Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
2/28/2010 - Za privatizaciju HEP-a spiskali 1,6 milijuna USD
Izvor - SLOBODNA DALMACIJA 27.02.2010
 
  • Ukidanjem Zakona o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede, odlukom Sabora od 3. veljače ove godine, bačeno je u vjetar milijun i 600 tisuća dolara koliko je Vlada prije gotovo devet godina isplatila inozemnom konzultantu Norton Roseu za pripremu privatizacije domaće elektroprivrede.

    Posao koji su 21. ožujka 2001. sklopili tadašnji ministar gospodarstva Goranko Fižulić i Richard Metcalf u ime Norton Rosea predviđao je i savjetovanje preustroja HEP-a prema običajima u Europskoj uniji, no naglasak je bio na privatizaciji koja se do dana današnjeg nije pomaknula s mrtve točke.

    Kako je Vlada pokojnog Ivice Račana potrebu za donošenjem Zakona o privatizaciji HEP-a i angažiranjem skupih stranih konzultanata obrazlagala imperativom usklađivanja domaćeg energetskog sektora s onim u Europskoj uniji, tako je i sadašnja Vlada, odnosno nadležno Ministarstvo gospodarstva, predložilo da se taj zakon ukine jer su se promijenile direktive EU-a vezane uz energetski sektor.

    Tijekom saborske rasprave o ukidanju Zakona o privatizaciji HEP-a, koja je rezultirala sa 107 glasova za i nijednim protiv ukidanja zakona, predstavnici Ministarstva gospodarstva prešutjeli su podatak koliko je utrošeno na pripremu zakona.

    Uvjeti za EU
    Isto tako, Ministarstvo gospodarstva isticalo je podatak da promjena vlasničke strukture HEP-a više nije uvjet za ulazak u članstvo Europske unije. Pokušali smo u Hrvatskoj elektroprivredi doznati je li bilo još angažmana savjetnika i konzultanata za pripremu privatizacije kompanije, no glasnogovornik Radomir Milišić uputio nas je na Vladu koja je, kao vlasnik HEP-a, jedina nadležna za privatizaciju.

    Milišić je istaknuo da je i 2001. konzultante angažirala Vlada, a ne HEP. S druge strane, Vlada je ukidanjem privatizacijskog zakona jasno dala do znanja kako od prodaje HEP-a nema ništa do daljnjega. Norton Rose, sa sjedištem u Londonu, pobijedio je 2001. na međunarodnom natječaju za izbor savjetnika za privatizaciju HEP-a, i to kao predvodnik konzorcija u kojem su još bili investicijska banka BNP Paribas, energetski savjetnik Mott McDonald, revizorska kuća Ernst&Young i industrijski savjetnik Mercer.

    Savjetovanje konzorcija urodilo je podjelom HEP-a na četiri cjeline SEnD prijenos, distribuciju, proizvodnju i opskrbu, te donošenjem Zakona o privatizaciji u ožujku 2002. godine. Vlada je kanila raspisati i međunarodni natječaj za savjetnika u samoj privatizaciji HEP-a, no to se nikada nije dogodilo.

    U konzorciju koji je predvodio Norton Rose, bio je sporan angažman Ernst&Younga, budući da je ta kuća potpisivala bilance više hrvatskih banaka koje su krajem devedesetih godina prošlog stoljeća neslavno propale, pa je Ministarstvo financija čak izdalo preporuku kako Ernst&Young ne bi trebalo angažirati u Hrvatskoj.

    To kao da je bio loš znak da će milijun i 600 tisuća dolara, koliko je država iskrcala za savjetničke usluge pripreme privatizacije HEP-a, biti bačeno uzalud, kao još jedan u cijeloj niski promašenih poteza koji su državne financije doveli pred rub ponora.
 
2/20/2010 - HEP želi sudjelovati u gradnji NE Krško 2
Izvor - Poslovni dnevnik, 19. veljače 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda zainteresirana je za sudjelovanje u pet milijardi eura vrijednom projektu drugog bloka Nuklearne elektrane u Krškom, u Sloveniji. Problem je, međutim, što HEP nije dobio službenu ponudu slovenske strane, kažu u toj tvrtki.
    Elektrana NEK 2, odnosno drugi blok, trebala bi imati snagu 1600MW i pripadala bi trećoj generaciji nuklearnih elektrana. Postojeća elektrana NEK ima snagu 700 MW. “HEP službeno nikada nije dobio ponudu slovenske strane za sudjelovanje u tom projektu”, rekao je glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić.

    Posebna nuklearka
    Ističe, da bi “projekt mogao biti zanimljiv HEP-u”, ali da sve ovisi o “modalitetima suradnje i financijskim okvirima za povrat uloženoga kapitala u taj financijski i tehnološki vrlo zahtjevan projekt”. Prema najavama gradnja drugoga bloka trebala bi početi 2020. godine. Buduća elektrana zasebna je proizvodna cjelina koja ne bi koristila postojeću nuklearnu elektranu Krško tako da je Slovenija može sama graditi bez odobrenja HEP-a. Inače, HEP je vlasnik 50-postotnog udjela u Krškom. Slovenija prema ESPO konvenciji, sporazumu o procjeni utjecaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, mora izvještavati Hrvatsku o utjecaju na okoliš. Slovenska tvrtka GEN Energija, vlasnik druge polovice Krškog, 14. siječnja je od nadležnoga slovenskog ministarstva gospodarstva zatražila energetsku dozvolu za NEK 2, o čemu je Poslovni dnevnik već pisao. Direktor GEN Energije Martin Novšak rekao je u razgovoru za Business.hr kako će “HEP biti jednako tretiran budu li donesene potrebne odluke o gradnji elektrane i uključivanju partnera”, no i on kaže kako konkretnih razgovora s HEP-om dosad nije bilo. GEN Energija i HEP prošle su godine postigli načelnu suglasnost o produljenju radnog vijeka postojeće nuklearke. Zbog toga je Nuklearna elektrana Krško i formalno zatražila produljenje radnog vijeka do 2043. godine.

    Podvodni kabel
    Istodobno se prije nekoliko dana u Crnoj Gori aktualizirala gradnja podvodnoga kabela od Crne Gore do Italije, vrijednog oko 700 milijuna eura. Srpska tvrtka EFT već se ponudila da sudjeluje u projektu, no HEP nije u tim kombinacijama. Na naš upit o kabelima u Crnoj Gori, glasnogovornik HEP-a Milišić tek je odgovorio: “Pitanje se ne odnosi na nas“.

    Regija
    Ulaganja u elektroprivredu

    Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) iznimno je zainteresirana za ulaganja u srpski elektroenergetski sektor, rekao je Riccardo Pulitti, zadužen za energetiku u EBRD-u.

    Velik potencijal
    “Postoji velik potencijal za razvoj sektora u Srbiji i o tom pitanju imamo dobru suradnju s tamošnjim vlastima”, izjavio je Pulitti. EBRD se, navodno, zanima i za projekte obnovljivih izvora. EBRD je osnovan 1993. radi poticanja tranzicije u srednjoj i istočnoj Europi.
 
2/20/2010 - Lučić: Ne mogu vjerovati da u HEP-u postoji netko tko ne želi da se razotkrije korupcija
Izvor - Novi list, 18. veljače 2010.
 
