Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
1/1/2012 - Iz Peruče i Buškog blata manje megavata
Izvor - Slobodna dalmacija, 19. prosinac 2011.
 
  • HEP-ove akumulacije Peruča i Buško blato vape za oborinama. U gornjem dijelu, kod naselja Podosoje i Garjak, Peruča nalikuje mjesečevu pejsažu. Voda se povukla kilometre od obale, gotovo u korito rijeke Cetine. Iz vode izranjaju ostaci poplavljenih objekata, od nekadašnjih cesta i kuća do mosta koji je spajao dvije obale rijeke.

    Akumulacija Buško blato izgleda još kritičnije jer je riječ o većoj površini jezera s kojega se povukla voda. Razlog ovakvom stanju dviju najvećih akumulacija HEP-a jest dugo beskišno razdoblje na širem slijevu rijeke Cetine. Zbog sušnog razdoblja, na potezu od Kupreških vrata prema Livnu podzemni tokovi su uvelike splasnuli te je dotok u izvore sa zapadne strane Kamešnice svakim danom sve manji.

    Prema šturom odgovoru koji smo dobili od Mirele Klanac, glasnogovornice HEP-a, zalihe vode u Peruči i Buškom blatu su 35 posto manje od plana za ovaj dio godine i 70 posto manje od zaliha u istim akumulacijama početkom prosinca prošle godine. Podsjetimo, maksimalna zapremina Peruče je 570 milijuna kubika vode, a Buškog blata 800 milijuna kubika.

    Zbog ovakvog stanja akumulacija, u hidroelektranama na slijevu rijeke Cetine (Peruča, Orlovac, Đale, Kraljevac i Zakučac) provodi se “sušna varijanta” proizvodnje, pri čemu se u mrežu isporučuje tek 2 do 2,5 megavatsati. Sva sreća da je dosadašnji dio jeseni imao temperature ljetnog ugođaja pa se nisu palile sve grijalice, kako je to uobičajeno u ovom dijelu godine.
 
1/1/2012 - Javne tvrtke plaćaju račune u prosjeku u roku 43 dana
Izvor - Poslovni dnevnik, 19. prosinac 2011.
 
  • ...

    Nepodmirene su obveze korisnika proračuna samo ove godine, s koncem studenoga, srezane za 94 milijuna kuna u odnosu na konac 2010., te iznose 223 milijuna kuna. U godini u kojoj je Kosor preuzela Vladu te su obveze bile na razini od 437 milijuna kuna. Po visini u ovoj godini neplaćenih obveza prednjače ministarstva pravosuđa (58 mil.) i poljoprivrede (38 mil. kuna), dok najveći skok u odnosu na ranije godine ima HZMO, koji se s 2 milijuna popeo na gotovo 22 milijuna kuna dugova. Rast bilježi i HZZO, čije obveze dosežu 290 milijuna kuna. Smanjenje nepodmirenih obveza bilježe izvanproračunski korisnici, poglavito HAC, koji je koncem trećeg kvartala imao 7,8 milijuna kuna duga vjerovnicima, a lani više od 32 milijuna, dok su u prethodne dvije godine ti iznosi bili i neusporedivo veći, čak 242, te 408 milijuna kuna. Što se javnih tvrtki tiče, čije je sređivanje likvidnosti bio jedan od važnijih zadataka antirecesijskog programa, Vlada Jadranke Kosor uvjerava da te tvrtke više nisu generator nelikvidnosti, te da je pomak ostvaren i ako se gledaju rokovi plaćanja i iznosi nepodmirenih obveza. U studenome ove godine prosječno je vrijeme plaćanja 21 javne tvrtke skraćeno u odnosu na konac 2010. za - 3 dana. Sa 46 je spušteno na 43 dana.

    Nešto je bolji pomak gleda li se vrijeme plaćanja iz vremena kada je Vlada započela borbu s neplaćanjem. U travnju 2009. javna su poduzeća plaćala u prosjeku nakon 65 dana. Dospjele obveze javnih tvrtki po zadnjim su podacima 528 milijuna kuna, te su, kako je vidljivo iz izvještaja, u odnosu na konac 2010. povećane za 46 milijuna kuna. Istina, osjetno su manje negoli s konca 2009. kada su dugovala čak 1,8 milijardi kuna. Najveća dugovanja od javnih poduzeća imaju HŽ holding (156 mil, kuna), te Croatia Airlines i HRT (po 115 mil. kuna), dok najsporije dospjele obveze plaćaju Vjesnik (114 dana) i HŽ holding (110 dana). Najbrži u plaćanju je HAC, samo četiri dana, te ACI i Croatia osiguranje koji podmiruju obveze nakon 8 dana. Bez ikakvih dugova dobavljačima samo je pet tvrtki - HEP, Janaf, Plinacro, Hrvatske vode i Lutrija.

