravstvo i ministru nadležnom za financije
dostavljati tromjesečno izvješće o financijskom poslovanju Zavoda.
Članak 53.
Ravnatelj Zavoda može biti razriješen i prije isteka vremena na koje je
imenovan.
Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja i prije isteka mandata za
koji je izabran ako:
– ravnatelj to osobno zahtijeva,
– nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se
uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu,
– je u poslovanju Zavoda u šestomjesečnom razdoblju iskazan višak rashoda
nad prihodima,
– svojim nesavjesnim ili nezakonitim radom prouzroči Zavodu veću
štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost tako da su nastale ili mogu
nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti Zavoda,
– u svojem radu krši propise i opće akte Zavoda ili neopravdano ne
izvršava odluke Upravnog vijeća ili postupa u protivnosti s njima.
Upravno vijeće mora prije donošenja odluke o razrješenju obavijestiti
ravnatelja o razlozima za razrješenje i dati mu mogućnost da se o njima
pisano izjasni.
Članak 54.
Zavod može imati nadzorna, stručna i savjetodavna tijela.
Sastav, osnivanje i poslovi tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju
se Statutom Zavoda.
3. Nadzor nad radom Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu
Članak 55.
Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Zavoda obavlja
ministarstvo nadležno za zdravstvo.
U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno
za zdravstvo može:
– zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova,
– predložiti Vladi Republike Hrvatske pokretanje postupka pred Ustavnim sudom
Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti općih akata Zavoda s Ustavom i
zakonom,
– izvršiti uvid u ustrojstvo i način poslovanja te predložiti mjere radi
izvršenja pojedinih poslova,
– poduzeti i druge mjere propisane ovim Zakonom ili drugim propisima.
IX. NAKNADA ŠTETE
Članak 56.
Osoba osigurana prema ovome Zakonu obvezna je Zavodu naknaditi štetu:
– ako je ostvarila primanje iz sredstava Zavoda na osnovi neistinitih ili
netočnih podataka za koje je znala ili je morala znati da su neistiniti,
odnosno netočni ili je primanje ostvarila na drugi protupravan način,
odnosno u većem opsegu nego što joj pripada,
– ako je ostvarila primanje iz sredstava Zavoda uslijed toga što nije prijavila
promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava, a znala je ili je morala
znati za tu promjenu.
Članak 57.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je
prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osobe osigurane prema ovome Zakonu.
Za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka
počinio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravna ili fizička
osoba.
Zavod je obvezan u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zahtijevati
naknadu štete i neposredno od radnika, ako je šteta prouzročena namjerno
ili grubom nepažnjom. Kada Zavod zahtijeva naknadu štete od pravne osobe,
fizičke osobe i od radnika, oni odgovaraju za štetu solidarno.
Članak 58.
Osoba osigurana prema ovome Zakonu kojoj je iz sredstava Zavoda
isplaćen novčani iznos na koji nije imala pravo, obvezna je Zavodu
vratiti primljeni iznos uz zakonske zatezne kamate.
Članak 59.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne,
odnosno fizičke osobe:
– ako je šteta nastala zato što nisu dani podaci ili što su dani neistiniti ili
netočni podaci o činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili opseg prava,
– ako je isplata izvršena na temelju neistinitih ili netočnih podataka.
Osobe osigurane prema ovome Zakonu koje su obvezne same podnositi prijave ili
davati određene podatke u vezi sa svojim pravima i obvezama, obvezne su u
slučajevima iz stavka 1. ovoga članka same Zavodu naknaditi štetu
koja je nastala jer su dani neistiniti podaci.
Za štetu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, pravna i
fizička osoba odgovara bez obzira na krivnju, a osobe osigurane prema
ovome Zakonu u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odgovaraju za
štetu ako su znale ili morale znati da su dani podaci neistiniti ili
netočni, odnosno ako su znale ili morale znati za promjene koje
utječu na gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile.