  • Čelnici HES sindikata Dubravko Čorak i Miroslav Matijević prošli tjedan žestoko su napali direktora Proizvodnog područja HE Zapad u Rijeci Damira Lučića, tvrdeći da zlostavlja svoje djelatnike. U HES-u, naime, poručuju da Lučić već dvije godine provodi zlostavljanje i to prijeteći nekim radnicima otkazima. Tvrde da Lučić mobingira i diskriminira čak i jednog sindikalnog povjerenika, i to Stipu Vidakovića, rukovoditelja službe za ekonomske poslove PP HE Zapadna Hrvatska sa sjedištem u Rijeci. Lučić, pak, smatra kako je napad sindikalnih čelnika Čoraka i Matijevića na njega smišljeni pokušaj da ga se lažno i pod svaku cijenu javno diskvalificira kako bi se umanjile ili neutralizirale krajnje posljedice za sindikalnog povjerenika Stipu Vidakovića protiv kojeg je 2. veljače ove godine pokrenut postupak otkazivanja ugovora o radu.

    »Vidaković je, što sam otkrio i prijavio Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, tijekom 2008. godine sa Studentskim centrom u Rijeci sačinio 10 ugovora o djelu uime HEP Proizvodnje. Te je ugovore ovjeravao svojim potpisom i službenim pečatom firme, iako na to nije imao pravo. Ugovore je ovjeravao i na temelju njih nalagao isplatu za poslove koji nikada nisu trebali biti izvedeni, niti su bili izvedeni. Na taj način na račune pet osoba, od kojih nijedna za HEP Proizvodnju nije obavila niti jedan jedini posao, plaćeno je oko 60 tisuća kuna. Preko naše interne zaštitarske službe ustanovili smo kako nijedna od pet osoba kojima je Vidaković mjesečno plaćao i po 8000 kuna nikada nije ušla ni u jedan pogon u našem proizvodnom području Zapadna Hrvatska. Na taj način sindikalni povjerenik Stipe Vidaković je zloupotrijebio svoj položaj jer je za sklapanje ugovora isključivo ovlašten direktor. Radi se o nedopustivim nepravilnostima u našim redovima, što sam kao odgovorna osoba dužan istražiti i prijaviti, a to sam i učinio«, kaže Damir Lučić.

    »Bio sam pod golemim pritiskom određenih osoba iz Zagreba, čiju zaštitu je, kod bivše Uprave na čelu s Ivanom Mravkom, očito uživao Stipe Vidaković. Oni su tražili da povučem prijave protiv njega, dok mi je Vidaković osobno prijetio da će svaki pokušaj otkazivanja njegova ugovora o radu zbog lažiranih ugovora o djelu i niz disciplinskih prekršaja sada već bivši predsjednik Uprave Ivan Mravak, predsjednik Sindikata Dubravko Čorak te moj nadređeni direktor Josip Gabela odmah zaustaviti. Pod svaku cijenu htjelo se zaustaviti otkaz Stipi Vidakoviću, no ja od toga neću odustati i ne mogu vjerovati da u HEP-u postoji netko tko ne želi da se razotkrije korupcija, spriječi samovolja, ulično ponašanje i šikaniranje radnika. Svjestan sam da me iz sindikata sada lažno napadaju za moje navodno zlostavljanje zaposlenika, i to rade samo kako bi me pokušali diskreditirati te da bi skrenuli pozornost sa svojeg kriminala na moje navodno iživljavanje nad sindikalnim povjerenikom koji je sramotno lažirao ugovore o djelu preko Student servisa. Iako je njegov tadašnji direktor dobio izričitu zabranu od Sektora za kadrovske poslove da sklapa ikakve ugovore o djelu, Vidaković je to napravio, i to tajno, na svoju ruku«, kaže Lučić.

    Svaki put kada Vidaković, tvrdi Lučić, ima problema s direktorima u PP HE Zapad, odnosno kada se otkriju nepravilnosti u radu, izrežira se incident poput jednog sa zaposlenicom te se bučno i pompozno traži javna smjena i linč direktora. To je, kaže, doživio i njegov prethodnik Ratko Belobrajić.

    »Ta je zaposlenica u postupku otkaza ugovora o radu zbog kršenja discipline i nesavjesnog i neodgovornog obavljanja radnih zadataka te za neprimjeren odnos prema suradnicima i nadređenima. U naravi, ona je pijun u rukama Vidakovića, odnosno Sindikata jer su je pokušali iskoristiti za moju smjenu. Naime, ona je protiv mene pokrenula postupak za zaštitu dostojanstva radnika zato što sam je navodno previše zaposlio te vrijeđao pogrdnim riječima. Istraga je, međutim, pokazala da to nije istina, štoviše, povjereniku za zaštitu dostojanstva je izjavila, pa čak i dala pisanu izjavu, kako je nikada nisam vrijeđao na nacionalnoj i spolnoj osnovi, već je to ona samo čula od Stipe Vidakovića koji joj je direktno nadređen. Dakle, ona je mene prijavila godinu dana nakon što sam je navodno teško izvrijeđao, i to, gle sad čuda, baš u trenutku kad je pokrenut izvanredni otkaz ugovora o radu za njenog šefa Stipu Vidakovića. Prošle godine ta je zaposlenica dobila upozorenje zbog nesavjesnog i neodgovornog obavljanja radnih zadataka te za neprimjeren odnos prema svojim suradnicima. I nakon toga, nastavila je s kršenjem radnih obveza i vrijeđanjem radnika pa je povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika za nju zatražio otkaz ugovora o radu«, kaže Lučić, zgrožen izjavama Miroslava Matijevića koji mu je javno rekao da će ga baciti sa sedmog kata kroz prozor. »Očekujem reakciju HEP-a i njegovog nadređenog direktora Vitomira Komena jer je to prijetnja smrću«, kaže Lučić.

    Sindikalni povjerenik Miroslav Matijević, pak, kaže kako Lučić, što se njega tiče, može mirno spavati pune 102 godine. A kad je riječ o zaposlenici za koju je također zatražen otkaz ugovora o radu, a koju su prema Lučićevim riječima sindikalisti instrumentalizirali protiv njega, Matijević kaže da je o tome na Općinskom sudu u Rijeci trenutno u tijeku postupak pa to ne želi komentirati.

    Vidaković bez komentara
    Sindikalni povjerenik Stipe Vidaković, rukovoditelj službe za ekonomske poslove Proizvodnog područja HE Zapadna Hrvatska, kojeg direktor Lučić tereti za malverazacije s ugovorima o djelu preko Studentskog servisa, kaže da nije ovlašten iznositi svoje mišljenje, pa ni HEP-ovu poslovnu politiku:
    »Kao zaposlenik HEP-a ne mogu komentirati Lučićeve izjave pa se čudim da on to kao zaposlenik iste kompanije javno radi«, kaže Vidaković.

    Čorak: Lučić je završena priča
    Predsjednik HES-a Dubravko Čorak kaže da je, nakon što je dobio izjave osoba koje Lučić godinama mobingira i koje su zbog toga pod teškim stresom i na dugom bolovanju, podnio zahtjev za njegovim razrješenjem.

    – Priča oko Lučićevog iživljavanja na ljudima podignuta je na najvišu razinu u HEP-u, o čemu je izvješćena i premijerka Kosor te je zaključak da taj čovjek mora otići. U Zagrebu mu je ovaj tjedan ponuđen častan odstup koji je on na sastanku sa svojim nadređenima, uz viku, odbio. Lučić očito ne shvaća da je on već završena priča, i to što sada napada našeg sindikalnog povjerenika za navodne malverzacije s ugovorima preko Studentskog servisa, koje je Lučić inače i potpisivao, samo je pokušaj očajnika da se spasi«, kaže Čorak. Dodaje kako HES nikada nije rekao da je sindikalni povjerenik nedužan ili kriv za sporne ugovore, već jedino inzistira da se zbog narušenih međuljudskih odnosa Damir Lučić smijeni, a na to mjesto postavi novi direktor koji će utvrditi što je istina u toj priči.
 
2/20/2010 - Agrokor veličinom prihoda pretekao Inu, HT najprofitabilnija tvrtka, Zaba i PBZ i dalje najveći
Izvor - Poslovni dnevnik, 16. veljače 2010.
 
