Hot

Hot

1/1/2012 - Ina s HEP-om potpisala aneks ugovora o prodaji plina

Izvor - Poslovni dnevnik, 29. prosinac 2011.

Tvrtka Prirodni plin, ÄŤlanica Ina Grupe i HEP Proizvodnja su 23. prosinca, potpisale aneks dugoroÄŤnog ugovora o prodaji prirodnog plina na razdoblje od dvije godine, odnosno do 31. prosinca 2013. godine, izvijestili su iz Ine.

Sukladno dogovorenim uvjetima, predviÄ‘ena je isporuka oko 750 milijuna metara kubiÄŤnih prirodnog plina godiĹˇnje, Ĺˇto je neĹˇto viĹˇe nego u prethodnom razdoblju. Nakon Ĺˇto je HEP proveo natjeÄŤajni postupak i prihvatio ponudu Prirodnog plina, nastavljeno je detaljno usuglaĹˇavanje svih uvjeta isporuke, te je postignut konaÄŤni dogovor, napominju iz Ine.

"Nakon Petrokemije, joĹˇ je jedan veliki kupac izabrao Inu, odnosno Prirodni plin kao svog dobavljaÄŤa, a temeljem iskljuÄŤivo komercijalnih uvjeta. Pregovori su voÄ‘eni u duhu dobrih partnerskih odnosa te se nadam da Ä‡e u tom duhu biti nastavljena i naĹˇa buduÄ‡a suradnja", izjavila je ovom prilikom gÄ‘a Davorka Tancer, direktorica tvrtke Prirodni plin.

"Ovo je vrlo vaĹľan ugovor za Inu. HEP je jedan od naĹˇih kljuÄŤnih partnera te nam je iznimno zadovoljstvo Ĺˇto su joĹˇ jednom prepoznali Inu i Prirodni plin kao pouzdane i kvalitetne opskrbljivaÄŤe", istaknuo je ZoltĂˇn Ăldott, predsjednik Uprave Ine.

1/1/2012 - KADROVIRANJE ÄŚelnici HEP-a i Ĺ uma ne Ĺľele odstupiti

Izvor - Slobodna dalmacija, 28. prosinac 2011.

Osim Uprave Hrvatskih Ĺľeljeznica, koja je to uÄŤinila javno, mandat na raspolaganje Vladi u tiĹˇini su dali i ÄŤelni ljudi Hrvatskih voda, Jadranskog naftovoda i Autoceste Rijeka-Zagreb, utvrdila je juÄŤer â€śSlobodnaâ€ť. Neki direktori javnih poduzeÄ‡a, meÄ‘utim, neÄ‡e se povesti tim primjerima.

- NeÄ‡u davati mandat na raspolaganje jer je procedura imenovanja predsjednika Uprave Hrvatskih Ĺˇuma takva da SkupĹˇtina druĹˇtva daje razrjeĹˇnicu Upravi.
- OtiÄ‡i Ä‡u kako sam doĹˇaoâ€™ Kako sam doĹˇao na ovo mjesto, tako trebam i otiÄ‡i - poruÄŤio nam je Darko VuletiÄ‡, predsjednik Uprave Hrvatskih Ĺˇuma, dodajuÄ‡i kako oÄŤekuje da Ä‡e ga novi sastav SkupĹˇtine druĹˇtva razrijeĹˇiti funkcije ÄŤim se za to stvore uvjeti. Iz nekih javnih poduzeÄ‡a dobili smo, pak, nesluĹľbenu informaciju kako su njihovi ÄŤelnici veÄ‡ prije stavili svoje mandate na raspolaganje novoj vlasti u javnim istupima.

Tako je predsjednik Uprave Croatia osiguranja Zdravko ZrinuĹˇiÄ‡ izjavio u jednom tjedniku da je odluka o njegovu ostanku na ÄŤelu tvrtke na novoj Vladi i Nadzornom odboru. Iz Odnosa s javnoĹˇÄ‡u Hrvatske elektroprivrede priopÄ‡eno nam je da Ä‡e Uprava HEP-a poĹˇtovati svaku odluku nove vlasti koja Ä‡e biti provedena kroz Nadzorni odbor i SkupĹˇtinu HEP-a. OÄŤito je da unutar menadĹľmenta brojnih javnih i drĹľavnih poduzeÄ‡a koje je na poloĹľaje dovela prethodna vlast, postoji dvojako tumaÄŤenje Ĺˇto im je ÄŤiniti nakon pobjede Kukuriku koalicije na izborima.

Jedni, poput predsjednika Uprave HĹ˝-a Zlatka RogoĹľara, predsjednika Uprave Hrvatskih voda Jadranka HusariÄ‡a, direktora JANAF-a Ante Markova i predsjednika Uprave Autoceste Zagreb-Rijeka Mira Ĺ krgatiÄ‡a, stavljaju novoj vlasti mandate na raspolaganje i prije nego novi resorni ministri preuzmu skupĹˇtine tih trgovaÄŤkih druĹˇtava, imenuju nove nadzorne odbore i smijene postojeÄ‡e uprave. Za razliku od njih, dio menadĹľera javnih poduzeÄ‡a, poput Darka VuletiÄ‡a i ÄŤelnika HEP-a Lea BegoviÄ‡a, ÄŤekaju da se pokrene opisana procedura i nigdje ne Ĺľure.

Neki su nam se direktori javnih poduzeÄ‡a u neformalnom razgovoru poĹľalili kako ih se stavlja u isti koĹˇ s gubitaĹˇima iz Hrvatskih Ĺľeljeznica, pa bi se, kaĹľu, njihovo stavljanje mandata na raspolaganje u javnosti moglo tumaÄŤiti kao priznanje da su loĹˇe radili svoj posao. U svakom sluÄŤaju, nove skupĹˇtine trgovaÄŤkih druĹˇtava u vlasniĹˇtvu drĹľave mogle bi biti imenovane veÄ‡ u sijeÄŤnju iduÄ‡e godine, kada Ä‡e biti jasniji status i onih menadĹľera koji su stavili mandate na raspolaganje i onih koji to nisu uÄŤinili.

1/1/2012 - Mravak svjedok protiv HDZ-a u sluÄŤaju Fimi media

Izvor - Business.hr, 28. prosinac 2011.

OptuĹľno vijeÄ‡e zagrebaÄŤkoga Ĺ˝upanijskog suda prihvatilo je na roÄŤiĹˇtu zatvorenom za javnost nagodbu Mravka i USKOK-a, nakon ÄŤega je Mravak novinarima ispred Suda izjavio da je joĹˇ prije godinu i pol rekao da Ä‡e se braniti istinom te da je to duĹľan i uÄŤiniti bez obzira na posljedice za njega.

Njegov branitelj Branko Ĺ eriÄ‡ kazao je da u sluÄŤaju pravomoÄ‡nosti presude Mravku preostaje odsluĹľiti godinu dana zatvora, jer je ostatak veÄ‡ ranije odsluĹľio u pritvoru.

USKOK je poÄŤetkom studenog Mravka optuĹľio zajedno s direktorom HEP proizvodnje Petrom ÄŚubeliÄ‡em i ÄŤlanom HEP-ove uprave Ĺ˝eljkom KljakoviÄ‡em GaĹˇpiÄ‡em jer su 2007. od ÄŤelnika zagrebaÄŤke tvrtke Monting PIM Ljube BuĹˇiÄ‡a i Ante MatiÄ‡a zatraĹľili dva milijuna eura mita za poslove gradnje pogona termoelektrana.

BuĹˇiÄ‡ i MatiÄ‡ Mravku su isplatili 600 tisuÄ‡a kuna mita koje je on proslijedio tadaĹˇnjem rizniÄŤaru HDZ-a po ÄŤijem je nalogu Mravak navodno i traĹľio mito. U medijima se zbog toga nagaÄ‘a da je USKOK na nagodbu s Mravkom pristao kako bi postao svjedok u sluÄŤaju Fimi media, gdje je uz bivĹˇeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera te viĹˇe fiziÄŤkih i pravnih osoba optuĹľen i HDZ u ÄŤije se crne fondove navodno slijevao novac izvuÄŤen iz ministarstava i javnih poduzeÄ‡a.

Ĺ eriÄ‡ je danas novinarima okupljenima ispred Suda potvrdio da je Mravak u sluÄŤaju Fimi media dobio "parcijalni imunitet te da Ä‡e biti svjedok optuĹľbe".

S USKOK-om su se nagodila i ostala ÄŤetvorica suoptuĹľenika pa su tako preostala dvojica ÄŤelnika HEP-a kao i Mravak osuÄ‘eni na godinu i pol dana zatvora dok je ÄŤelnik Monting PIM-a BuĹˇiÄ‡ osuÄ‘en na deset mjeseci zbog davanja mita, a njegov kolega MatiÄ‡ na sedam mjeseci uvjetnog zatvora u koji obojica neÄ‡e iÄ‡i ako u iduÄ‡e dvije godine ne poÄŤine novo kazneno djelo.

Ĺ eriÄ‡ je pojasnio da u ovom sluÄŤaju nema oduzimanja imovinske koristi od optuĹľenika jer 600 tisuÄ‡a kuna nisu pribavili za svoju osobnu korist nego za HDZ.

USKOK-ova tuĹľiteljica Vanja MaruĹˇiÄ‡ izrazila je zadovoljstvo postignutom nagodbom slikovito rekavĹˇi kako je u ovom sluÄŤaju pet prema nula za USKOK. Podsjetila je da su se sva petorica optuĹľenika sami obratili USKOK-u i predloĹľili nagodbu te dodala da je danaĹˇnjom presudom OptuĹľnog vijeÄ‡a optuĹľenima odreÄ‘ena i sigurnosna mjera dvogodiĹˇnje zabrane obavljanja duĹľnosti.

1/1/2012 - ÄŚak 30 drĹľavnih tvrtki u crvenom: "Kraljevica" na uloĹľenih 100 gubila 51 milijun kuna

Izvor - Novi list, 27. prosinac 2011.

NajvaĹľniji dio hrvatskog gospodarstva, 63 tvrtke od posebnog drĹľavnog interesa, na uloĹľenih sto kuna u prosjeku uprihoduju dvije kune. Iako zarada nije velika znaÄŤilo bi to da se na svakih sto milijuna kuna uloĹľenih u tim poduzeÄ‡ima uspije ostvariti prihod od 102 milijuna kuna, odnosno da je on za dva milijuna kuna veÄ‡i od troĹˇkova. Statistika je to koju nudi izvjeĹˇÄ‡e o poslovanju za drĹľavu najvaĹľnijih kompanija u 2010. godini Ĺˇto ga je nedavno objavilo Ministarstvo financija iz kojeg je vidljivo i da su tvrtke postale ekonomiÄŤnije nego Ĺˇto su to bile u 2009. godini, kada se u prosjeku moralo potroĹˇiti viĹˇe nego Ĺˇto bi se zaradilo, odnosno kad je troĹˇak od sto milijuna kuna stvarao prihod od 90 milijuna kuna.

Iskrivljeni prosjek
Kad se tako postave stvari, ÄŤini se da su 63 kompanije od posebnog znaÄŤaja za drĹľavu u godinu dana napredovale, no stvar je u tome da prosjek Â»skrivaÂ« ÄŤinjenicu da su tvrtke poput Ine, Janafa ili HEP-a doista poslovale bolje u 2010. godini, a da poduzeÄ‡a u stopostotnom vlasniĹˇtvu drĹľave, koja su u 2009. godini bila u problemima i dalje ne uspijevaju svojim poslovanjem vratiti potroĹˇeni novac , odnosno biti na nuli.

Takvo je postignuÄ‡e za ÄŤak 30 od 63 tvrtke joĹˇ uvijek nedostiĹľan cilj. Dok je, primjerice, HEP na sto kuna troĹˇka stvarao 116 kuna prihoda, Ina 110, Plinacro 133 kune, a Janaf 140 kuna, brodogradiliĹˇta, Ĺ˝eljeznica, Croatia Airlines, Borovo ili ZraÄŤna luka Rijeka svojim poslovanjem nisu uspijevali pokriti ni troĹˇkove koje su stvarali.

Tako je Kraljevica u 2010. godini troĹˇila 100 kuna da bi uprihodovala 49 kuna, Ĺˇto znaÄŤi da su na uloĹľenih sto milijuna kuna gubili 51 milijun kuna. Po tom pitanju stanje se u Kraljevici pogorĹˇalo jer je godinu dana ranije na sto milijuna kuna taj Ĺˇkver gubio 32 milijuna. U Â»3. majuÂ«, koji joĹˇ uvijek ne moĹľe raÄŤunati na Â»pozitivnu nuluÂ«, stanje je neĹˇto drukÄŤije. U 2010. godini na uloĹľenih sto kuna u tom su brodogradiliĹˇtu stvarali prihod od 82 kune, Ĺˇto je bolje nego u 2009. godini kad je na sto kuna rijeÄŤki Ĺˇkver ostvarivao prihod od 66 kuna.

Milijarda u dividendu
Iako su 63 kompanije uspjele poveÄ‡ati ukupnu dobit, opet zahvaljujuÄ‡i velikom rastu dobiti u Ini i HEP-u, u 2010. godini gotovo su sve smanjile investicije i to od deset do ÄŤak 80 posto, pa su ukupne investicije bile 9,5 milijardi kuna. Godinu dana ranije samo su ÄŤetiri tvrtke Ina, HEP, HAC i HC investirale 9,87 milijardi kuna, odnosno 370 milijuna kuna viĹˇe nego sve 63 tvrtke od posebnog drĹľavnog interesa u 2010. godini.

Ta ÄŤetiri najveÄ‡a investitora u 2010. godini znatno su smanjila svoja ulaganja i njihove su investicije bile tri milijarde kuna manje nego godinu dana ranije. Samo je Ina smanjila svoje investicije za 1,5 milijarda kuna.

No, zato su od ostvarene dobiti u 38 poduzeÄ‡a od ukupno 4,3 milijarde kuna koristi imali njihovi dioniÄŤari. U ovoj godini skupĹˇtine su donijele odluku da se gotovo ÄŤetvrtina te dobiti, odnosno oko milijardu kuna raspodijeli u dividendu. Opet je najveÄ‡i dio kolaÄŤa, oko 700 milijuna kuna pripao drĹľavi. Vlada je naredila svojim kompanijama da moraju isplatiti barem 50 posto dobiti, pa je tako samo od HEP-a dobila 500 milijuna kuna te oko 200 milijuna kuna od Ine.

1/1/2012 - EKSKLUZIVNO ÄŚaÄŤiÄ‡eva druga 'privatizacija': Autoceste, Ĺˇume i hidrocentrale dat Ä‡emo u koncesiju

Izvor - Jutarnji list, 24. prosinac 2011.

