Naslovnica Organizacija Pitajte pravnika Radno soc. odnosi Članske pogodnosti Video materijali Dokumenti O TEHNOS-u Linkovi   PraviÄŤno bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća: 0% 15% 30% 45% 60% Rezultati | Arhiva	Hot       6/18/2011 - Zaposleni u drĹľavnim tvrtkama imaju 67 posto veću plaću od kolega iz privatnih poduzeća [a oni hrane Hrvatsku] Izvor - Jutarnji list, 11. lipanj 2011.   Raditi u drĹľavnoj tvrtki u Hrvatskoj prava je meka u usporedbi s radom u privatnoj kompaniji u posljednje tri krzine godine, u kojima se gospodarstvo raspada i kroÄŤi putem produljene recesije. Raditi u drĹľavnoj ili lokalnoj upravi u odnosu na posao u privatnom sektoru za najveći je broj ljudi pravi zgoditak. Ne samo zbog sigurnosti posla i beneficija nego uz to i zbog veće plaće. Vapaj privatnika Najveći broj zaposlenika u drĹľavnim tvrtkama imalo je u 2010. godini 67,05 posto veću plaću, koja je iznosila 5045 kuna neto, od najvećeg broja zaposlenih u privatnim poduzećima, koji su iste godine primali 3020 kuna neto mjeseÄŤne plaće. IzraÄŤun je to poslovnog servisa Poslovna.hr utemeljen na Fininim podacima, a obuhvaća 65 tisuća poduzeća u Hrvatskoj. RijeÄŤ je o medijanu plaće, mjeri koja pokazuje kolika je plaća većine ljudi u jednoj tvrtki, a ne prosjeÄŤnoj plaći. Prosjek uvijek ispada veći od medijana zato što ga znatno podiĹľu visoke plaće menadĹľera. Jaz izmeÄ‘u plaća u drĹľavnim i plaća u privatnim poduzećima od 2008. godine do 2010. godine još se i produbio jer na poÄŤetku krize koja je zatresla svijet, a potom i Hrvatsku radnici drĹľavnih poduzeća bili su 58,29 posto bolje plaćeni od radnika u privatnim tvrtkama. Uz to, plaće najvećeg broja ljudi u privatnim kompanijama bile su 2010. za 2,58 posto manje u odnosu na 2008., dok su plaće najvećeg broja ljudi u drĹľavnim kompanijama u 2010. u odnosu na 2008. narasle za 2,81 posto. Teret hrvatske krize podnijeli su zaposleni u privatnom sektoru, što dodatno potvrÄ‘uje i raÄŤunica prosjeÄŤnih plaća temeljena na podacima DrĹľavnog zavoda za statistiku, prema kojoj je prosjeÄŤna plaća u javnom sektoru lani za ÄŤak 677 kuna premašivala prosjeÄŤnu plaću u privatnom sektoru, pri ÄŤemu javni sektor u ovom izraÄŤunu uz javna poduzeća obuhvaća i drĹľavnu i lokalnu upravu te obrazovni i sustav zdravstva. I to je stvarnost na koju je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović proteklog ponedjeljka reagirao vapajem u kojem je rekao da privatni sektor više nema snage. Idila u HAC-u Hrvatska, naime, odudara od jednog od temeljnih pravila na kojima poÄŤiva trĹľišna ekonomija, a to je da su plaće u privatnom sektoru, uobiÄŤajeno za radnika riziÄŤnijem poslovnom okruĹľenju koji više trÄŤi za rezultatom i svuda u svijetu ekonomiju vuÄŤe naprijed, više od onih u javnom, tradicionalno sigurnijem sektoru. Dok su privatna poduzeća i ove godine u oÄŤekivanju slabašnog rasta ekonomije od 1 do 1,5 posto zabavljene traĹľenjem naÄŤina da još reĹľu troškove, pa i plaće koje su rezali već nekoliko puta, o jednom drugaÄŤijem Ĺľivotu u drĹľavnoj kompaniji svjedoÄŤi primjer Hrvatskih autocesta. Tvrtka je u oĹľujku sa sindikatima sklopila novi kolektivni ugovor, a prava zaposlenih su povećana, kao i plaća, ÄŤime će se glavni sindikalist Mijat Stanić, predsjednik nezavisnog cestarskog sindikata, rado pohvaliti. - Dogovorili smo da plaće rastu sukladno rastu Ĺľivotnih troškova, jednom godišnje, pa je su nedavno plaće porasle 2,8 posto, nakon što se zadnje usklaÄ‘ivanje radilo još 2008. Troškovi prijevoza se usklaÄ‘uju s cijenom goriva svaka tri mjeseca. Sigurne plaće Regres je nešto manji, ali zato je mjeseÄŤna plaća svima veća za oko 100 kuna, a poslodavac svima uplaćuje 150 kuna mjeseÄŤno u 3. mirovinski stup iako smo mi htjeli da to bude 500 kuna jer je sada uplata do 6000 kuna godišnje neoporeziva - priÄŤa Stanić veselo što je sve pregovorima dogovorio za HAC, koji je jedan od njegovih sedam klijenata. MeÄ‘u klijentima mu je i Bina Istra, tvrtka u većinskom privatnom vlasništvu. - Oni nam u pravima radnika zaostaju za HAC-om otprilike 20 posto, ali to je zato što mi kao sindikat nismo dugo tamo - kaĹľe Stanić. Plaće u HAC-u Stanić nije vezao uz prihode kompanije ili njezine rezultate. - Bilo bi neozbiljno podizati plaće za 10 posto ako prihodi budu rasli za 10 posto - kaĹľe sindikalist. - S druge strane, meÄ‘utim, dogodi li se pad prihoda, plaće neće padati. Rast će budu li rasli troškovi Ĺľivota, primjerice bude li poskupljivala hrana. - Kao sindikat moramo biti optimisti, oÄŤekujemo da će prihodi rasti - kaĹľe Stanić. Neraskidivi kolektivni ugovori koji su lani bili trn u oku Vlade Jadranke Kosor, koja ipak nije uspjela liberalizirati Zakon o radu, do danas su uglavnom ušli u novu fazu, pregovorima su dogovoreni novi, kao u Croatia osiguranju ili HEP-u, a u HĹ˝ Holdingu i dalje je na snazi kolektivni ugovor koji je istekao još prije godinu i pol, a o novom se još pregovara. U Fini i ACI-ju kolektivni su ugovori dogovoreni na neodreÄ‘eno vrijeme. Nefleksibilnost hrvatskog trĹľišta rada jedna je od najvećih koÄŤnica izlaska Hrvatske iz krize. Kada poslodavci govore o rigidnosti radnoga zakonodavstva, prvenstveno im smeta iznimno komplicirano davanje otkaza, koje im onemogćuje upravljanje radnom snagom tako da zadrĹľe i bolje plate najbolje, a otkaze daju onima koji nedovoljno rade. - U javnom sektoru i dalje vrijedi pravilo: ne moĹľeš me toliko malo platiti koliko ja mogu malo raditi. Politika