|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 3/2/2010 - HEP pronevjerio 164 milijuna kuna za obnovljivu energiju | | Izvor - Jutarnji list, 02. ožujak 2010. | | | - Uprava HEP-a nenamjenski je potrošila novac za financiranje obnovljivih izvora električne energije, koji je preko pretplate ubirala od hrvatskih građana u posljednje dvije godine. Iako je prikupljenu naknadu za razdoblje od 2008. do 2009. u iznosu od 200 milijuna kuna HEP do kraja 2009. trebao uplatiti na račun Hrvatskog operatera tržišta (HROT), on to nije učinio.
Tek nakon dopisa koji je krajem 2009. Uprava HROT-a poslala Ministarstvu gospodarstva iz HEP-a je na račun Hrvatskog operatera tržišta stiglo 35 milijuna kuna, dok je 164 milijuna ostalo nepodmireno. Kako je izdvajanje naknade za obnovljive izvore zakonska obveza HEP-a, očito je da su u bivšoj upravi te javne tvrtke prekršili zakon i stotinjak milijuna kuna potrošili u druge svrhe.
Isplaćuju poticaje
Predsjednik Uprave HROT-a Leo Prelec Jutarnjem je potvrdio da HEP ima problema s isplatom tog iznosa, što je dokaz nelikvidnosti u koju je doveden poslovnom politikom bivše uprave.
- U HEP-u kasne s podmirivanjem obveza, na što smo bili prisiljeni upozoriti Ministarstvo gospodarstva i Hrvatsku regulatornu agenciju. No, unatoč njihovu kašnjenju, mi redovito isplaćujemo poticajna sredstva za obnovljive izvore - tvrdi Prelec. Zanimljivo je da se HEP odlučio na isplatu dijela sredstava iz naknade za obnovljive izvore tek nakon intervencije novog vodstva u Ministarstvu gospodarstva, dok je regulatorna agencija HERA cijelu aferu prešutjela.
HERA je ipak nadležna
Tomo Galić, predsjednik Uprave HERA-e, smatra da HEP-ovo kršenje ugovornih obveza ne spada u njegov djelokrug odgovornosti.
- Mi provodimo nadzor nad primjenom tarifnog sustava za cijene električne energije, a tko kome duguje nije naša stvar - kaže Galić. Podsjeća na to da i HEP i HROT imaju svoje nadzorne odbore koji bi se trebali baviti sporovima između dviju tvrtki.
No, Leo Prelec smatra da je HERA ipak odgovorna , dok je Pravilnik o djelovanju tržišta električne energije koji su donijeli HROT i HERA-a puno konkretniji. Naime, u čl. 60 tog pravilnika stoji da “nadzor nad radom operatera na tržištu provodi HERA”, dok čl. 70 istog zakona kaže da HERA rješava i sve sporove koji nastaju radom operatera na tržištu el. energije. Premijerka Jadranka Kosor naložila je Ministarstvu gospodarstva da utvrdi tko je odgovoran.
| | | | 3/2/2010 - Vlada: Business.hr je u pravu, mijenjamo sporni zakon | | Izvor - Business.hr, 01. ožujak 2010. | | | - „Zaključili smo da bi bilo rizično sada pokrenuti raspisivanje tog natječaja. Petogodišnji period nabave električne energije prilično je neizvjesan, što bi po našem mišljenju moglo utjecati na standard građana. Stoga smatram da bi bilo razumno odgoditi natječaj dok ne donesemo novi Zakon o tržištu električnom energijom“, rekao je Horaček u petak za Business.hr.
U Ministarstvu gospodarstva objašnjavaju da do 31. ožujka iduće godine država mora kroz zakonodavstvo implementirati tzv. treći paket energetskih zakona EU, što će im itekako okupirati pozornost u sljedećem razdoblju, a model kako staviti nabavu električne energije za kućanstva na tržište još će razrađivati. U suradnji s Hrvatskom energetskom regulatornom energijom (HERA), koja razrađuje metodologiju natječaja, planiraju analizirati i usporediti razne modele nabave električne energije kroz simulaciju njihove primjene. Ako se i raspiše natječaj, smatra Horačeku, on ne bi bio na pet godina nego na kraći period.
Na pitanje kako je HERA zamislila određivati cijene na višegodišnji rok, Horaček kaže da je riječ o stvaranju tzv. energetskog miksa, odnosno nabavi određene količine energije proizvedene iz ugljena, plina, nuklearne energije i slično. Cijene tih energenata bile bi, kaže Horaček, vezane uz promjene na tržištu energenata i fluktuirale bi u višemjesečnom periodu. No to je tek osnova za određivanje cijene jer ima niz parametara koje bi još trebalo uzeti u obzir. U svakom slučaju, o tome će još biti stručne rasprave.
Naime, kao što smo pisali, još aktualne izmjene Zakona o tržištu električnom energijom za ovu su godinu predvidjele raspisivanje petogodišnjeg natječaja za nabavu električne energije za kućanstva. Uz prosječnu cijenu u nabavi od 50 eura po megavatsatu, riječ je o natječaju vrijednom nevjerojatnih 12,5 milijardi kuna. Business.hr upozorio je prošli tjedan na rizik od raspisivanja takvog natječaja, koji nikako ne bi ispunio funkciju maksimalne zaštite ponuđače od petogodišnjeg rizika u fluktuaciji cijene električne energije te zaštite od nerazumna skoka cijena energije.
Uz to, natječaj HERA-e uveo bi konkurenciju HEP Proizvodnji, koja sada 50 posto proizvodnje plasira kućanstvima, jer bi ga sigurno iskoristio veći broj trgovaca električnom energijom, kao i velike europske energetske tvrtke koje čekaju prodor na druga tržišta. Business.hr upozorio je na mogućnost nuđenja dampinške cijene radi izguravanja HEP-a, pa bi i HEP morao ići na nižu cijenu, što bi moglo ugroziti poslovanje te tvrtke i anulirati efekt poskupljenja električne energije. Kakvi bi natječaj posredno utjecao na opskrbu kućanstva i cijenu energije, također se ne može znati, što je očito uočilo i resorno Ministarstvo.
Natječaji na pet godina nisu uobičajeni u Europskoj uniji, koja ima razvijenije tržište i gdje postoji konkurencija u tom segmentu opskrbe kupaca pa nema ni potrebe za ovakvim natječajima. Kao što nam je rekao bivši pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Željko Tomšić, država je s natječajem htjela stvoriti konkurenciju, no bit će pravi izazov to izvesti mudro i uz minimalan rizik.
| | | | 3/2/2010 - "HEP još nije tražio poskupljenje struje" | | Izvor - Business.hr, 27. veljača 2010. | | | - "Nema još zahtjeva HEP-a. Ako i kada zahtjev iz HEP-a dođe, onda ćemo ga na sjednici Vlade razmotriti", rekla je premijerka u Krapini, odgovarajući na pitanje novinara hoće li poskupjeti struja. Kosor je danas u Krapini otvorila Muzej krapinskih neandertalaca.
Kosor je naglasila kako će Vlada zahtjev, ako i kada dođe, razmatrati "vodeći računa o načinima na koje bi se moglo zaštititi najosjetljivije skupine u hrvatskom društvu".