    ...

    Inventura zaposlenih
    Čak 353 dužnosnika
    HDZ-ova vlast ostavlja Kukuriku koaliciji sustav javnih i državnih službi, bez zdravstva, s ukupno 188.478 zaposlena, što je za 1448 manje nego godinu dana ranije. U tom sustavu državnih je dužnosnika ukupno 353, pravosudnih 2530, dok je većina, 185.689, zaposleno kao službenici i namještenici. Najviše zaposlenih ima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ukupno 88.614, čak 1111 manje nego koncem 2010. godine, te u MUP-u u kojem je zaposlenih 27.314.
 
1/1/2012 - Uspješni i pametni dijele bogate božićnice
Izvor - Novi list, 15. prosinac 2011.
 
  • Najizdašnije božićnice će i ove godine, već tradicionalno, isplaćivati DM, kao trinaestu plaću, pri čemu prosječna plaća u toj tvrtki iznosi 7.000 kuna neto.
    Kako napominje predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Dragica Mišeljić, u trgovini će božićnice općenito iznositi od skromnih, preskromnih 200 kuna, do najviše 1.500 kuna, pri čemu će veći trgovački lanci isplaćivati oko 1.000 kuna, neki pak, poput Bauhausa, i posebne nagradne bonove.
    Iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske napominju kako će se u njihovom sektoru božićnice kretati od 500 do 2.500 kuna, ne otkrivajući koja će hotelska poduzeća biti izdašnija od drugih.

    Kada je Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat u pitanju, njegov predsjednik Vedrag Dragičević, napominje kako će se božićnica u tome sektoru kretati oko 1.000 kuna, no bit će i manjih, onih od oko 500 kuna, ovisno o tome ima li tvrtka „bonuse“ zagarantirane kolektivnim ugovorom ili nema.
    Prema riječima Ivana Tomca, predsjednika Sindikata energetike, kemije i nemetala, najjača će poduzeća, INA i Pliva, primjerice isplaćivati božićnicu od 2.500 kuna, dakle puni neoporezivi dio namijenjen toj svrsi. Nikakve božićnice, kako sada stvari stoje, neće isplaćivati, primjerice, Lipik Glas ili Vetropack straža, a upitne su i božićnice u DIOKI-ju, čiji radnici još čekaju plaću za studeni.

    Zagrebački holding, koji je nekada isplaćivao i „bonuse“ od 3.000 kuna, ove će godine isplatiti božićnice od 1.000 kuna.

    Svi zaposleni u državnim i javnim službama do kraja godine očekuju isplatu punog iznosa božićnice, koja prema odredbama kolektivnog ugovora, iznosi 1.250 kuna.
 
1/1/2012 - SOLIDAN REZULTAT: Unatoč ekstremnoj suši, elektroenergetski sustav stabilan
Izvor - Vjesnik, 11. prosinac 2011.
 
  • Unatoč dugoj ekstremnoj suši i neobično visokim jesenskim temperaturama te činjenici da većina HEP-ovih proizvodnih kapaciteta otpada na hidroelektrane, Hrvatskoj ipak ne prijete redukcije struje, a elektroenergetski sustav je stabilan, tvrde u Hrvatskoj elektroprivredi.

    Prema njihovim podacima, u akumulacijama hrvatskih hidroelektrana sada je oko 30 posto manje vode nego što su planirali za ovaj dio godine, a ukupna proizvodnja struje je u prvih 11 mjeseci ove godine 16 posto manja od planirane. No, to je još solidan rezultat kad se zna da bi, prema dosadašnjim mjerenjima, ova godina mogla biti najsuša za HEP u povijesti te da je čak 51 posto instaliranih kapaciteta njihovih elektrana upravo u hidroelektranama.

    Kolika je njihova važnost za hrvatski elektroenergetski sustav najbolje pokazuje podatak da su hidroelektrane lani proizvele oko osam tisuća gigavatsati (GWh), dok su sve HEP-ove elektrane, uključujući termoelektranu Plomin (ravnopravni suvlasnici su HEP i njemački RWE), ukupno proizvele 13.096 GWh. Doduše, prošla je godine u Hrvatskoj bila hidrološki rekordna pa nije ni čudo da su hidroelektrane pokrile rekordnih 46 posto potreba za električnom energijom.