U Vladi ubrzano razmatraju moguÄ‡nost monetizacije Hrvatskih autocesta, hidroecentrala i Hrvatskih Ĺˇuma.

- Pod monetizacijom ne podrazumijevamo privatizaciju, odnosno prodaju pojedinih gospodarskih resursa, veÄ‡ njihovo davanje u dugoroÄŤnu koncesiju. Taj bi novac zavrĹˇio u direktnim investicijama i novim radnim mjestima umjesto u proraÄŤunskim rupama, a resursi bi i dalje ostali hrvatski - izjavio je Jutarnjem izvor iz Vlade.

Prva toÄŤka programa
O koncesijama za Hrvatske autoceste veÄ‡ se dosta govorilo u predizbornom razdoblju. Tu je temu otvorio Radimir ÄŚaÄŤiÄ‡ najavljujuÄ‡i monetizaciju cestovne mreĹľe kao jednu od prvih toÄŤaka svoga gospodarskog programa.

Novost su najave koncesija za domaÄ‡e hidrocentrale

- O tome smo naÄŤelno razgovarali u predizbornom razdoblju, razmatrajuÄ‡i moguÄ‡nosti brzoga gospodarskog oporavka, ali sada je to realna opcija jer zemlji prijeti gospodarski kolaps - tvrdi naĹˇ izvor iz Vlade. U strukturi elektroenergetskog sustava viĹˇe od polovice izvora ÄŤine hidroelektrane, Ĺˇto Hrvatsku ubraja meÄ‘u vodeÄ‡e europske zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. U sustavu HEP-a je 26 hidroelektrana, akumulacijskog i protoÄŤnog tipa, a rasporeÄ‘ene su u tri proizvodna podruÄŤja, uz HE Dubrovnik koja je samostalni pogon.

Paket s HAC-om?
Sve hidroelektrane HEP-a dobile su certifikat za proizvodnju elektriÄŤne energije iz obnovljivih izvora, a hidroelektrane proizvodnih podruÄŤja Sjever i Zapad i certifikat za sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001) i zaĹˇtitom okoliĹˇa (ISO 14001).

Radi se, nesumnjivo, o najdragocjenijem dijelu Hrvatske elektroprivrede koji donose ÄŤistu dobit, dio hidrocentrala je amortiziran, a cijeli sustav je neoptereÄ‡en kreditima.

U dijelu Vlade postoje ideje da se hidrocentrale daju u koncesiju u istom paketu s Hrvatskim autocestama, Ĺˇto bi na meÄ‘unarodnom tenderu privuklo samo najveÄ‡e i najozbiljnije kupce.

Postupak bi, prvo, zapoÄŤeo raspisivanjem natjeÄŤaja za konzultanta koji bi u najkraÄ‡em roku mogao biti zavrĹˇen do oĹľujka, nakon ÄŤega bi se krenulo u realizaciju tendera.

U monetizaciji hrvatskih autocesta i hidrocentrala vaĹľnu ulogu odigrat Ä‡e i domaÄ‡i mirovinski fondovi.

Tu su moguÄ‡nost prije izbora najavili i sadaĹˇnji premijer Zoran MilanoviÄ‡, kao i njegov strateĹˇki partner u Vladi Radimir ÄŚaÄŤiÄ‡ koji je vrijednost koncesije za HAC procijenio na 3,5 milijardi eura.

Toliko slobodnog kapitala mirovinski fondovi u Hrvatskoj nemaju, ali ga imaju inozemni mirovinski fondovi koji su veÄ‡ pokazali interes za koncesije kod nas.

Rast BDP-a
Vrijednost HAC-ove mreĹľe pri tome se neÄ‡e procjenjivati prema rastu domaÄ‡eg BDP-a, Ĺˇto je pretpostavka za odreÄ‘ivanje koncesije u drĹľavama EU, veÄ‡ po rastu turistiÄŤkog sektora.

- Promet na hrvatskim autocestama ima turistiÄŤki karakter i u najveÄ‡oj je mjeri vezan uz inozemne goste, Ĺˇto znaÄŤi da rast hrvatskog BDP-a na njega nema bitan utjecaj. Mnogo je bitnije poveÄ‡ava li se turistiÄŤki promet u Hrvatskoj ili ne, a svi smo svjedoci da on iz godine u godinu raste - smatra naĹˇ sugovornik u Vladi.

Od 27 ÄŤlanica EU, ÄŤak ih je 19 privatiziralo svoje autoceste Od 27 ÄŤlanica EU, njih 19 je u cjelosti privatiziralo svoje autoceste, dok su Austrija, NjemaÄŤka, ÄŚeĹˇka, MaÄ‘arska i SlovaÄŤka to uÄŤinile djelomiÄŤno. Samo tri drĹľave Bugarska, Rumunjska i Slovenija u cjelosti financiraju svoje autoceste, s tim da vlade Bugarske i Rumunjske veÄ‡ nekoliko godina pregovaraju o modelima javnoprivatnog partnerstva na autocestama.

U Sloveniji zbog problema s otplatom 4 milijarde duga drĹľavne tvrtrke za autoceste (DARS)

Slovenska vlada, poput hrvatske, ima velike probleme zbog 4 milijarde eura duga drĹľavne tvrtke za autoceste (DARS) pa je lani poÄŤela razmatrati njihovu moguÄ‡u privatizaciju.

1/1/2012 - â€Otpisaniâ€™ Ä‡e u prosjeku otiÄ‡i sa 200.000 kn otpremnine

Izvor - Poslovni dnevnik, 23. prosinac 2011.

U sijeÄŤnju, petnaest dana nakon Ĺˇto nova vlada stupi na duĹľnost, stotine ÄŤlanova nadzornih odbora i uprava u javnim i tvrtkama u vlasniĹˇtvu drĹľave trebali bi svoje mandate ponuditi na raspolaganje.

Dio ih je to veÄ‡ uÄŤinio ili najavio, a dio se o toj temi javno ne izjaĹˇnjava, Ĺˇto zbog kalkulacija o moguÄ‡em ostanku u poduzeÄ‡u, Ĺˇto zbog moguÄ‡nosti aktiviranja isplate otpremnina u sluÄŤaju raskida ugovora. No prema dostupnim informacijama, one ne doseĹľu izdaĹˇne iznose prethodnih razdoblja kada su bivĹˇim menadĹľerima javnih poduzeÄ‡a isplaÄ‡ivani milijunski iznosi. NajviĹˇi iznosi sada predviÄ‘eni pojedinaÄŤnim ugovorima doseĹľu u neto iznosima 300.000 kuna. Tolika bi u sluÄŤaju smjene prema neformalnim izvorima bila, primjerice, otpremnina za ÄŤelnog ÄŤovjeka u Plinacrou Jerka JeliÄ‡a. NesluĹľbeno se govorilo i o joĹˇ viĹˇoj otpremnini predviÄ‘enoj za direktora Hrvatskih autocesta Stjepka Bobana, 400.000 kuna neto, no u toj tvrtki nisu nam odgovorili na upit o predviÄ‘enim sredstvima otpremnine i drugim eventualnim bonusima predviÄ‘enim ugovorom. PozivajuÄ‡i se na poslovnu tajnu, i u HEP-u ne otkrivaju kolika je ugovorena otpremnina za Lea BegoviÄ‡a, ali se nesluĹľbeno govorilo o oko 200.000 kuna neto.

VuletiÄ‡ ostaje u Ĺ umama
Na toj razini, 200.000 kuna, pravo otpremnine ima predsjednik Uprave Hrvatskih Ĺˇuma Darko VuletiÄ‡. No iz njegova je ureda poruÄŤeno da to pravo moĹľe iskoristiti samo u sluÄŤaju odlaska iz tvrtke. "BuduÄ‡i da je vjerojatniji scenarij da neÄ‡e napustiti tvrtku, nego Ä‡e biti rasporeÄ‘en na drugo radno mjesto sukladno svojoj struÄŤnoj spremi, neÄ‡e iskoristiti to pravo", poruÄŤuju u Hrvatskim Ĺˇumama. InaÄŤe je pravilo da direktori u javnim tvrtkama imaju ÄŤetverogodiĹˇnje mandate te da se otpremnina isplaÄ‡uje u sluÄŤaju raskida ugovora. No u Hrvatskim Ĺˇumama, primjerice, mandat direktora traje do opoziva koji u tom poduzeÄ‡u oÄŤekuju nakon Ĺˇto nova vlada predloĹľi novu skupĹˇtinu koja donosi odluku o izboru nove uprave. No u veÄ‡ini ostalih javnih tvrtki mandati ÄŤelnika uprava traju joĹˇ jednu do ÄŤetiri godine. JeliÄ‡u u Plinacrou proljetos je mandat produljen i traje do travnja 2015. godine.

U Hrvatskim cestama istiÄŤu kako njihov direktor Josip Ĺ koriÄ‡ prema ugovoru ima moguÄ‡nost prelaska na drugo radno mjesto unutar poduzeÄ‡a, u skladu sa struÄŤnom spremom, radnim sposobnostima i iskustvom. Druga je moguÄ‡nost isplata otpremnine koja, kako navode u odgovoru, iznosi 12 mjeseÄŤnih plaÄ‡a, Ĺˇto pak iznosi 16.944 kuna pa bi u tom sluÄŤaju otpremnina iznosila 203.328 kuna. Konkretni u izraÄŤunu otpremnine za svojega ÄŤelnog ÄŤovjeka bili su i u Hrvatskim Ĺľeljeznicama. Prema ugovoru o radu, odgovorili su nam u Hrvatskim Ĺľeljeznicama, Zlatko RogoĹľar ima predviÄ‘enu otpremninu u visini deset plaÄ‡a za studeni, koja pak iznosi 19.749,35 kuna, odnosno ukupno 197.493,50 kuna neto. Njegov mandat pak traje do studenoga 2014.

U Janafu bez smjena
MeÄ‘u direktorima s niĹľim otpremninama je predsjednik Uprave OdaĹˇiljaÄŤa i veza Denis Nikola KuliĹˇiÄ‡, za kojeg je predviÄ‘ena odĹˇteta od Ĺˇest mjeseÄŤnih plaÄ‡a, koja je pak na razini od 17.000 kuna, Ĺˇto znaÄŤi ukupno 102.000 kuna. I u ACI marinama direktora Antu VioliÄ‡a ÄŤeka u sluÄŤaju prekida ugovora o radu otpremnina u visini Ĺˇest mjeseÄŤnih plaÄ‡a, odnosno ukupno 101.000 kuna. VioliÄ‡u mandat istjeÄŤe inaÄŤe potkraj rujna 2013. godine. Puno izvjesnija situacija oko okonÄŤanja mandata jest u Janafu, ÄŤijem direktoru Anti Markovu ÄŤetverogodiĹˇnji mandat istjeÄŤe polovicom veljaÄŤe iduÄ‡e godine pa je pretpostavka da Ä‡e novi ÄŤelnik Janafa biti imenovan u redovitoj proceduri, dakle bez smjena. SluĹľbeno su nam odgovorili iz Janafa da se ne Ĺľele izjaĹˇnjavati o moguÄ‡im odlukama vlasnika, ali istiÄŤu kako se otpremnine isplaÄ‡uju samo u sluÄŤaju povrede odredbi ugovora ÄŤega, dodaju, u njihovu sluÄŤaju nema. NeĹˇto kasnije istjeÄŤe mandat predsjednici Uprave Hrvatske lutrije Vesni Brkan, polovicom travnja 2012. godine. U sluÄŤaju opoziva, kako nam je odgovoreno iz njezina ureda, prema ugovoru o radu pripada joj pravo na sklapanje novog ugovora za rad u Hrvatskoj lutriji te isplata plaÄ‡e po postojeÄ‡em ugovoru u roku od 12 mjeseci. PlaÄ‡a direktorice Brkan je 16.944 kuna neto.

HusariÄ‡ iznimka
MeÄ‘u rijetkim ÄŤelnicima javnih poduzeÄ‡a ÄŤija smjena drĹľavu neÄ‡e koĹˇtati jest glavni direktor Hrvatskih voda Jadranko HusariÄ‡, koji je promptno i dragovoljno stavio svoj mandat na raspolaganje i jasno istaknuo kako to "samo po sebi podrazumijeva da ne traĹľi otpremninu". Njegova je plaÄ‡a inaÄŤe fiksna, iznosi 16,2 tisuÄ‡e kuna, istiÄŤe kako nema predviÄ‘enu moguÄ‡nost dodatnih bonusa, o ÄŤemu veÄ‡ina ÄŤelnih ljudi u javnim poduzeÄ‡ima nerado razgovara.

1/1/2012 - Iz PeruÄŤe i BuĹˇkog blata manje megavata

Izvor - Slobodna dalmacija, 19. prosinac 2011.

HEP-ove akumulacije PeruÄŤa i BuĹˇko blato vape za oborinama. U gornjem dijelu, kod naselja Podosoje i Garjak, PeruÄŤa nalikuje mjeseÄŤevu pejsaĹľu. Voda se povukla kilometre od obale, gotovo u korito rijeke Cetine. Iz vode izranjaju ostaci poplavljenih objekata, od nekadaĹˇnjih cesta i kuÄ‡a do mosta koji je spajao dvije obale rijeke.

Akumulacija BuĹˇko blato izgleda joĹˇ kritiÄŤnije jer je rijeÄŤ o veÄ‡oj povrĹˇini jezera s kojega se povukla voda. Razlog ovakvom stanju dviju najveÄ‡ih akumulacija HEP-a jest dugo beskiĹˇno razdoblje na Ĺˇirem slijevu rijeke Cetine. Zbog suĹˇnog razdoblja, na potezu od KupreĹˇkih vrata prema Livnu podzemni tokovi su uvelike splasnuli te je dotok u izvore sa zapadne strane KameĹˇnice svakim danom sve manji.

Prema Ĺˇturom odgovoru koji smo dobili od Mirele Klanac, glasnogovornice HEP-a, zalihe vode u PeruÄŤi i BuĹˇkom blatu su 35 posto manje od plana za ovaj dio godine i 70 posto manje od zaliha u istim akumulacijama poÄŤetkom prosinca proĹˇle godine. Podsjetimo, maksimalna zapremina PeruÄŤe je 570 milijuna kubika vode, a BuĹˇkog blata 800 milijuna kubika.

Zbog ovakvog stanja akumulacija, u hidroelektranama na slijevu rijeke Cetine (PeruÄŤa, Orlovac, Äale, Kraljevac i ZakuÄŤac) provodi se â€śsuĹˇna varijantaâ€ť proizvodnje, pri ÄŤemu se u mreĹľu isporuÄŤuje tek 2 do 2,5 megavatsati. Sva sreÄ‡a da je dosadaĹˇnji dio jeseni imao temperature ljetnog ugoÄ‘aja pa se nisu palile sve grijalice, kako je to uobiÄŤajeno u ovom dijelu godine.