plaća u njemu je nelogiÄŤna i raÄ‘a negativnu selekciju - kaĹľe Drago JakovÄŤević, profesor na zagrebaÄŤkom Ekonomskom fakultetu. Pravilo se prelijeva i na privatni sektor, u kojem je zbog krize već izgubljeno i do 200 tisuća radnih mjesta, a plaće su rezane više puta. Protiv rigidnoga radnog zakonodavstva privatni se sektor bori ugovorima na odreÄ‘eno vrijeme i sve duljim probnim rokovima za ugovore na neodreÄ‘eno vrijeme, koji i za niĹľe pozicije, pa i za blagajnice, traju i do šest mjeseci. Nedovršena tranzicija No, je li smanjivanje plaća u javnom sektoru odgovor koji se traĹľi? - Plaće bi u javnom sektoru trebalo vezati uz uÄŤinkovitost, odnosno podijeliti ih na fiksni i varijabilni dio koji bi ovisio o radnom uÄŤinku - istiÄŤe Zdeslav Ĺ antić, makroekonomist SG Splitske banke. S time se slaĹľe sugovornik koji je Ĺľelio ostati anoniman, a koji je nedavno otišao iz drĹľavne uprave u prvatni sektor. Plaće u javnom sekotru, kaĹľe, ne treba smanjivati - štoviše, dijelu ljudi koji rade trebalo bi ih i povećati, no trebalo bi smanjiti broj zaposlenih jer ih je puno posao dobilo preko veze i zapravo ne rade ništa. - Zbog njih trpe i ostali zaposleni u drĹľavnom sektoru. Njih se ne moĹľe bolje platiti jer je prevelik broj zaposlenih, od kojih mnogi ne rade ništa, a cijeli kolaÄŤ za plaće treba rastegnuti na sve zaposlenike bez obzira na to koliko rade - kaĹľe naš sugovornik. Budući da najvećem broju ljudi nudi veću plaću i sigurniji posao, drĹľavni sektor postaje privlaÄŤniji traĹľiteljima posla od privatnog sektora. A to je pokazatelj da Hrvatska nije završila tranziciju iz socijalizma u kapitalizam. ...   6/18/2011 - Najveća dobit Izvor - Poslovni dnevnik, 10. lipanj 2011.   Hrvatski telekom najuspješnija je tvrtka prošle godine u Hrvatskoj, gledano po dobiti. Hrvatski telekom imao je dobit od 2,3 milijarde kuna, što je dvostruko više nego 2009. godini. Na drugome mjestu, podaci su Boniteta.hr koje je objavio VeÄŤernji list, nalazi se Ina. Ta je tvrtka u 2010. godini imala dobit od 2,19 milijardi kuna za razliku od preklanjskog minusa. Hrvatska elektroprivreda je na trećoj poziciji. HEP je, naime, prošle godine imao plus od 1,22 milijarde kuna, ÄŤak 240 posto više u odnosu na dobit iz 2009. godine.   6/18/2011 - Sedam sindikata napušta Maticu Izvor - Poslovni dnevnik, 09. lipanj 2011.   Sedam sindikata s ukupno 34 tisuće ÄŤlanova odluÄŤilo je napustiti Maticu hrvatskih sindikata, nezadovoljni radom njezina predsjednika Vilima Ribića, potvrdila je danas predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek. ÄŚelnici tih sindikata već su ranije zatraĹľili Ribićevu ostavku, zamjerajući mu autokratsko voÄ‘enje središnjice, prekoraÄŤenje ovlasti, ignoriranje stajališta i interesa manjih sindikata te preveliku bliskost s vlašću. TakoÄ‘er su ga optuĹľili da je, zajedno s predsjednicima ostalih središnjica, izigrao povjerenje 717 tisuća graÄ‘ana koji su lani potpisali zahtjev za referendumom o izmjenama Zakona o radu, a posebno su ogorÄŤeni odlukom ÄŤelnika središnjica da se ove godine ne organizira prosvjedno obiljeĹľavanje 1. svibnja. Ribić je, meÄ‘utim, odbacio sve optuĹľbe istiÄŤući kako su u Matici gotovo sve odluke donesene nakon rasprave i to najÄŤešće jednoglasno, te da se bune manji sindikati koji su znali biti preglasani. Tvrdi da Matica nikada nije bila organizator prosvjeda za 1. svibanj, niti je njeno ÄŤlanstvo to traĹľilo i oÄŤekivalo. Malo vijeće Matice pokušalo je primiriti "pobunjene" sindikate suspenzijama njihovih ÄŤelnika zbog štetnih istupa u javnosti, no oni su to preduhitrili istupima iz te središnjice koja bi nakon odlaska sedam sindikata trebala brojati osam sindikata s oko 60 tisuća ÄŤlanova. "OÄŤito je Ribić vaĹľniji od sindikalne središnjice", rekla je Avberšek dodajući kako bi nakon izlaska tolikog broja sindikata bilo normalno sazivanje Velikog vijeća Matice, ali to nije uÄŤinjeno jer se "ÄŤelnici Matice boje svojega ÄŤlanstva". Po njezinim rijeÄŤima, osim njezina sindikata Maticu napuštaju Sindikat grafiÄŤke i nakladniÄŤke djelatnosti Hrvatske, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, TEHNOS Strukovni sindikat radnika HEP-a , Sindikat hrvatskih zaštitara i ÄŤuvara, Sindikat radnika OdašiljaÄŤa i veza, te Samostalni sindikat HRT-a. Ti se sindikati neće prikljuÄŤiti nijednoj drugoj središnjici jer "sve su iste", kaĹľe Avberšek, već će pokušati raditi na ujedinjenju svih hrvatskih sindikata u jednu središnjicu.   6/18/2011 - U Hrvatskoj će struja zbog NjemaÄŤke poskupjeti 10 posto? Izvor - Jutarnji list, 31. svibanj 2011.   Odluka njemaÄŤke kancelarke Angele Merkel da do 2022. zatvori nuklearke mogla bi prouzroÄŤiti nov udar na Ĺľivotni standard Europljana, pa tako i Hrvata. 