    One, inače, ovisno o količini padalina mogu pokriti između 22 i 46 posto hrvatskih potreba za strujom, a prosjek je oko 32 posto. Međutim, ove će godine, zbog vrlo malo padalina, njihovi rezultati biti puno lošiji. Na to se, nažalost, nije moglo utjecati jer je riječ o prirodnoj nepogodi, a ekstremna suša ove godine vlada u cijeloj jugoistočnoj Europi pa takvih problema s hidroelektranama imaju i susjedne zemlje - Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Rumunjska i druge.

    U takvim vrlo nepovoljnim okolnostima pitanje je kako najbolje amortizirati negativne utjecaje. U HEP-u su manjak proizvodnje u hidroelektranama odlučili nadoknaditi pojačanim radom termoelektrana i većim uvozom struje, što im olakšava činjenica da je naš elektroenergetski sustav dobro povezan sa susjednim zemljama.

    Tako će ove godine iz uvoza pokriti između 25 do 30 posto potreba za električnom energijom. Struju uvoze sa zapada, dalekovodima iz Slovenije i Mađarske, jer zbog velike višemjesečne suše cijela jugoistočna Europa nema dovoljno struje, pa čak i zemlje poznate kao njezini izvoznici. Međutim, to im povećava troškove poslovanja.

    Poznato je, naime, da hidroelektrane proizvode najjeftiniju električnu energiju jer ne trebaju gorivo, što je kod termoelektrana, posebno plinskih, veliki trošak. Osim toga, posljednjih su mjeseci zbog suše, zatvaranja dijela njemačkih nuklearki i drugih razloga cijene struje na europskom tržištu dosta porasle.

    Kako bi tu što je moguće više smanjili povećane troškove, HEP uz godišnje, tromjesečne, mjesečne i tjedne ugovore, električnu energiju kupuje i na tzv. spot-tržištu gdje se obično prodaju viškovi po nižoj cijeni. Unatoč tomu, pitanje je, kažu stručnjaci, neće li ti veliki neplanirani dodatni troškovi potaknuti poskupljenje struje za kućanstva u idućoj godini.

    HEP-u, doduše, situaciju donekle olakšavaju podaci da je ukupna potrošnja struje ove godine smanjena za 1,5 posto, dok je trenutačna potrošnja 20 posto manja od zimskog maksimuma. Osim toga, prvo su ovogodišnje polugodište završili s neto dobiti od 544 milijuna kuna, što bi im također moglo pomoći u amortiziranju dodatnih troškova zbog suše pa se cijena struje za kućanstva možda ipak neće povećavati. Međutim, kako je riječ o tarifnim kupcima, o tome će zadnju riječ imati nova vlada.

    Hidrološke prilike se popravljaju
    Prema HEP-ovim su podacima hidrološke prilike zbog proteklih nekoliko kišnih dana nešto bolje nego prije, a postoje izgledi da će kiše, prema najavama meteorologa, biti i idućih dana, što bi trebalo malo poboljšati stanje u poprilično ispražnjenim akumulacijama. Hidroelektrana Peruća trenutačno ne radi kako bi se malo napunila gotovo ispražnjena akumulacija, a podjednaka je situacija i u akumulaciji Buško blato u BiH čiju vodu koriste dalmatinske hidroelektrane. Ali optimizam ulijeva podatak da je u hidroelektranama Gojak, Senj, Lešće i Velebit dotok vode poboljšan, a u HEP-u navode da u Dalmaciji ima dovoljno hidroloških rezervi za iduće razdoblje. U Državnom hidrometeorološkom zavodu kažu da je ove jeseni u gotovo cijeloj Hrvatskoj padalina bilo manje od višegodišnjega prosjeka.
 
1/1/2012 - Nenad Bakić: Zašto nismo KONKURENTNI i zašto ćemo PROPASTI ako se odmah ne PROMIJENIMO
Izvor - Jutarnji list, 10. prosinac 2011.
 