...
| | | | 3/2/2010 - Poduzeća dugovima demantiraju vladu | | Izvor - Poslovni dnevnik, 25. veljače 2010. | | | - Hrvatska elektroprivreda trebala bi kroz desetak dana realizirati takozvane ""kredite za likvidnost"" za koje mu je država još početkom prosinca izdala državno jamstvo vrijednosti 165 milijuna eura za zaduživanje kod domaćih i stranih banaka, doznaje se u tom javnom poduzeću.
Na taj način HEP bi napokon trebao započeti s rješavanjem značajnog dijela svojih dugovanja prema vjerovnicima, a koja su se popeli na čak 1,8 milijarde kuna. Likvidnost države i javnih poduzeća bit će tema u Saboru. Naime, na dnevni red dolaze SDP-ove interpelacije o ulozi Vlade u smanjenju nelikvidnosti i stanju u javnim poduzećima. U svom odgovoru Vlada je naznačila da javna poduzeća obveze plaćaju u roku od 60 dana, iako HŽ primjerice sam priznaje da im je ugovorni rok 90 dana, a plaćaju u roku 99 dana.
| | | | 3/2/2010 - T-HT, Agrokor i Vip i dalje najtraženiji | | Izvor - Poslovni dnevnik, 23. veljače 2010. | | | - Pliva je u istraživanju portala MojPosao pala sa petog na deveto mjesto, dok je HEP jedina javna kompanija među najboljih deset.
Softversku tvrtku SAS magazine Fortune je proglasio najpoželjenijim američkim poslodavcem. SAS se nalazi u Sjevernoj Karolini na imanju koje više podsjeća na sveučilišni kampus nego na jednu od najvećih IT tvrtki svijeta. Zaposlenici se više osjećaju kao studenti nego kao radnici. U stanci za ručak može se zaplivati u bazenu, zaigrati košarku, otići na frizuru, posjetiti dijete u SAS-ovu vrtiću... Cijeli mali grad tvrtku je stajao 4,5 milijuna dolara, ali se svaki cent isplatio.
Prvi vrtić
Portal MojPosao za 2009. godinu sastavio je ljestvicu Poslodavaca prvog izbora u Hrvatskoj. Na prvome mjestu je petu godinu zaredom T-HT. Drugi je Agrokor, dok je Vipnet i dalje treći. Ina je zadržala lanjsku četvrtu poziciju, a DM se sa devetog popeo na peto mjesto i tako zamijenio s Plivom. Na šestome mjestu je HEP, sedma je Zagrebačka banka, a osma Privredna banka. Kao glavne razloge prvog mjesta u T-HT objašnjavaju kvalitetnom politikom upravljanja ljudskim resursima. "Svi zaposleni, sukladno kolektivnom ugovoru, imaju razne dodatne beneficije kao što su regres za godišnji odmor, prigodna isplata za Božić i Uskrs, godišnji sistematski zdravstveni pregled, subvencije za sudjelovanje u Zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a na raspolaganju su im i kulturne i sportske aktivnosti koje kompanija financira", kažu u T-HT-u. U konkurentskom Vipnetu kažu da su, uz inovacije u tehnologijama i uslugama inovativni i kada je riječ o kreiranju pozitivnoga radnog okruženja za zaposlenike. "Prvi smo otvorili korporativni vrtić za djecu zaposlenika, restorane, wellness, fitness, bazen, saunu... Uz to zaposlenicima nudimo i dodatne pogodnosti poput dodatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, mogućnost ostvarivanja bonusa prema učinku, najsuvremeniju edukaciju i slično", kažu u Vipnetu. U prošloj poslovnoj godini DM je otvorio 219 novih radnih mjesta i podigao plaće zaposlenima, poručuje Gordana Picek, voditeljica ljudskih resursa.
Dnevno 20 molbi
"Danas prosječna neto plaća u DM-u ovim prodavaonicama iznosi 7326 kuna, dok trinaestom i četrnaestom isplatom i dalje stimuliramo svoje zaposlenike", navodi Picek najvažnije razloge zašto je DM među prvih pet poslodavaca prvog izbora u Hrvatskoj i zbog kojih tvrtka svakodnevno prima i do 20 molbi za posao.
| | | | 2/28/2010 - HEP-ova dubioza | | Izvor - HRT 28.02.2010 | | | - U koju god da se državnu tvrtku takne, otkrije se neka afera. Nakon slučaja Buljubašić, izvanredna revizija u HEP-u otkrila je da je bivša uprava Ivana Mravka manipulirala novcem građana. Naknadu za obnovljive izvore koju svi plaćamo svakoga mjeseca na računu za struju nisu prosljeđivali agenciji Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE).
Dug je narastao na gotovo 200 milijuna kuna. Na što je novac potrošen, možemo samo nagađati.
U HEP-u su nedavno poželjeli struju poskupjeti za najmanje 17%. Hoćemo li opet poskupljenjem plaćati nečije propuste i loše poslovanje? Ostaje nam tek nada da takvo što Vlada neće dopustiti.
| | | | 2/28/2010 - Za privatizaciju HEP-a spiskali 1,6 milijuna USD | | Izvor - SLOBODNA DALMACIJA 27.02.2010 | | | - Ukidanjem Zakona o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede, odlukom Sabora od 3. veljače ove godine, bačeno je u vjetar milijun i 600 tisuća dolara koliko je Vlada prije gotovo devet godina isplatila inozemnom konzultantu Norton Roseu za pripremu privatizacije domaće elektroprivrede.
Posao koji su 21. ožujka 2001. sklopili tadašnji ministar gospodarstva Goranko Fižulić i Richard Metcalf u ime Norton Rosea predviđao je i savjetovanje preustroja HEP-a prema običajima u Europskoj uniji, no naglasak je bio na privatizaciji koja se do dana današnjeg nije pomaknula s mrtve točke.
Kako je Vlada pokojnog Ivice Račana potrebu za donošenjem Zakona o privatizaciji HEP-a i angažiranjem skupih stranih konzultanata obrazlagala imperativom usklađivanja domaćeg energetskog sektora s onim u Europskoj uniji, tako je i sadašnja Vlada, odnosno nadležno Ministarstvo gospodarstva, predložilo da se taj zakon ukine jer su se promijenile direktive EU-a vezane uz energetski sektor.
Tijekom saborske rasprave o ukidanju Zakona o privatizaciji HEP-a, koja je rezultirala sa 107 glasova za i nijednim protiv ukidanja zakona, predstavnici Ministarstva gospodarstva prešutjeli su podatak koliko je utrošeno na pripremu zakona.
Uvjeti za EU
Isto tako, Ministarstvo gospodarstva isticalo je podatak da promjena vlasničke strukture HEP-a više nije uvjet za ulazak u članstvo Europske unije. Pokušali smo u Hrvatskoj elektroprivredi doznati je li bilo još angažmana savjetnika i konzultanata za pripremu privatizacije kompanije, no glasnogovornik Radomir Milišić uputio nas je na Vladu koja je, kao vlasnik HEP-a, jedina nadležna za privatizaciju.
Milišić je istaknuo da je i 2001. konzultante angažirala Vlada, a ne HEP. S druge strane, Vlada je ukidanjem privatizacijskog zakona jasno dala do znanja kako od prodaje HEP-a nema ništa do daljnjega. Norton Rose, sa sjedištem u Londonu, pobijedio je 2001. na međunarodnom natječaju za izbor savjetnika za privatizaciju HEP-a, i to kao predvodnik konzorcija u kojem su još bili investicijska banka BNP Paribas, energetski savjetnik Mott McDonald, revizorska kuća Ernst&Young i industrijski savjetnik Mercer.