1/1/2012 - Javne tvrtke plaÄ‡aju raÄŤune u prosjeku u roku 43 dana

Izvor - Poslovni dnevnik, 19. prosinac 2011.

...

Nepodmirene su obveze korisnika proraÄŤuna samo ove godine, s koncem studenoga, srezane za 94 milijuna kuna u odnosu na konac 2010., te iznose 223 milijuna kuna. U godini u kojoj je Kosor preuzela Vladu te su obveze bile na razini od 437 milijuna kuna. Po visini u ovoj godini neplaÄ‡enih obveza prednjaÄŤe ministarstva pravosuÄ‘a (58 mil.) i poljoprivrede (38 mil. kuna), dok najveÄ‡i skok u odnosu na ranije godine ima HZMO, koji se s 2 milijuna popeo na gotovo 22 milijuna kuna dugova. Rast biljeĹľi i HZZO, ÄŤije obveze doseĹľu 290 milijuna kuna. Smanjenje nepodmirenih obveza biljeĹľe izvanproraÄŤunski korisnici, poglavito HAC, koji je koncem treÄ‡eg kvartala imao 7,8 milijuna kuna duga vjerovnicima, a lani viĹˇe od 32 milijuna, dok su u prethodne dvije godine ti iznosi bili i neusporedivo veÄ‡i, ÄŤak 242, te 408 milijuna kuna. Ĺ to se javnih tvrtki tiÄŤe, ÄŤije je sreÄ‘ivanje likvidnosti bio jedan od vaĹľnijih zadataka antirecesijskog programa, Vlada Jadranke Kosor uvjerava da te tvrtke viĹˇe nisu generator nelikvidnosti, te da je pomak ostvaren i ako se gledaju rokovi plaÄ‡anja i iznosi nepodmirenih obveza. U studenome ove godine prosjeÄŤno je vrijeme plaÄ‡anja 21 javne tvrtke skraÄ‡eno u odnosu na konac 2010. za - 3 dana. Sa 46 je spuĹˇteno na 43 dana.

NeĹˇto je bolji pomak gleda li se vrijeme plaÄ‡anja iz vremena kada je Vlada zapoÄŤela borbu s neplaÄ‡anjem. U travnju 2009. javna su poduzeÄ‡a plaÄ‡ala u prosjeku nakon 65 dana. Dospjele obveze javnih tvrtki po zadnjim su podacima 528 milijuna kuna, te su, kako je vidljivo iz izvjeĹˇtaja, u odnosu na konac 2010. poveÄ‡ane za 46 milijuna kuna. Istina, osjetno su manje negoli s konca 2009. kada su dugovala ÄŤak 1,8 milijardi kuna. NajveÄ‡a dugovanja od javnih poduzeÄ‡a imaju HĹ˝ holding (156 mil, kuna), te Croatia Airlines i HRT (po 115 mil. kuna), dok najsporije dospjele obveze plaÄ‡aju Vjesnik (114 dana) i HĹ˝ holding (110 dana). NajbrĹľi u plaÄ‡anju je HAC, samo ÄŤetiri dana, te ACI i Croatia osiguranje koji podmiruju obveze nakon 8 dana. Bez ikakvih dugova dobavljaÄŤima samo je pet tvrtki - HEP, Janaf, Plinacro, Hrvatske vode i Lutrija.

...

Inventura zaposlenih
ÄŚak 353 duĹľnosnika
HDZ-ova vlast ostavlja Kukuriku koaliciji sustav javnih i drĹľavnih sluĹľbi, bez zdravstva, s ukupno 188.478 zaposlena, Ĺˇto je za 1448 manje nego godinu dana ranije. U tom sustavu drĹľavnih je duĹľnosnika ukupno 353, pravosudnih 2530, dok je veÄ‡ina, 185.689, zaposleno kao sluĹľbenici i namjeĹˇtenici. NajviĹˇe zaposlenih ima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ukupno 88.614, ÄŤak 1111 manje nego koncem 2010. godine, te u MUP-u u kojem je zaposlenih 27.314.

1/1/2012 - UspjeĹˇni i pametni dijele bogate boĹľiÄ‡nice

Izvor - Novi list, 15. prosinac 2011.

NajizdaĹˇnije boĹľiÄ‡nice Ä‡e i ove godine, veÄ‡ tradicionalno, isplaÄ‡ivati DM, kao trinaestu plaÄ‡u, pri ÄŤemu prosjeÄŤna plaÄ‡a u toj tvrtki iznosi 7.000 kuna neto.
Kako napominje predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Dragica MiĹˇeljiÄ‡, u trgovini Ä‡e boĹľiÄ‡nice opÄ‡enito iznositi od skromnih, preskromnih 200 kuna, do najviĹˇe 1.500 kuna, pri ÄŤemu Ä‡e veÄ‡i trgovaÄŤki lanci isplaÄ‡ivati oko 1.000 kuna, neki pak, poput Bauhausa, i posebne nagradne bonove.
Iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske napominju kako Ä‡e se u njihovom sektoru boĹľiÄ‡nice kretati od 500 do 2.500 kuna, ne otkrivajuÄ‡i koja Ä‡e hotelska poduzeÄ‡a biti izdaĹˇnija od drugih.

Kada je Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat u pitanju, njegov predsjednik Vedrag DragiÄŤeviÄ‡, napominje kako Ä‡e se boĹľiÄ‡nica u tome sektoru kretati oko 1.000 kuna, no bit Ä‡e i manjih, onih od oko 500 kuna, ovisno o tome ima li tvrtka â€žbonuseâ€ś zagarantirane kolektivnim ugovorom ili nema.
Prema rijeÄŤima Ivana Tomca, predsjednika Sindikata energetike, kemije i nemetala, najjaÄŤa Ä‡e poduzeÄ‡a, INA i Pliva, primjerice isplaÄ‡ivati boĹľiÄ‡nicu od 2.500 kuna, dakle puni neoporezivi dio namijenjen toj svrsi. Nikakve boĹľiÄ‡nice, kako sada stvari stoje, neÄ‡e isplaÄ‡ivati, primjerice, Lipik Glas ili Vetropack straĹľa, a upitne su i boĹľiÄ‡nice u DIOKI-ju, ÄŤiji radnici joĹˇ ÄŤekaju plaÄ‡u za studeni.

ZagrebaÄŤki holding, koji je nekada isplaÄ‡ivao i â€žbonuseâ€ś od 3.000 kuna, ove Ä‡e godine isplatiti boĹľiÄ‡nice od 1.000 kuna.

Svi zaposleni u drĹľavnim i javnim sluĹľbama do kraja godine oÄŤekuju isplatu punog iznosa boĹľiÄ‡nice, koja prema odredbama kolektivnog ugovora, iznosi 1.250 kuna.

1/1/2012 - SOLIDAN REZULTAT: UnatoÄŤ ekstremnoj suĹˇi, elektroenergetski sustav stabilan

Izvor - Vjesnik, 11. prosinac 2011.

UnatoÄŤ dugoj ekstremnoj suĹˇi i neobiÄŤno visokim jesenskim temperaturama te ÄŤinjenici da veÄ‡ina HEP-ovih proizvodnih kapaciteta otpada na hidroelektrane, Hrvatskoj ipak ne prijete redukcije struje, a elektroenergetski sustav je stabilan, tvrde u Hrvatskoj elektroprivredi.

Prema njihovim podacima, u akumulacijama hrvatskih hidroelektrana sada je oko 30 posto manje vode nego Ĺˇto su planirali za ovaj dio godine, a ukupna proizvodnja struje je u prvih 11 mjeseci ove godine 16 posto manja od planirane. No, to je joĹˇ solidan rezultat kad se zna da bi, prema dosadaĹˇnjim mjerenjima, ova godina mogla biti najsuĹˇa za HEP u povijesti te da je ÄŤak 51 posto instaliranih kapaciteta njihovih elektrana upravo u hidroelektranama.

Kolika je njihova vaĹľnost za hrvatski elektroenergetski sustav najbolje pokazuje podatak da su hidroelektrane lani proizvele oko osam tisuÄ‡a gigavatsati (GWh), dok su sve HEP-ove elektrane, ukljuÄŤujuÄ‡i termoelektranu Plomin (ravnopravni suvlasnici su HEP i njemaÄŤki RWE), ukupno proizvele 13.096 GWh. DoduĹˇe, proĹˇla je godine u Hrvatskoj bila hidroloĹˇki rekordna pa nije ni ÄŤudo da su hidroelektrane pokrile rekordnih 46 posto potreba za elektriÄŤnom energijom.

One, inaÄŤe, ovisno o koliÄŤini padalina mogu pokriti izmeÄ‘u 22 i 46 posto hrvatskih potreba za strujom, a prosjek je oko 32 posto. MeÄ‘utim, ove Ä‡e godine, zbog vrlo malo padalina, njihovi rezultati biti puno loĹˇiji. Na to se, naĹľalost, nije moglo utjecati jer je rijeÄŤ o prirodnoj nepogodi, a ekstremna suĹˇa ove godine vlada u cijeloj jugoistoÄŤnoj Europi pa takvih problema s hidroelektranama imaju i susjedne zemlje - Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Rumunjska i druge.

U takvim vrlo nepovoljnim okolnostima pitanje je kako najbolje amortizirati negativne utjecaje. U HEP-u su manjak proizvodnje u hidroelektranama odluÄŤili nadoknaditi pojaÄŤanim radom termoelektrana i veÄ‡im uvozom struje, Ĺˇto im olakĹˇava ÄŤinjenica da je naĹˇ elektroenergetski sustav dobro povezan sa susjednim zemljama.

Tako Ä‡e ove godine iz uvoza pokriti izmeÄ‘u 25 do 30 posto potreba za elektriÄŤnom energijom. Struju uvoze sa zapada, dalekovodima iz Slovenije i MaÄ‘arske, jer zbog velike viĹˇemjeseÄŤne suĹˇe cijela jugoistoÄŤna Europa nema dovoljno struje, pa ÄŤak i zemlje poznate kao njezini izvoznici. MeÄ‘utim, to im poveÄ‡ava troĹˇkove poslovanja.

Poznato je, naime, da hidroelektrane proizvode najjeftiniju elektriÄŤnu energiju jer ne trebaju gorivo, Ĺˇto je kod termoelektrana, posebno plinskih, veliki troĹˇak. Osim toga, posljednjih su mjeseci zbog suĹˇe, zatvaranja dijela njemaÄŤkih nuklearki i drugih razloga cijene struje na europskom trĹľiĹˇtu dosta porasle.

Kako bi tu Ĺˇto je moguÄ‡e viĹˇe smanjili poveÄ‡ane troĹˇkove, HEP uz godiĹˇnje, tromjeseÄŤne, mjeseÄŤne i tjedne ugovore, elektriÄŤnu energiju kupuje i na tzv. spot-trĹľiĹˇtu gdje se obiÄŤno prodaju viĹˇkovi po niĹľoj cijeni. UnatoÄŤ tomu, pitanje je, kaĹľu struÄŤnjaci, neÄ‡e li ti veliki neplanirani dodatni troĹˇkovi potaknuti poskupljenje struje za kuÄ‡anstva u iduÄ‡oj godini.

HEP-u, doduĹˇe, situaciju donekle olakĹˇavaju podaci da je ukupna potroĹˇnja struje ove godine smanjena za 1,5 posto, dok je trenutaÄŤna potroĹˇnja 20 posto manja od zimskog maksimuma. Osim toga, prvo su ovogodiĹˇnje polugodiĹˇte zavrĹˇili s neto dobiti od 544 milijuna kuna, Ĺˇto bi im takoÄ‘er moglo pomoÄ‡i u amortiziranju dodatnih troĹˇkova zbog suĹˇe pa se cijena struje za kuÄ‡anstva moĹľda ipak neÄ‡e poveÄ‡avati. MeÄ‘utim, kako je rijeÄŤ o tarifnim kupcima, o tome Ä‡e zadnju rijeÄŤ imati nova vlada.

HidroloĹˇke prilike se popravljaju
Prema HEP-ovim su podacima hidroloĹˇke prilike zbog proteklih nekoliko kiĹˇnih dana neĹˇto bolje nego prije, a postoje izgledi da Ä‡e kiĹˇe, prema najavama meteorologa, biti i iduÄ‡ih dana, Ĺˇto bi trebalo malo poboljĹˇati stanje u popriliÄŤno ispraĹľnjenim akumulacijama. Hidroelektrana PeruÄ‡a trenutaÄŤno ne radi kako bi se malo napunila gotovo ispraĹľnjena akumulacija, a podjednaka je situacija i u akumulaciji BuĹˇko blato u BiH ÄŤiju vodu koriste dalmatinske hidroelektrane. Ali optimizam ulijeva podatak da je u hidroelektranama Gojak, Senj, LeĹˇÄ‡e i Velebit dotok vode poboljĹˇan, a u HEP-u navode da u Dalmaciji ima dovoljno hidroloĹˇkih rezervi za iduÄ‡e razdoblje. U DrĹľavnom hidrometeoroloĹˇkom zavodu kaĹľu da je ove jeseni u gotovo cijeloj Hrvatskoj padalina bilo manje od viĹˇegodiĹˇnjega prosjeka.

1/1/2012 - Nenad BakiÄ‡: ZaĹˇto nismo KONKURENTNI i zaĹˇto Ä‡emo PROPASTI ako se odmah ne PROMIJENIMO

Izvor - Jutarnji list, 10. prosinac 2011.

Kako naĹˇa ekonomska politika ima prirodne limite, politika â€odrĹľavanja kursaâ€™, jasno, nije odrĹľiva, pogotovo u ovim znatno teĹľim globalnim okolnostima koje su (moĹľda i sreÄ‡om!) razotkrile naĹˇe slabosti. Po rijeÄŤima Warrena Buffeta: â€śKad se plima povuÄŤe, vidi se tko je plivao bez gaÄ‡a!â€ś

Razmjeri hrvatskih problema traĹľe hitna rjeĹˇenja. Stabilizacija javnih financija i poveÄ‡anje sposobnosti hrvatskih tvrtki da stvaraju vrijednost - moĹľemo to nazvati konkurentnoĹˇÄ‡u - su kljuÄŤni. U osjetljivom smo trenutku kad imamo priliku izvuÄ‡i najbolje iz sebe, promijeniti se i preusmjeriti na odrĹľivu putanju. Ili slomiti se i izgubiti, na naroÄŤito jadan naÄŤin, sve, ukljuÄŤivo i suverenitet osvojen u Domovinskom ratu. A ako mislite da baĹˇ kolosalno loĹˇi ishodi nisu moguÄ‡i, sjetite se zadnje Dinamove utakmice.