  • Kako naša ekonomska politika ima prirodne limite, politika ‘održavanja kursa’, jasno, nije održiva, pogotovo u ovim znatno težim globalnim okolnostima koje su (možda i srećom!) razotkrile naše slabosti. Po riječima Warrena Buffeta: “Kad se plima povuče, vidi se tko je plivao bez gaća!“

    Razmjeri hrvatskih problema traže hitna rješenja. Stabilizacija javnih financija i povećanje sposobnosti hrvatskih tvrtki da stvaraju vrijednost - možemo to nazvati konkurentnošću - su ključni. U osjetljivom smo trenutku kad imamo priliku izvući najbolje iz sebe, promijeniti se i preusmjeriti na održivu putanju. Ili slomiti se i izgubiti, na naročito jadan način, sve, uključivo i suverenitet osvojen u Domovinskom ratu. A ako mislite da baš kolosalno loši ishodi nisu mogući, sjetite se zadnje Dinamove utakmice.

    Ne morate voljeti poduzetnike. Možete smatrati da su neki od njih naročito beskrupulozni i krajnje sebični. Ali čak i takvi uglavnom rade društveno koristan posao, otvaraju radna mjesta. Najveću štetu čine sivi aparatčici na čelu državnih tvrtki i ustanova, te još veću oni koji takve loše imenuju. Izborni pobjednici moraju paziti da jedne nesposobnjakoviće ne zamijene drugima. Na rubu smo.

    Zašto je u Hrvatskoj skuplje proizvoditi nego u Njemačkoj
    Neću težiti potpunosti nego ću vam prezentirati samo nekoliko pokazatelja iz kojih je moguće rekonstruirati sve.

    Grafikon 1 prikazuje rast proizvođačkih cijena u nekim zemljama EU i Hrvatskoj. Sve te zemlje imaju euro, a Hrvatska je eurizirana, pa su podaci usporedivi. Primjerice, kuna je prema euru aprecirala oko 1% s obzirom na tečaj 2000. i deprecirala oko 2% od 2005. Jedino Slovačka ima euro tek od 2008., ali je prikazujem zbog idućeg grafikona. Kad se ne bi radilo o istoj valuti, ova analiza ne bi bila dobra, jer bi veće proizvođačke cijene mogle biti kompenzirane deprecijacijom valute.

    Vidimo da su tijekom prvog desetljeća ovog stoljeća u Hrvatskoj proizvođačke cijene porasle 45%, a u Njemačkoj 12%. Hrvatski su proizvodi u deset godina postali oko 30% skuplji, relativno prema njemačkima.

    Cijena roba je ujedno i ulazna cijena dijela sirovina za druge proizvođače, a i plaće su, u odnosu na produktivnost, rasle znatno brže nego u Njemačkoj. Koliko točno je postalo skuplje proizvoditi teško je precizno reći, ali možemo dati prilično sigurnu donju ogradu. Cijene industrijskih proizvoda spram njemačkih nisu porasle zato što su naše tvrtke dizanjem cijena maksimizirale profite. Naime, izvoz je stagnirao, uvoz se povećavao, a profiti proizvodnih tvrtki nisu narasli.

    Stoga znamo da relativni porast proizvođačkih cijena u najvećoj mjeri odražava povećanje troškovne osnove. Slobodno možemo zaključiti da je tijekom tih deset godina u Hrvatskoj postalo barem 25% skuplje proizvoditi nego u Njemačkoj. Kolokvijalno, možemo reći da je za toliko smanjena naša konkurentnost.

    Loše društvo
    Kako je upravo tolika neto profitna marža najboljih kompanija, slijedi da većina onih naših tvrtki koje su mogle konkurirati njemačkima prije 10 godina to više ne mogu. Mogu samo one koji su bile naročito profitabilne ili koje su u nišama gdje imaju moć određenog nametanja cijena.

    Vrlo je zanimljivo društvo u kojem se nalazimo u gornjem grafikonu: Grčka, Španjolska, Portugal, Irska (PIGS). Prema ovom pokazatelju stojimo i znatno lošije od njih, što je ipak djelomično zavaravajuće jer smo krenuli od niže osnove. Ipak, bitan je trend, koji je očajan.

    Ako vam se ovo čini prekomplicirano, ili mislite da je samo teorijsko naklapanje, možete pogledati rezultate na grafikonu 2: pokrivenost uvoza izvozom je kolabirala.
    Ovdje je bitnije gledati promjene nego apsolutne razine, koje ipak nisu toliko tragične zbog izvoza usluga, tj. turizma, nešto transfera iz inozemstva itd.

    A pokrivenost uvoza u 2010. nije porasla zbog povećanja konkurentnosti, nego ublažavanja velikog uvoznog pritiska. U nevolji su se Hrvati ipak odrekli stvari bez kojih nisu mogli, kao, primjerice, toliko novih automobila.