Savjetovanje konzorcija urodilo je podjelom HEP-a na četiri cjeline SEnD prijenos, distribuciju, proizvodnju i opskrbu, te donošenjem Zakona o privatizaciji u ožujku 2002. godine. Vlada je kanila raspisati i međunarodni natječaj za savjetnika u samoj privatizaciji HEP-a, no to se nikada nije dogodilo.
U konzorciju koji je predvodio Norton Rose, bio je sporan angažman Ernst&Younga, budući da je ta kuća potpisivala bilance više hrvatskih banaka koje su krajem devedesetih godina prošlog stoljeća neslavno propale, pa je Ministarstvo financija čak izdalo preporuku kako Ernst&Young ne bi trebalo angažirati u Hrvatskoj.
To kao da je bio loš znak da će milijun i 600 tisuća dolara, koliko je država iskrcala za savjetničke usluge pripreme privatizacije HEP-a, biti bačeno uzalud, kao još jedan u cijeloj niski promašenih poteza koji su državne financije doveli pred rub ponora.
| | | | 2/20/2010 - HEP želi sudjelovati u gradnji NE Krško 2 | | Izvor - Poslovni dnevnik, 19. veljače 2010. | | | - Hrvatska elektroprivreda zainteresirana je za sudjelovanje u pet milijardi eura vrijednom projektu drugog bloka Nuklearne elektrane u Krškom, u Sloveniji. Problem je, međutim, što HEP nije dobio službenu ponudu slovenske strane, kažu u toj tvrtki.
Elektrana NEK 2, odnosno drugi blok, trebala bi imati snagu 1600MW i pripadala bi trećoj generaciji nuklearnih elektrana. Postojeća elektrana NEK ima snagu 700 MW. “HEP službeno nikada nije dobio ponudu slovenske strane za sudjelovanje u tom projektu”, rekao je glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić.
Posebna nuklearka
Ističe, da bi “projekt mogao biti zanimljiv HEP-u”, ali da sve ovisi o “modalitetima suradnje i financijskim okvirima za povrat uloženoga kapitala u taj financijski i tehnološki vrlo zahtjevan projekt”. Prema najavama gradnja drugoga bloka trebala bi početi 2020. godine. Buduća elektrana zasebna je proizvodna cjelina koja ne bi koristila postojeću nuklearnu elektranu Krško tako da je Slovenija može sama graditi bez odobrenja HEP-a. Inače, HEP je vlasnik 50-postotnog udjela u Krškom. Slovenija prema ESPO konvenciji, sporazumu o procjeni utjecaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, mora izvještavati Hrvatsku o utjecaju na okoliš. Slovenska tvrtka GEN Energija, vlasnik druge polovice Krškog, 14. siječnja je od nadležnoga slovenskog ministarstva gospodarstva zatražila energetsku dozvolu za NEK 2, o čemu je Poslovni dnevnik već pisao. Direktor GEN Energije Martin Novšak rekao je u razgovoru za Business.hr kako će “HEP biti jednako tretiran budu li donesene potrebne odluke o gradnji elektrane i uključivanju partnera”, no i on kaže kako konkretnih razgovora s HEP-om dosad nije bilo. GEN Energija i HEP prošle su godine postigli načelnu suglasnost o produljenju radnog vijeka postojeće nuklearke. Zbog toga je Nuklearna elektrana Krško i formalno zatražila produljenje radnog vijeka do 2043. godine.
Podvodni kabel
Istodobno se prije nekoliko dana u Crnoj Gori aktualizirala gradnja podvodnoga kabela od Crne Gore do Italije, vrijednog oko 700 milijuna eura. Srpska tvrtka EFT već se ponudila da sudjeluje u projektu, no HEP nije u tim kombinacijama. Na naš upit o kabelima u Crnoj Gori, glasnogovornik HEP-a Milišić tek je odgovorio: “Pitanje se ne odnosi na nas“.
Regija
Ulaganja u elektroprivredu
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) iznimno je zainteresirana za ulaganja u srpski elektroenergetski sektor, rekao je Riccardo Pulitti, zadužen za energetiku u EBRD-u.
Velik potencijal
“Postoji velik potencijal za razvoj sektora u Srbiji i o tom pitanju imamo dobru suradnju s tamošnjim vlastima”, izjavio je Pulitti. EBRD se, navodno, zanima i za projekte obnovljivih izvora. EBRD je osnovan 1993. radi poticanja tranzicije u srednjoj i istočnoj Europi.
| | | | 2/20/2010 - Lučić: Ne mogu vjerovati da u HEP-u postoji netko tko ne želi da se razotkrije korupcija | | Izvor - Novi list, 18. veljače 2010. | | | - Čelnici HES sindikata Dubravko Čorak i Miroslav Matijević prošli tjedan žestoko su napali direktora Proizvodnog područja HE Zapad u Rijeci Damira Lučića, tvrdeći da zlostavlja svoje djelatnike. U HES-u, naime, poručuju da Lučić već dvije godine provodi zlostavljanje i to prijeteći nekim radnicima otkazima. Tvrde da Lučić mobingira i diskriminira čak i jednog sindikalnog povjerenika, i to Stipu Vidakovića, rukovoditelja službe za ekonomske poslove PP HE Zapadna Hrvatska sa sjedištem u Rijeci. Lučić, pak, smatra kako je napad sindikalnih čelnika Čoraka i Matijevića na njega smišljeni pokušaj da ga se lažno i pod svaku cijenu javno diskvalificira kako bi se umanjile ili neutralizirale krajnje posljedice za sindikalnog povjerenika Stipu Vidakovića protiv kojeg je 2. veljače ove godine pokrenut postupak otkazivanja ugovora o radu.
»Vidaković je, što sam otkrio i prijavio Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, tijekom 2008. godine sa Studentskim centrom u Rijeci sačinio 10 ugovora o djelu uime HEP Proizvodnje. Te je ugovore ovjeravao svojim potpisom i službenim pečatom firme, iako na to nije imao pravo. Ugovore je ovjeravao i na temelju njih nalagao isplatu za poslove koji nikada nisu trebali biti izvedeni, niti su bili izvedeni. Na taj način na račune pet osoba, od kojih nijedna za HEP Proizvodnju nije obavila niti jedan jedini posao, plaćeno je oko 60 tisuća kuna. Preko naše interne zaštitarske službe ustanovili smo kako nijedna od pet osoba kojima je Vidaković mjesečno plaćao i po 8000 kuna nikada nije ušla ni u jedan pogon u našem proizvodnom području Zapadna Hrvatska. Na taj način sindikalni povjerenik Stipe Vidaković je zloupotrijebio svoj položaj jer je za sklapanje ugovora isključivo ovlašten direktor. Radi se o nedopustivim nepravilnostima u našim redovima, što sam kao odgovorna osoba dužan istražiti i prijaviti, a to sam i učinio«, kaže Damir Lučić.