Ne morate voljeti poduzetnike. MoĹľete smatrati da su neki od njih naroÄŤito beskrupulozni i krajnje sebiÄŤni. Ali ÄŤak i takvi uglavnom rade druĹˇtveno koristan posao, otvaraju radna mjesta. NajveÄ‡u Ĺˇtetu ÄŤine sivi aparatÄŤici na ÄŤelu drĹľavnih tvrtki i ustanova, te joĹˇ veÄ‡u oni koji takve loĹˇe imenuju. Izborni pobjednici moraju paziti da jedne nesposobnjakoviÄ‡e ne zamijene drugima. Na rubu smo.

ZaĹˇto je u Hrvatskoj skuplje proizvoditi nego u NjemaÄŤkoj
NeÄ‡u teĹľiti potpunosti nego Ä‡u vam prezentirati samo nekoliko pokazatelja iz kojih je moguÄ‡e rekonstruirati sve.

Grafikon 1 prikazuje rast proizvoÄ‘aÄŤkih cijena u nekim zemljama EU i Hrvatskoj. Sve te zemlje imaju euro, a Hrvatska je eurizirana, pa su podaci usporedivi. Primjerice, kuna je prema euru aprecirala oko 1% s obzirom na teÄŤaj 2000. i deprecirala oko 2% od 2005. Jedino SlovaÄŤka ima euro tek od 2008., ali je prikazujem zbog iduÄ‡eg grafikona. Kad se ne bi radilo o istoj valuti, ova analiza ne bi bila dobra, jer bi veÄ‡e proizvoÄ‘aÄŤke cijene mogle biti kompenzirane deprecijacijom valute.

Vidimo da su tijekom prvog desetljeÄ‡a ovog stoljeÄ‡a u Hrvatskoj proizvoÄ‘aÄŤke cijene porasle 45%, a u NjemaÄŤkoj 12%. Hrvatski su proizvodi u deset godina postali oko 30% skuplji, relativno prema njemaÄŤkima.

Cijena roba je ujedno i ulazna cijena dijela sirovina za druge proizvoÄ‘aÄŤe, a i plaÄ‡e su, u odnosu na produktivnost, rasle znatno brĹľe nego u NjemaÄŤkoj. Koliko toÄŤno je postalo skuplje proizvoditi teĹˇko je precizno reÄ‡i, ali moĹľemo dati priliÄŤno sigurnu donju ogradu. Cijene industrijskih proizvoda spram njemaÄŤkih nisu porasle zato Ĺˇto su naĹˇe tvrtke dizanjem cijena maksimizirale profite. Naime, izvoz je stagnirao, uvoz se poveÄ‡avao, a profiti proizvodnih tvrtki nisu narasli.

Stoga znamo da relativni porast proizvoÄ‘aÄŤkih cijena u najveÄ‡oj mjeri odraĹľava poveÄ‡anje troĹˇkovne osnove. Slobodno moĹľemo zakljuÄŤiti da je tijekom tih deset godina u Hrvatskoj postalo barem 25% skuplje proizvoditi nego u NjemaÄŤkoj. Kolokvijalno, moĹľemo reÄ‡i da je za toliko smanjena naĹˇa konkurentnost.

LoĹˇe druĹˇtvo
Kako je upravo tolika neto profitna marĹľa najboljih kompanija, slijedi da veÄ‡ina onih naĹˇih tvrtki koje su mogle konkurirati njemaÄŤkima prije 10 godina to viĹˇe ne mogu. Mogu samo one koji su bile naroÄŤito profitabilne ili koje su u niĹˇama gdje imaju moÄ‡ odreÄ‘enog nametanja cijena.

Vrlo je zanimljivo druĹˇtvo u kojem se nalazimo u gornjem grafikonu: GrÄŤka, Ĺ panjolska, Portugal, Irska (PIGS). Prema ovom pokazatelju stojimo i znatno loĹˇije od njih, Ĺˇto je ipak djelomiÄŤno zavaravajuÄ‡e jer smo krenuli od niĹľe osnove. Ipak, bitan je trend, koji je oÄŤajan.

Ako vam se ovo ÄŤini prekomplicirano, ili mislite da je samo teorijsko naklapanje, moĹľete pogledati rezultate na grafikonu 2: pokrivenost uvoza izvozom je kolabirala.
Ovdje je bitnije gledati promjene nego apsolutne razine, koje ipak nisu toliko tragiÄŤne zbog izvoza usluga, tj. turizma, neĹˇto transfera iz inozemstva itd.

A pokrivenost uvoza u 2010. nije porasla zbog poveÄ‡anja konkurentnosti, nego ublaĹľavanja velikog uvoznog pritiska. U nevolji su se Hrvati ipak odrekli stvari bez kojih nisu mogli, kao, primjerice, toliko novih automobila.

Prvi grafikon zasluĹľuje i da ga se pogleda u drugoj polovici desetljeÄ‡a (v. grafikon 3). Vidimo da smo glavninu konkurentnosti izgubili 2005. - 2010. te da i kad je kriza postala vrlo jaka, nismo se poÄŤeli prilagoÄ‘avati, tj. u prilagodbi smo bili ÄŤak i loĹˇiji od PIGS-a. Mijenja se onaj tko se ne mijenja, naĹˇa je situacija danas radikalno loĹˇija nego prije!

U tom kontekstu naroÄŤito je zanimljiv i izraziti porast plaÄ‡a u javnom sektoru, prikazan na grafikonu 4, iz proĹˇlogodiĹˇnjeg izvjeĹˇÄ‡a MMF-a. Vidimo da je eskalacija plaÄ‡a u javnom sektoru takoÄ‘er poÄŤela 2005. godine. Ovo je samo po sebi vrlo znaÄŤajno, ali ujedno i simptom, pokazatelj kako smo radili u drugoj polovici desetljeÄ‡a, kad se jeftinim kreditima iz inozemstva kupovao â€śsocijalni mirâ€ť ili, bolje reÄŤeno, glasovi i nagraÄ‘ivala klijentela, Ĺˇto je osim oÄŤitog direktnog troĹˇka imalo i mnogo veÄ‡e indirektne troĹˇkove.

Mlak pokuĹˇaj
DoduĹˇe, poÄŤetkom 2010. bio je mlak pokuĹˇaj Ĺˇtednje, koji se slomio na referendumu o izmjenama Zakona o radu. One su, zapravo, samo trebale ukinuti pravo zaposlenih u javnom sektoru da se o njihovim pravima ne moĹľe pregovarati! Ako ste zaÄŤuÄ‘eni ovom interpretacijom, evo citata iz ÄŤlanka u ovim istim novinama: â€śSindikalni ÄŤelnici pozvali su â€¦ kako bi se vlast natjerala na odustajanje od izmjena zakona kojima se primjena prava iz kolektivnih ugovora ograniÄŤava na Ĺˇest mjeseci nakon isteka kolektivnih ugovoraâ€ť.

To znaÄŤi ako poslodavac Ĺľeli pregovarati o novom kolektivnom ugovoru, a sindikatima se to ne sviÄ‘a, oni mogu naprosto ne pregovarati, tj. odbijati svaki prijedlog. A poslodavac kolektivni ugovor ne moĹľe raskinuti jer u sluÄŤaju raskida prava vrijede do daljnjeg, tj. zauvijek!

Ovdje je zaista bitno znati da su se ti kolektivni ugovori uglavnom odnosili na javni sektor! A, koliko sam vidio, nisu ga ni problematizirali sindikati koji zastupaju zaposlene u privatnom sektoru. Ovdje moram naglasiti da ne omalovaĹľavam izuzetno korisne usluge koje javni sektor pruĹľa svim graÄ‘anima, jer je jasno da ne Ĺľelimo imati potplaÄ‡eno zdravstvo, edukaciju, policiju, vojsku, upravu itd.

DemagoĹˇka praksa
No, u tri je godine posao u Hrvatskoj izgubilo oko 160.000 ljudi, svi iz privatnog sektora - javni je, naime, dodao poneĹˇto poslova. Mnogi roÄ‘ak se ipak uvalio. Napominjem takoÄ‘er da sam prvi pisao, prije toÄŤno godinu dana, da Ä‡e i eventualni gospodarski rast biti bez zapoĹˇljavanja. Sada je to postala opÄ‡a stvar, ali kako dijagnoza tog probleme ostaje ista, lako je za vidjeti da porast zapoĹˇljavanja neÄ‡e biti lako ostvariv ni novoj Vladi!

Ovdje u svakom sluÄŤaju treba komentirati i uobiÄŤajenu demagoĹˇku praksu, u kojoj se za otpuĹˇtanje radnika u privatnom sektoru okrivljuju â€śpohlepniâ€ť poslodavci, a taj zakljuÄŤak se na brzaka izvodi iz stalnog isticanja nekih ozloglaĹˇenih poduzetnika i â€śpotplaÄ‡enih blagajnicaâ€ť. Taj pristup ipak vrijeÄ‘a veÄ‡inu poduzetnika, ali i radnika u privatnom sektoru.

Razumljiva je ogorÄŤenost javnosti grijesima privatizacije pa, pogotovo zbog senzacionalistiÄŤke podrĹˇke medija, ovakve floskule ÄŤesto i padaju na plodno tlo. Ali, u principu, poduzetnici stvaraju vrijednost druĹˇtvu. I veÄ‡ina poduzetnika ne otpuĹˇta radnike zato Ĺˇto mora, nego, teĹˇka srca i uz neprospavane noÄ‡i, jer drugaÄŤije ne moĹľe. Primjerice, jedan od mojih biznisa je u sektoru koji je bio naroÄŤito pogoÄ‘en krizom. U dvije godine izgubili smo nekoliko milijuna kuna. NaĹľalost, nisam mogao raÄŤunati na drĹľavnu sigurnost i, da bismo spasili tvrtku, morali smo otpustiti neke ljude. Ali tek nakon Ĺˇto sam ja izgubio milijune kuna. PlaÄ‡e nismo smanjivali. Neke od radnika smo kasnije vratili. Ali, u oÄŤima pravedniÄŤkih sindikata vjerojatno sam bio zlotvor koji je otpuĹˇtao â€śkad je ljudima bilo najteĹľe, tijekom krizeâ€ť. U njihovim oÄŤima moj je zadatak (samo) da zapoĹˇljavam. Ali moj je zadatak stvoriti profitabilnu tvrtku koja si moĹľe priuĹˇtiti platiti najbolje ljude. I veÄ‡ina poslodavaca tako razmiĹˇlja. Zanima me koji bi ÄŤastohlepni zastupnik interesa zaposlenih u javnom sektoru namirio gubitak poput mog, a ako smatra da je problem baĹˇ u tome da sam ja nesposoban poduzetnik te da moĹľe biti bolji direktor od mojih, da istupi, napusti svoju sinekuru i preusmjeri nam poslovanje u naroÄŤito profitabilno. Dobit Ä‡e ekstravagantnu nagradu. Ali jasno: nitko razuman se neÄ‡e javiti.

Ne morate voljeti poduzetnike. MoĹľete smatrati da su neki od njih naroÄŤito beskrupulozni i krajnje sebiÄŤni. Ali ÄŤak i takvi uglavnom rade druĹˇtveno koristan posao, otvaraju radna mjesta. A kad smo kod Ĺˇtete, najveÄ‡u ÄŤine sivi aparatÄŤiki na ÄŤelu drĹľavnih tvrtki i ustanova, te joĹˇ veÄ‡u oni koji takve loĹˇe imenuju. To su pravi ĹˇtetoÄŤine!

Kao Ĺˇto je drĹľavni proraÄŤun koriĹˇten kao kasica-prasica za podmazivanje stranaÄŤkih povlaĹˇtenika i korumpiranje, tako su i drĹľavne tvrtke ÄŤesto koriĹˇtene u istu svrhu. Problem je ovdje, kao i kod svake korupcije, ne toliko direktna Ĺˇteta koliko indirektna, kroz loĹˇe usmjeravanje cijelog sustava u neekonomiÄŤnom smjeru, a zato Ĺˇto se tako moĹľe najbolje krasti. ÄŚesto, da bi netko namaknuo sebi 10, uniĹˇti 100. Vezano uz to je ÄŤesta instalacija mlitavih i nesposobnih stranaÄŤkih posluĹˇnika na ÄŤela najveÄ‡ih tvrtki.

Kameno doba
TeĹˇko je reÄ‡i je li se radilo o korupciji, nesposobnosti ili neÄŤemu treÄ‡em, ali kladio bih se da izraziti napredak, praktiÄŤki uskrsnuÄ‡e, primjerice, Hrvatske poĹˇte ili industrijskoga giganta Petrokemije ima jake veze s novim, sposobnijim upravama. Koliki je samo oportunitetni troĹˇak bio u tim i mnogim drugim tvrtkama, a koliki je i dalje u HĹ˝-u, Hrvatskim vodama, HEP-u itd.?

Izborni pobjednici moraju naroÄŤito paziti da jedne nesposobnjakoviÄ‡e zamijene drugima. Na rubu smo.

Na korak do statusa propalica kojima nitko ne vjeruje
Trenutak u kojem smo se naĹˇli znaÄŤi i opadanje kreditnog rejtinga: na korak smo do statusa propalica ÄŤijim papirima se ne vjeruje. Ne moĹľemo se viĹˇe zaduĹľivati da odrĹľimo kontinuitet. On nije moguÄ‡: moramo se promijeniti ili Ä‡e okolnosti radikalno promijeniti nas.

Ili, kako su rekli pametniji od mene: â€śProblem sa socijalizmom je da na koncu potroĹˇite sve tuÄ‘e pareâ€ť.

MeÄ‘unarodne institucije nisu samo MMF. Hrvatska Ä‡e morati sklopiti vjerodostojan dogovor s viĹˇe meÄ‘unarodnih institucija - ako se ne Ĺľelimo sasvim polomiti i ponosno, svoji na svome, vratiti u kameno doba. Oni Ä‡e postaviti dijagnozu. A dijagnoza je priliÄŤno jasna i u sebi ukljuÄŤuje samoosnaĹľujuÄ‡u spiralu nekonkurentnosti, zaduĹľivanja, pritiska na teÄŤaj i velikih poreza. RazraÄ‘ivao je ne bih na ovome mjestu, jer sadrĹľi rijeÄŤi â€śplaÄ‡eâ€ť i â€śĹˇtednjaâ€ť, a ne Ĺľelim postati previĹˇe nepopularan. Pri tome, molim da se ne ljutite na dijagnozu i dijagnostiÄŤara. Stvari su takve. Naglasio bih ipak samo jednu stvar, a to je odnos troĹˇkova drĹľave i konkurentnosti. VeÄ‡a drĹľavna potroĹˇnja znaÄŤi i veÄ‡e poreze. VeÄ‡e plaÄ‡e i suviĹˇna radna mjesta znaÄŤe joĹˇ skuplju proizvodnju. A ujedno, nesrazmjerne plaÄ‡e znaÄŤe i â€śistiskivanjeâ€ť na trĹľiĹˇtu rada. Pa tko je lud da Ĺľeli raditi u privatnom sektoru ako se moĹľe bogovski uvaliti u ZG Holding? Ukupno, svako â€śsaÄŤuvanoâ€ť suviĹˇno radno mjesto u javnom sektoru koĹˇta nas dva mjesta u privatnom.