    Prvi grafikon zaslužuje i da ga se pogleda u drugoj polovici desetljeća (v. grafikon 3). Vidimo da smo glavninu konkurentnosti izgubili 2005. - 2010. te da i kad je kriza postala vrlo jaka, nismo se počeli prilagođavati, tj. u prilagodbi smo bili čak i lošiji od PIGS-a. Mijenja se onaj tko se ne mijenja, naša je situacija danas radikalno lošija nego prije!

    U tom kontekstu naročito je zanimljiv i izraziti porast plaća u javnom sektoru, prikazan na grafikonu 4, iz prošlogodišnjeg izvješća MMF-a. Vidimo da je eskalacija plaća u javnom sektoru također počela 2005. godine. Ovo je samo po sebi vrlo značajno, ali ujedno i simptom, pokazatelj kako smo radili u drugoj polovici desetljeća, kad se jeftinim kreditima iz inozemstva kupovao “socijalni mir” ili, bolje rečeno, glasovi i nagrađivala klijentela, što je osim očitog direktnog troška imalo i mnogo veće indirektne troškove.

    Mlak pokušaj
    Doduše, početkom 2010. bio je mlak pokušaj štednje, koji se slomio na referendumu o izmjenama Zakona o radu. One su, zapravo, samo trebale ukinuti pravo zaposlenih u javnom sektoru da se o njihovim pravima ne može pregovarati! Ako ste začuđeni ovom interpretacijom, evo citata iz članka u ovim istim novinama: “Sindikalni čelnici pozvali su … kako bi se vlast natjerala na odustajanje od izmjena zakona kojima se primjena prava iz kolektivnih ugovora ograničava na šest mjeseci nakon isteka kolektivnih ugovora”.

    To znači ako poslodavac želi pregovarati o novom kolektivnom ugovoru, a sindikatima se to ne sviđa, oni mogu naprosto ne pregovarati, tj. odbijati svaki prijedlog. A poslodavac kolektivni ugovor ne može raskinuti jer u slučaju raskida prava vrijede do daljnjeg, tj. zauvijek!

    Ovdje je zaista bitno znati da su se ti kolektivni ugovori uglavnom odnosili na javni sektor! A, koliko sam vidio, nisu ga ni problematizirali sindikati koji zastupaju zaposlene u privatnom sektoru. Ovdje moram naglasiti da ne omalovažavam izuzetno korisne usluge koje javni sektor pruža svim građanima, jer je jasno da ne želimo imati potplaćeno zdravstvo, edukaciju, policiju, vojsku, upravu itd.

    Demagoška praksa
    No, u tri je godine posao u Hrvatskoj izgubilo oko 160.000 ljudi, svi iz privatnog sektora - javni je, naime, dodao ponešto poslova. Mnogi rođak se ipak uvalio. Napominjem također da sam prvi pisao, prije točno godinu dana, da će i eventualni gospodarski rast biti bez zapošljavanja. Sada je to postala opća stvar, ali kako dijagnoza tog probleme ostaje ista, lako je za vidjeti da porast zapošljavanja neće biti lako ostvariv ni novoj Vladi!

    Ovdje u svakom slučaju treba komentirati i uobičajenu demagošku praksu, u kojoj se za otpuštanje radnika u privatnom sektoru okrivljuju “pohlepni” poslodavci, a taj zaključak se na brzaka izvodi iz stalnog isticanja nekih ozloglašenih poduzetnika i “potplaćenih blagajnica”. Taj pristup ipak vrijeđa većinu poduzetnika, ali i radnika u privatnom sektoru.

    Razumljiva je ogorčenost javnosti grijesima privatizacije pa, pogotovo zbog senzacionalističke podrške medija, ovakve floskule često i padaju na plodno tlo. Ali, u principu, poduzetnici stvaraju vrijednost društvu. I većina poduzetnika ne otpušta radnike zato što mora, nego, teška srca i uz neprospavane noći, jer drugačije ne može. Primjerice, jedan od mojih biznisa je u sektoru koji je bio naročito pogođen krizom. U dvije godine izgubili smo nekoliko milijuna kuna. Nažalost, nisam mogao računati na državnu sigurnost i, da bismo spasili tvrtku, morali smo otpustiti neke ljude. Ali tek nakon što sam ja izgubio milijune kuna. Plaće nismo smanjivali. Neke od radnika smo kasnije vratili. Ali, u očima pravedničkih sindikata vjerojatno sam bio zlotvor koji je otpuštao “kad je ljudima bilo najteže, tijekom krize”. U njihovim očima moj je zadatak (samo) da zapošljavam. Ali moj je zadatak stvoriti profitabilnu tvrtku koja si može priuštiti platiti najbolje ljude. I većina poslodavaca tako razmišlja. Zanima me koji bi častohlepni zastupnik interesa zaposlenih u javnom sektoru namirio gubitak poput mog, a ako smatra da je problem baš u tome da sam ja nesposoban poduzetnik te da može biti bolji direktor od mojih, da istupi, napusti svoju sinekuru i preusmjeri nam poslovanje u naročito profitabilno. Dobit će ekstravagantnu nagradu. Ali jasno: nitko razuman se neće javiti.