»Bio sam pod golemim pritiskom određenih osoba iz Zagreba, čiju zaštitu je, kod bivše Uprave na čelu s Ivanom Mravkom, očito uživao Stipe Vidaković. Oni su tražili da povučem prijave protiv njega, dok mi je Vidaković osobno prijetio da će svaki pokušaj otkazivanja njegova ugovora o radu zbog lažiranih ugovora o djelu i niz disciplinskih prekršaja sada već bivši predsjednik Uprave Ivan Mravak, predsjednik Sindikata Dubravko Čorak te moj nadređeni direktor Josip Gabela odmah zaustaviti. Pod svaku cijenu htjelo se zaustaviti otkaz Stipi Vidakoviću, no ja od toga neću odustati i ne mogu vjerovati da u HEP-u postoji netko tko ne želi da se razotkrije korupcija, spriječi samovolja, ulično ponašanje i šikaniranje radnika. Svjestan sam da me iz sindikata sada lažno napadaju za moje navodno zlostavljanje zaposlenika, i to rade samo kako bi me pokušali diskreditirati te da bi skrenuli pozornost sa svojeg kriminala na moje navodno iživljavanje nad sindikalnim povjerenikom koji je sramotno lažirao ugovore o djelu preko Student servisa. Iako je njegov tadašnji direktor dobio izričitu zabranu od Sektora za kadrovske poslove da sklapa ikakve ugovore o djelu, Vidaković je to napravio, i to tajno, na svoju ruku«, kaže Lučić.
Svaki put kada Vidaković, tvrdi Lučić, ima problema s direktorima u PP HE Zapad, odnosno kada se otkriju nepravilnosti u radu, izrežira se incident poput jednog sa zaposlenicom te se bučno i pompozno traži javna smjena i linč direktora. To je, kaže, doživio i njegov prethodnik Ratko Belobrajić.
»Ta je zaposlenica u postupku otkaza ugovora o radu zbog kršenja discipline i nesavjesnog i neodgovornog obavljanja radnih zadataka te za neprimjeren odnos prema suradnicima i nadređenima. U naravi, ona je pijun u rukama Vidakovića, odnosno Sindikata jer su je pokušali iskoristiti za moju smjenu. Naime, ona je protiv mene pokrenula postupak za zaštitu dostojanstva radnika zato što sam je navodno previše zaposlio te vrijeđao pogrdnim riječima. Istraga je, međutim, pokazala da to nije istina, štoviše, povjereniku za zaštitu dostojanstva je izjavila, pa čak i dala pisanu izjavu, kako je nikada nisam vrijeđao na nacionalnoj i spolnoj osnovi, već je to ona samo čula od Stipe Vidakovića koji joj je direktno nadređen. Dakle, ona je mene prijavila godinu dana nakon što sam je navodno teško izvrijeđao, i to, gle sad čuda, baš u trenutku kad je pokrenut izvanredni otkaz ugovora o radu za njenog šefa Stipu Vidakovića. Prošle godine ta je zaposlenica dobila upozorenje zbog nesavjesnog i neodgovornog obavljanja radnih zadataka te za neprimjeren odnos prema svojim suradnicima. I nakon toga, nastavila je s kršenjem radnih obveza i vrijeđanjem radnika pa je povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika za nju zatražio otkaz ugovora o radu«, kaže Lučić, zgrožen izjavama Miroslava Matijevića koji mu je javno rekao da će ga baciti sa sedmog kata kroz prozor. »Očekujem reakciju HEP-a i njegovog nadređenog direktora Vitomira Komena jer je to prijetnja smrću«, kaže Lučić.
Sindikalni povjerenik Miroslav Matijević, pak, kaže kako Lučić, što se njega tiče, može mirno spavati pune 102 godine. A kad je riječ o zaposlenici za koju je također zatražen otkaz ugovora o radu, a koju su prema Lučićevim riječima sindikalisti instrumentalizirali protiv njega, Matijević kaže da je o tome na Općinskom sudu u Rijeci trenutno u tijeku postupak pa to ne želi komentirati.
Vidaković bez komentara
Sindikalni povjerenik Stipe Vidaković, rukovoditelj službe za ekonomske poslove Proizvodnog područja HE Zapadna Hrvatska, kojeg direktor Lučić tereti za malverazacije s ugovorima o djelu preko Studentskog servisa, kaže da nije ovlašten iznositi svoje mišljenje, pa ni HEP-ovu poslovnu politiku:
»Kao zaposlenik HEP-a ne mogu komentirati Lučićeve izjave pa se čudim da on to kao zaposlenik iste kompanije javno radi«, kaže Vidaković.
Čorak: Lučić je završena priča
Predsjednik HES-a Dubravko Čorak kaže da je, nakon što je dobio izjave osoba koje Lučić godinama mobingira i koje su zbog toga pod teškim stresom i na dugom bolovanju, podnio zahtjev za njegovim razrješenjem.
– Priča oko Lučićevog iživljavanja na ljudima podignuta je na najvišu razinu u HEP-u, o čemu je izvješćena i premijerka Kosor te je zaključak da taj čovjek mora otići. U Zagrebu mu je ovaj tjedan ponuđen častan odstup koji je on na sastanku sa svojim nadređenima, uz viku, odbio. Lučić očito ne shvaća da je on već završena priča, i to što sada napada našeg sindikalnog povjerenika za navodne malverzacije s ugovorima preko Studentskog servisa, koje je Lučić inače i potpisivao, samo je pokušaj očajnika da se spasi«, kaže Čorak. Dodaje kako HES nikada nije rekao da je sindikalni povjerenik nedužan ili kriv za sporne ugovore, već jedino inzistira da se zbog narušenih međuljudskih odnosa Damir Lučić smijeni, a na to mjesto postavi novi direktor koji će utvrditi što je istina u toj priči.
| | | | 2/20/2010 - Agrokor veličinom prihoda pretekao Inu, HT najprofitabilnija tvrtka, Zaba i PBZ i dalje najveći | | Izvor - Poslovni dnevnik, 16. veljače 2010. | | | - ...
Agrokor je po prihodima od prodaje u 2009. na rang listi Deloittea 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi bio vodeća hrvatska tvrtka, plasirana na ukupnoj listi na visoko 25. mjesto. Time je konačno i pretekao Inu, koja je na toj listi bila tek dva mjesta iza Todorićeva koncerna.
Agrokorov prihod u 2008. bio je 3,83 milijarde eura, a Ine 3,76 milijardi eura.
Među gospodarskom elitom srednje Europe našlo se još devet hrvatskih kompanija - Konzum (106.), HEP grupa (119.), HT (149.), Pliva (351.), T-mobile (366.), HEP proizvodnja (433.), Vipnet (445.), Podravka (453.)) i HŽ (457.).
...
Zanimljiv je postao i primjer Hrvatskih pošta (iz koje je nekad davno izdvojen i prodan HT), javne tvrtke koja je ušla u restrukturiranje i konačno prestala biti gubitaš. Uprava je izradila Strategiju razvoja HP-a do 2013., kroz koji je ukinuto 20 županijskih središta i postavljena nova organizacija. Dosad je smanjen broj radnika za 1600, a unatoč nepovoljnoj situaciji u gospodarstvu, HP je i u 2009. imao rast prihoda i to 17 posto, dok je ostvario iz osnovne djelatnosti 169 milijuna kuna dobiti.
| | | | 2/20/2010 - Štern: Onom tko više troši, struja skuplja i do 30 posto | | Izvor - Jutarnji list, 17. veljače 2010. | | | - Najavljeno poskupljenje struje za čak 17 posto tek je prvo u nizu koje očekuje korisnike tog energenta u Hrvatskoj, upozoravaju stručnjaci.