10 posto skuplje Naime, zatvaranje nuklearnih reaktora u najvećoj europskoj ekonomiji moglo bi izazvati manjak struje, a logiÄŤna posljedica bit će i rast cijena. - Sigurno je da bi to moglo izazvati veće poremećaje na trĹľištu elektriÄŤne energije jer je teško oÄŤekivati da se u sljedećih 10 godina struja koja se sada dobiva iz nukleraki moĹľe nadomjestiti vlastitom proizvodnjom. Rezultat će biti i više cijene struje - upozorava Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje PoĹľar. Koliko bi nas skupo mogla stajati odluka vladajuće koalicije u Berlinu, Granić nije Ĺľelio procjenjivati. Ipak, u struÄŤnim se krugovima spominje mogućnost 10-postotnog rasta: ostvari li se to, mjeseÄŤni raÄŤun za struju ÄŤetveroÄŤlane hrvatske obitelji skoÄŤio bi sa, primjerice, 200 na 220 kuna. Prate situaciju No, u HEP-u istiÄŤu da nisu traĹľili poskupljenje struje niti to zasad namjeravaju. Ipak, upozoravaju da “aktivno prate situaciju i kretanja cijena elektriÄŤne energije”. O tome će, tvrde, ovisiti i cijena struje u Hrvatskoj. Izgledno poskupljenje struje zbog njemaÄŤkog “ne” nukleranoj energiji samo je kap u moru onoga što Hrvate ÄŤeka u tom segmentu energetske priÄŤe. S cijenama struje koje su u prosjeku za ÄŤetvrtinu niĹľe od onih u EU, Hrvatska je još uvijek na zaÄŤelju europske ljestvice. Alternativni izvori Cijene struje u nas na toj se razini drĹľe ponajprije zbog predizborne kupnje socijalnog mira, što je, tvrde struÄŤnjaci, teško odrĹľivo u uvjetima kada uvozimo otprilike trećinu elektriÄŤne energije. Stoga je, ÄŤini se, sasvim izgledno da će struja poskupjeti nakon izbora. StruÄŤnjaci upozoravaju i da se posljedice zatvarnja njemaÄŤkih nuklearki neće zaustaviti samo na poskupljenju struje. Hrvatska će, upozorava Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, morati preispitati i svoju Energetsku strategiju. - PojaÄŤat će se pritisci da odustanemo od nuklearne energije, pa ćemo više novca morati izdvajati za alternativne izvore energije - kaĹľe Dekanić. U Vladinim krugovima ne vide pak potrebu za izmjenama u Energetskoj strategiji.   6/18/2011 - Vlada dozvolila HEP-u da se zaduĹľi za 300 milijuna kuna Izvor - Business.hr, 09. lipanj 2011.   Na današnjoj sjednici Vlade RH dana je suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi d.d. za prolongat zaduĹľenja kod ZagrebaÄŤke banke d.d., Zagreb u iznosu do 300.000.000, 00 kuna, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. TakoÄ‘er, dana je suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi d.d. za zaduĹľenje kod Privredne banke Zagreb d.d. u iznosu do 300.000.000,00 kuna. PoÄŤetak realizacije usvojenog investicijskog plana HEP grupe za 2011. godinu, previÄ‘a se tijekom drugog polugodišta, stoga je realno za oÄŤekivati da će i obveze prema dobavljaÄŤima za investicije biti znatno povećane u tom razdoblju. Uzevši u obzir i vrlo povoljne trenutne kamatne stope na financijskom trĹľištu, Hrvatska elektroprivreda smatra da bi bilo potrebno ugovoriti još jednu kratkoroÄŤnu kreditnu liniju koja bi osigurala nesmetano redovno poslovanje. ...   6/18/2011 - HEP: Imamo dosta novca na raÄŤunu Izvor - Poslovni dnevnik, 08. lipanj 2011.   HEP je juÄŤer demantirao da nema novca za isplatu dividende koju Vlada od njih oÄŤekuje, a reagirali su na tekst objavljen u VeÄŤernjem listu o tome da će morati dizati kredit. "HEP d.d. na deviznim i kunskim raÄŤunima društva raspolaĹľe sredstvima koja premašuju iznos koji oÄŤekujemo da će društvo trebati uplatiti u drĹľavni proraÄŤun", kaĹľe glasnogovornica Mirela Klanac. Naglašava kako oÄŤekuju da će iz vlastitih sredstava isplatiti gotovo 460 milijuna kuna dobiti, za što je potrebna odluka Nadzornog odbora i Skupštine. "U javno dostupnim izvješćima o poslovanju HEP-a d.d. i HEP grupe, objavljenim na web-stranicama HEP-a i ZagrebaÄŤke burze, moĹľe se vidjeti stanje kratkoroÄŤne imovine pa i stanje novca i novÄŤanih ekvivalenata društva", kaĹľu u HEP-u.   6/18/2011 - Kako ocjenjujete mogućnost da HEP digne kredit da Vladi isplati pola dobiti? Izvor - Poslovni dnevnik, 07. lipanj 2011.   'Ništa ÄŤudno, HDZ-ova vlada je drĹľavna poduzeća uvijek tretirala kao kasice prasice' Ivica PanÄŤić, Hrvatski socijaldemokrati 'Ja sam protiv toga. Ako i treba dizati kredit, bolje ga je koristiti za obnovu mreĹľe' Ljubo JurÄŤić, Ekonomski fakultet 'Sve dok se kroz HEP vodi socijalna politika cijena, morat će dizati ovakve kredite' Krešimir Ćosić, HDZ 'Vidi se da je proraÄŤun u dubokoj krizi, a ovo je samo HDZ-ova bitka za golo preĹľivljavanje' Damir Kajin, IDS   6/18/2011 - HEP diĹľe kredit da bi Vladi mogao isplatiti pola svoje dobiti!? Izvor - VeÄŤernji list, 06. lipanj 2011.   Da bi HEP Vladi mogao isplatiti polovicu svoje lanjske dobiti (460 milijuna kuna), vrlo vjerojatno će morati, tvrde VeÄŤernjakovi izvori, podići kredit jer taj novac nema na raÄŤunu! Vladina odluka da joj sva poduzeća u kojima je ona vlasnica ili suvlasnica moraju isplatiti pola svoje zarade loša je jer se tvrtkama koje su u ovo recesijsko doba uspjele ostvariti profit oduzima dragocjen novac potreban za ulaganja, a u sluÄŤaju HEP situacija je dovedena do apsurda. UnatoÄŤ dobiti od gotovo milijardu kuna, HEP te milijune nema na raÄŤunu jer zbog nedostatka kiše ovog proljeća (ovisno o danima u tjednu) uvozi rekordne koliÄŤine struje (više od 45 posto), a struja je na burzama pak rekordno skupa. KljuÄŤno “oÄŤekuju” U HEP-u zapravo ne demantiraju da će podizati kredit nego kaĹľu da “oÄŤekuju kako će polovicu dobiti isplatiti iz svojih sredstava”, a kljuÄŤna je rijeÄŤ oÄŤekuju. Struja je pak na burzi poskupjela s 50 na oko 60 eura po MWh zbog nuklearne katastrofe u Japanu. Na daljnji rast cijene struje utjecat će pak odluka njemaÄŤke kancelarke da do 2022. godine zatvori sve nuklearne elektrane u NjemaÄŤkoj. VeÄŤernji je list već pisao kako je poskupljenje struje i u RH zbog svega navedenog neminovno, no u HEP-u su odgovarali kako neće od Vlade traĹľiti odobrenje za poskupljenje. No, prava je istina da Vlada zapravo kupuje socijalni mir i da joj uoÄŤi parlamentarnih izbora ne pada na pamet dizati cijenu struje i gubiti glasove biraÄŤa. Budući da HEP u visokom postotku uvozi struju, naši izvori tvrde kako je zbog toga ugroĹľena energetska neovisnost Hrvatske. Osim što kupuje skupu struju u inozemstvu, HEP je ovisan i o eventualnim poremećajima na meÄ‘unarodnom trĹľištu. Svoju neovisnost mora i moĹľe popraviti jedino ulaganjima u nove izvore energije. 