    Ne morate voljeti poduzetnike. Možete smatrati da su neki od njih naročito beskrupulozni i krajnje sebični. Ali čak i takvi uglavnom rade društveno koristan posao, otvaraju radna mjesta. A kad smo kod štete, najveću čine sivi aparatčiki na čelu državnih tvrtki i ustanova, te još veću oni koji takve loše imenuju. To su pravi štetočine!

    Kao što je državni proračun korišten kao kasica-prasica za podmazivanje stranačkih povlaštenika i korumpiranje, tako su i državne tvrtke često korištene u istu svrhu. Problem je ovdje, kao i kod svake korupcije, ne toliko direktna šteta koliko indirektna, kroz loše usmjeravanje cijelog sustava u neekonomičnom smjeru, a zato što se tako može najbolje krasti. Često, da bi netko namaknuo sebi 10, uništi 100. Vezano uz to je česta instalacija mlitavih i nesposobnih stranačkih poslušnika na čela najvećih tvrtki.

    Kameno doba
    Teško je reći je li se radilo o korupciji, nesposobnosti ili nečemu trećem, ali kladio bih se da izraziti napredak, praktički uskrsnuće, primjerice, Hrvatske pošte ili industrijskoga giganta Petrokemije ima jake veze s novim, sposobnijim upravama. Koliki je samo oportunitetni trošak bio u tim i mnogim drugim tvrtkama, a koliki je i dalje u HŽ-u, Hrvatskim vodama, HEP-u itd.?

    Izborni pobjednici moraju naročito paziti da jedne nesposobnjakoviće zamijene drugima. Na rubu smo.

    Na korak do statusa propalica kojima nitko ne vjeruje
    Trenutak u kojem smo se našli znači i opadanje kreditnog rejtinga: na korak smo do statusa propalica čijim papirima se ne vjeruje. Ne možemo se više zaduživati da održimo kontinuitet. On nije moguć: moramo se promijeniti ili će okolnosti radikalno promijeniti nas.

    Ili, kako su rekli pametniji od mene: “Problem sa socijalizmom je da na koncu potrošite sve tuđe pare”.

    Međunarodne institucije nisu samo MMF. Hrvatska će morati sklopiti vjerodostojan dogovor s više međunarodnih institucija - ako se ne želimo sasvim polomiti i ponosno, svoji na svome, vratiti u kameno doba. Oni će postaviti dijagnozu. A dijagnoza je prilično jasna i u sebi uključuje samoosnažujuću spiralu nekonkurentnosti, zaduživanja, pritiska na tečaj i velikih poreza. Razrađivao je ne bih na ovome mjestu, jer sadrži riječi “plaće” i “štednja”, a ne želim postati previše nepopularan. Pri tome, molim da se ne ljutite na dijagnozu i dijagnostičara. Stvari su takve. Naglasio bih ipak samo jednu stvar, a to je odnos troškova države i konkurentnosti. Veća državna potrošnja znači i veće poreze. Veće plaće i suvišna radna mjesta znače još skuplju proizvodnju. A ujedno, nesrazmjerne plaće znače i “istiskivanje” na tržištu rada. Pa tko je lud da želi raditi u privatnom sektoru ako se može bogovski uvaliti u ZG Holding? Ukupno, svako “sačuvano” suvišno radno mjesto u javnom sektoru košta nas dva mjesta u privatnom.

    Teški invaliditet
    Ipak, predlažem svakome koga to zanima da prouči prošlogodišnje Izvješće MMF-a na web stranicama HNB-a. Mislim da bi ga svaki građanin ove zemlje morao pročitati. A međunarodne institucije neće od nas tražiti nešto zato što su “zle” ili zato što su dio “anglosaksonske zavjere”. One će pacijentu samo reći što treba napraviti da bi uz njihovu pomoć ostao živ ili barem izbjegao teški invaliditet.