- Cijena struje u Hrvatskoj i regiji upola je manja od one u Europi. Struju uvozimo po višim cijenama od onih po kojima je ovdje prodajemo, zbog čega HEP grca u gubicima, a novih investicija nema - ocjenjuje Davor Štern, energetski stručnjak.
Za četvrtinu niža cijena
Prema podacima Eurostata, cijena kilovatsata struje za kućanstva u Hrvatskoj je 0,0935 eura. To je za četvrtinu niže od prosjeka Europske Unije. Najvišu cijenu struje u Uniji - čak 0,1789 eura po kilovatsatu - ima Irska, što je dvostruko više nego u Hrvatskoj. Nižu cijenu struje od Hrvatske imaju samo Bugarska, Litva, Poljska, Rumunjska i Srbija.
Osim toga što se struja uvozi po višoj cijeni od one po kojoj se prodaje, na rast cijene tog energenta u budućnosti će utjecati i uvođenje trošarina na energente, što je jedna od obveza na putu u EU. Cijena struje ovisit će i o mogućem povećanju PDV-a, a o čemu se upravo vodi rasprava.
Stručnjaci smatraju da najave naglog povećanja cijena nisu dobre jer će građane “jako opaliti” po džepu. Štern predlaže socijalni pristup problematici usklađivanja cijena struje u Hrvatskoj s onima u EU.
- Najjednostavnije je svima odjednom podići cijenu struje za 17 posto, no to će biti udar na standard građana. Trebalo bi odrediti prosječnu vrijednost struje koju potroši prosječno kućanstvo i na nju i dalje naplaćivati socijalnu cijenu, a svaku potrošnju iznad toga naplaćivati po cijeni koja bi bila ne samo 17 nego i 30 posto viša - predlaže Štern.
Takav bi model, uvjeren je, prisilio građane na štednju jer je vrijeme jeftinih energenata prošlo.
Skupljim obračunom prekomjerne potrošnje struje tržišne cijene tog energenta postupno bi se uvele i u Hrvatsku, a HEP bi smanjio gubitke.
Socijalni pristup
Za industriju Štern predlaže selektivni pristup pa bi tvrtke koje grcaju u gubicima, a zapošljavaju velik broj ljudi, plaćale nižu cijenu struje, a one koje posluju dobro odmah bi mogle prijeći na tržišnu cijenu. Poskupljenje struje moglo bi izazvati lančani efekt poskupljenja i drugih proizvoda i usluga čija proizvodnja ovisi o cijeni tog energenta.
To je, vjerojatno, i razlog zbog kojeg u Vladi oprezno odgovaraju na pitanja o poskupljenju. Ministar financija Ivan Šuker rekao je tako da Vlada o poskupljenju struje još nije razgovarala s HEP-om, iako “određena gospoda iz HEP-a”, tvrdi, već neko vrijeme licitiraju s tim.
Nova poskupljenja čekaju i plin
Scenarij niza novih poskupljenja čeka i plin, čija je cijena u Hrvatskoj također znatno niža od one u EU. I kod tog je energenta, naime, problem što se u inozemstvu kupuje po nižoj cijeni od one po kojoj se prodaje u Hrvatskoj. Osim toga, trošarine na energente obračunavat će se, nakon što uđemo u EU, i na plin.
| | | | 2/20/2010 - Struja bi mogla biti do pedeset posto skuplja | | Izvor - Novi list, 16. veljače 2010. | | | - Od 1. travnja, sve je izvjesnije, HEP će povisiti cijenu električne energije, ali i grijanja, no iako u tom poduzeću napominju kako još uvijek ne znaju koliko će poskupljenje struje zatražiti od Vlade, nagađa se kako riječ o pet, do čak 15 posto, grijanja pak i do 25 posto. Sve ovisi, potvrđuje to i prvi čovjek HEP-a, Leo Begović, o završetku pregovora s Inom, od koje HEP direktno godišnje kupuje 700 milijuna kubika plina. Kako ističe Begović, HEP je svojim poslovnim planom za 2010. godinu predvidio dobit od 200 milijuna kuna, no poveća li mu Ina cijenu plina za 20 posto, to bi onda značilo trošak veći za 400 milijuna kuna od predviđenog, što u konačnici znači gubitak od 200 milijuna kuna u HEP-ovom poslovanju.
– Za taj dio bismo morali povećati cijene struje, ali posljedično i centralnog grijanja, no dok s Inom ne utvrdimo novu cijena plina, ne može se ništa konkretnije reći, zaključio je nedavno Begović.
Cijena električne energije i, ponovno, plina, morat će rasti u idućih nekoliko godina, smatra većina energetičara, uvjerena kako se bez porasta cijene na životu ne može održavati niti proizvodni ciklus. Prema mišljenju prof. dr.sc. Nevena Duića, voditelja Katedre za energetiku na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, cijena energenata, štoviše, ne bi trebala imati nikakve veze s troškom proizvodnje, već isključivo s odnosnom ponude i potražnje.
Cijene pod utjecajem politike
– Koncept cijene primarno ovisne o trošku je marksistički, i nipošto u skladu s političkim opredjeljenjem Hrvatske za tržišnu ekonomiju, u kojoj je svaka cijena posljedica ponude i potražnje. Dakle, ako se ponuda poveća, cijena pada, a poveća li se potražnja, cijena raste. Naše je tržište energentima uglavnom povezano s europskim, pa i svjetskim, te nema razloga zbog kojeg bi energenti u Hrvatskoj trebali biti značajno jeftiniji nego u drugim zemljama.
Cijene su u Europi ipak različite jer energetska tržišta još uvijek ne funkcioniraju kako je zamišljeno pa su u mnogim zemljama cijene donekle pod utjecajem politike, povijesti, i različitog troška proizvodnje. Međutim, cjenovni je trend uzlazni, prema 20 eurocenti za kilovatsat, što je dvostruko od današnje cijene u Hrvatskoj, napominje Duić.
Prema njegovim riječima, realan trošak dobave električne energije kućanstvima, koji bi omogućio razvoj elektroenergetskog sustava i novih proizvodnih kapaciteta, trebao bi biti oko 15 eurocenti/kWh. Uz zdravu unutarnju stopu povrata, cijena bi trebala biti oko 16 -18 eurocenti, plus PDV, da bi se sustav mogao normalno razvijati. To je, u konačnici, cijena za oko pedeset posto viša nego danas, smatra on. Ideju da se iz nekog razloga kućanstvima naplaćuje općenito jeftinija energija – struja i plin, Duić uspoređuje s idejom prema kojoj bi hrvatski građani, jednako tako, trebali hranu, odjeću, bijelu tehniku ili automobile, plaćati po nižoj cijeni, jer imaju niže prihode.
Tržište plina – tržišno
Prema njegovom mišljenju, socijalnu politiku svakako treba provoditi, ali ne na način da se subvencionira cijena energenata cjelokupnom stanovništvu, već samo socijalno ugroženim slojevima. Ne može se, pojašnjava, dozvoliti da određeni broj kućanstava ostane bez električne energije, posebno onih s djecom, no ne može se primijeniti niti metoda da, zato što ima gladnih, hrana bude jeftina svima.