500 mil. eura za uvoz Iako u tom poduzeću ne Ĺľele priznati da će se isplata dijela dobiti odraziti na njihove investicije jer, oÄŤito, ne Ĺľele polemizirati s Vladom, valja naglasiti da HEP oÄŤekuju ulaganja u HE Ombla vrijedna 130 milijuna eura za što kredit treba osigurati EBRD te ulaganja u termoelektranu Plomin 3 vrijedna gotovo milijardu eura. TakoÄ‘er, do 2017. godine zatvorit će se TE Sisak i Rijeka zbog dotrajalosti, što znaÄŤi da HEP dodatno gubi izvore elektriÄŤne energije. Te dvije termoelektrane ni sada nisu u funkciji zbog porasta cijene nafte pa se HEP-u ne isplati pogoniti ih na mazut. Naši izvori tvrde da HEP godišnje troši pola milijarde eura za uvoz struje...   6/18/2011 - PopijaÄŤ i Begović u TLM-u jer Adrial prijeti odlaskom Izvor - Poslovni dnevnik, 27. svibanj 2011.   U šibenskom TLM-u ponovno je napeto, a iako sluĹľbeno nitko ne Ĺľeli o tome davati informacije, situacija je toliko uzavrela da vlasnici, konzorcij Adrial, najavljuju ÄŤak i raskid privatizacijskog ugovora s drĹľavom i povlaÄŤenje iz TLM-a, zbog ÄŤega, kako saznaje Poslovni dnevnik, danas na razgovor s vodstvom tvrtke u Ĺ ibenik stiĹľe ministar gospodarstva Ä�uro PopijaÄŤ. Iz redova bliskih konzorciju Adrial ÄŤuje se da su dva problema kulminirala ovakvim razvojem dogaÄ‘aja. Prvi, cijena struje koja je za mostarski Aluminij znatno iznad cijene struje u BiH, pa se TLM-u dovodi u pitanje nabava sirovine za proizvodnju, kojom je tvrtku dosad po posebom aranĹľmanu snabdijevao Aluminij. Zbog visine cijene struje, uz ministra PopijaÄŤa na sastanku u TLM-u stoga se oÄŤekuje i predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića. Drugi problem za vlasnike navodno predstavlja stav Agencije za zaštitu trĹľišnog natjecanja o programu restrukturiranja TLM-a, vezano uz primjedbe kako vlastiti doprinos u resturkturiranja nije adekvatan razini iz ugovora, kao i da nije smanjen kapacitet proizvodnje u skladu s obvezama. "AZTN je još u postupku ocjene programa restrukturiranja TLM-a i nije još donijeto konaÄŤno rješenje", kaĹľu u AZTN-u, gdje saznajemo da je od kompanije zatraĹľena dorada programa u nizu detalja jer je program koji im je dostavljen vrlo proturjeÄŤan i nije u skladu s uvjetima za dodjelu potpora. Napetosti u pogledu struje, iako cijenu za TLM odreÄ‘uje Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA, rezultat je novih pregovora o cijeni elektriÄŤne energije, koju se za TLM utvrÄ‘uje na godišnjoj razini. NesluĹľbeno se ÄŤuje da je HERA podlogu za novu cijenu temeljila na novim teĹľišnim uvjetima, te da je u odnosu na lanjskih 37,63 eura po MWh cijena dignuta za 5 eura, na 42,75 erura. No, pri tome je cijena struje iz uvoza lani bila na razini od 46 eura, a ove je godine viša od 60 eura po MWh-u, kaĹľu upućeni sugovornici.   6/18/2011 - DORH diĹľe prijavu protiv Mravka i Galića: Stan od 700 tisuća kuna kupio od HEP-a za 420 tisuća Izvor - Jutarnji list, 21. svibanj 2011.   Bivši predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivan Mravak i bivši direktor za razvoj te tvrtke Tomo Galić ponovo su se našli na udaru Ĺ˝upanijskog drĹľavnog odvjetništva. Naime, Ĺ˝DO ovaj puta Mravka tereti za poÄŤinjenje kaznenog djela zlouporabe poloĹľaja i ovlasti, a Galića za kazneno djelo poticanja na zlouporabu poloĹľaja i ovlasti. Sumnja se kako je Mravak još tijekom predsjedanja upravom HEP-a, na poticaj Galića, u svibnju 2005. godine zakljuÄŤio kupoprodajni ugovor stana u vlasništvu HEP-a po cijeni od 429.327 kuna, što je 60 posto stvarne trĹľišne cijene stana od 715.546 kuna, navodi DORH na svojim internetskim stranicama iako imena osumnjiÄŤenika nisu spominjana kao ni tvrtka o kojoj se radi. Na popusnu cijenu su, temeljem Odluke o izmjeni Odluke Uprave te tvrtke o prodaji stanova, garaĹľa i poslovnih prostora u njenom vlasništvu imali pravo samo hrvatski branitelji, ujedno i radnici te tvrtke, uz dodatni uvjet da cijena bude plaćena od jednom u roku od 180 dana od sklapanja ugovora. Iako je znao da Galić u trenu sklapanja kupoprodajnog ugovora više nije zaposlenik HEP-a te da nije platio ugovorenu cijenu unutar 180 dana, Mravak je 4. rujna 2007. godine omogućio Galiću da se upiše kao vlasnik stana, istiÄŤe DORH. Time je Mravak ošetio HEP za iznos razlike trĹľišne i popusne cijene stana od 286.218,00 kuna te Galiću pribavio nepripadnu dobit za isti iznos.   6/18/2011 - Pobjeda Golijata - stranari Kupske izgubili spor protiv HEP-a Izvor - Bussines.hr, 15. svibanj 2011.   ÄŚetiri godine od kako je posjedovnu tuĹľbu uloĹľilo 49 stanara, koji su morali napustiti domove u urušenoj Kupskoj ulici pokraj HEP-ovog gradilišta, graÄ‘anski sud u Zagrebu prvostupanjskom je odlukom zakljuÄŤio da nije dokazana uzroÄŤno-posljediÄŤna veza izmeÄ‘u radnja tuĹľenika i napuštanja domova zbog smetanja posjeda, potvrdila je odvjetnica Doris Košta koja zastupa stanare Kupske. Stanari su uloĹľili Ĺľalbu u kojoj smo se pozvali na mnoge već presuÄ‘ene stvari u istovjetnim sluÄŤajevima, rekla je danas Košta za Hinu, istaknuvši da meÄ‘utim za prava stanara taj postupak više ne znaÄŤi ništa. Njegova je svrha bila da se Ĺľurno riješi, utvrdi ÄŤin smetanja posjeda i stanari vrate te da se zabrani bilo kakav daljnji rad HEP-u i Tehnici na gradilištu dok se ne osigura stabilnost Kupske ulice, rekla je. No stanari su se vratili - posjed je riješilo vrijeme, a ne sud, izjavila je Košta. Rekla je da se pred Ĺ˝upanijskim sudom u Zagrebu vodi kazneni postupak protiv 12 odgovornih osoba za teško kazneno djelo protiv sigurnosti ljudi i imovine. OptuĹľnica Ĺ˝upanijskog drĹľavnog odvjetništva, koja se temelji na vještaÄŤenju neovisnih vještaka iz Slovenije koji su utvrdili da se postupalo protivno pravilima struke, navodi da je priÄŤinjena šteta od oko 17 milijuna kuna, podsjetila je Košta. Sudski troškovi u prvostupanjskom postupku po posjedovnoj tuĹľbi iznose ukupno 5000 kuna, no tuĹľitelji ih sad ne moraju platiti, rekla je Košta.   