    Još jednom valja naglasiti da svaka prilagodba zahtijeva smanjenu potrošnju, bila ona kroz direktne uštede ili devalvaciju. Čak su i najveći galamdžije prestali zagovarati agresivnu deprecijaciju jer su shvatili da to samo po sebi ne može imati velik učinak, a uzrokovalo bi tragične lomove, a zbog visoke eurizacije gospodarstva.

    Koliko će vrijediti kuna ako propadne euro? Slom eura nije vjerojatan scenarij, kao što pokazuje tečaj eura spram dolara ili franka, a koji odražava koncenzus svjetskih tržišta. Usprkos izvještavanju naših glavnih medija koji javnosti “slom eura” prezentiraju upravo kao izgledan scenarij.

    Ipak, promotrimo i taj scenarij, ali kao prizmu koja pokazuje razmjere naše nekonkurentnosti. A procjene u tom smislu savršeno se poklapaju s gornjom analizom.

    Ovoga je tjedna u Financial Timesu objavljena procjena vrijednosti novih valuta u slučaju raspada eura. Zemlje koje imaju nešto manji problem od nas, Italija i Španjolska, trebaju smanjiti kupovnu moć oko 25-30%. Toliko bi, naime, manje “njihov” euro vrijedio nakon raspada pravog. Ovo se odlično slaže s gornjom analizom! “Grčki euro” bi vrijedio oko 60% manje od današnjeg.

    To su i rasponi unutar kojih se krećemo. Ili ćemo se korigirati sami, u smislu smanjene potrošnje i veće produktivnosti, otprilike 15-20%, te doći u prihvatljivu zonu, ili će nas korigirati okolnosti. A to bi mogla biti brutalna korekcija: mijenja se onaj tko se ne mijenja.

    Ovih 20-30% ujedno bi bio teorijski pad realne vrijednosti kune u “otkačivanja” od eura, samo što bi on u stvarnosti bio veći zbog loma financijskog sustava.
 
1/1/2012 - U Slavoniji niče najveća solarna farma
Izvor - Poslovni dnevnik, 09. prosinac 2011.
 
  • Do Uskrsa iduće godine u Orahovici se treba izgraditi prva fotonaponska elektrana u Hrvatskoj podignuta na zemlji, a ne krovu. Bit će to pojedinačno i najveća solarna elektrana snage 500,00 kWp za razliku od nekolicine dosad podignutih na krovovima ukupne snage tek stotinjak kWp.

    Ugovor o izgradnji solarne elektrane vrijedne 11 milijuna kuna potpisat će u Orahovici 12. prosinca Aljoša Pleić, predstavnik investitora, tvrtke SunStroom Energija iz Splita, i gradonačelnik Josip Nemec. Svoj potpis stavit će još i Reinout Das, član uprave tvrtke osnovane u Splitu u svibnju ove godine, članice SunStroom Energy Group sa sjedištem u Španjolskoj. SunStroom Energy smatra se među vodećim europskim tvrtkama za projektiranje, financiranj, gradnju, održavanje i upravljanje fotonaponskim elektranama širom Unije i Kanade. Korporacija radi i na mnogim projektima vjetroelektrana i malih hidroelektrana. Dosad je sudjelovala u gradnji 40 solarnih elektrana diljem svijeta.

    Grad Orahovica još je prije dvije godine krenuo u ishodovanje dozvola i dokumentacije za izgradnju elektrana iz obnovljivih izvora energije i planira podići tri postrojenja. Prva je na redu fotonaponska elektrana Orahovica 1 za koju su ishodovane sve dozvole koje je za milijun i 230.000 kuna otkupila tvrtka SunStroom Energija. Drugi projekt je Orahovica 2, odnosno gradnja elektrane na biomasu, a treći Orahovica 3, također solarna elektrana ali ukupne snage 2.5 MW. Orahovica 1 zapravo je samo prva faza investicije, jer su Grad Orahovica i SunStroom Energija potpisali povelju o suradnji na projektu elektrane Orahovica 3. Projekt teži 70 milijuna kuna i treba se realizirati u razdoblju od godinu dana.