Tržište plina bi, smatra on, također trebalo biti u potpunosti tržišno. Odgovarajući na primjedbu da imamo dovoljno vlastitog plina, Duić odgovara kako jest činjenica da je trošak proizvodnje prirodnog plina iz plinskih bušotina vrlo nizak, pa je i prosječna cijena nabave plina niska, no u tome, kaže, i jest problem.
– Zašto bi Ina prodavala plin jeftinije nego što ga može prodati na europskom tržištu – samo zato što je njen trošak proizvodnje niži? To bi bilo netržišno ponašanje. Argument da ima ekstra profite na račun hrvatskog rudnog bogatstva stoji, ali to se treba rješavati kroz podizanje cijena koncesija koje izdaje Ministarstvo gospodarstva, a ne kroz umjetno spuštanje cijene plina na hrvatskom tržištu, zaključuje Duić. Subvencioniranjem potrošnje plina kućanstvima, napominje, postiže se povećanje potrošnje plina, čime ga ostaje manje za izvoz po višoj cijeni, smanjuje se prihod Ine, time i BDP. S druge strane, kaže, nižom cijenom energenata za industriju povećava se njihova kompetitivnost na svjetskom tržištu, te se povećavaju proizvodnja i izvoz.
| | | | 2/20/2010 - HEP-u za struju, plin i grijanje duguju 1,6 milijardi kuna | | Izvor - Glas slavonije, 15. veljače 2010. | | | - Javna poduzeća u Hrvatskoj se najčešće označavaju kao glavni krivci za problem nelikvidnosti, jer ne plaćaju na vrijeme dobavljače i izvođače radova, koji onda samo nastavljaju lanac jer ne plaćaju svoje podizvođače ili dobavljače. Radi toga je i Vlada u nekoliko navrata prošle godine HEP-u, HC-u i HAC-u odobrila zaduživanja od nekoliko stotina milijuna eura kako bi se prekinuo krug neplaćanja.
Pomoglo je to da se u određenim trenucima smanji dug tih javnih poduzeća i da plate svoje najveće dobavljače i izvođače, ali čini se da je krug nelikvidnosti mnogo teže prekinuti jer i javna poduzeća teško naplaćuju svoja potraživanja.
Tako, primjerice, HEP gospodarstvu duguje 822 milijuna kuna, ali s druge strane ta tvrtka na ime naplate struje, plina i toplinske energije od svojih potrošača potražuje gotovo dvostruki iznos.
- Ukupna potraživanja HEP-a koja se odnose na isporuku električne energije, toplinske energije i plina iznose 1,237 milijarde kuna za kupce kategorije poduzetništvo, a 362 milijuna za kupce kategorije kućanstva, odgovorili su iz HEP-a na naše pitanje koliki je ukupna iznos računa što ih oni još nisu naplatili. To znači da gospodarstvo i građani duguju HEP-u gotovo 1,6 milijardi kuna za struju plin i grijanje. Na upit što HEP poduzima da naplati svoja potraživanja iz te kompanije kažu da "poduzimaju uobičajene mjere radi naplate, od opomena, pregovora s većim dužnicima, prekida isporuke, te tužbi i ovrha".
Pregovori se vjerojatno ne vode s građanima jer se oni ne ubrajaju u kategoriju velikih milijunskih dužnika, ali oni sve teže, upozorava predsjednik NHS-a Krešimir Sever, plaćaju svoje račune.
- Naplata računa za struju ili grijanje, ali i za ostale komunalije se pogoršava, vraća se na stanje od prije nekoliko godina, iako su od 2006. do prošle godine građani urednije plaćali režije. Jasno je i zašto - platna moć građana je opala, neto plaće su smanjene, a sve je veći broj nezaposlenih koji nemaju otkud platiti svoje račune, kaže Sever.
Neplaćenih računa bit će sve više
Krešimir Sever kaže da je trend neplaćanja režija očekivan. “Cijene komunalija i energenata su rasle ili će još rasti, a plaće stagniraju, uz to su dodatno opterećene kriznim porezom. Naši građani sve teže plaćaju i svoje kredite u bankama, a ne samo režije. S porastom broja nezaposlenih, ali i onih koji rade ali ne primaju plaću, broj neplaćenih računa za komunalije, struju, plin bit će sve veći”, zaključuje.
| | | | 2/20/2010 - Čelnik HERA-e mimo zakona na Tipurićevu tečaju za šefove NO-a | | Izvor - Jutarnji list, 12. veljače 2010. | | | - Predsjednik Uprave HERA-e (Hrvatske energetske regulatorne agencije), protivno Zakonu o članstvu u nadzornim odborima, pohađao je tečaj za “Upravljanje NO-om”, koji je 2007. organizirao dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prof. Darko Tipurić.
Budući da je članovima uprava tvrtki zabranjeno sudjelovanje u nadzornim odborima, sudjelovanje Tome Galića u tečaju EFZ-a protivno je zakonu. Na taj se tečaj po cijeni od 18.000 kuna prijavilo više od stotinu službenika hrvatskih javnih tvrtki, od kojih najviše iz HEP-a.
Iste je godine HERA Tipuriću i EFZ-u neposrednom pogodbom ponudila ugovor o izradi studije “Štednja na tržištu plina” za honorar od 1,2 milijuna kuna. Na to su prosvjedovali drugi ponuđači, među kojima i Energetski institut “Hrvoje Požar”, tražeći raspisivanje natječaja. Nakon što je HERA bila prisiljena povući najavu ugovora s EFZ-om, raspisan je natječaj za izradu studije na kojem je pobijedila tvrtka ECONERG s ponudom od 200.000 kuna, šest puta manjom od Tipurićeve.
| | | | 2/13/2010 - U PLINACRO-u potpisan Kolektivni ugovor za 2010. godinu | | Izvor - Plinacro, 25. siječanj 2010. | | | - Danas, 25. siječnja 2010. godine u Upravnoj zgradi Plinacra u Zagrebu potpisan je Kolektivni ugovor za Plinacro d.o.o. za 2010. godinu. U ime tvrtke Plinacro Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Jerko Jelić Balta te članovi Uprave Dabiša Bučanac i Damir Pogorevc, a u ime sindikata tajnik Sindikata naftnog gospodarstva Jasna Pipunić po punomoći te predsjednica Sindikata radnika INE i društava INE Zagreb Maja Rilović.
U samo mjesec dana pregovoranja, pregovarački tim Plinacra (čiji je voditelj bio direktor Sektora imovinskopravnih, geodetskih i poslova tehničke zaštite Ivica Arar, a članovi pomoćnik predsjednika Uprave Željko Mihaljević, direktor Poslovnih funkcija Marin Zovko, direktor Sektora transporta plina Mladen Čavić te direktorica Službe pravnih, kadrovskih, sigurnosnih i općih poslova Vesna Matić) postigao je dogovor s predstavnicima sindikata: sklopljenim Kolektivnim ugovorom utvrđena je nova, manja cijena sata rada i dodatka osnovici osnovne plaće za 2010. godinu, čime je u cijelosti provedena preporuka vlasnika, odnosno Vlade RH o smanjenju bruto mase plaća za 10%.
Potpisivanjem Kolektivnog ugovora za 2010. godinu obje su strane – i poslodavac i sindikati pokazale zrelost u odnosu na gospodarsku situaciju u kojoj se odvijao tijek pregovora te socijalnu osjetljivost pa se može konstatirati kako je potpisani Kolektivni ugovor odraz dobroga socijalnog dijaloga i međusobnog poštovanja između dva partnera.