5/4/2011 - Despotovo reketarenje HEP-a Izvor - Nacional, 26. travnja 2011.   Uskoro odgovor na pitanje: Kako su se s milijunima punili crni fondovi. Budući da je od prošlog tjedna iza rešetaka remetineÄŤkog pritvora, moĹľda će Ante Despot uskoro postati voljan da istraĹľiteljima oda i gdje je završio ostatak - silni milijuni koje je, po svemu sudeći, po specijalnom zadatku izvlaÄŤio iz HEP-a i blagajni brojnih tvrtki. ANTE DESPOT UnatoÄŤ vrlo ozbiljnim optuĹľbama, u srpnju 2007. pokušao je Nacionalova novinara uvjeriti u svoju nevinost. Nakon što je prošlog petka u Zagrebu uhićen Ante Despot, zet bivšeg rizniÄŤara HDZ-a Mladena Barišića i bivši ÄŤlan uprave HEP-a, hrvatska bi javnost ÄŤetiri godine nakon otkrivanja afere o velikim reketarenjima u HEP-u napokon mogla doznati ono najzanimljivije: kako su se punili tzv. crni fondovi. O Despotovim kriminalnim radnjama se prvi put pisalo 2007. godine kada je Nacional objavio da je Barišićev zet, tada ÄŤlan Uprave HEP-a, prijavljen zbog iznude i reketarenja HEP-ovih dobavljaÄŤa. Tada su Nacionalovi izvori tvrdili da je Despot visoko mjesto u HEP-u koristio za prikupljanje novca za vladajući HDZ, u kojem je njegov tast Mladen Barišić bio rizniÄŤar i ÄŤovjek od najvećeg povjerenja tadašnjeg šefa stranke Ive Sanadera. Na mjesto ÄŤlana Uprave u HEP-u Despot je stigao u travnju 2004., i to samo nekoliko mjeseci nakon što mu je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dao rješenje prema kojem, zbog invalidnosti, ne smije biti rasporeÄ‘en na poslove koji “zahtijevaju povećanu koncentraciju i pamćenje”. Već tada se spominjalo da Despot svoje imenovanje najviše moĹľe zahvaliti tomu što je u vezi s kćeri jednog od najutjecajnijih ljudi u Hrvatskoj. Despot je do tada bio tek lokalni šibenski politiÄŤar koji je promijenio ÄŤak tri stranke: isprva je bio u Hrvatskoj narodnoj stranci, potom je prešao u Demokratski centar Vesne Ĺ kare OĹľbolt, a završio u HDZ-u. Kad je njegova veza s Adrianom Barišić tijekom 2004. postala ozbiljna, njezin moćni otac svojeg je zeta uspio progurati za ÄŤlana Uprave HEP-a. A ONDJE JE DESPOT IMAO specifiÄŤnu zadaću: radnici HEP-a napisali su opširnu predstavku po kojoj je Ante Despot “kao ÄŤlan Uprave HEP-a i predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnje, nakon javnih natjeÄŤaja koje provodi HEP traĹľio od svojih suradnika da mu pribave broj mobitela vlasnika tvrtke koja je pobijedila na natjeÄŤaju, a potom bi dotiÄŤnog zvao na razgovor u ÄŤetiri oka”. MeÄ‘u njima su se mogle naći i neke strane kompanije, jer su se u dokumentu koji su sastavili HEP-ovi djelatnici navodili sluÄŤajevi da je Despot, bez ikakva formalnog razloga, odlazio na poslovna putovanja HEP-ovim poslovnim partnerima u Austriju i Ĺ vicarsku, a da nikome nije razjasnio što je kao predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnje imao razgovarati s vlasnikom tvrtke koja je netom pobijedila na javnom natjeÄŤaju. Vrhunac Despotova sumnjiva angaĹľmana bila je i novina da on osobno odluÄŤuje o kojim će se ugovorima raspravljati na sjednicama Nadzornog odbora HEP Proizvodnje. Tako se, prema rijeÄŤima Nacionalovih izvora iz HEP-a, dogaÄ‘alo da se tvrtka javi na natjeÄŤaj, na njemu i pobijedi, ali dok ÄŤeka na potpisivanje ugovora, dobije poziv mobitelom od predsjednika NO-a Despota, koji bi potom na sastanku u ÄŤetiri oka vlasniku tvrtke “objasnio” da će potpisivanje ugovora uslijediti tek nakon sjednice Nadzornog odbora koji bi ugovor trebao odobriti ili poništiti. Prema dokumentu “Razotkrivanje kriminala u Hrvatskoj elektroprivredi”, pozitivna odluka NO-a vrijedila je izmeÄ‘u tri i pet posto vrijednosti ugovora, odnosno Despot je od poslovnih partnera traĹľio novac u gotovini da im ugovori budu odobreni. O svemu tome 2007. je javno progovorio Ĺ˝eljko Ĺ everdija, vlasnik tvrtke Flex-O, ali lista ucjenjivanih poslovnih partnera zasigurno je mnogo duĹľa i ukljuÄŤuje i tvrtke u inozemstvu: tako je Despot u lipnju 2006. godine otputovao u Ĺ vicarsku na sastanak s glavnim menadĹľerom tvrtke Hans Kuenz GmbH, od kojeg je traĹľio proviziju od 100.000 eura na ruke, a u protivnom već potpisani ugovor nikad ne bi bio realiziran. Prema Nacionalovim izvorima, tijekom svog mandata u HEP-u Ante Despot pokušavao je izvući proviziju za gotovo svaki ugovor vrjedniji od milijun kuna. Istovremeno, za vrijeme njegova mandata u HEP-u ustalila se i praksa izbjegavanja obveze raspisivanja javnog natjeÄŤaja kroz potpisivanje niza ugovora vrijednosti manje od 200.000 kuna. Dok je Despot bio na ÄŤelu Nadzornog odbora HEP-a, takvih je ugovora samo u periodu od srpnja 2006. do oĹľujka 2007. potpisano ÄŤak 190, što znaÄŤi da je gotovo 40 milijuna kuna na potpuno netransparentan naÄŤin “isparilo” iz