  • ...

    Agrokor je po prihodima od prodaje u 2009. na rang listi Deloittea 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi bio vodeća hrvatska tvrtka, plasirana na ukupnoj listi na visoko 25. mjesto. Time je konačno i pretekao Inu, koja je na toj listi bila tek dva mjesta iza Todorićeva koncerna.
    Agrokorov prihod u 2008. bio je 3,83 milijarde eura, a Ine 3,76 milijardi eura.

    Među gospodarskom elitom srednje Europe našlo se još devet hrvatskih kompanija - Konzum (106.), HEP grupa (119.), HT (149.), Pliva (351.), T-mobile (366.), HEP proizvodnja (433.), Vipnet (445.), Podravka (453.)) i HŽ (457.).

    ...

    Zanimljiv je postao i primjer Hrvatskih pošta (iz koje je nekad davno izdvojen i prodan HT), javne tvrtke koja je ušla u restrukturiranje i konačno prestala biti gubitaš. Uprava je izradila Strategiju razvoja HP-a do 2013., kroz koji je ukinuto 20 županijskih središta i postavljena nova organizacija. Dosad je smanjen broj radnika za 1600, a unatoč nepovoljnoj situaciji u gospodarstvu, HP je i u 2009. imao rast prihoda i to 17 posto, dok je ostvario iz osnovne djelatnosti 169 milijuna kuna dobiti.
 
2/20/2010 - Štern: Onom tko više troši, struja skuplja i do 30 posto
Izvor - Jutarnji list, 17. veljače 2010.
 
  • Najavljeno poskupljenje struje za čak 17 posto tek je prvo u nizu koje očekuje korisnike tog energenta u Hrvatskoj, upozoravaju stručnjaci.

    - Cijena struje u Hrvatskoj i regiji upola je manja od one u Europi. Struju uvozimo po višim cijenama od onih po kojima je ovdje prodajemo, zbog čega HEP grca u gubicima, a novih investicija nema - ocjenjuje Davor Štern, energetski stručnjak.

    Za četvrtinu niža cijena
    Prema podacima Eurostata, cijena kilovatsata struje za kućanstva u Hrvatskoj je 0,0935 eura. To je za četvrtinu niže od prosjeka Europske Unije. Najvišu cijenu struje u Uniji - čak 0,1789 eura po kilovatsatu - ima Irska, što je dvostruko više nego u Hrvatskoj. Nižu cijenu struje od Hrvatske imaju samo Bugarska, Litva, Poljska, Rumunjska i Srbija.

    Osim toga što se struja uvozi po višoj cijeni od one po kojoj se prodaje, na rast cijene tog energenta u budućnosti će utjecati i uvođenje trošarina na energente, što je jedna od obveza na putu u EU. Cijena struje ovisit će i o mogućem povećanju PDV-a, a o čemu se upravo vodi rasprava.

    Stručnjaci smatraju da najave naglog povećanja cijena nisu dobre jer će građane “jako opaliti” po džepu. Štern predlaže socijalni pristup problematici usklađivanja cijena struje u Hrvatskoj s onima u EU.

    - Najjednostavnije je svima odjednom podići cijenu struje za 17 posto, no to će biti udar na standard građana. Trebalo bi odrediti prosječnu vrijednost struje koju potroši prosječno kućanstvo i na nju i dalje naplaćivati socijalnu cijenu, a svaku potrošnju iznad toga naplaćivati po cijeni koja bi bila ne samo 17 nego i 30 posto viša - predlaže Štern.

    Takav bi model, uvjeren je, prisilio građane na štednju jer je vrijeme jeftinih energenata prošlo.

    Skupljim obračunom prekomjerne potrošnje struje tržišne cijene tog energenta postupno bi se uvele i u Hrvatsku, a HEP bi smanjio gubitke.

    Socijalni pristup
    Za industriju Štern predlaže selektivni pristup pa bi tvrtke koje grcaju u gubicima, a zapošljavaju velik broj ljudi, plaćale nižu cijenu struje, a one koje posluju dobro odmah bi mogle prijeći na tržišnu cijenu. Poskupljenje struje moglo bi izazvati lančani efekt poskupljenja i drugih proizvoda i usluga čija proizvodnja ovisi o cijeni tog energenta.

    To je, vjerojatno, i razlog zbog kojeg u Vladi oprezno odgovaraju na pitanja o poskupljenju. Ministar financija Ivan Šuker rekao je tako da Vlada o poskupljenju struje još nije razgovarala s HEP-om, iako “određena gospoda iz HEP-a”, tvrdi, već neko vrijeme licitiraju s tim.

    Nova poskupljenja čekaju i plin
    Scenarij niza novih poskupljenja čeka i plin, čija je cijena u Hrvatskoj također znatno niža od one u EU. I kod tog je energenta, naime, problem što se u inozemstvu kupuje po nižoj cijeni od one po kojoj se prodaje u Hrvatskoj. Osim toga, trošarine na energente obračunavat će se, nakon što uđemo u EU, i na plin.
 
2/20/2010 - Struja bi mogla biti do pedeset posto skuplja
Izvor - Novi list, 16. veljače 2010.
 
  • Od 1. travnja, sve je izvjesnije, HEP će povisiti cijenu električne energije, ali i grijanja, no iako u tom poduzeću napominju kako još uvijek ne znaju koliko će poskupljenje struje zatražiti od Vlade, nagađa se kako riječ o pet, do čak 15 posto, grijanja pak i do 25 posto. Sve ovisi, potvrđuje to i prvi čovjek HEP-a, Leo Begović, o završetku pregovora s Inom, od koje HEP direktno godišnje kupuje 700 milijuna kubika plina. Kako ističe Begović, HEP je svojim poslovnim planom za 2010. godinu predvidio dobit od 200 milijuna kuna, no poveća li mu Ina cijenu plina za 20 posto, to bi onda značilo trošak veći za 400 milijuna kuna od predviđenog, što u konačnici znači gubitak od 200 milijuna kuna u HEP-ovom poslovanju.

    – Za taj dio bismo morali povećati cijene struje, ali posljedično i centralnog grijanja, no dok s Inom ne utvrdimo novu cijena plina, ne može se ništa konkretnije reći, zaključio je nedavno Begović.

    Cijena električne energije i, ponovno, plina, morat će rasti u idućih nekoliko godina, smatra većina energetičara, uvjerena kako se bez porasta cijene na životu ne može održavati niti proizvodni ciklus. Prema mišljenju prof. dr.sc. Nevena Duića, voditelja Katedre za energetiku na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, cijena energenata, štoviše, ne bi trebala imati nikakve veze s troškom proizvodnje, već isključivo s odnosnom ponude i potražnje.

    Cijene pod utjecajem politike
    – Koncept cijene primarno ovisne o trošku je marksistički, i nipošto u skladu s političkim opredjeljenjem Hrvatske za tržišnu ekonomiju, u kojoj je svaka cijena posljedica ponude i potražnje. Dakle, ako se ponuda poveća, cijena pada, a poveća li se potražnja, cijena raste. Naše je tržište energentima uglavnom povezano s europskim, pa i svjetskim, te nema razloga zbog kojeg bi energenti u Hrvatskoj trebali biti značajno jeftiniji nego u drugim zemljama.
    Cijene su u Europi ipak različite jer energetska tržišta još uvijek ne funkcioniraju kako je zamišljeno pa su u mnogim zemljama cijene donekle pod utjecajem politike, povijesti, i različitog troška proizvodnje. Međutim, cjenovni je trend uzlazni, prema 20 eurocenti za kilovatsat, što je dvostruko od današnje cijene u Hrvatskoj, napominje Duić.