Svečanom potpisivanju Kolektivnog ugovora prisustvovao je i pregovarački tim sindikata: Ivan Sesvečan, Branko Vučina, Stjepan Grižić, Tomislav Gračan, Dubravko Sabolek i Zdenko Mučnjak.
| | | | 2/12/2010 - Sindikat traži smjenu »Sanaderovog« direktora u HEP-u zbog mobinga | | Izvor - Novi list, 12. veljača 2010. | | | - Vodstvo HES-a upozorilo je danas u Rijeci na kulminaciju zlostavljanja koje, kako tvrde, nad dijelom radnika proizvodnog područja HE Zapad provodi direktor Damir Lučić.
U Hrvatskom elektrogospodarskom sindikatu tvrde da Lučić već dvije godine, od kada je imenovan na tu funkciju, provodi zlostavljanje i to prijeteći trojici radnika otkazima, tražeći od radnika da obavljaju trostruko više posla odnosno da na poslu ostaju i po 12 sati, a spomenuli su i slučaj od prije nekoliko mjeseci kada je Lučić, tvrde u sindikatu, djelatnicu s 30 godina staža nazvao »talijanskom kurvetinom«.
U HES-u ističu da su narušene međuljudske odnose pokušali riješiti i preko Uprave HEP-a, ali im to nije uspjelo jer je čelnik Leo Begović, kažu, zauzeo stav da su svi jednako krivi.
Zbog cijele situacije sindikat zahtjeva smjenu Lučića za kojeg tvrde da je na mjesto direktora imenovan »s ulice« i to kao kadar bivšeg premijera Sanadera.
Osim za mobing, sindikalisti Lučića optužuju i za kršenje Zakona o radu i diskriminaciju sindikalnih povjerenika.
- Na njegov poticaj osnovan je novi sindikat, a čovjek koji je taj posao odradio za Lučića nagrađen je mjestom savjetnika i znatno većom plaćom nego što ju je imao čime je izravno oštećen HEP, a prekršena je i sistematizacija radnih mjesta unutar HEP-a - izjavio je predsjednik Središnjeg odbora HES-a Dubravko Čorak.
Sindikat je o cijelom slučaju obavijestio i premijerku Kosor, ali nisu dobili nikakav odgovor pa se u HES-u pitaju da li Lučić i dalje uživa političku zaštitu i čiju.
| | | | 2/12/2010 - Zagrebački holding namjestio natječaj od 34 milijuna kuna | | Izvor - Poslovni dnevnik, 10. veljača 2010. | | | - Policija istražuje namještanja natječaja Zagrebačkog holdinga za informatičku opremu vrijednu 34 milijuna kuna. Kroz tehničke specifikacije u natječajnoj dokumentaciji direktno se pogodovalo Hewlett-Packardu (HP) i tvrtkama koje u Hrvatskoj mogu nabaviti njegovu opremu.
Prema prijavi policiji, takvim postupanjem Zg holdingu se nanosi šteta od oko 20 milijuna kuna jer postoji oprema sličnih ili jednakih specifikacija, ali znatno jeftinija. U prijavi se daju indicije da je natječaj namješten za HP-ova partnera Comping i zbog velikog broja iskazanih konzultantskih sati, što je navodno višestruko više nego je potrebno za ugradnju i održavanje takve opreme. Time su diskriminirane manje tvrtke. Ovaj je slučaj prva velika afera predsjednika Uprave Ive Čovića i najbližeg mu suradnika Branimira Delića kojeg je doveo iz HEP-a te je postavljen za člana Uprave i voditelja Službe za informatiku i telekomunikacije.
Sporni natječaj za "Serversku infrastrukturu i pripadajuću opremu" provođen je četiri mjeseca prošle godine, a unatoč negodovanjima tvrtki koje su podigle dokumentaciju, poništen je tek mjesec dana nakon otvaranja ponuda i nakon što je prijava stigla policiji. Ipak, u Zg holdingu se brane da je policija od njih zatražila dokumentaciju 12. studenoga, a oni su natječaj poništili 5. studenoga. Dokumentacija je policiji dana sredinom prosinca, a istraga još traje. Tijekom provođenja natječaja stizala su upozorenja da se natječaj ne može raspisati po stopostotnim specifikacijama, primjerice da se traži točno određen broj ventilatora za hlađenje servera, nego da Zakon o javnoj nabavi propisuje da se definiraju minimalne, maksimalne ili specifikacije koje zadovoljavaju. Unatoč tome i za ventilatore i desetke drugih stavki je ostala propisana specifikacija koju zadovoljava samo HP. Natječajnu je dokumentaciju podiglo čak 36 tvrtki, a ponudu su dala samo tri HP-ova partnera. S&T Hrvatska ponudio je cijenu od 13,7 milijuna kuna, ali ona navodno nije potpuna. Comping je dao ponudu od 33,8 milijuna, a Storm Computors 34,9 milijuna kuna.
Delić kaže da nisu ni skrivali da su natječaj radili prema HP-ovim specifikacijama jer već imaju njihovu opremu i nova je morala biti komplementarna. "Sličnih natječaja je u Hrvatskoj provedeno tristotinjak. Iako su specifikacije rađene prema HP-ovoj opremi, svatko tko je imao istu ili bolju opremu mogao se javiti. Nitko se nije žalio pa nas je zahtjev policije iznenadio. Poništili smo natječaj prije nego smo znali da je slučaj prijavljen", tvrdi Delić. Kaže i da je Holding tražio velik broj potrebnih sati za ugradnju jer još nemaju središnju informatičku službu te odbacuje svaku indiciju da je pogodovano Compingu ili bilo kome drugome. Ipak, i u službenom odgovoru Zg holdinga navodi se da je "natječaj poništen jer su postali poznati razlozi koji bi u slučaju ranijeg saznanja rezultirali drukčijom dokumentacijom". Konkretno, riječ je upravo o odredbi o minimalnim i maksimalnim vrijednostima u tehničkim specifikacijama. Jedan od direktora Compinga, Lola Jurin, bio je iznenađen viješću kako policija istražuje nabavu. Odbacio je mogućnost da je postojalo dogovora sa Zg holdingom te je dodao da podržava "svaku provjeru natječaja i način ugovaranja."
| | | | 2/12/2010 - Ukidanje Zakona o privatizaciji HEP-a | | Izvor - HES, 09. veljača 2010. | | | -
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
Predmet: Ukidanje Zakona o privatizaciji HEP-a
Poštovani,
Vlada RH predložila je Saboru RH Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o
privatizaciji Hrvatske elektroprivrede d.d.
Samo obrazloženje prijedloga, kao i obrazloženje prijedloga za donošenje Zakona po hitnom postupku u najmanju ruku izaziva brojne reakcije radnika HEP-a, sindikata, medija i ostalih građana.
Restrukturiranie i eventualna privatizacija HEP-a od iznimne su važnosti za gospodarska i socijalna prava i interese radnika HEP- grupe, gospodarstva RH, kao i svih njenih građana. Hrvatska elektroprivreda je tijekom proteklih nekoliko godina provodila organizacijska restrukturiranja tvrtke, ne dovodeći u pitanje vlasništvo koje je neosporno, kao i pitanje privatizacije.