HEP-ove blagajne. KAKO GOD BILO, ni u trenutku izbijanja afere nitko nije mislio da je Ante Despot samoinicijativno reketario poslovne partnere HEP-a, što je opet podgrijavalo sumnje da on samo provodi naloge svog punca - Mladena Barišića. Nedugo nakon Nacionalova otkrića, Despot je u veljaÄŤi 2008. smijenjen bez obrazloĹľenja, a punac Barišić navodno mu je mjesecima pokušavao “srediti” funkciju savjetnika ili ÄŤlana Uprave u KonÄŤaru. Kad je prije nekoliko mjeseci policija u sklopu istrage protiv Barišića izvršila pretragu njegova stana, ali i susjednog stana u kojem Ĺľivi njegova kći i njegov zet Ante Despot, pronaÄ‘eno je “samo” - 2 milijuna kuna. Budući da je od prošlog tjedna iza rešetaka remetineÄŤkog pritvora, moĹľda će Ante Despot uskoro postati voljan da istraĹľiteljima oda i gdje je završio ostatak - silni milijuni koje je, po svemu sudeći, po specijalnom zadatku izvlaÄŤio iz HEP-a i blagajni brojnih tvrtki.   5/4/2011 - Mato Ravlić otvara sezonu elektrana na biomasu Izvor - Poslovni dnevnik, 13. travnja 2011.   Strizivojna Hrast, proizvoÄ‘aÄŤ parketa iz Strizivojne kod Vinkovaca otvara u lipnju prvu kogeneracijsku elektranu na šumsku biomasu koja će prodavati elektriÄŤnu struju Hrvatskoj elektroprivredi. U Elektranu Hrast Strizivojna snage 3,3 MW, vlasnik kompanije Mato Ravlić uloĹľit će oko 115 milijuna kuna. Toplinska energija koristiti će se u njihovoj sušari, ali i za grijanje niza objekata u općini. Projekt je raÄ‘en u suradnji s poduzećem HEP-ESCO, a financijski su ga pomogli Svjetska banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Fond za zaštitu okoliša, nadleĹľna ministarstva te lokalna zajednica. Povrat investicije bit će izmeÄ‘u 4 i 5 godina. Ravlić je ishodio lokacijsku dozvolu za još jednu elektranu Slavonija DI u Slavonskom Brodu snage 4,66 MW, ali koja će struju poÄŤeti proizvoditi u 2013. godini. DrvopreraÄ‘ivaÄŤi prednjaÄŤe U fazi testiranja za puštanje u rad je i kogeneracijsko postrojenje u Ä�uro Ä�aković Elektromontu, dok u Jasenovcu lani od studenog elektranu snage 7,2 MW elektiÄŤne i 23 MWh toplinske energije, gradi austrijska tvrtka RES bioenergija. Austrijanci ne kriju da će ovdje uskoro izgraditi 4 elektrane na šumsku biomasu. Kogeneracijska postrojenja već se grade i kod većih drvopreraÄ‘ivaÄŤa kao što su Spin Valis, SpaÄŤva, PoĹľgaj parketi, Javor KriĹľevci, Finvest itd. Poseban interes iskazuju i veliki poduzetnici izvan branše od kojih je najviše prašine digao prijatelj šefa HSS-a Borislav Hrlec. Poduzetnik povratnik Hrlec zbog bolesti malo je usporio s prikupljanjem dokumentacije za elektranu koju će sa stranim investitorima graditi u KoprivniÄŤkom Ivancu. No, nakon što se Hrvatskim šumama prigovorilo da su Hrlecu omogućile dugogodišnji ugovor o nabavi drvne sjeÄŤke po povoljnim uvjetima, kriteriji za dodjelu su pooštreni. I dalje nema strategije Brzi povrat investicije, povoljniji izvori financiranja, dostupnost sirovine i sigurno trĹľište, glavni su argumenti za investitore. U Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvoÄ‘aÄŤa (OIEKPP) koje ima Ministarstvo gospodarstva, uneseno je više od 400 projekata od ÄŤega ih na šumsku biomasu otpada 45. Ipak jedan od najvećih ima HEP za bioelektranu koje je i jedini investitor. Elektrana bi bila u blizini V. Gorice, a sirovina bi se nabavljala u radijusu od 50 kilometara. Godišnje proizvodilo bi se struje 130 GWh i toplinske energije od 92 do 130 GWh, a njezina izgradnja stajala bi 60 milijuna eura. Za usporedbu, danas elektrane u Trbovlju i Klagenfurtu koriste sjeÄŤku koju im prodaju Hrvatske šume. Iako HĹ  izvoze biomasu, upućeniji se pitaju ima li je za sve projekte i tvrde kako se pretjeruje s raspoloĹľivim koliÄŤinama. Zato valja donijeti strategiju korištenja drvne mase u kojoj bi prednost imali drvopreraÄ‘ivaÄŤi. Nanjušili zaradu Jako Andabak, vlasnik koncerna Sunce najavio je gradnju elektrane za što je kupio dio šuma, a dio uzeo u najam od Ä�akoveÄŤke biskupije. U poodmakloj fazi s izgradnjom u Udini je Stjepan Hrešć, bivši vlasnik tvornice madraca Hespo. Na sjeveru Like gradit će elektranu od 6,5 MWe vrijednu do 25 milijuna eura i Nenad Porges, bivši ministar gospodarstva.   5/4/2011 - Vjetroparkovi imaju najveći potencijal Izvor - Poslovni dnevnik, 08. travnja 2011.   General Electric je jedna od najpoznatijih ameriÄŤkih kompanija. S Nevenom Pecotićem, direktorom tvrtke kćeri General Electric Energy za jugoistoÄŤnu Europu, razgovarali smo o perspektivama ulaganja u energiju i dosadašnjim iskustvima u Hrvatskoj. Kakva je dosadašnja suradnja s HEP-om i drugim hrvatskim tvrtkama? Uglavnom radimo s HEP-om, zadnje smo isporuÄŤili tri velike plinske turbine na rekonstrukciji TE-TO Zagreb. Sada smo ukljuÄŤeni u odrĹľavanje elektrane, i to je nekoliko milijuna eure godišnje. Nama je vrlo zanimljivo suraÄ‘ivati s HEP-om, stoga pratimo njihove daljnje planove, ali pratimo i projekte privatnih investitora. Kakva je perspektiva za privatne energetske projekte? AmeriÄŤki CWP je htio uloĹľiti u Hrvatsku 185 milijuna eura u vjetropark, ali su odustali zbog niskih otkupnih tarifa. Njihovu poslovnu politiku ne mogu komentirati, ali oni su inaÄŤe naš partner u Rumunjskoj i s našom opremom su izgradili najveći vjetropark u Europi. Voljeli bismo ih vidjeti i u Hrvatskoj. Pratimo i sve ostale koji Ĺľele ulagati u proizvodnju elektriÄŤne energije iz vjetra jer smatramo da će taj sektor rasti. Do sada je instalirano već 70 megavata snage, a neće proći dugo da će biti jedan gigavat. wOsim toga jako smo zainteresirani za obradu otpadnih voda i proizvodnju energije iz otpada. Jeste li kao strani dobavljaÄŤ naišli na carinske ili neke druge barijere? Imamo samo pozitivna iskustva. Nismo imali barijere. Poslove dobivamo na javnim natjeÄŤajima. Neven Pecotić, GE Energy za JI Europu   5/4/2011 - HEP i Janaf preĹľivjet će isplatu dividende, Mol ne popušta Vladi Izvor - Poslovni dnevnik, 07. travnja 2011.   