    Prema njegovim riječima, realan trošak dobave električne energije kućanstvima, koji bi omogućio razvoj elektroenergetskog sustava i novih proizvodnih kapaciteta, trebao bi biti oko 15 eurocenti/kWh. Uz zdravu unutarnju stopu povrata, cijena bi trebala biti oko 16 -18 eurocenti, plus PDV, da bi se sustav mogao normalno razvijati. To je, u konačnici, cijena za oko pedeset posto viša nego danas, smatra on. Ideju da se iz nekog razloga kućanstvima naplaćuje općenito jeftinija energija – struja i plin, Duić uspoređuje s idejom prema kojoj bi hrvatski građani, jednako tako, trebali hranu, odjeću, bijelu tehniku ili automobile, plaćati po nižoj cijeni, jer imaju niže prihode. Tržište plina – tržišno
    Prema njegovom mišljenju, socijalnu politiku svakako treba provoditi, ali ne na način da se subvencionira cijena energenata cjelokupnom stanovništvu, već samo socijalno ugroženim slojevima. Ne može se, pojašnjava, dozvoliti da određeni broj kućanstava ostane bez električne energije, posebno onih s djecom, no ne može se primijeniti niti metoda da, zato što ima gladnih, hrana bude jeftina svima.

    Tržište plina bi, smatra on, također trebalo biti u potpunosti tržišno. Odgovarajući na primjedbu da imamo dovoljno vlastitog plina, Duić odgovara kako jest činjenica da je trošak proizvodnje prirodnog plina iz plinskih bušotina vrlo nizak, pa je i prosječna cijena nabave plina niska, no u tome, kaže, i jest problem.

    – Zašto bi Ina prodavala plin jeftinije nego što ga može prodati na europskom tržištu – samo zato što je njen trošak proizvodnje niži? To bi bilo netržišno ponašanje. Argument da ima ekstra profite na račun hrvatskog rudnog bogatstva stoji, ali to se treba rješavati kroz podizanje cijena koncesija koje izdaje Ministarstvo gospodarstva, a ne kroz umjetno spuštanje cijene plina na hrvatskom tržištu, zaključuje Duić. Subvencioniranjem potrošnje plina kućanstvima, napominje, postiže se povećanje potrošnje plina, čime ga ostaje manje za izvoz po višoj cijeni, smanjuje se prihod Ine, time i BDP. S druge strane, kaže, nižom cijenom energenata za industriju povećava se njihova kompetitivnost na svjetskom tržištu, te se povećavaju proizvodnja i izvoz.
 
2/20/2010 - HEP-u za struju, plin i grijanje duguju 1,6 milijardi kuna
Izvor - Glas slavonije, 15. veljače 2010.
 
  • Javna poduzeća u Hrvatskoj se najčešće označavaju kao glavni krivci za problem nelikvidnosti, jer ne plaćaju na vrijeme dobavljače i izvođače radova, koji onda samo nastavljaju lanac jer ne plaćaju svoje podizvođače ili dobavljače. Radi toga je i Vlada u nekoliko navrata prošle godine HEP-u, HC-u i HAC-u odobrila zaduživanja od nekoliko stotina milijuna eura kako bi se prekinuo krug neplaćanja.

    Pomoglo je to da se u određenim trenucima smanji dug tih javnih poduzeća i da plate svoje najveće dobavljače i izvođače, ali čini se da je krug nelikvidnosti mnogo teže prekinuti jer i javna poduzeća teško naplaćuju svoja potraživanja.
    Tako, primjerice, HEP gospodarstvu duguje 822 milijuna kuna, ali s druge strane ta tvrtka na ime naplate struje, plina i toplinske energije od svojih potrošača potražuje gotovo dvostruki iznos. - Ukupna potraživanja HEP-a koja se odnose na isporuku električne energije, toplinske energije i plina iznose 1,237 milijarde kuna za kupce kategorije poduzetništvo, a 362 milijuna za kupce kategorije kućanstva, odgovorili su iz HEP-a na naše pitanje koliki je ukupna iznos računa što ih oni još nisu naplatili. To znači da gospodarstvo i građani duguju HEP-u gotovo 1,6 milijardi kuna za struju plin i grijanje. Na upit što HEP poduzima da naplati svoja potraživanja iz te kompanije kažu da "poduzimaju uobičajene mjere radi naplate, od opomena, pregovora s većim dužnicima, prekida isporuke, te tužbi i ovrha".
    Pregovori se vjerojatno ne vode s građanima jer se oni ne ubrajaju u kategoriju velikih milijunskih dužnika, ali oni sve teže, upozorava predsjednik NHS-a Krešimir Sever, plaćaju svoje račune.
    - Naplata računa za struju ili grijanje, ali i za ostale komunalije se pogoršava, vraća se na stanje od prije nekoliko godina, iako su od 2006. do prošle godine građani urednije plaćali režije. Jasno je i zašto - platna moć građana je opala, neto plaće su smanjene, a sve je veći broj nezaposlenih koji nemaju otkud platiti svoje račune, kaže Sever.

    Neplaćenih računa bit će sve više
    Krešimir Sever kaže da je trend neplaćanja režija očekivan. “Cijene komunalija i energenata su rasle ili će još rasti, a plaće stagniraju, uz to su dodatno opterećene kriznim porezom. Naši građani sve teže plaćaju i svoje kredite u bankama, a ne samo režije. S porastom broja nezaposlenih, ali i onih koji rade ali ne primaju plaću, broj neplaćenih računa za komunalije, struju, plin bit će sve veći”, zaključuje.
 
2/20/2010 - Čelnik HERA-e mimo zakona na Tipurićevu tečaju za šefove NO-a
Izvor - Jutarnji list, 12. veljače 2010.
 
  • Predsjednik Uprave HERA-e (Hrvatske energetske regulatorne agencije), protivno Zakonu o članstvu u nadzornim odborima, pohađao je tečaj za “Upravljanje NO-om”, koji je 2007. organizirao dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prof. Darko Tipurić.

    Budući da je članovima uprava tvrtki zabranjeno sudjelovanje u nadzornim odborima, sudjelovanje Tome Galića u tečaju EFZ-a protivno je zakonu. Na taj se tečaj po cijeni od 18.000 kuna prijavilo više od stotinu službenika hrvatskih javnih tvrtki, od kojih najviše iz HEP-a.

    Iste je godine HERA Tipuriću i EFZ-u neposrednom pogodbom ponudila ugovor o izradi studije “Štednja na tržištu plina” za honorar od 1,2 milijuna kuna. Na to su prosvjedovali drugi ponuđači, među kojima i Energetski institut “Hrvoje Požar”, tražeći raspisivanje natječaja. Nakon što je HERA bila prisiljena povući najavu ugovora s EFZ-om, raspisan je natječaj za izradu studije na kojem je pobijedila tvrtka ECONERG s ponudom od 200.000 kuna, šest puta manjom od Tipurićeve.
 
2/13/2010 - U PLINACRO-u potpisan Kolektivni ugovor za 2010. godinu
Izvor - Plinacro, 25. siječanj 2010.
 
  • Danas, 25. siječnja 2010. godine u Upravnoj zgradi Plinacra u Zagrebu potpisan je Kolektivni ugovor za Plinacro d.o.o. za 2010. godinu. U ime tvrtke Plinacro Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Jerko Jelić Balta te članovi Uprave Dabiša Bučanac i Damir Pogorevc, a u ime sindikata tajnik Sindikata naftnog gospodarstva Jasna Pipunić po punomoći te predsjednica Sindikata radnika INE i društava INE Zagreb Maja Rilović.