Članak 60.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili
fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt osobe osigurane prema ovome
Zakonu nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge
mjere za zaštitu građana.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili
fizičke osobe i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez
propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a poslije se zdravstvenim
pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za
rad na određenim poslovima.
Članak 61.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete u
slučajevima iz članka 57. ovoga Zakona i neposredno od osiguravatelja
kod kojeg su ove osobe osigurane od odgovornosti za štetu uzrokovanu
trećim osobama, prema propisima o obveznom osiguranju ovog rizika.
Članak 62.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete u slučajevima iz članka
57. ovoga Zakona i izravno od društva za osiguranje kod kojeg su vlasnici,
odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu.
Ako je šteta nastala uporabom vozila čiji se vlasnik odnosno korisnik nije
osigurao od automobilske odgovornosti, Zavod je obvezan zahtijevati naknadu
štete od vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila.
Ako je šteta nastala uporabom nepoznatoga motornog vozila Zavod je obvezan
zahtijevati naknadu štete izravno od Hrvatskog ureda za osiguranje.
Članak 63.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete prouzročenu uporabom vozila
inozemne registracije na području Republike Hrvatske, koje ima valjanu
međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti izravno od
Hrvatskog ureda za osiguranje.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete prouzročenu uporabom vozila
inozemne registracije na području Republike Hrvatske, koja nije
obuhvaćena osiguranjem od automobilske odgovornosti, izravno od Hrvatskog
ureda za osiguranje.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete i kad je šteta nastala u inozemstvu
u skladu s odredbama Zakona o osiguranju i međunarodnih ugovora.
Članak 64.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete u slučajevima
predviđenim ovim Zakonom, bez obzira na to što je šteta nastala isplatom
davanja koja kao pravo pripadaju osobi osiguranoj prema ovome Zakonu iz
sredstava Zavoda.
Članak 65.
Naknada štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz
članka 56., 57., 58. do 64. ovoga Zakona obuhvaća troškove
zdravstvene zaštite te iznose novčanih naknada koje plaća Zavod.
Članak 66.
Pri utvrđivanju prava na naknadu štete prouzročene Zavodu
primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima, kao i
posebni propisi o naknadi štete.
Članak 67.
Tražbine naknade štete, u smislu odredbi ovoga Zakona, zastarijevaju istekom
rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima.
Rokovi zastare tražbina naknade štete u smislu odredbi ovoga Zakona
počinju teći:
– u slučajevima iz članka 56. i članka 59. stavka 1. ovoga
Zakona, od dana pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno da
isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu,
– u slučajevima iz članka 57. i 60. ovoga Zakona od dana kada je
postalo ovršnim rješenje kojim je priznato pravo na primanje iz sredstava
Zavoda,
– u ostalim slučajevima kada se zahtijeva naknada za pojedine
isplaćene naknade iz članka 65. ovoga Zakona, od dana izvršene
isplate svakog pojedinog davanja.
Iznimno od stavka 2. ovog članka na pitanja zastare za štete
prouzročene kaznenim djelom primjenjuju se rokovi predviđeni Zakonom
o obveznim odnosima.
Članak 68.
Kada se utvrdi da je nastala šteta, Zavod će uz navođenje dokaza
pozvati osobu osiguranu prema ovome Zakonu, pravnu ili fizičku osobu,
pravnu osobu za osiguranje imovine i osoba ili drugu osobu koja je dužna
naknaditi štetu, da u određenom roku naknadi štetu.
Ako šteta ne bude naknađena u određenom roku, Zavod tražbinu
ostvaruje tužbom kod nadležnog suda.
Zavod ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o zateznim
kamatama, od dana nastale štete.
Zavod nema pravo bez izričitog pristanka osobe osigurane prema ovom Zakonu
ostvariti naknadu štete obustavom isplate ili ustezanjem od novčane
naknade na koju osigurana osoba ima pravo u svezi s korištenjem prava
utvrđena ovim Zakonom.
X. KAZNENE ODREDBE
Članak 69.