MaÄ‘arski Mol u srijedu je potvrdio da na Glavnoj skupštini Ine sredinom svibnja kani podrĹľati prijedlog Uprave i NO-a da se lanjska dobit Ine u cijelosti zadrĹľi i iskoristi za investicije. Budući da je Vlada nedavno donijela drukÄŤiju odluku, da će traĹľiti da se iz profitabilnih tvrtki u (su)vlasništvu drĹľave povuÄŤe barem polovica dobiti, na Ininoj skuštini bi moglo biti preglasavanja. U većini drugih poduzeća od kojih se slijedom odluke Vlade oÄŤekuje pribliĹľno milijarda kuna za drĹľavni proraÄŤun to nije pitanje preglasavanja. Iz dobiti HEP grupe tako će se vjerojatno povući nešto manje od pola milijarde kuna dobiti iako su joj za ovu godinu kapitalna ulaganja povećana sa 1,6 na 2,6 milijardi, uz plan da se financiraju vlastitim sredstvima, naknadama i kreditima. No, nakon što je HEP prošli mjesec vratio 50 milijuna eura kredita Citibanku, kratkoroÄŤne su mu obveze praktiÄŤki 'nula', a s 5 milijardi kuna dugoroÄŤnih obveza je umjereno zaduĹľena kompanija. Janaf je predvidio ÄŤak triput veća kapitalna ulaganja nego lani, ali kako u financiranju Janaf ima ultrakonzervativnu politiku (koeficijent zaduĹľenosti 0,05) ni u njegovu sluÄŤaju povlaÄŤenje dijela dobiti ne bi trebalo biti problem. Ina je visoko zaduĹľena kompanija, iako su se i njezini omjeri zaduĹľenosti s lanjskim poboljšanjem operativnog poslovanja malo popravili. No, pitanje povlaÄŤenja polovice dobiti Ina grupe trenutno je ionako intrigantnije u kontekstu raspoloĹľenja najvećeg dioniÄŤara. Glasnogovornik Mola Domokos Szollar izjavio je da u Molu vjeruju kako će se lanjska dobit "iskoristiti za budućnost, a ne za danas". Za kompaniju i njezine dioniÄŤare, kaĹľe, sad je prava stvar povećanje vrijednosti kompanije ustrajanjem na investicijama i razvoju. "Vrijeme je sjetve a ne Ĺľetve", slikovito je prisnaĹľio. U odluÄŤivanju o raspodjeli dobiti dioniÄŤarima je svakako jedno od vaĹľnijih pitanja postoje li investicijski i razvojni planovi zbog kojih bi se na raÄŤun buduće vrijednosti kompanije danas odrekli dividende. NaÄŤelni argumenti 'molovaca' u tom smislu imaju logike. Konkretne brojke, meÄ‘utim, nisu tako uvjerljive. Potkraj oĹľujka usvojen je poslovni plan Ine koji za 2011. predviÄ‘a znatno manje kapitalnih ulaganja nego lani kad su bila nešto manja od 3 milijarde kuna. ...   5/4/2011 - KRPANJE PRORAÄŚUNA: Javnim poduzećima Vlada uzima 1,25 milijardi kuna Izvor - Slobodna dalmacija, 5.4.2011.   Surova proraÄŤunska stvarnost natjerala je Vladu da donese još jednu odluku koja je apsolutno proturjeÄŤna stalnom inzistiranju premijerke Jadranke Kosor da nas samo nove investicije mogu izvesti iz krize, posebno pritom istiÄŤući kao primjer javna poduzeća. Subotnjom odlukom o tome da će poduzeća u većinskom drĹľavnom vlasništvu najmanje 50 posto pripadajuće dobiti preusmjeravati u drĹľavni proraÄŤun, a da će isto pokušati i tvrtke u kojima drĹľava ima manjinske udjele, Vlada na najizravniji naÄŤin podriva vlastitu investicijsku politiku. OÄŤajniÄŤke mjere “Zbog problema s punjenjem prihodovne strane proraÄŤuna, Vlada je oÄŤito bila primorana na takvu odluku, ali to je stvarno loša vijest za investicijski ciklus koji se oslanja na tvrtke u drĹľavnom vlasništvu. Pri tome ne mislim da će te tvrtke odustati od najavljenih investicija, moĹľda manjim dijelom, ali će sada dio tih investicija morati financirati kreditima. Dakle, izvor financiranja bit će mnogo skuplji”, prokomentirao je situaciju Zdeslav Ĺ antić, glavni ekonomist Splitske banke. Prema njegovim rijeÄŤima, Hrvatska sada plaća danak ÄŤinjenici što Vlada nije provela potrebne uštede u drĹľavnom proraÄŤunu za 2010. i 2011., pa mora povlaÄŤiti oÄŤajniÄŤke mjere koje su štetne za gospodarski razvoj i investicijski zamah. Pogotovo se to odnosi na HEP koji je, prema nesluĹľbenim podacima, ostvario dobit od 1,3 do 1,4 milijarde kuna. HEP je dobar dio svojih investicija, o kojima Jadranka Kosor stalno govori u javnosti, trebao financirati upravo s tom dobiti, a sada će morati dizati dodatne kredite. Osim toga, HEP je od 2004. do 2009. stalno zakidao redovno odrĹľavanje postrojenja, pa je posljednje dvije godine jaÄŤe krenuo i u taj posao, a sada sve to opet dolazi u pitanje. Kada je u pitanju Ina, Vlada tu trenutaÄŤno vodi bitku s maÄ‘arskim Molom, jer je Nadzorni odbor Ine, u kojemu MaÄ‘ari imaju većinu, donio odluku da se neto dobit od 958 milijuna kuna reinvestira ili prenese u zadrĹľanu dobit. Sada se oÄŤekuje Skupština dioniÄŤara Ine na kojoj će Vlada, budući da s mirovinskim fondovima ima više dionica od Mola, pokušati pobiti tu odluku, što samo govori o razini odnosa izmeÄ‘u dvaju strateških partnera.   5/3/2011 - Dio Zagreba u travnju će povremeno biti bez struje. Provjerite odnosi li se to i na vašu ÄŤetvrt... Izvor - Jutarnji list, 31. oĹľujak 2011.   