    U samo mjesec dana pregovoranja, pregovarački tim Plinacra (čiji je voditelj bio direktor Sektora imovinskopravnih, geodetskih i poslova tehničke zaštite Ivica Arar, a članovi pomoćnik predsjednika Uprave Željko Mihaljević, direktor Poslovnih funkcija Marin Zovko, direktor Sektora transporta plina Mladen Čavić te direktorica Službe pravnih, kadrovskih, sigurnosnih i općih poslova Vesna Matić) postigao je dogovor s predstavnicima sindikata: sklopljenim Kolektivnim ugovorom utvrđena je nova, manja cijena sata rada i dodatka osnovici osnovne plaće za 2010. godinu, čime je u cijelosti provedena preporuka vlasnika, odnosno Vlade RH o smanjenju bruto mase plaća za 10%.
    Potpisivanjem Kolektivnog ugovora za 2010. godinu obje su strane – i poslodavac i sindikati pokazale zrelost u odnosu na gospodarsku situaciju u kojoj se odvijao tijek pregovora te socijalnu osjetljivost pa se može konstatirati kako je potpisani Kolektivni ugovor odraz dobroga socijalnog dijaloga i međusobnog poštovanja između dva partnera.

    Svečanom potpisivanju Kolektivnog ugovora prisustvovao je i pregovarački tim sindikata: Ivan Sesvečan, Branko Vučina, Stjepan Grižić, Tomislav Gračan, Dubravko Sabolek i Zdenko Mučnjak.
 
2/12/2010 - Sindikat traži smjenu »Sanaderovog« direktora u HEP-u zbog mobinga
Izvor - Novi list, 12. veljača 2010.
 
  • Vodstvo HES-a upozorilo je danas u Rijeci na kulminaciju zlostavljanja koje, kako tvrde, nad dijelom radnika proizvodnog područja HE Zapad provodi direktor Damir Lučić.

    U Hrvatskom elektrogospodarskom sindikatu tvrde da Lučić već dvije godine, od kada je imenovan na tu funkciju, provodi zlostavljanje i to prijeteći trojici radnika otkazima, tražeći od radnika da obavljaju trostruko više posla odnosno da na poslu ostaju i po 12 sati, a spomenuli su i slučaj od prije nekoliko mjeseci kada je Lučić, tvrde u sindikatu, djelatnicu s 30 godina staža nazvao »talijanskom kurvetinom«.

    U HES-u ističu da su narušene međuljudske odnose pokušali riješiti i preko Uprave HEP-a, ali im to nije uspjelo jer je čelnik Leo Begović, kažu, zauzeo stav da su svi jednako krivi.

    Zbog cijele situacije sindikat zahtjeva smjenu Lučića za kojeg tvrde da je na mjesto direktora imenovan »s ulice« i to kao kadar bivšeg premijera Sanadera.

    Osim za mobing, sindikalisti Lučića optužuju i za kršenje Zakona o radu i diskriminaciju sindikalnih povjerenika.

    - Na njegov poticaj osnovan je novi sindikat, a čovjek koji je taj posao odradio za Lučića nagrađen je mjestom savjetnika i znatno većom plaćom nego što ju je imao čime je izravno oštećen HEP, a prekršena je i sistematizacija radnih mjesta unutar HEP-a - izjavio je predsjednik Središnjeg odbora HES-a Dubravko Čorak.

    Sindikat je o cijelom slučaju obavijestio i premijerku Kosor, ali nisu dobili nikakav odgovor pa se u HES-u pitaju da li Lučić i dalje uživa političku zaštitu i čiju.
 
2/12/2010 - Zagrebački holding namjestio natječaj od 34 milijuna kuna
Izvor - Poslovni dnevnik, 10. veljača 2010.
 
  • Policija istražuje namještanja natječaja Zagrebačkog holdinga za informatičku opremu vrijednu 34 milijuna kuna. Kroz tehničke specifikacije u natječajnoj dokumentaciji direktno se pogodovalo Hewlett-Packardu (HP) i tvrtkama koje u Hrvatskoj mogu nabaviti njegovu opremu.

    Prema prijavi policiji, takvim postupanjem Zg holdingu se nanosi šteta od oko 20 milijuna kuna jer postoji oprema sličnih ili jednakih specifikacija, ali znatno jeftinija. U prijavi se daju indicije da je natječaj namješten za HP-ova partnera Comping i zbog velikog broja iskazanih konzultantskih sati, što je navodno višestruko više nego je potrebno za ugradnju i održavanje takve opreme. Time su diskriminirane manje tvrtke. Ovaj je slučaj prva velika afera predsjednika Uprave Ive Čovića i najbližeg mu suradnika Branimira Delića kojeg je doveo iz HEP-a te je postavljen za člana Uprave i voditelja Službe za informatiku i telekomunikacije.
    Sporni natječaj za "Serversku infrastrukturu i pripadajuću opremu" provođen je četiri mjeseca prošle godine, a unatoč negodovanjima tvrtki koje su podigle dokumentaciju, poništen je tek mjesec dana nakon otvaranja ponuda i nakon što je prijava stigla policiji. Ipak, u Zg holdingu se brane da je policija od njih zatražila dokumentaciju 12. studenoga, a oni su natječaj poništili 5. studenoga. Dokumentacija je policiji dana sredinom prosinca, a istraga još traje. Tijekom provođenja natječaja stizala su upozorenja da se natječaj ne može raspisati po stopostotnim specifikacijama, primjerice da se traži točno određen broj ventilatora za hlađenje servera, nego da Zakon o javnoj nabavi propisuje da se definiraju minimalne, maksimalne ili specifikacije koje zadovoljavaju. Unatoč tome i za ventilatore i desetke drugih stavki je ostala propisana specifikacija koju zadovoljava samo HP. Natječajnu je dokumentaciju podiglo čak 36 tvrtki, a ponudu su dala samo tri HP-ova partnera. S&T Hrvatska ponudio je cijenu od 13,7 milijuna kuna, ali ona navodno nije potpuna. Comping je dao ponudu od 33,8 milijuna, a Storm Computors 34,9 milijuna kuna.

    Delić kaže da nisu ni skrivali da su natječaj radili prema HP-ovim specifikacijama jer već imaju njihovu opremu i nova je morala biti komplementarna. "Sličnih natječaja je u Hrvatskoj provedeno tristotinjak. Iako su specifikacije rađene prema HP-ovoj opremi, svatko tko je imao istu ili bolju opremu mogao se javiti. Nitko se nije žalio pa nas je zahtjev policije iznenadio. Poništili smo natječaj prije nego smo znali da je slučaj prijavljen", tvrdi Delić. Kaže i da je Holding tražio velik broj potrebnih sati za ugradnju jer još nemaju središnju informatičku službu te odbacuje svaku indiciju da je pogodovano Compingu ili bilo kome drugome. Ipak, i u službenom odgovoru Zg holdinga navodi se da je "natječaj poništen jer su postali poznati razlozi koji bi u slučaju ranijeg saznanja rezultirali drukčijom dokumentacijom". Konkretno, riječ je upravo o odredbi o minimalnim i maksimalnim vrijednostima u tehničkim specifikacijama. Jedan od direktora Compinga, Lola Jurin, bio je iznenađen viješću kako policija istražuje nabavu. Odbacio je mogućnost da je postojalo dogovora sa Zg holdingom te je dodao da podržava "svaku provjeru natječaja i način ugovaranja."
 
2/12/2010 - Ukidanje Zakona o privatizaciji HEP-a
Izvor - HES, 09. veljača 2010.
 
  • MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

    Predmet: Ukidanje Zakona o privatizaciji HEP-a

    Poštovani,

    Vlada RH predložila je Saboru RH Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede d.d.
    Samo obrazloženje prijedloga, kao i obrazloženje prijedloga za donošenje Zakona po hitnom postupku u najmanju ruku izaziva brojne reakcije radnika HEP-a, sindikata, medija i ostalih građana.
    Restrukturiranie i eventualna privatizacija HEP-a od iznimne su važnosti za gospodarska i socijalna prava i interese radnika HEP- grupe, gospodarstva RH, kao i svih njenih građana. Hrvatska elektroprivreda je tijekom proteklih nekoliko godina provodila organizacijska restrukturiranja tvrtke, ne dovodeći u pitanje vlasništvo koje je neosporno, kao i pitanje privatizacije.
    Zakon iz 2OO2. godine koji se ukida nije utjecao na provođenje restrukturiranja, kao niti na zatvaranje poglavlja 15 "Energetika" u sklopu pregovora između EU i RH. U navedenom zakonu RH imat će kontrolni paket, a radnici (bivši i sadašnji), te branitelji pravo na 7 % kupnje dionica u trenutku privatizacije po povlaštenim uvjetima, što smo sada izgubili.

    Treći paket EU o liberalizaciji tržišta električne energije i plina, s kojim smo upoznati, članice EU su obvezne provesti potrebne prilagodbe propisa u roku od 18 mjeseci, odnosno najkasnije do 3. ožujka 2o11. godine, a Republika Hrvatska do ulaska u punopravno članstvo EU. Hrvatski elektrogospodarski sindikat - HES bio je aktivni sudionik izrade i donošenja Zakona o privatizaciji HEP-a d.d., a svojim postupcima je upravo doprinosio donošenju Zakona koji se ukida.
    U postupku donošenja novog Zakona HES će sigurno imati svoje prijedloge i reakcije na rješenja predlagača.
    HES će od Nadzornog odbora HEP-a i Uprave HEP-a zahtijevati HITNO održavanje okruglog stola u organizaciji sindikata na navedenu temu kako bi jasno i nedvosmisleno sve zainteresirane strane dobile istinitu i obvezujuću informaciju na ovu temu. Nadamo se da će te i vi osobno biti gosti našeg okruglog stola.

    Molimo Vas odgovor na ovaj naš upit kao institucije koja sigurno ima dovoljno saznanja i informacija.

    S poštovanjem,

    Predsjednik HES-a:
    Dubravko Čorak
 
2/12/2010 - Predstavljeni projekti Regionalne energetske agencije Kvarner za 2010. godinu: Dva milijuna kuna za sunce na krovovima
Izvor - Novi list, 11. veljače 2010.
 
  • Upravljački odbor Regionalne energetske agencije Kvarner prihvatio je na jučerašnjoj sjednici prijedlog programskih aktivnosti u razdoblju do 2012. godine, zajedno s razradom projektnih prijedloga za ovu godinu. Na sjednici su, uz predstavnike osnivača agencije, Primorsko-goranske županije, Energa, DIOKI-ja i HEP-a, bili prisutni i predstavnici Ministarstva gospodarstva, Grada Rijeke, Energetskog instituta »Hrvoje Požar« te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 2010. godina je označena kao prvi pravi test rada i prva referentna godina za REA Kvarner. Predloženi projekti u skladu su s ciljevima djelovanja agencije i planom rada koji je, prema riječima župana Zlatka Komadine, usmjeren u tri pravca.

    – To su prvenstveno učinkovito gospodarenje energijom, ušteda energije te korištenje energije iz obnovljivih izvora, sunca, vjetra i biomase. Drugi dio odnosi se na edukaciju javnosti, pravnih i fizičkih osoba, a treće je poticanje ostalih pravnih osoba, primjerice Autotroleja da uvede »zelene« autobuse, da troše manje energije i to energije čije je korištenje manje štetno za okoliš, kazao je Komadina.

    Među aktivnostima u tekućoj godini posebno se ističu tri projekta vezana uz korištenje solarne energije. Prvi, pod nazivom »Sunce i na vašem krovu«, odnosi se na ugradnju solarnih kolektora za pripremu tople vode na zgrade u vlasništvu fizičkih osoba, a prva faza obuhvaća ugradnju na osamdesetak kuća u PGŽ. Troškovi tog projekta procjenjuju se na nešto više od dva milijuna kuna, a ugradnju kolektora županija i Fond za zaštitu okoliša sufinancirali bi sa četrdeset posto. Drugi je projekt Burza krovova javnih zgrada, prvenstveno namijenjen postavljanju fotonaponskih sustava na krovovima zgrada u vlasništvu županije i jedinica lokalne samouprave. Prema zamisli iz projekta vlasnik zgrade bi krov iznajmio investitoru za postavljanje fotonaponskih sustava snage do 30 kW, pri čemu bi obveza vlasnika bila da pripremi projektnu dokumentaciju. Takve bi sustave, prema riječima Darka Jardasa, direktora REA Kvarner, bilo moguće postaviti na brojnim zgradama poput škola, domova zdravlja i drugih javnih objekata, za što već postoji interes ulagača.

    Kao treći projekt vezan uz sunčevu energiju predstavljena je priprema lokacija u Prostornom planu za postavljanje fotonaponskih solarnih elektrana snage do 1 MW. Osim navedenih projekata, predstavljene su i mogućnosti korištenja drvne biomase na području Gorskog kotara, korištenja ukapljenog naftnog plina kao energenta u zdravstvenim institucijama na otoku Rabu te prijedlog izrade Studije energetske učinkovitosti na zgradama u školstvu, sportu i kulturi.
 
2/12/2010 - Dekan splitskog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Branko Grčić, novi SDP-ov gospodarski strateg:
Izvor - Slobodna dalmacija, 09. veljača 2010.
 
  • ...

    On, primjerice, ne bježi od toga da će reforma državne uprave dovesti do viška zaposlenih.
    - Umjesto malih i operativnih ureda, preko noći je stvoreno 140 agencija koje dupliciraju kapacitete. Još je kritičnije u sektoru javnih poduzeća poput HAC-a, HC-a, Croatia osiguranja, HEP-a, gdje su ljudi često zapošljavani po stranačkom i nepotističkom ključu - upozorava Grčić, koji napominje da bi višak zaposlenih u državnoj upravi trebao naći mjesto na tržištu rada nakon postupnog izlaska iz recesije.

    Primarni cilj ekonomske platforme je dovesti do ušteda i čišćenja od korupcije. To bi, prema Grčićevim riječima, trebala biti baza za fiskalno rasterećenje i osiguravanje temelja za veću konkurentnost poduzeća.

    Kada se zamašnjak razvoja pokrene, a kriza ostane iza nas, povećat će se i prihodi tvrtki, plaće zaposlenih, ali i količina novca koja dolazi u proračun za financiranje javnih potreba.


    SDP-ova RJEŠENJA

    1. REFORMA DRŽAVNE UPRAVE - mali i operativni uredi umjesto dupliranja kapaciteta kroz 140 novih agencija

    2. SMANJENJE SUBVENCIJA - sve državne dotacije brodogradnji, HŽ-u, Jadroliniji, poljoprivredi i ostalima čine oko 6 posto državnog proračuna

    3. POVEĆANJE EFIKASNOSTI JAVNIH PODUZEĆA - vezati plaće uz rezultate poslovanja

    4. PREISPITIVANJE INFRASTRUKTURNE POLITIKE - iz cestogradnje investicije preusmjeriti drugim sektorima, posebno energetici

    5. NASTAVAK REFORMI U ZDRAVSTVU, OBRAZOVANJU I SOCIJALNOJ POMOĆI - zadržati razinu kvalitete usluge uz veću štednju

    6. KOREKCIJE U MIROVINSKOM SUSTAVU - povećati izdvajanja za 2. mirovinski stup

    7. SREĐIVANJE SUSTAVA JAVNE NABAVE - korupcija je veliki uteg razvoju

    8. PROMJENA POREZNE POLITIKE - smanjenje nameta na cijenu rada i parafiskalnih nameta
 
2/12/2010 - Revizija poslovanja HEP-Grupe i HEP-a d.d.
Izvor - HES, 09. veljača 2010.
 
  • HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
    UPRAVA DRUŠTVA
    n/r Predsjednika Uprave
    n/r Svim članovima Uprave

    Predmet: Revizija poslovanja HEP-Grupe i HEP-a d.d.

    Poštovani,
    Imenovanjem Uprave HEP-a d.d. i stupanjem na funkciju Hrvatski elektrogospodarski sindikat - HES zahtijevao je od Predsjednika Uprave gospodina Lea BEGOVICA da poslije svih navoda u javnosti i određenih neprovjerenih informacija upozna Sindikate u HEP-u i javnost o stanju u kakvom je zatekao HEP ( financijsko, kadrovsko i dr.).
    U nekoliko kontakata Predsjednik Uprave izvijestio je HES da je naručena neovisna revizija nakon koje će se sa svim podacima upoznati Sindikate i javnost, te da će biti dostupna na internetu.
    Dana 22. prosinca 2009. godine održana je sjednica Nadzornog odbora HEP-a na kojoj su bili prisutni i predstavnici sindikata. Na dotičnoj sjednici predstavnici tvrtke -Nexia Revizija d.o.o. , iz Zagreba, Koranska 16, trebala je prezentirati analizu konsolidiranih financijskih izvještaja HEP-grupe i HEP-a d.d. na dan 3O. rujna 2OO9. godine. Na navedenoj sjednici NO predstavnici sindikata (a pretpostavljam niti ostali prisutni) od predstavnika Nexia revizije d.o.o, nisu dobili niti jednu konkretnu informaciju kao niti jednu konkretnu brojku.
    Zaključak na sjednici nadzornog odbora bio je da će se postupak revizije dovršiti i prezentirati.
    Od dana održavanja sjednice NO proteklo je više od 4O dana, rezultati revizije jo5 nisu predstavljeni.
    No, dana 22. siječnja 2O1O. godine u časopisu Bussines.hr u članku pod naslovom "Računovodstvene vragolije i podloga za korupciju" novinarke Nine Domazet, na jedan grub, neprimjeren i nevjerodostojan način iznose se neke informacije koje su poznate vjerojatno samo novinarki i sugovorniku u tekstu. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA ne može biti predmet medijskog ismijavanja.
    HES zahtjeva HITNU prezentaciju i nalaz revizije, te pisani odgovor na ovaj dopis.

    S poštovanjem,
    Predsjednik HES-a
    Dubravko Čorak
 
2/12/2010 - Prvotravanjski udar: struja skuplja do 15 posto!
Izvor - Slobodna dalmacija, 09. veljača 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda namjerava od 1. travnja povisiti cijenu struje, paralelno s tim povećat će se cijene centralnoga grijanja preko HEP-a, a koliko će poskupljenje iznositi ovisit će o tome za koliki će postotak Ina povećati cijenu plina toj kompaniji, koja godišnje troši više od 700 milijuna.

    To nam je u ponedjeljak potvrdio Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, ustvrdivši kako još uvijek traju pregovori između Ine i HEP-a o novoj cijeni tog energenta. Iako nam prvi čovjek HEP-a nije mogao precizirati koliko će iznositi poskupljenje struje, realno je očekivati da će se raditi od 5 do 15 posto.

    - Mi smo našim poslovnim planom za 2010. predvidjeli dobit od 200 milijuna kuna, no ako bi nam Ina povećala cijenu plina za 20 posto, to bi onda značilo veći trošak u odnosu na predviđeni plan za 400 milijuna kuna, što u konačnici znači gubitak od 200 milijuna kuna u našem poslovanju. Za taj dio bismo morali povećati cijene struje, ali posljedično i centralnoga grijanja, no dok s Inom ne utvrdimo novu cijena plina, ne može se ništa konkretnije reći - kazao nam je Begović, dodavši kako je HEP u 2009. poslovao s dobitkom, premda još nije mogao reći točan iznos te dobiti.

    Na pitanje o tome što je pokazala posebna revizija poslovanja HEP-a koju je od revizorske tvrtke “Zgombić i partneri“ naručio dolaskom na čelo HEP-a u rujnu prošle godine, Begović je odgovorio kako je utvrđeno osam spornih točaka koje se većinom odnose na “neusklađeno računovodstvo“.

    Inventura imovine
    - Najveća je stavka problem definicije imovine, odnosno registriranja i izračuna vrijednosti imovine u vlasništvu HEP-a. Naime, temeljni kapital tvrtke iznosi 19,7 milijarda kuna, no revizija imovine, koja će se provoditi gotovo dvije godine, mogla bi pokazati, kako sada stvari stoje, da je ta imovina vrednija.

    - Druga problematična stavka odnosi se na nekvalitetno praćenje stanja zaliha u tvrtki, tako da smo prvu reviziju zaliha napravili krajem siječnja, a sada krećemo u drugu reviziju zaliha da bismo vidjeli na čemu smo i u sklopu toga planirali poslovanje - istaknuo je Begović.

    Iako nije htio spekulirati kolika bi mogla biti veća vrijednost imovine nakon “usklađivanja računovodstva“, neslužbeno se doznaje da se radi o stotinama milijuna kuna.

    Treća sporna stvar koju je otkrila izvanredna revizija (a koju je Begović naručio i zbog medijskih napisa o kriminalu u HEP-u), odnosi se na rješavanje problema na koji način su knjižena sredstva utrošena na razne studije o investicijskim projektima.

    - Radi se o tome da u slučaju da su započete i provedene investicije na osnovi studije, onda se ta sredstva računaju kao dio investicije, no ako projekt o kojem je govorila studija nije proveden, niti će biti realiziran, onda je to čisti trošak i tako ga se mora knjižiti. Riječ je o 55 milijuna kuna i to moramo raščistiti, uostalom o tome nam ovisi i račun dobiti i gubitka u prošloj godini - smatra Begović, napominjući i kako je revizija otkrila da postoji i neusklađenost oko izračuna vrijednosti imovine HEP-a u NO-Krško i TE “Plomin”.

    Stanovi će na prodaju
    Vlada je od HEP-a zatražila i popis imovine “neproizvodnog dijela tvrtke“, čija se vrijednost, za sada, procjenjuje na 368 milijuna kuna. U tom kontekstu su stanovi, garaže i poslovni prostori na dan 31. kolovoza vrijedili 125.165.813 kuna, odmarališta 91.807.317 kuna, a dionice drugih tvrtki u vlasništvu HEP-a čak 151.374.420 kuna.
    - Za sada vršimo nove procjene te imovine, te ćemo u suradnji s Vladom RH odlučiti o najboljem načinu korištenja imovine HEP-a koja ne spada u njegovu temeljnu djelatnost - kazao nam je Begović, a prema neslužbenim informacijama iz Vlade i HEP-a, dio te imovine koji trenutno ima najbolju prođu na tržištu će se što hitnije prodati kako bi se popravila likividnost HEP-a. HEP, inače, u svom vlasništvu ima 90 stanova koje koriste, odnosno iznajmljuju zaposlenici HEP-a.
 
2/12/2010 - Komentar: Tomislav Birtić
Izvor - Poslovni dnevnik, 08. veljača 2010.
 
  • ...