TeĹˇki invaliditet
Ipak, predlaĹľem svakome koga to zanima da prouÄŤi proĹˇlogodiĹˇnje IzvjeĹˇÄ‡e MMF-a na web stranicama HNB-a. Mislim da bi ga svaki graÄ‘anin ove zemlje morao proÄŤitati. A meÄ‘unarodne institucije neÄ‡e od nas traĹľiti neĹˇto zato Ĺˇto su â€śzleâ€ť ili zato Ĺˇto su dio â€śanglosaksonske zavjereâ€ť. One Ä‡e pacijentu samo reÄ‡i Ĺˇto treba napraviti da bi uz njihovu pomoÄ‡ ostao Ĺľiv ili barem izbjegao teĹˇki invaliditet.

JoĹˇ jednom valja naglasiti da svaka prilagodba zahtijeva smanjenu potroĹˇnju, bila ona kroz direktne uĹˇtede ili devalvaciju. ÄŚak su i najveÄ‡i galamdĹľije prestali zagovarati agresivnu deprecijaciju jer su shvatili da to samo po sebi ne moĹľe imati velik uÄŤinak, a uzrokovalo bi tragiÄŤne lomove, a zbog visoke eurizacije gospodarstva.

Koliko Ä‡e vrijediti kuna ako propadne euro? Slom eura nije vjerojatan scenarij, kao Ĺˇto pokazuje teÄŤaj eura spram dolara ili franka, a koji odraĹľava koncenzus svjetskih trĹľiĹˇta. Usprkos izvjeĹˇtavanju naĹˇih glavnih medija koji javnosti â€śslom euraâ€ť prezentiraju upravo kao izgledan scenarij.

Ipak, promotrimo i taj scenarij, ali kao prizmu koja pokazuje razmjere naĹˇe nekonkurentnosti. A procjene u tom smislu savrĹˇeno se poklapaju s gornjom analizom.

Ovoga je tjedna u Financial Timesu objavljena procjena vrijednosti novih valuta u sluÄŤaju raspada eura. Zemlje koje imaju neĹˇto manji problem od nas, Italija i Ĺ panjolska, trebaju smanjiti kupovnu moÄ‡ oko 25-30%. Toliko bi, naime, manje â€śnjihovâ€ť euro vrijedio nakon raspada pravog. Ovo se odliÄŤno slaĹľe s gornjom analizom! â€śGrÄŤki euroâ€ť bi vrijedio oko 60% manje od danaĹˇnjeg.

To su i rasponi unutar kojih se kreÄ‡emo. Ili Ä‡emo se korigirati sami, u smislu smanjene potroĹˇnje i veÄ‡e produktivnosti, otprilike 15-20%, te doÄ‡i u prihvatljivu zonu, ili Ä‡e nas korigirati okolnosti. A to bi mogla biti brutalna korekcija: mijenja se onaj tko se ne mijenja.

Ovih 20-30% ujedno bi bio teorijski pad realne vrijednosti kune u â€śotkaÄŤivanjaâ€ť od eura, samo Ĺˇto bi on u stvarnosti bio veÄ‡i zbog loma financijskog sustava.

1/1/2012 - U Slavoniji niÄŤe najveÄ‡a solarna farma

Izvor - Poslovni dnevnik, 09. prosinac 2011.

Do Uskrsa iduÄ‡e godine u Orahovici se treba izgraditi prva fotonaponska elektrana u Hrvatskoj podignuta na zemlji, a ne krovu. Bit Ä‡e to pojedinaÄŤno i najveÄ‡a solarna elektrana snage 500,00 kWp za razliku od nekolicine dosad podignutih na krovovima ukupne snage tek stotinjak kWp.

Ugovor o izgradnji solarne elektrane vrijedne 11 milijuna kuna potpisat Ä‡e u Orahovici 12. prosinca AljoĹˇa PleiÄ‡, predstavnik investitora, tvrtke SunStroom Energija iz Splita, i gradonaÄŤelnik Josip Nemec. Svoj potpis stavit Ä‡e joĹˇ i Reinout Das, ÄŤlan uprave tvrtke osnovane u Splitu u svibnju ove godine, ÄŤlanice SunStroom Energy Group sa sjediĹˇtem u Ĺ panjolskoj. SunStroom Energy smatra se meÄ‘u vodeÄ‡im europskim tvrtkama za projektiranje, financiranj, gradnju, odrĹľavanje i upravljanje fotonaponskim elektranama Ĺˇirom Unije i Kanade. Korporacija radi i na mnogim projektima vjetroelektrana i malih hidroelektrana. Dosad je sudjelovala u gradnji 40 solarnih elektrana diljem svijeta.

Grad Orahovica joĹˇ je prije dvije godine krenuo u ishodovanje dozvola i dokumentacije za izgradnju elektrana iz obnovljivih izvora energije i planira podiÄ‡i tri postrojenja. Prva je na redu fotonaponska elektrana Orahovica 1 za koju su ishodovane sve dozvole koje je za milijun i 230.000 kuna otkupila tvrtka SunStroom Energija. Drugi projekt je Orahovica 2, odnosno gradnja elektrane na biomasu, a treÄ‡i Orahovica 3, takoÄ‘er solarna elektrana ali ukupne snage 2.5 MW. Orahovica 1 zapravo je samo prva faza investicije, jer su Grad Orahovica i SunStroom Energija potpisali povelju o suradnji na projektu elektrane Orahovica 3. Projekt teĹľi 70 milijuna kuna i treba se realizirati u razdoblju od godinu dana.

AljoĹˇa PleiÄ‡ vjeruje da Ä‡e se u Hrvatskoj promijeniti zakonska regulativa kojom Ä‡e se omoguÄ‡iti izgradnja solarnih elektrana snage veÄ‡ih od 500,00 kWp. Takva regulativa veÄ‡ postoji u susjednoj Crnoj Gori. Grad Orahovica je s Alanom GrgiÄ‡em, predsjednikom povjerenstva za obnovljive izvore energije, u nepune dvije godine prikupio svu potrebnu dokumentaciju i obavio sve radnje potrebne za stjecanje statusa povlaĹˇtenog proizvoÄ‘aÄŤa elektriÄŤne energije za razdoblje od 12 godina.

Nakon viĹˇemjeseÄŤnih razgovora s gradonaÄŤelnikom Josipom Nemecom i ostalim predstavnicima gradskog vijeÄ‡a te nakon zavrĹˇetka postupka javne nabave o odabiru ponuÄ‘aÄŤa za najam zemljiĹˇta i izgradnje FNE Orahovica 1, odabran je SunStroom. Splitska tvrtka daje kompletan inĹľenjering â€“ od projektiranja, gradnje i odrĹľavanja postojenja, a trenutaÄŤno se pregovara i s tri proizvoÄ‘aÄŤa solarne opreme u Hrvatskoj. PleiÄ‡ izriÄŤito navodi kako u Hrvatskoj postoje visokokvalitetne tvrtke koje u potpunosti mogu sudjelovati u gradnji FN elektrana, neovisno o njihovoj veliÄŤini.

Nakon gradnje fotonaponske elektrane u industrijskoj zoni u Orahovici, SunStroom Ä‡e gradu plaÄ‡ati godiĹˇnji najam zemljiĹˇta u visini 100.000 kuna te prodavati struju HEP-u pri ÄŤemu raÄŤuna na godiĹˇnje prihode od 1,600.000 kuna. Povrat ove investicije bit Ä‡e, raÄŤuna PleiÄ‡, u roku osam godina. Nakon potpisa ugovora s gradom 12. prosinca HEP Osijek treba sagraditi u roku 60 dana trafostanicu, a nakon toga za isto vrijeme SunStroom ostali dio postrojenja. Lokalna zajednica, poruÄŤuje PleiÄ‡, dobiva prvi projekt u novoj industrijskoj zoni Ĺˇto bi moglo privuÄ‡i i ostale investitore i ponukati druge na gradnju takvih elektrana.

1/1/2012 - PLANOVI ZA 2012. Industriji jeftiniji struja i plin

Izvor - Slobodna dalmacija, 08. prosinac 2011.

Struja i plin trebali bi pojeftiniti za industriju u 2012., dok Ä‡e se o politici cijena za graÄ‘anstvo tih energenata u novoj vladajuÄ‡oj koaliciji tek poÄŤeti raspravljati, i to na osnovi struÄŤnih analiza glede poslovanja pojedinih energetskih kompanija. To nam je u srijedu kazao Branko GrÄŤiÄ‡, profesor ekonomije i vjerojatni novi ministar regionalnog razvoja i europskih fondova, istiÄŤuÄ‡i kako su cijene plina za gospodarstvo u zadnje dvije godine udvostruÄŤene i da je takva politika, uz visoke cijene plina, dotukla gospodarstvo u sjevernoj i zapadnoj Hrvatskoj.

â€śEnergetska politika uvijek se vodi i s obzirom na trenutnu gospodarsku i socijalnu situaciju, pa je stoga politika iznimno velikih cijena plina i struje za industriju djelovala destruktivno na gospodarstvo.
Stoga Ä‡emo vidjeti kolike su moguÄ‡nost za smanjenje cijena tih energenata, a Ĺˇto se tiÄŤe cjenovne politike za kuÄ‡anstva ne mogu kazati niĹˇta unaprijed, jer tek trebamo o tome provesti potrebne razgovore i analizeâ€ś, rekao nam je GrÄŤiÄ‡.

Ĺ˝eljko TomĹˇiÄ‡, profesor na Fakultetu za energetiku i strojarstvo u Zagrebu i bivĹˇi ÄŤlan uprave HEP-a, rekao nam je kako Ä‡e HEP i Ina morati svoje investicije u veÄ‡oj mjeri financirati kreditima u sluÄŤaju da ne provode trĹľiĹˇnu politiku cijena i za kuÄ‡anstva i za industriju.

â€śZbog iznimno nesigurnih kretanja cijena plina, struje i drugih energenata na svjetskom i regionalnom trĹľiĹˇtu, sve je teĹľe prognozirati kretanje cijena. No, Vlada bi trebala voditi raÄŤuna i o investicijskim potencijalima i planovima HEP-a, Ine i drugih, pa bih napomenuo i kako je drĹľava ove godine povukla 500 milijuna dobiti HEP-a.

A to je znaÄŤilo samo da HEP mora dio investicija plaÄ‡ati kreditima, umjesto svojim novcemâ€ś, istaknuo je TomĹˇiÄ‡. HEP je u prvih pola godine ostvario neto dobit od 544 milijuna kuna, Ĺˇto je skoro upola manje nego proĹˇle godine u istom vremenu, a razlog tome su loĹˇije hidroloĹˇke prilike.

U odnosu na poslovni plan HEP je do sada proizveo 16 posto manje struje u hidroelektranama.

1/1/2012 - OdlazeÄ‡a Vlada Jadranke Kosor ubrzala gradnju Trafostanice SrÄ‘

Izvor - Slobodna dalmacija, 08. prosinac 2011.

OdlazeÄ‡a Vlada Jadranke Kosor odobrila je dubrovaÄŤkom "Elektrojugu", odnosno investitoru iz HEP-a, stupanje u posjed nekretnina radi izgradnje trafostanice "SrÄ‘" koja bi dubrovaÄŤkom podruÄŤju trebala omoguÄ‡iti kvalitetniju opskrbu elektriÄŤnom energijom.

Stupanje u posjed zemljiĹˇta prethodi pravomoÄ‡nosti rjeĹˇenja o izvlaĹˇtenju parcela radi brĹľe izgradnje energetskog objekta koji zajedno s postrojenjem u Platu ÄŤini pola milijuna kuna vrijedan projekt poboljĹˇanja opskrbe strujom krajnjeg juga RH pod nazivom "Dubrovnik".

Uz Trafostanicu SrÄ‘ procijenjenu na stotinjak milijuna kuna, dubrovaÄŤkom mraku "doskoÄŤit" Ä‡e i pogon Plat vrijedan 340 milijuna kuna:
- Izgradnja TS Plat i prikljuÄŤnih vodova presudna je za sigurnost napajanja Dubrovnika i Ĺˇire regije elektriÄŤnom energijom primjerenom danaĹˇnjem vremenu. Objekt u Platu omoguÄ‡uje dodatan smjer napajanja iz alternativne toÄŤke spojene na horizontalnu prijenosnu mreĹľu, Ĺˇto znaÄŤi da TS Komolac prestaje biti jedina toÄŤka napajanja dubrovaÄŤkog podruÄŤja â€“ istiÄŤe glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac.

Kad je rijeÄŤ o izgradnji TS SrÄ‘ s prikljuÄŤnim vodovima, Klanac pojaĹˇnjava kako se osim pouzdane opskrbe novom ÄŤvrstom spojnom toÄŤkom, poveÄ‡ava kapacitet mreĹľe i stvaraju preduvjeti za prijelaz mreĹľe na 20-kilovoltni napon, Ĺˇto osigurava daljnje smanjenje gubitaka i poveÄ‡anje prijenosne moÄ‡i mreĹľe.

DovrĹˇetak transformatorske stanice Plat predviÄ‘a se u svibnju 2013. godine. Za izgradnju TS SrÄ‘ jesenas je potpisan ugovor izmeÄ‘u investitora HEP-a, glavnog partnera Dalekovoda, KonÄŤar-inĹľenjeringa i Hidroelektre niskogradnje. Temeljem ugovora o izgradnji i opremanju TS-e, vrijednost investicije po sistemu "kljuÄŤ u ruke" iznosi 97,8 milijuna kuna s PDV-om, uz rok izvoÄ‘enja radova od dvije godine.

1/1/2012 - NeizbjeĹľan nepopularan potez: Poskupljenje struje i plina poÄŤetkom 2012.

Izvor - Novi list, 07. prosinca 2011.