Zakon iz 2OO2. godine koji se ukida nije utjecao na provođenje restrukturiranja, kao niti na zatvaranje poglavlja 15 "Energetika" u sklopu pregovora između EU i RH. U navedenom zakonu RH imat će kontrolni paket, a radnici (bivši i sadašnji), te branitelji pravo na 7 % kupnje dionica u trenutku privatizacije po povlaštenim uvjetima, što smo sada izgubili.
Treći paket EU o liberalizaciji tržišta električne energije i plina, s kojim smo
upoznati, članice EU su obvezne provesti potrebne prilagodbe propisa u roku od 18 mjeseci, odnosno najkasnije do 3. ožujka 2o11. godine, a Republika Hrvatska do ulaska u punopravno članstvo EU. Hrvatski elektrogospodarski sindikat - HES bio je aktivni sudionik izrade i donošenja Zakona o privatizaciji HEP-a d.d., a svojim postupcima je upravo doprinosio donošenju Zakona koji se ukida.
U postupku donošenja novog Zakona HES će sigurno imati svoje prijedloge i reakcije na rješenja predlagača.
HES će od Nadzornog odbora HEP-a i Uprave HEP-a zahtijevati HITNO održavanje okruglog stola u organizaciji sindikata na navedenu temu kako bi jasno i nedvosmisleno sve zainteresirane strane dobile istinitu i obvezujuću informaciju na ovu temu. Nadamo se da će te i vi osobno biti gosti našeg okruglog stola.
Molimo Vas odgovor na ovaj naš upit kao institucije koja sigurno ima dovoljno
saznanja i informacija.
S poštovanjem,
Predsjednik HES-a:
Dubravko Čorak
| | | | 2/12/2010 - Predstavljeni projekti Regionalne energetske agencije Kvarner za 2010. godinu: Dva milijuna kuna za sunce na krovovima | | Izvor - Novi list, 11. veljače 2010. | | | - Upravljački odbor Regionalne energetske agencije Kvarner prihvatio je na jučerašnjoj sjednici prijedlog programskih aktivnosti u razdoblju do 2012. godine, zajedno s razradom projektnih prijedloga za ovu godinu. Na sjednici su, uz predstavnike osnivača agencije, Primorsko-goranske županije, Energa, DIOKI-ja i HEP-a, bili prisutni i predstavnici Ministarstva gospodarstva, Grada Rijeke, Energetskog instituta »Hrvoje Požar« te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 2010. godina je označena kao prvi pravi test rada i prva referentna godina za REA Kvarner. Predloženi projekti u skladu su s ciljevima djelovanja agencije i planom rada koji je, prema riječima župana Zlatka Komadine, usmjeren u tri pravca.
– To su prvenstveno učinkovito gospodarenje energijom, ušteda energije te korištenje energije iz obnovljivih izvora, sunca, vjetra i biomase. Drugi dio odnosi se na edukaciju javnosti, pravnih i fizičkih osoba, a treće je poticanje ostalih pravnih osoba, primjerice Autotroleja da uvede »zelene« autobuse, da troše manje energije i to energije čije je korištenje manje štetno za okoliš, kazao je Komadina.
Među aktivnostima u tekućoj godini posebno se ističu tri projekta vezana uz korištenje solarne energije. Prvi, pod nazivom »Sunce i na vašem krovu«, odnosi se na ugradnju solarnih kolektora za pripremu tople vode na zgrade u vlasništvu fizičkih osoba, a prva faza obuhvaća ugradnju na osamdesetak kuća u PGŽ. Troškovi tog projekta procjenjuju se na nešto više od dva milijuna kuna, a ugradnju kolektora županija i Fond za zaštitu okoliša sufinancirali bi sa četrdeset posto. Drugi je projekt Burza krovova javnih zgrada, prvenstveno namijenjen postavljanju fotonaponskih sustava na krovovima zgrada u vlasništvu županije i jedinica lokalne samouprave. Prema zamisli iz projekta vlasnik zgrade bi krov iznajmio investitoru za postavljanje fotonaponskih sustava snage do 30 kW, pri čemu bi obveza vlasnika bila da pripremi projektnu dokumentaciju. Takve bi sustave, prema riječima Darka Jardasa, direktora REA Kvarner, bilo moguće postaviti na brojnim zgradama poput škola, domova zdravlja i drugih javnih objekata, za što već postoji interes ulagača.
Kao treći projekt vezan uz sunčevu energiju predstavljena je priprema lokacija u Prostornom planu za postavljanje fotonaponskih solarnih elektrana snage do 1 MW. Osim navedenih projekata, predstavljene su i mogućnosti korištenja drvne biomase na području Gorskog kotara, korištenja ukapljenog naftnog plina kao energenta u zdravstvenim institucijama na otoku Rabu te prijedlog izrade Studije energetske učinkovitosti na zgradama u školstvu, sportu i kulturi.
| | | | 2/12/2010 - Dekan splitskog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Branko Grčić, novi SDP-ov gospodarski strateg: | | Izvor - Slobodna dalmacija, 09. veljača 2010. | | | - ...
On, primjerice, ne bježi od toga da će reforma državne uprave dovesti do viška zaposlenih.
- Umjesto malih i operativnih ureda, preko noći je stvoreno 140 agencija koje dupliciraju kapacitete. Još je kritičnije u sektoru javnih poduzeća poput HAC-a, HC-a, Croatia osiguranja, HEP-a, gdje su ljudi često zapošljavani po stranačkom i nepotističkom ključu - upozorava Grčić, koji napominje da bi višak zaposlenih u državnoj upravi trebao naći mjesto na tržištu rada nakon postupnog izlaska iz recesije.
Primarni cilj ekonomske platforme je dovesti do ušteda i čišćenja od korupcije. To bi, prema Grčićevim riječima, trebala biti baza za fiskalno rasterećenje i osiguravanje temelja za veću konkurentnost poduzeća.
Kada se zamašnjak razvoja pokrene, a kriza ostane iza nas, povećat će se i prihodi tvrtki, plaće zaposlenih, ali i količina novca koja dolazi u proračun za financiranje javnih potreba.
SDP-ova RJEŠENJA
1. REFORMA DRŽAVNE UPRAVE - mali i operativni uredi umjesto dupliranja kapaciteta kroz 140 novih agencija
2. SMANJENJE SUBVENCIJA - sve državne dotacije brodogradnji, HŽ-u, Jadroliniji, poljoprivredi i ostalima čine oko 6 posto državnog proračuna
3. POVEĆANJE EFIKASNOSTI JAVNIH PODUZEĆA - vezati plaće uz rezultate poslovanja
4. PREISPITIVANJE INFRASTRUKTURNE POLITIKE - iz cestogradnje investicije preusmjeriti drugim sektorima, posebno energetici
5. NASTAVAK REFORMI U ZDRAVSTVU, OBRAZOVANJU I SOCIJALNOJ POMOĆI - zadržati razinu kvalitete usluge uz veću štednju
6. KOREKCIJE U MIROVINSKOM SUSTAVU - povećati izdvajanja za 2. mirovinski stup
7. SREĐIVANJE SUSTAVA JAVNE NABAVE - korupcija je veliki uteg razvoju
8. PROMJENA POREZNE POLITIKE - smanjenje nameta na cijenu rada i parafiskalnih nameta
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