    Zbog svega ovoga - naravno, ne samo zbog toga - kakvih god privlačnih dionica bilo u Hrvatskoj i regiji, čekam HEP. Pročitao sam 'Oligarhe', upravo dovršavam 'Prikrivenog ekonomskog ubojicu', knjige koje bi svaka odgovorna Vlada trebala uvrstiti u srednjoškolski program, tu i tamo čitam i Financial Times, vjerujem da sam pročitao i hrvatsku vlast: i dalje tipujem na HEP. Da Jadranka Kosor i cijela Vlada izađu pred Hrvatsku i kažu 'Kunemo se svojim životima i životima svoje djece da nećemo prodati HEP', mrtvo hladno bih im odgovorio: 'Hoćete, hoćete, prodat ćete HEP.' Pri tome, ipak je to hrvatska Vlada, ne isključujem mogućnost da ti ljudi stvarno misle da neće prodati HEP, to jest da u ovom trenutku doista ne znaju da će ga prodati.

    ...
 
2/12/2010 - Linić: Kosor i Šuker snose političku odgovornost
Izvor - Novi list, 09. veljača 2010.
 
  • ...

    SDP-ovi zastupnici Linić i Luka Denona izložili su oporbeni prijedlog razvoja energetike i HŽ-a.

    Po njima, nakon završenog ciklusa cestogradnje, država mora intervenirati u ovim sektorima radi novog zapošljavanja u proizvodnji opreme i građevini. Treba modernizirati TE Sisak i Plomin, a kraj Rijeke nakon gradnje LNG terminala sagraditi novu TE na plin, o čijoj će se detaljnoj lokaciji tek odlučivati.

    Također, predlažu gradnju novih hidroelektrana na Dravi, ali i u Triblju u Vinodolu, za što već postoje projekti koje HEP ignorira. Izričito su protiv Vladine strategije gradnje nuklearki, jer misle da treba iskoristiti domaće prirodne resurse, te od uvoznika energije postati zemlja izvoznik. Država ne treba subvencionirati ove investicije nego izravno sudjelovati, kažu.

    ...
 
2/12/2010 - Reagiranje, Radomir Milišić
Izvor - Poslovni dnevnik, 08. veljača 2010.
 
  • Elektra nema monopol na rasvjetu
    Reagiramo na tekst “HEP zbog bahatosti izgubio posao od 78 milijuna kuna” objavljen u Poslovnom dnevniku od 4. siječnja. Od 1998. godine javna rasvjeta je u stopostotnom vlasništvu grada Zagreba i od tada HEP ODS Elektra Zagreb nema nikakav “monopol” na redovnom i izvanrednom održavanju i na gradnji nove javne rasvjete.

    Elektra Zagreb u posljednjih 12 godina održava javnu rasvjetu na području grada Zagreba, ali ne kao “monopolist”, već je taj posao dobila izravno od grada Zagreba na temelju ponuda u kojima su bile jasno istaknute cijene svih radova prema kojima se sklopio ugovor o održavanju javne rasvjete. Ali taj je posao u gradu Zagrebu dobiven zahvaljujući iskustvu na tom poslu. Do 2006. bili su to jednogodišnji ugovori, a 2006. sklopljen je ugovor na četiri godine. Krajem 2009. grad Zagreb je na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu raspisao javni natječaj za redovno i izvanredno održavanje javne rasvjete na području grada za sljedeće četverogodišnje razdoblje. Elektra Zagreb je na vrijeme dala svoju korektnu i kvalitetnu ponudu bez ikakvih tehničkih manjkavosti i s cijenama sukladno današnjim tržišnim. No naša ponuda nije bila najjeftinija (ali je bila blizu vrijednosti ponude drugog ponuđača, a nikako bahata) i vjerojatno će posao dobiti jeftiniji ponuđač. Održavanje javne rasvjete nije primaran posao Elektre Zagreb te gubitkom posla na održavanju javne rasvjete Elektrini djelatnici ni u kom slučaju neće to osjetiti jer su već sada raspoređeni na slične poslove unutar tvrtke koje uredno i obavljaju. Protiv odluke Gradske skupštine grada Zagreba žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti Upravni spor. Nije jasno ni s kojim je ciljem prikazana slika predsjednika Uprave gospodina Begovića. Naime, predsjednik Uprave organizacijski nije nikako mogao utjecati na ovaj posao koji je u potpunosti u nadležnosti HEP-ove tvrtke kćeri HEP-ODS, odnosno Elektre Zagreb.
 
2/12/2010 - Elektrojug: Sindikat direktora optužuje za kaos
Izvor - Slobodna dalmacija, 08. veljača 2010.
 
  • Predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a i zaposlenik Dubrovačkog „Elektrojuga“ Luko Marojica zatražio je od direktora Milivoja Bendera „cjelovito i istinito“ izvješće o stanju u poduzeću kako bi o njemu moglo raspraviti Radničko vijeće.

    U istom dopisu u kojemu stanje u „Elektrojugu“ Dubrovnik naziva „kaotičnim s tendencijom ka katastrofalnim“, upozorava kako nepoštovanje obveze pravodobnog obavješćivanja Radničkog vijeća za sobom povlači značajne novčane kazne za poslodavce i za odgovorne osobe.

    Izvanredni otkaz koji je dobio Jadran Jakobušić zbog „slučaja neobavješćivanja dubrovačke bolnice o planiranom iskapčanju struje“ Marojica smatra tek odrazom stanja i odnosa u „Elektrojugu“ uzrokovanog Benderovom „nestručnošću, nesposobnošću, osvetoljubivošću“ te „kadroviranjem podobnih i poslušnih uz eliminiranje svih stručnih, iskusnih i sposobnih radnika, a posebno diplomiranih inženjera elektrotehnike“.
    - Elektrojug je postalo sramotno ime u Dubrovniku i nikad u svojoj 110-godišnjoj povijesti nije bio na tako jadnoj i bijednoj poziciji – smatra Marojica, te nabraja i zašto je tako.
    - Učestale su pogonske havarije, loše naponske prilike, neracionalna investicijska ulaganja, plaćanja različitih faktura, nezadovoljstvo među većinom radnika, diskriminiranje radnika po svim osnovama, načinom zapošljavanja, napredovanja, raspoređivanja uz nepoštovanje propisanih općih i posebnih uvjeta po radnim mjestima, disciplinom, gozbama odabranih, Vaših miljenika, po radionama, uz zastrašivanje, progon i šikaniranje Vama nepoćudnih koji se ne mogu pomiriti s postojećim stanjem i odnosima – stoji u dopisu koji je Marojica u ime Nezavisnog sindikata radnika uputio i na adresu predsjednika Uprave Lea Begovića i ostalih čelnika HEP-a i „Elektrojuga“.

    Marojica u telefonskom razgovoru također potvrđuje kako je dosad obavio više razgovora s direktorom Begovićem, ali kako bi bilo „nekorektno govoriti o tome o čemu su razgovarali“.

    U odgovoru koji šalje Marojici, direktor „Elektrojuga“ Milivoj Bender iskazuje neslaganje sa zaključkom da je ta tvrtka u Dubrovniku postala sramotno ime, te ističe kako je „zapanjujuće s kakvim neprimjerenim etiketiranjem i osobnom mržnjom“ mu se obraća „ne samo kao osobi već i ovlašteniku poslodavca do kojega najmanje drži“.

    - U „Elektrojugu“ je sramotno ponašanje pojedinih radnika koji svojim dugogodišnjim neradom, indolentnim odnosom spram radnih obveza, te neprofesionalnim i nedopustivim ponašanjem spram potrošača dovode do lošeg ugleda Elektrojuga, a u čiju se zaštitu unaprijed i neprovjereno stavljate. Identičnom terminologijom, o navodnom „zastrašivanju, progonu i šikaniranju“ jadnih radnika koristite se već niz godina, a kao dugogodišnji predsjednik sindikata morali bi znati razlikovati i poštivati radnike koji rade i nose teret posla od onih koji radno vrijeme provode u aktivnostima koje nisu sastavni dio ugovora o radu – stoji u Benderovom pismu predsjedniku Nezavisnog sindikata.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design