Jedan od nepopularnijih poteza koji Ä‡e izborni pobjednici morati povuÄ‡i u narednoj godini, i to vrlo skoro, svakako je poskupljenje energenata â€“ struje i plina.
Ova je godina bila izrazito suĹˇna u Europi, Ĺˇto je podiglo cijenu elektriÄŤne energije na trĹľiĹˇtu, a HEP natjeralo da 16-postotni manjak proizvedene struje u hidroelektranama namiri proizvodnjom u termoelektranama.

Do kraja ove godine struja neÄ‡e poskupljivati, kazao je joĹˇ u rujnu prvi ÄŤovjek HEP-a Leo BegoviÄ‡, no sve nakon toga ovisi o cijenama kretanja energije na svjetskom trĹľiĹˇtu, dodao je.

Upola manja dobit

HEP-u se polako Â»topeÂ« zalihe akumulirane tijekom proĹˇle, hidroloĹˇki bogate godine. ZahvaljujuÄ‡i lanjskoj godini, prvo je polugodiĹˇte ove godine zakljuÄŤio s neto dobiti od oko 544 milijuna kuna, no kako je i to gotovo upola manja dobit nego u istom razdoblju 2010. godine, nova Ä‡e vlast, Ĺľeli li HEP saÄŤuvati od veÄ‡ih potresa, morati amenovati poskupljenje. Kako se moĹľe nesluĹľbeno ÄŤuti, izborni pobjednici odreÄ‘ene su poteze veÄ‡ pripremili, svjesni ÄŤinjenice da je vrijeme jeftinih energenata, naĹľalost, iza nas. Prema industriji, koja struju plaÄ‡a tek neznatno jeftinije od kuÄ‡anstava, bit Ä‡e, kako najavljuju, blagi, no ÄŤini se da je samo pitanje dana kad Ä‡e prestati Ĺˇtititi cijenu za kuÄ‡anstva.

Rast cijena u Europi

Prema najnovijim podacima Eurostata, cijena struje za kuÄ‡anstva u Hrvatskoj je meÄ‘u najniĹľima u Europi, u rangu cijene kakvu plaÄ‡aju graÄ‘ani u Bugarskoj, Rumunjskoj i BiH, Estoniji i Letoniji. Kilovatsat plaÄ‡amo 0,11 eura, dok je prosjeÄŤna cijena u 27 zemalja EU 0,18 eura, dakle 60 posto viĹˇa! S druge strane, industrija u EU struju plaÄ‡a 0,11 eura po kWh, u Hrvatskoj 0,09 eura. Danska kuÄ‡anstva, primjerice, struju plaÄ‡aju triput skuplje negoli hrvatska, dok je cijena za industriju tamo ista kao i kod nas.

Kad je plin u pitanju, u EU-27 prosjeÄŤna cijena za kuÄ‡anstva iznosi 0,05 eura po, preraÄŤunato, kilovatsatu, za industriju pak 0,03 eura. Hrvatska, BiH i Srbija jedine su drĹľave u Europi u kojima kuÄ‡anstva plaÄ‡aju plin manje od industrije, u Hrvatskoj 0,038 prema 0,04 eura. Od poÄŤetka 2010., do polovine ove godine cijene plina za kuÄ‡anstva rasle su u svim EU-ÄŤlanicama, u prosjeku za sedam posto, za industriju pak gotovo 13 posto. Struja je industriji poskupjela za prosjeÄŤnih pet, a kuÄ‡anstvima za prosjeÄŤnih sedam posto.

Â»Morat Ä‡emo pronaÄ‡i naÄŤin da struja za industriju bude povoljnija nego sada, jer Ä‡emo industriju opÄ‡enito teĹˇko saÄŤuvati ako joj ne smanjimo troĹˇkoveÂ«, kaĹľe ekonomist Branko GrÄŤiÄ‡, ekonomski strateg SDP-a. Na upit hoÄ‡e li nova vlada poÄŤeti izjednaÄŤavati cijenu elektriÄŤne energije za kuÄ‡anstva s trĹľiĹˇnima, Ĺˇto nam se najavljuje, ali i odgaÄ‘a godinama, odgovara kako je sada teĹˇko predvidjeti kakve Ä‡e korekcije biti. NeÄ‡e se dogoditi nikakve dramatiÄŤne promjene, kaĹľe pak buduÄ‡i potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir ÄŚaÄŤiÄ‡, no o eventualnim poskupljenjima sada, Â»iz rukavaÂ«, dodaje, ne moĹľe govoriti. Ono ÄŤega je svjestan i GrÄŤiÄ‡, jest ÄŤinjenica da kuÄ‡anstva u Europi plaÄ‡aju struju bitno skuplje od industrije, Ĺˇto u Hrvatskoj nije sluÄŤaj.

HDZ-ova vlast ÄŤuvala socijalni mir

Nema nikakve dileme da nas oÄŤekuje poskupljenje energenata, prvenstveno zato Ĺˇto je dosadaĹˇnja vlast, umjesto da energente postupno poskupljuje svake godine za tri, ÄŤetiri posto, kupujuÄ‡i socijalni mir to odgaÄ‘ala, zanemarujuÄ‡i troĹˇkove proizvodnje energije. Nova Ä‡e Vlada, u nekoliko poteza, to morati promijeniti, i struju postupno poskupjeti za 30 posto â€“ istiÄŤe Ivica Toljan iz Hrvatskog operatora trĹľiĹˇta energije, nekadaĹˇnji ÄŤlan uprave HEP-a.

1/1/2012 - BONITET Prognoza stabilna: Moody's dodijelio HEP-grupi rejting Ba1

Izvor - Vjesnik, Hina, 07. prosinac 2011.

Agencija Moody's Investors Service ocijenila je u srijedu sposobnost grupe Hrvatska elektroprivreda (HEP) da dugoroÄŤno podmiruje sve financijske obveze ocjenom Ba1, Ĺˇto ukazuje na moguÄ‡e probleme u njihovom servisiranju.

Istom je ocjenom, Ba1, Moody's Investors Service ocijenio i vjerojatnost da neka od ÄŤlanica HEP-ove grupe zakasni ili odgodi refinanciranje jednog ili viĹˇe dugova (PDR). Prognoza je stabilna.

Time je Moody's Investors Service prvi puta objavio ocjenu o HEP-ovoj sposobnosti da podmiruje financijske obveze.

Â»UnatoÄŤ prednostima koje ukljuÄŤuju HEP-ov dominantni poloĹľaj u hrvatskom energetskom sektoru, povoljnu mjeĹˇavinu proizvodnje energije i solidnu razinu vertikalne integracije, rejting Ba1 za HEP-ovu grupu odraĹľava i njegove znatne potrebe za ulaganjima u buduÄ‡nosti i izloĹľenost poveÄ‡anim rizicima u odnosu na refinanciranje, valutne teÄŤajeve i kamateÂ«, istiÄŤe Richard Miratsky.

Â»Rejting ograniÄŤava i novi regulatorni reĹľim u Republici Hrvatskoj koji je tek u fazi razvitka, pa se ne moĹľe ukazati na transparentnu i dosljednu primjenu i znatno podijeĹľe politiÄŤkom utjecajuÂ«, dodao je Miratsky.

Ocjena Ba1 ukljuÄŤuje i vjerojatnost vladine potpore. Samostalna ocjena za HEP-ovu grupu, inaÄŤe, ekvivalentna je rejtingu Ba3.

1/1/2012 - ÄŚaÄŤiÄ‡ traĹľi viĹˇe fotelja jer je HNS osvojio 15 mandata

Izvor - Poslovni dnevnik, 6. prosinac 2011.

Odmah su u ponedjeljak, prema nesluĹľbenim informacijama, zapoÄŤeli prvi radni sastanci meÄ‘u koalicijskim partnerima, na kojima se konkretnije razgovara o buduÄ‡im odnosima, a u kojima je najvaĹľniji razgovor koji se vodi izmeÄ‘u Ĺˇefa SDP-a MilanoviÄ‡a i HNS-ovca Radimira ÄŚaÄŤiÄ‡a.

SluĹľbeno nitko ne Ĺľeli govoriti o detaljima razgovora iza zatvorenih vrata, ali se ÄŤuje kako je HNS u meÄ‘uvremenu zauzeo ÄŤvrst stav da bi mu trebao pripasti znatno veÄ‡i prostor u novoj Vladi nego se prvotno, tijekom predizbornog razdoblja razgovaralo. Takav su dojam okupljeni u pobjedniÄŤkom izbornom stoĹľeru stekli veÄ‡ nakon objave prvih nesluĹľbenih rezultata s terena, koje je ÄŚaÄŤiÄ‡ pratio vidno tih i zamiĹˇljen te samo uz jednu poruku - da sada slijede pregovori o kandidatima za formiranje Vlade. U Sabor je, pojaĹˇnjavaju nesluĹľbeno narodnjaci, uĹˇao velik broj njegovih kandidata, toÄŤnije 14 plus pripadnik stranke koji je uĹˇao kao zastupnik nacionalnih manjina, dakle ukupno 15.

Ĺ to konkretno ciljaju HNS-ovci, ne Ĺľele posebno izdvajati, no iz dostupnih izvora skloni su da im se povjeri upravljanje velikim javnim sustavima, primjerice Hrvatskom poĹˇtanskom bankom, Janafom, Hrvatskom elektroprivredom ili Croatia osiguranjem, a osim potpredsjedniÄŤke pozicije sam ÄŚaÄŤiÄ‡ trebao bi preuzeti i Ministarstvo gospodarstva.

...

Promjene na ÄŤelnim pozicijama u javnim poduzeÄ‡ima i drĹľavnim institucijama uslijedit Ä‡e tek iduÄ‡e godine, nekoliko mjeseci nakon formiranja Vlade, zbog ispunjenja proceduralnih okvira. Ipak, iz redova gospodarstvenika ÄŤuju se poruke da kljuÄŤni kriterij ne bude stranaÄŤka boja i iskaznica, veÄ‡ struÄŤnost. Hrvatska udruga poslodavaca i juÄŤer je ponovila da nova Vlada neÄ‡e imati 100 dana poĹˇtede. Izrazili su nada da Ä‡e u Vladu uÄ‡i 'kompetentni i struÄŤni ljudi s politiÄŤkom hrabroĹˇÄ‡u da konaÄŤno poduzmu nepopularne, ali nuĹľne mjere'. Podsjetili su da se poduzetnike mora rasteretiti previsokih nameta. "Ĺ to prije nova Vlada treba krenuti na posao jer svaki dan odugovlaÄŤenja nanosi nam Ĺˇtetu. KljuÄŤni koraci pred njom su samo imenovanje Vlade u kojoj sva podruÄŤja moraju ispuniti ljudi koji su sposobni i kompetentni za provedbu korjenitih promjena koje je pobjedniÄŤka koalicija obeÄ‡ala i za koje je dobila izbore, a moj je savjet da se ne oslanjaju samo na ljude iz svojih stranaka", poruÄŤuje Vladimir Ferdelji, Ĺˇef Elektrokontakta.

...

12/4/2011 - HEP bi iduÄ‡e godine mogao u Ĺˇtrajk

Izvor - VeÄŤernji list, 01. prosinac 2011.

Sindikalci u HEP-u ne Ĺľele viĹˇe biti tek promatraÄŤi u zbivanjima koja, po njima, ne nose dobro tom javnom poduzeÄ‡u, veÄ‡ najavljuju novoj vlasti Ĺˇto Ĺľele, pa i pod cijenu moguÄ‡eg Ĺˇtrajka.

â€“ Na HEP su se odrazili svi negativni uÄŤinci utjecaja vlasti. Nakon Ĺˇto su Ivan Mravak i njegovi prethodnici unijeli nered u HEP, Leo BegoviÄ‡ sa svojim suradnicima potpuno je birokratizirao i oteĹľao poslovni proces te nastavio oprobani model uniĹˇtavanja struke i posluĹˇnosti onome tko ga je postavio, a sve na Ĺˇtetu dugoroÄŤne odrĹľivosti poslovnog sustava HEP-a â€“ navodi Denis Geto, predsjednik Tehnosa, strukovnog sindikata HEP-a.

Izborna kampanja i programi svih veÄ‡ih politiÄŤkih stranaka uoÄŤi izbora sindikatu pokazuju da ni ovi izbori neÄ‡e rezultirati bitnim pozitivnim promjenama, veÄ‡ Ä‡e se nastaviti s loĹˇim upravljanjem nacionalnom imovinom, politiÄŤkim kadroviranjem u javnom sektoru te pogodovanjem krupnom kapitalu. â€“ BuduÄ‡oj vlasti objavljujemo svoj sindikalni postizborni program za 2012. godinu koji se sastoji od najave industrijskih akcija ako se ne udovolji zahtjevima â€“ poruÄŤuje Geto.

Zahtjevi su: odrĹľanje cjelovitog HEP-a umjesto najavljenih namjera komadanja na dijelove, koji su oprobana prethodnica buduÄ‡e privatizacije, zatim raspisivanje transparentnih javnih natjeÄŤaja za ÄŤlanove Nadzornog odbora i upravu HEP-a, uz sudjelovanje sindikata i javnosti u izbornim povjerenstvima te aktivno upravljanje ljudskim potencijalima umjesto dosadaĹˇnjeg stihijskog i politiÄŤkog kadroviranja koje rezultira kontinuiranim uniĹˇtavanjem struke te gubitkom radnih mjesta i poslova.

12/4/2011 - HEP-ov sindikat Tehnos traĹľi odrĹľanje cjelovite tvrtke

Izvor - Vjesnik, 01. prosinac 2011.

Nakon Ĺˇto su bivĹˇi predsjednik Uprave Ivan Mravak i njegovi prethodnici unijeli nered u HEP, sadaĹˇnji predsjednik Uprave Leo BegoviÄ‡ sa svojim je suradnicima potpuno birokratizirao i oteĹľao poslovni proces te nastavio oprobani model uniĹˇtavanja struke i posluĹˇnosti onome tko ga je postavio, a sve na Ĺˇtetu dugoroÄŤne odrĹľivosti poslovnog sustava HEP-aÂ«, tvrdi u priopÄ‡enju PredsjedniĹˇtvo Tehnosa.

PrateÄ‡i izbornu kampanju i takozvane programe svih veÄ‡ih politiÄŤkih stranaka uoÄŤi parlamentarnih izbora, zakljuÄŤujemo da ni ovi izbori neÄ‡e rezultirati bitnim pozitivnim promjenama, veÄ‡ Ä‡e se nastaviti s loĹˇim upravljanjem nacionalnom imovinom, politiÄŤkim kadroviranjem u javnom sektoru i pogodovanjem krupnom kapitalu, priopÄ‡io je u ÄŤetvrtak Strukovni sindikat radnika HEP-a Tehnos. Â»Na poslovnom sustavu HEP grupe neposredno su se odrazili svi negativni uÄŤinci takvog utjecaja vlasti. Nakon Ĺˇto su bivĹˇi predsjednik Uprave Ivan Mravak i njegovi prethodnici unijeli nered u HEP, sadaĹˇnji predsjednik Uprave Leo BegoviÄ‡ sa svojim je suradnicima potpuno birokratizirao i oteĹľao poslovni proces te nastavio oprobani model uniĹˇtavanja struke i posluĹˇnosti onome tko ga je postavio, a sve na Ĺˇtetu dugoroÄŤne odrĹľivosti poslovnog sustava HEP-aÂ«, tvrdi u priopÄ‡enju PredsjedniĹˇtvo Tehnosa.