Novčanom kaznom od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj pravna osoba – obveznik plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno
osiguranje zaštite zdravlja na radu koja uz isplatu plaća, a najkasnije do
konca mjeseca za prethodni mjesec ne uplati doprinos za obvezno zdravstveno
osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1.
ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi te
fizička osoba – obveznik plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno
osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravnoj i fizičkoj osobi može
se uz novčanu kaznu izreći i zaštitna mjera privremene zabrane
obavljanja djelatnosti.
Članak 70.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za
prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu o
ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti (članak 27.)
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna
osoba u pravnoj osobi i fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga
članka.
Članak 71.
Novčanom kaznom u iznosu od 8.000 do 15.000 kuna kaznit će se za
prekršaj doktor specijalist medicine rada u zdravstvenoj ustanovi,
trgovačkom društvu, odnosno u privatnoj praksi ako:
– osiguraniku utvrdi privremenu nesposobnost za rad, a za to nema osnove
(članak 16. stavak 1.)
– o utvrđenoj privremenoj nesposobnosti osiguranika, kao i o prestanku
privremene nesposobnosti osiguranika za rad u propisanom roku ne dostavi
obavijest doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite osiguranika izabranom
sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (članak 16. stavak 4.).
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 72.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona osnovati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite
zdravlja na radu te imenovati privremenoga ravnatelja koji će do dana
imenovanja ravnatelja imati ovlasti iz članka 15. stavka 1. Zakona o
ustanovama.
Upravno vijeće Zavoda obvezno je donijeti Statut u roku od 60 dana od dana
upisa Zavoda u sudski registar.
Članak 73.
Zavod će opće akte na čije ga donošenje ovlašćuje ovaj
Zakon donijeti u roku od šest mjeseci od dana upisa u sudski registar.
Članak 74.
Do dana stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 30. ovoga
Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava iz
osnovnoga zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu i profesionalne
bolesti (»Narodne novine«, br. 32/03.).
Članak 75.
Danom upisa u sudski registar Zavod će preuzeti radnike Hrvatskog
zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje koji su do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona radili na poslovima zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede
na radu i profesionalne bolesti, sredstva Hrvatskog zavoda za obvezno
zdravstveno osiguranje prikupljena na ime doprinosa za ozljede na radu i
profesionalne bolesti, obveze Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno
osiguranje s osnove zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i
profesionalne bolesti, poslovne prostorije i opremu koju je do dana upisa
Zavoda u sudski registar koristio Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno
osiguranje za obavljanje poslova zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede
na radu i profesionalne bolesti.
Zavod će u roku od 30 dana od dana upisa u sudski registar preuzeti od
Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje pismohranu i drugu
dokumentaciju koja se odnosi na poslove zdravstvenog osiguranja za slučaj
ozljede na radu i profesionalne bolesti koje je do tog dana obavljao taj Zavod.
Članak 76.
Osigurane osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona započele
ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava koja proizlaze iz
osnovnoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i
profesionalne bolesti sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju (»Narodne
novine«, br. 94/01., 88/02., 149/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 90/05.)
nastavljaju koristiti prava utvrđena tim Zakonom kod Hrvatskog zavoda za
obvezno zdravstveno osiguranje na teret sredstava Zavoda.
Danom stupanja na snagu općih akata iz članka 73. ovoga Zakona
osigurane osobe prava iz stavka 1. ovoga članka nastavljaju koristiti kod
Zavoda.
Članak 77.
Žalbe podnesene protiv rješenja u postupcima ostvarivanja prava iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti
donesenih na temelju Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br.
94/01., 88/02., 149/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 90/05.) rješavat će se
prema tom Zakonu i propisima donesenim na temelju toga Zakona.
Članak 78.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o pravu
obveznika uplate doprinosa na povrat dijela posebnog doprinosa za slučaj
ozljede na radu i profesionalne bolesti (»Narodne novine«, br. 167/03.).
Članak 79.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 500-01/06-01/02
Zagreb, 13. srpnja 2006.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.