Elektra Zagreb izvjestila je danas graÄ‘ane da zbog nastavka radova na obnovi elektroenergetske mreĹľe stanovnici zapadnog dijela Zagreba tokom travnja povremeno neće imati struje. To se odnosi na gradske ÄŤetvrti Jarun, Vrbani, Staglišće, PreÄŤko, Ĺ pansko, Rudeš, Stenjevec, Malešnica i Oranica. Radovi će trajati od 4. do 29. travnja, ali će doći do prekida u uskršnjem tjednu, od 18. do 25. travnja. Svaki dan iskljuÄŤivati će se pojedini dijelovi mreĹľe, a graÄ‘ani će o iskljuÄŤenjima biti pravovremeno obavješteni putem internetskih stranica HEP-a, medijima i obavijestima na stambenim zgradama, kaĹľu iz Elektre. Radovima će se poboljšati kvaliteta isporuke elektriÄŤne energije, stoga iz Elektre mole potrošaÄŤe za strpljenje i razumijevanje.   5/3/2011 - Zbog prodaje HEP-ovih stanova traĹľi se istraga protiv ÄŚovića i Mravka Izvor - Novi list, 30. oĹľujak 2011.   TuĹľitelji ÄŤelništvo HEP-a terete za malverzacije sa stanovima izmeÄ‘u 2000. i 2007. godine. Tko je sve ispod trĹľišne cijene uspio kupiti HEP-ov stan za sada nije poznato. Zbog prodaje gotovo 30 stanova u vlasništvu HEP-a ispod cijene ÄŤime je to javno poduzeće oštećeno za nešto manje od 8,5 milijuna kuna zatraĹľena je istraga protiv dvojice bivših šefova HEP-a, te šestorice ÄŤlanova uprave. Kako doznajemo, rijeÄŤ je o Ivi ÄŚoviću i Ivanu Mravku, te KaĹľimiru Vrankiću, Ivici Toljanu, Anti Despotu, Ĺ imi Balabaniću, Darku Beliću i Mati PaĹľiću. IstraĹľni zahtjev protiv njih podnijelo je Ĺ˝upanijsko drĹľavno odvjetništvo u Zagrebu. TuĹľitelji ÄŤelništvo HEP-a terete za malverzacije sa stanovima izmeÄ‘u 2000. i 2007. godine. Tko je sve ispod trĹľišne cijene uspio kupiti HEP-ov stan za sada nije poznato. Svojevremeno je spominjano tek ime Ante Despota, zeta bivšeg šefa Carinske uprave Mladena Barišića. Da prodaja stanova nije bila legalna posumnjalo se krajem prošle godine i nakon interne revizije provedene u HEP-u. Naime, prema poslovnim knjigama to javno poduzeće imalo je u vlasništvu 134 stana, a zapravo je raspolagalo s 300 stanova. Njihovu prodaju po netrĹľišnim uvjetima odobrila je uprava kojoj je tada bio na ÄŤelu Ivo ÄŚović, aktualni šef »ZagrebaÄŤkog holdinga«. Ta je mogućnost na snazi bila punih sedam godina, pa su »odabrani« u HEP-u imali pravo na otkup stana u gotovini, s 30 do 40 posto popusta, ili pak na rok od 20 godina, s kamatom od svega dva posto, ÄŤiji je ostatak, do šest posto, subvencionirao HEP. I sam ÄŚović, kako je utvrdila revizija, bio je meÄ‘u onima koji su od HEP-a dobili stan na otkup kroz 20 godina s kamatom od dva posto, jednako kao i njegov nasljednik Ivan Mravak, ÄŤiji je stan od 82 kvadrata procijenjen u drugoj polovici 90-tih na 413 tisuća kuna. Popust na plaćanje stana »zaradio« je svojevremeno i Rade Buljubašić. Prodaja HEP-ovih stanova bila je regulirana Pravilnikom o rješavanju stambenih potreba zaposlenika, no u njemu je jasno bilo navedeno kako zaposlenik »s obzirom na broj ÄŤlanova obiteljskog domaćinstva ima pravo na stambenu površinu do 35 kvadrata ukoliko je samac«. Despot je, na primjer, u vrijeme kupnje stana to i bio no bez obzira na to omogućena mu je kupovina s popustom ÄŤak 108 stambenih kvadrata.   5/3/2011 - Ukinuta zabrana zapošljavanja Izvor - Business.hr, 28. oĹľujak 2011.   Janafu, HEP-u, Plinacru i ostalim drĹľavnim poduzećima koja uspješno posluju i ulaze u investicije Vlada je omogućila zapošljavanje novih struÄŤnih kadrova. Lani u svibnju Vlada je, naime, posebnim zakljuÄŤkom u okviru Programa gospodarskog oporavka obvezala javne tvrtke i ustanove da provedu 5-postotno smanjenje broja zaposlenih, a u najvećem dijelu javna poduzeća su, istiÄŤe ministar gospodarstva Ä�uro PopijaÄŤ, to i provela. No, kako su u meÄ‘uvremenu pokrenuti veliki investicijski projekti u javnom sektoru dopunom tog zakljuÄŤka omogućit će se i nova zapošljavanja, uz kriterij da tvrtke ostvaruju pozitivne financijske rezultate, investiraju u proizvodnju i razvoj, širenje asortimana, te pozitivan izvozni i prodajni rezultat.   5/3/2011 - SDP bi prodao dijelove HEP-a Izvor - Business.hr, 24. oĹľujak 2011.   Izlaz iz recesije i faze potpunog deinvestiranja u Hrvatskoj predsjednica Vlade Jadranka Kosor posljednjih mjesec dana traĹľi u gradnji energetskih objekata, koji su sve dosad bili zanemarivani, konstatirao je potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a Slavko Linić na konferenciji za novinare odrĹľanoj u srijedu, na kojoj je sa svojom stranaÄŤkom kolegicom i saborskom zastupnicom Mirelom Holy komentirao energetsku politiku i energetsku situaciju u Hrvatskoj. Linić je najavio da će SDP, dobije li povjerenje biraÄŤa na sljedećim parlamentarnim izborima, u svojem programu razvoja energetskog sektora izmijeniti Strategiju energetskog razvitka zemlje, okrećući se prije svega decentralizaciji energetske politike i poticanju većeg broja regionalnih projekata te posebno projektima razvoja energetske uÄŤinkovitosti, gradnji hidroelektrana i termoelektrana na plin i ugljen te poticanju gradnje obnovljivih izvora energije. Uz to, SDP planira izmijeniti sadašnju neadekvatnu energetsku zakonsku regulativu, koja, kako tvrdi Holy, usporava, oteĹľava i demotivira ulaganje u obnovljive izvore energije. U sklopu implementacije Trećeg energetskog paketa, koji Hrvatska kao buduća ÄŤlanica EU mora prihvatiti i ukljuÄŤiti u svoju energetsku politiku, SDP najavljuje izdvajanje sektora prijenosa i distribucije iz HEP-a, koji treba poslovati pod kontrolom drĹľave, jaÄŤanje uloge energetske regulatorne agencije HERA i postupnu liberalizaciju trĹľišta elektriÄŤne energije.   Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
Sva prava pridržana A design