Stoga su buduÄ‡oj vlasti objavili svoj sindikalni postizborni program za sljedeÄ‡u godinu, koji se sastoji od najave industrijskih akcija ako se ne udovolji njihovim zahtjevima. Prvi je odrĹľanje cjelovitog HEP-a umjesto najavljenih namjera razbijanja na dijelove, koji su oprobana prethodnica buduÄ‡e privatizacije. Od nove vlade zatraĹľili su i raspisivanje transparentnih javnih natjeÄŤaja za ÄŤlanove Nadzornog odbora i Upravu HEP-a, s moguÄ‡noĹˇÄ‡u sudjelovanja sindikata i druge zainteresirane javnosti u izbornim povjerenstvima te aktivno upravljanje ljudskim potencijalima, umjesto, kako tvrde, dosadaĹˇnjeg stihijskog i politiÄŤkog kadroviranja koji rezultira kontinuiranim uniĹˇtavanjem struke te gubitkom radnih mjesta i poslova.

12/4/2011 - Detaljan pregled energetske strategije ako Kukuriku doÄ‘e na vlast

Izvor - Poslovni dnevnik, 02. prosinac 2011.

PiĹˇe: Tomislav MarjanoviÄ‡

Pomno sam analizirao svaku ÄŤinjenicu Plana21 i izgovorenu rijeÄŤ Kukuriku koalicije ne bi li dobio potpuni odgovor na pitanje - Ĺˇto Ä‡e biti s energetikom ako Kukuriku koalicija doÄ‘e na vlast, piĹˇe predsjednik Saveza za energetiku Tomislav MarjanoviÄ‡. Ovdje nije rijeÄŤ o proklamiranju politiÄŤke stranke veÄ‡ sveobuhvatnoj analizi programskog plana.

Kukuriku koalicija neÄ‡e podrĹľati izgradnju nove nuklearne elektrane, poboljĹˇati Ä‡e koriĹˇtenje obnovljivih izvora energije, a dotaknuli smo se i tema poput prodaje HEP-a, TE PloÄŤe, TE Plomin, HE Ombla i drugih. Kako i Ĺˇto planiraju, ako doÄ‘u na vlast, pogledajte u nastavku.

Zakon o obnovljivim izvorima energije otvoriti Ä‡e investicijsko trĹľiĹˇte Daljnji razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), udio OIE u ukupnoj energetskoj bilanci, izrazita "birokratska" procedura stjecanja povlaĹˇtenog proizvoÄ‘aÄŤa elektriÄŤne energije, subvencioniranje investicija u OIE, subvencioniranje ugradnje solarnih kolektora i fotonaponskih Ä‡elija na privatnim stambenim objektima, rekonstrukcija prijenosne i distribucijske mreĹľe za prikljuÄŤenje planiranih kapaciteta OIE, omjer podrĹˇke OIE na temelju vrste izvora, uvjetovanje koriĹˇtenja povlaĹˇtene otkupne cijene elektriÄŤne energije proizvedene iz OIE minimalnim udjelom domaÄ‡e isporuke i radova, poticanje razvoja elektrana na biomasu, otpad i bioplin, implementacija solarnih kolektora na novosagraÄ‘ene i postojeÄ‡e objekte i otkupna cijena za proizvodnju elektriÄŤne energije iz OIE samo su neki od kljuÄŤnih izazova iz domene obnovljivih izvora energije s kojima Ä‡e se buduÄ‡a vlast susresti. IstraĹľili smo koje odgovore na sva ova pitanja daje Kukuriku koalicija te koje Ä‡e zakonske odredbe biti promijenjene ako doÄ‘u na vlast.

Ova koalicija temi obnovljivih izvora energije pristupila je najavom radikalnih promjena. U prvom planu nalazi se izmjena Strategije energetskog razvitka Hrvatske. U tom smislu istaknuli su: "Umjesto centralistiÄŤkog pristupa i forsiranja mega energetskih projekata Kukuriku koalicija se zalaĹľe za decentralizaciju i regionalizaciju energetike uz pomoÄ‡ veÄ‡eg broja manjih OIE projekata. Umjesto energetske rastroĹˇnosti energetska uÄŤinkovitost i uĹˇteda energije. PoveÄ‡anje OIE u energetskoj strategiji do 2020. umjesto predviÄ‘enih 84 PJ na 120 PJ, umjesto 35% udjela OIE u potroĹˇnji elektriÄŤne energije, ukljuÄŤivo velike hidroelektrane, na 50%.".

Osim izmjene Strategije, Kukuriku koalicija najavila je donoĹˇenje kvalitetnog Zakona o OIE. Naime, trenutno postoji niz zakona poput Zakona o energiji, Zakona o trĹľiĹˇtu elektriÄŤnom energijom, Zakona o trĹľiĹˇtu prirodnim plinom, Zakonom o toplinskoj energiji i podzakonskih propisa (pravilnika i uredbi) kojima su regulirani OIE Ĺˇto usporava i oteĹľava implementaciju istih. Zbog nepostojanja jedinstvenog Zakona o OIE, investitori se suoÄŤavaju s ÄŤitavim nizom ograniÄŤenja proizaĹˇlih iz vaĹľeÄ‡ih energetskih zakona. Ovakvo stanje rezultiralo je slabom primjenom OIE te se njihova primjena svodi na rijetke i sporadiÄŤne primjere. VeÄ‡a financijska potpora novim tehnologijama, odnosno financiranje razvoja u domaÄ‡im tvrtkama kao odgovor na doprinos razvoju nacionalnog, a ne stranog gospodarstva ÄŤini se logiÄŤnim sastavnim dijelom najavljenog Zakona o OIE.

Kukuriku koalicija svoje je teĹľiĹˇte u energetici stavila na implementaciji TreÄ‡eg EU energetskog paketa Ĺˇto posebno ukljuÄŤuje izdvajanje prijenosa i distribucije iz HEP-a u posebne tvrtke u 100% drĹľavnom vlasniĹˇtvu bez moguÄ‡nosti privatizacije. Istaknuto je i jaÄŤanje uloge neovisne regulatorne agencije HERA-e te postepena liberalizacija trĹľiĹˇta elektriÄŤne energije, odnosno kada se steknu ekonomsko-socijalni uvjeti za isto.

Ovdje je vaĹľno istaknuti joĹˇ jedan veliki problem realizacije OIE koje se odnosi na tzv. "kartu OIE Hrvatske". Projekti OIE nisu ucrtani u prostorne planove (PP) Ĺľupanija te gradova i opÄ‡ina ÄŤime se oteĹľava njihova implementacija. Takva bi karta skratila postupke ishoÄ‘enja lokacijskih i graÄ‘evinskih dozvola, privukla investitore i smanjila "birokratske" prepreke. NuĹľno je da drĹľava ima strateĹˇki pristup OIE jer se u suprotnom mogu dogaÄ‘ati nelogiÄŤni i neracionalni projekti poput velikih elektrana na biomasu u podruÄŤjima u kojima tog energenta nema u blizini.

Posebnu sĂ˘m paĹľnju obratio na planove o kvoti solarne energije u ukupnoj kvoti za poticanje OIE. Koalicija namjerava, osim promjene Strategije energetskog razvoja, poveÄ‡ati navedenu kvotu. U tom su smislu istaknuli: "Slijedit Ä‡emo tehnoloĹˇke trendove koji se primjenjuju u EU. Nakon procjene ukupnog energetskog potencijala za fotonaponske elektrane odredit Ä‡e se godiĹˇnja kvota koja Ä‡e se izgraditi i prikljuÄŤiti na elektroenergetski sustav. Kvota Ä‡e se odrediti na temelju godiĹˇnjih sredstava prikupljenim za poticanje OIE, a moĹľemo pretpostaviti da Ä‡e se ta kvota iz godine u godinu poveÄ‡avati zbog pada cijena tehnologije Ĺˇto predviÄ‘aju sve relevantne institucije u EU i svijetu."

Za vjerovati je kako Ä‡e donoĹˇenje Zakona o obnovljivim izvorima energije te promjena podzakonskih propisa (Pravilnik o koriĹˇtenju OIE i kogeneracije i Tarifni sustav za poticanje OIE i kogeneracije) znatno pojednostaviti, ubrzati i olakĹˇati proceduru stjecanja statusa povlaĹˇtenog proizvoÄ‘aÄŤa elektriÄŤne energije, odnosno realizaciju ovakvih projekata. Temelj za izradu ovih dokumenata biti Ä‡e njemaÄŤko zakonodavstvo i praksa. Strategija energetskog razvoja s izrazitom komponentom OIE ne temelji se samo na ekoloĹˇkim ili energetskim, veÄ‡i i na ekonomsko-socijalnim razlozima. ZakljuÄŤujemo kako kratkoroÄŤna i dugoroÄŤna korist za nacionalno gospodarstvo ne proizlazi iskljuÄŤivo iz integracije OIE u elektroenergetski sustav veÄ‡ i iz aspekta rasta graÄ‘evinske, metalopreraÄ‘ivaÄŤke i brodograÄ‘evne industrije i rasta broja zaposlenih. Najavljeni Zakon o OIE predviÄ‘a i rjeĹˇavanje problema ugradnje solarnih kolektora i fotonaponskih Ä‡elija na privatnim stambenim objektima ÄŤime Ä‡e se olakĹˇati procedura prikljuÄŤenja na elektroenergetsku mreĹľu radi prodaje vlastito proizvedene elektriÄŤne energije. Osim toga, u planu je uvoÄ‘enje obveze postavljanja solarnih kolektora na novosagraÄ‘ene javne i sve druge objekte dok se u sljedeÄ‡em koraku takva obveza planira proĹˇiriti i na veÄ‡ sagraÄ‘ene objekte i u ovisnosti o ekonomskim moguÄ‡nostima sustava.

Rekonstrukcija prijenosne i distribucijske mreĹľe za prikljuÄŤenje planiranih kapaciteta OIE od velike je vaĹľnosti za nacionalni energetski sustav. U tom smislu koalicija je istaknula: "Kukuriku koalicija planira financirati spomenutu rekonstrukciju i izgradnju uz pomoÄ‡ sredstava kohezijskih i strukturnih fondova EU, kredita Europske investicijske banke te Europske banke za restrukturiranje i razvoj. Spomenute banke imaju namjenske kredite s niskim kamatama za svrhu pojaÄŤanja mreĹľe te realizaciju projekata OIE."

Upitani o planovima poticanja obnovljivih izvora energije na temelju vrste izvora istaknuli su kako planiraju ravnomjerno i uravnoteĹľeno poticati sve oblike OIE u ovisnosti s njihovom regionalnom logikom i dostupnoĹˇÄ‡u, a s aspekta novih radnih mjesta kako glavno teĹľiĹˇte ne treba dati samo hidro projektima veÄ‡ i svim drugim oblicima OIE. U smislu zaĹˇtite domaÄ‡ih proizvoÄ‘aÄŤa opreme za potrebe realizacije projekata OIE istaknuli su kako direktive Europske unije o trĹľiĹˇnom natjecanju na dopuĹˇtaju da drĹľava kroz subvencije potiÄŤe domaÄ‡u proizvodnju opreme kroz povlaĹˇtenu cijenu elektriÄŤne energije dobivene iz OIE.

Kukuriku koalicija dala je i pozitivni odgovor na uvoÄ‘enje priguĹˇenja otkupnih cijena za proizvodnju elektriÄŤne energije iz OIE sukladno kretanju cijena na investicijskom trĹľiĹˇtu odreÄ‘ene tehnologije Ĺˇto proizlazi iz ÄŤinjenice kako su otkupne cijene 2011. godine porasle za 13% u odnosu na 2007. godinu unatoÄŤ padu cijena tehnologija radi ne samo tehnoloĹˇkog napretka veÄ‡ i poveÄ‡ane potraĹľnje.

ZakljuÄŤujemo kako je teĹľiĹˇte i olakĹˇani razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, sa stajaliĹˇta Kukuriku koalicije, u izmjeni Strategije energetskog razvitka, donoĹˇenju Zakona o obnovljivim izvorima energije, implementaciji TreÄ‡eg energetskog paketa i izradi karte obnovljivih izvora energije Republike Hrvatske. Ako Ä‡e Zakon o obnovljivim izvorima energije na pravi naÄŤin objediniti sve dosadaĹˇnje zakonske propise i u konaÄŤnici pojednostaviti proceduru razvoja ovih projekata, miĹˇljenja sam kako Ä‡e Hrvatska postati potpuno i otvoreno eko-energetsko trĹľiĹˇte.

Nema zatvaranja NE KrĹˇko, ali nema i novih nuklearki

NjemaÄŤke studije pokazale su da je u krugu od 50 kilometara oko svake nuklearne elektrane znatno poveÄ‡ano oboljenje od leukemije kod djece i mladih. U primjeru NE KrĹˇko javnosti je manje poznat smrtni sluÄŤaj radnika uzrokovan izlaganju visokim dozama radijacije i ozbiljan incident iz 2008. godine. Paralelno sa zakonskom odlukom njemaÄŤke vlade o postupnom odricanju nuklearne energije ÄŤemu se prije nekoliko dana pridruĹľila i Belgija, Slovenci tajno planiraju proĹˇirenje - izgradnju novog bloka NE KrĹˇko. Kukuriku koalicija ne planira gradnju novih nuklearnih elektrana u Hrvatskoj, ali se ne odriÄŤe KrĹˇkog iako postoje sumnje u njezinu potpunu sigurnosnu i ekoloĹˇku ispravnost.

"U Kukuriku koaliciji ne planiramo graditi novu nuklearku kako zbog ekoloĹˇkih, tako i zbog ekonomskih razloga, ali isto tako ne planiramo traĹľiti zatvaranje NE KrĹˇko prije isteka Ĺľivotnog vijeka elektrane koja se, naglaĹˇavamo, nalazi u zajedniÄŤkom vlasniĹˇtvu Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Prema informacijama s kojima raspolaĹľemo za to ne postoji zakonsko uporiĹˇte jer je NE KrĹˇko u svim dosadaĹˇnjim inspekcijskim pregledima i kontrolama zadovoljavala sve sigurnosne i ekoloĹˇke standarde.", stoji u odgovoru Kukuriku koalicije. Tome su dodali kako bi zatvaranje NE KrĹˇko dovelo do teĹˇke situacije hrvatskog elektroenergetskog sustava koji je veÄ‡ sada optereÄ‡en nedovoljnom domaÄ‡om proizvodnjom elektriÄŤne energije, a zadovoljavanje energetskih potreba je, istiÄŤu, osnovni preduvjet za "bilo kakav gospodarski oporavak zemlje".

Prema tvrdnjama energetskih struÄŤnjaka, nuklearna energija u Hrvatskoj je upitna, osim iz sigurnosnih i razloga zaĹˇtite okoliĹˇa, zdravlja ljudi i Ĺľivotinja i zbog tehniÄŤko-ekonomskih razloga. Naime, zbog relativno malog hrvatskog elektroenergetskog sustava, nije optimalno graditi elektrane ekonomski najisplativije veliÄŤine. Iskustva razvijenih zemalja pokazala su da ekonomska isplativost ne ovisi o broju elektrana koji Ä‡e se graditi u sustavu. Za nacionalnu ekonomiju je isplativo ulaziti u nuklearni program (radi visoke cijene sigurnosti, obrazovanja, monitoringa, rukovanja radioaktivnim materijalom i otpadom) tek kada se predviÄ‘a instalacija oko 10000 MW, dakle nekoliko puta viĹˇe od sadaĹˇnjeg hrvatskog elektroenergetskog sustava. Osim toga, nuklearna energija otvara relativno mali broj visoko kvalitetnih radnih mjesta i izuzetno je kapitalno intenzivna. TroĹˇkovi gradnje NE uvijek su 2 i viĹˇe puta veÄ‡i od predviÄ‘enih. U svijetu se trenutno gradi nekoliko nuklearnih elektrana (posebice Kina i Indija) pa je za dvadesetak, tridesetak godina moguÄ‡a kriza dobave uranove rudaÄŤe kao energenta. Osim toga, drĹľava treba insistirati na tome da investitor mora nuĹľno predvidjeti financiranje cjelokupnog Ĺľivotnog ciklusa elektrane, ÄŤime bi u sadaĹˇnjim uvjetima takva elektrana bila neisplativa.

Da ne biste pomislili kako sĂ˘m glavno teĹľiĹˇte dao samo na pitanja obnovljivih izvora energije i nuklearne energije, istraĹľio sĂ˘m i njihove planove o ukapljenom naftnom plinu, primarnim izvorima energije i naÄŤinima smanjenja nacionalne ovisnosti o istima, rjeĹˇenjima za smanjenje gubitaka elektriÄŤne energije u distribucijskim mreĹľama te konaÄŤno prodaji HEP-a i izgradnji HE Ombla, TE Plomin i TE PloÄŤe.

Od UNP/LPG-a prihvatljiviji je bioplin Ukapljeni naftni plin (UNP/LPG), suprotno rasprostranjenom vjerovanju, nije ekoloĹˇki prihvatljiv energent jer emitira veÄ‡e koliÄŤine stakleniÄŤkih plinova od benzina novije generacije. Do koriĹˇtenja UNP-a kao pogonskog plina za cestovna vozila doĹˇlo je jer se radilo u plinu koji nastaje kao nusprodukt rafiniranja nafte u proizvodnji cestovnih goriva, pa su industrije nafte u prodaji ovog goriva pronaĹˇle svoj interes. Upitani od strane graÄ‘ana o veÄ‡oj eksploataciji i koriĹˇtenju UNP-a kratko su istaknuli: "KoriĹˇtenje UNP-a treba razlikovati od koriĹˇtenja bioplina ili prirodnog komprimiranog plina kao ekoloĹˇki prihvatljivijih goriva."

Primarni izvori energije: Ĺ to uÄŤiniti kako bi se smanjila ovisnost?

Kriza na naftnom i plinskom trĹľiĹˇtu dovodi do tektonskih potresa nacionalnih ekonomija jer su plin i nafta najÄŤeĹˇÄ‡i oblici primarne energije. Zbog toga je potreba za promjenom primarnih energetskih izvora u bliskoj buduÄ‡nosti najveÄ‡a dilema globalne energetske sigurnosti, pa tako i hrvatske energetske sigurnosti. NajvaĹľnije mjere za jaÄŤanje energetske sigurnosti su: smanjenje ovisnosti o samo jednom izvoru uvezene energije, poveÄ‡anje broja dobavljaÄŤa, iskoriĹˇtavanje domaÄ‡ih fosilnih izvora energije ili pak obnovljivih izvora energije te smanjenje ukupnih zahtjeva za energijom uvoÄ‘enjem razliÄŤitih mjera Ĺˇtednje i uÄŤinkovite potroĹˇnje energije. Kukuriku koalicija planira smanjivati ovisnost Hrvatske o nafti i plinu kroz poveÄ‡anje koriĹˇtenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji elektriÄŤne i toplinske energije, ali i u smislu poveÄ‡anja udio biogoriva u prometu. U tom smislu izjavili su sljedeÄ‡e: "To planiramo postiÄ‡i izmjenom Energetske strategije RH, donoĹˇenjem Zakona o obnovljivim izvorima energije, donoĹˇenjem Karte OIE Hrvatske te implementacijom TreÄ‡eg EU energetskog paketa.".

Smanjenje gubitaka elektriÄŤne energije u distribucijskim mreĹľama

U Europskoj uniji gubici u elektriÄŤnim mreĹľama i vlastita potroĹˇnja elektriÄŤne energije u elektranama toliki su da se za njihovo godiĹˇnje namirenje mora utroĹˇti elektriÄŤna energija srazmjerna proizvodnji elektriÄŤne energije u NjemaÄŤkoj. Kada bi se u Europi gubici pokrivali samo iz njemaÄŤke proizvodnje, ÄŤitava godiĹˇnja proizvodnja iĹˇla bi na pokriÄ‡e tih gubitaka! Za svijet u cjelini, trebala bi proizvodnja ÄŤitave Europske unije, da pokrije gubitke u svim svjetskim mreĹľama i vlastitu potroĹˇnju svih svjetskih elektrana. To je nepovoljno, ali neizbjeĹľno, svojstvo elektriÄŤnih mreĹľa i elektrana. Po pitanju te problematike istaknuli su sljedeÄ‡e: "Hrvatski prijenos elektriÄŤne energije u smislu gubitaka energije ima pribliĹľne gubitke onima u EU. Gubitke u distribucijskim mreĹľama Ä‡emo smanjiti izgradnjom distribuirane proizvodnje elektriÄŤne energije i primjenom tehnologije naprednih elektroenergetskih mreĹľa (SMART GRID)."

Prodaja HEP-a te pitanje HE Ombla, TE Plomin i TE PloÄŤe

Kukuriku koalicija ne planira prodaju HEP-a, ali planira izdvojiti prijenos i distribuciju iz HEP-a u tvrtku u 100% vlasniĹˇtvu drĹľave bez moguÄ‡nosti privatizacije jer se ovdje radi o 'prirodnom' drĹľavnom monopolu. "Smatramo da upravo obnovljivi izvori energije (OIE) pruĹľaju velike prilike za gospodarski oporavak Hrvatske jer u realizaciji OIE projekata naĹˇa industrija ima veliku priliku za veÄ‡u aktivaciju i sudjelovanje, znatno veÄ‡u no prilikom realizacije tradicionalnih elektroenergetskih projekata. Osim koristi za okoliĹˇ te veÄ‡e energetske samodostatnosti drĹľave, OIE imaju veliki ekonomski potencijal upravo zbog angaĹľmana domaÄ‡e industrije, znanja i tehnologije, ali i veliki socijalni potencijal jer dovode do zapoĹˇljavanja veÄ‡eg broja ljudi. O svim ovim pozitivnim efektima OIE za razvoj drĹľave i druĹˇtva u cjelini veÄ‡ smo govorili mnogo puta i upravu su zbog toga OIE u samoj 'Ĺˇpici' gospodarskog programa koalicije. U Kukuriku koaliciji raÄŤunamo i na aktivno ukljuÄŤivanje HEP-a u projekte 'zelene energetike' te da HEP bude jedan od predvodnika gospodarskog oporavka drĹľave.", detaljno objaĹˇnjavaju.

Na goruÄ‡e pitanje izgradnje HE Ombla odgovorili su sljedeÄ‡e: "NaglaĹˇavamo da su studija ekonomske isplativosti, kao i studija utjecaja na okoliĹˇ za ovaj projekt nedavno pokazale da projekt nije ni ekonomski racionalan, a ni ekoloĹˇki prihvatljiv. Nedavne najave HDZ-ovih duĹľnosnika o prodaji tzv. tehniÄŤke vode iz HE Ombla arapskim zemljama tumaÄŤimo kao Ĺľelju vladajuÄ‡ih stranaka da projekt HE Omble pokaĹľu ekonomski isplativim. Stranke Kukuriku koalicije ne podrĹľavaju projekte koji su upitni iz ekonomskih i ekoloĹˇkih stajaliĹˇta."

Nedano je Kukuriku koalciji postavljeno pitanje je li podrĹľavaju ugljen kao energent u buduÄ‡oj TE Plomin blok 3 i hoÄ‡e li, ako preuzmu vlast, veÄ‡u paĹľnju dati na primjerice plin"?. O ovoj temi detaljno su se izjasnili istaknuvĹˇi: "Kukuriku koalicija zbog diverzifikacije energetskih izvora planira realizirati jednu TE na ugljen. Postoji moguÄ‡nost da Ä‡e lokacija takve TE biti upravo Plomin. NaglaĹˇavamo da vaĹľnijim od energenta buduÄ‡e TE na ugljen smatramo tehnologiju koja Ä‡e se koristiti u toj elektrani. Kukuriku koalicija podrĹľava modernizaciju postojeÄ‡ih termoelektrana, ali na naÄŤin podizanja standarda zaĹˇtite okoliĹˇa. Aktualnom studijom utjecaja na okoliĹˇ za TE Plomin 3 se, prema informacijama s kojima raspolaĹľemo, predviÄ‘a koriĹˇtenje zastarjele tehnologije sagorijevanja ugljena, koja je za investitora jeftinija, ali je Ĺˇtetna za okoliĹˇ te zdravlje ljudi i Ĺľivotinja. S obzirom na ÄŤinjenicu da Hrvatska 2013. godine ulazi u ETS sustav (trgovina emisijama CO2) cijena struje proizvedena ovako zastarjelom tehnologijom izjednaÄŤit Ä‡e se sa cijenom struje iz plina, uz znatno gore posljedice po okoliĹˇ. Zbog toga, ukoliko investitor insistira na ugljenu kao energentu, nuĹľno je studijom utjecaja na okoliĹˇ obvezati investitora na ugradnju okoliĹˇno prihvatljivijih tehnologija ugljena poput IGCC-a (Integrated Gasification Combined Cycle), odnosno tehnologije kombiniranog procesa s integriranim uplinjavanjem kojom se ugljen pretvara u sintetski plin iz kojeg se odstranjuju neÄŤistoÄ‡e prije izgaranja te se sve Ĺˇtetne emisije nastoji pretvoriti u koristan nusprodukt. Kod IGCC-a se toplina iz primarnog izgaranja odvodi u generator pare, Ĺˇto rezultira i veÄ‡om uÄŤinkovitoĹˇÄ‡u u odnosu na konvencionalne termoelektrane na ugljen."

Nedavna izjava Branka GrÄŤiÄ‡a, ekonomskog stratega Kukuriku koalicije, kojom je najavio izgradnju TE u PloÄŤama izazvala je burnu reakciju u medijima. Tom prigodom izjavili su sljedeÄ‡e: "Plan21 je otvoreni program Ĺˇto znaÄŤi da Kukuriku koalicija prezentira graÄ‘anima i graÄ‘ankama Hrvatske okvirna rjeĹˇenja u 21. podruÄŤju u nadi da Ä‡emo kroz dijalog doÄ‡i do boljih rjeĹˇenja. DoĹˇlo je dosta primjedbi na segment programa koji se tiÄŤe energetskih projekata pa Ä‡e Plan21 zasigurno biti korigiran u ovom dijelu. U Kukuriku koaliciji planiramo realizaciju dvije TE na plin u Dalmaciji jer se dolaskom plinovoda stvaraju moguÄ‡nosti za realizaciju takvih projekata. Jedna od spomenutih elektrana mogla bi se graditi u blizini Splita, a druga u blizini Sinja jer su te lokacije optimalnije zbog plinovoda, no Ĺˇto su PloÄŤe. Kukuriku koalicija ne planira graditi TE na ugljen u PloÄŤama."

Je li puna podrĹˇka obnovljivim izvorima energije kljuÄŤni energetski aspekt za sve nas?

U ovoj opĹˇirnoj kolumni analizirao sĂ˘m gotovo cjelovitu strategiju energetskog razvoja, zamiĹˇljenu od strane energetskih struÄŤnjaka i stratega Kukuriku koalicije. Posebnu sĂ˘m paĹľnju obratio na obnovljive izvore energije obzirom na izrazitu kompleksnost razvoja tih projekata u Hrvatskoj pa se logiÄŤnim smatra Ĺˇto se energetska strategija ove koalicije bazira na tom aspektu. Izrazita podrĹˇka obnovljivim izvorima energije, ne pridavanje vaĹľnosti nuklearnoj energiji i djelomiÄŤno pridavanje vaĹľnosti fosilnoj energiji znatan su iskorak u jaÄŤanju nacionalnog gospodarstva i konkurentnosti, razbijanju predrasuda o vaĹľnosti obnovljivih izvora energije, temeljitom dokazivanju buduÄ‡e cjenovne nekonkurentnosti nuklearne energije i otvaranju nacionalnog eko-trĹľiĹˇta. Sve ovo, neovisno o vlasti koja Ä‡e biti aktualna u narednom periodu, treba biti teĹľiĹˇtem buduÄ‡eg gospodarskog razvoja u cijelosti. Obnovljivi izvori energije definitivno Ä‡e preuzeti znaÄŤajnu ulogu na energetskoj sceni dok Ä‡e nuklearna i fosilna energija biti sve manje zastupljeni.

Nafte i plina ima sve manje, NjemaÄŤka i Belgija svoje nuklearne elektrane ne gase iskljuÄŤivo radi opÄ‡e sigurnosti veÄ‡ razloga nezaustavljivog rasta cijene urana na svjetskim trĹľiĹˇtima... Nije li puna podrĹˇka obnovljivim izvorima energije kljuÄŤni energetski aspekt za sve nas?

Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32

Sva prava pridržana A design