    Aljoša Pleić vjeruje da će se u Hrvatskoj promijeniti zakonska regulativa kojom će se omogućiti izgradnja solarnih elektrana snage većih od 500,00 kWp. Takva regulativa već postoji u susjednoj Crnoj Gori. Grad Orahovica je s Alanom Grgićem, predsjednikom povjerenstva za obnovljive izvore energije, u nepune dvije godine prikupio svu potrebnu dokumentaciju i obavio sve radnje potrebne za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije za razdoblje od 12 godina.

    Nakon višemjesečnih razgovora s gradonačelnikom Josipom Nemecom i ostalim predstavnicima gradskog vijeća te nakon završetka postupka javne nabave o odabiru ponuđača za najam zemljišta i izgradnje FNE Orahovica 1, odabran je SunStroom. Splitska tvrtka daje kompletan inženjering – od projektiranja, gradnje i održavanja postojenja, a trenutačno se pregovara i s tri proizvođača solarne opreme u Hrvatskoj. Pleić izričito navodi kako u Hrvatskoj postoje visokokvalitetne tvrtke koje u potpunosti mogu sudjelovati u gradnji FN elektrana, neovisno o njihovoj veličini.

    Nakon gradnje fotonaponske elektrane u industrijskoj zoni u Orahovici, SunStroom će gradu plaćati godišnji najam zemljišta u visini 100.000 kuna te prodavati struju HEP-u pri čemu računa na godišnje prihode od 1,600.000 kuna. Povrat ove investicije bit će, računa Pleić, u roku osam godina. Nakon potpisa ugovora s gradom 12. prosinca HEP Osijek treba sagraditi u roku 60 dana trafostanicu, a nakon toga za isto vrijeme SunStroom ostali dio postrojenja. Lokalna zajednica, poručuje Pleić, dobiva prvi projekt u novoj industrijskoj zoni što bi moglo privući i ostale investitore i ponukati druge na gradnju takvih elektrana.
 
1/1/2012 - PLANOVI ZA 2012. Industriji jeftiniji struja i plin
Izvor - Slobodna dalmacija, 08. prosinac 2011.
 
  • Struja i plin trebali bi pojeftiniti za industriju u 2012., dok će se o politici cijena za građanstvo tih energenata u novoj vladajućoj koaliciji tek početi raspravljati, i to na osnovi stručnih analiza glede poslovanja pojedinih energetskih kompanija. To nam je u srijedu kazao Branko Grčić, profesor ekonomije i vjerojatni novi ministar regionalnog razvoja i europskih fondova, ističući kako su cijene plina za gospodarstvo u zadnje dvije godine udvostručene i da je takva politika, uz visoke cijene plina, dotukla gospodarstvo u sjevernoj i zapadnoj Hrvatskoj.

    “Energetska politika uvijek se vodi i s obzirom na trenutnu gospodarsku i socijalnu situaciju, pa je stoga politika iznimno velikih cijena plina i struje za industriju djelovala destruktivno na gospodarstvo.
    Stoga ćemo vidjeti kolike su mogućnost za smanjenje cijena tih energenata, a što se tiče cjenovne politike za kućanstva ne mogu kazati ništa unaprijed, jer tek trebamo o tome provesti potrebne razgovore i analize“, rekao nam je Grčić.

    Željko Tomšić, profesor na Fakultetu za energetiku i strojarstvo u Zagrebu i bivši član uprave HEP-a, rekao nam je kako će HEP i Ina morati svoje investicije u većoj mjeri financirati kreditima u slučaju da ne provode tržišnu politiku cijena i za kućanstva i za industriju.

    “Zbog iznimno nesigurnih kretanja cijena plina, struje i drugih energenata na svjetskom i regionalnom tržištu, sve je teže prognozirati kretanje cijena. No, Vlada bi trebala voditi računa i o investicijskim potencijalima i planovima HEP-a, Ine i drugih, pa bih napomenuo i kako je država ove godine povukla 500 milijuna dobiti HEP-a.

    A to je značilo samo da HEP mora dio investicija plaćati kreditima, umjesto svojim novcem“, istaknuo je Tomšić. HEP je u prvih pola godine ostvario neto dobit od 544 milijuna kuna, što je skoro upola manje nego prošle godine u istom vremenu, a razlog tome su lošije hidrološke prilike.

    U odnosu na poslovni plan HEP je do sada proizveo 16 posto manje struje u hidroelektranama.
 
1/1/2012 - Odlazeća Vlada Jadranke Kosor ubrzala gradnju Trafostanice Srđ
Izvor - Slobodna dalmacija, 08. prosinac 2011.
 
  • Odlazeća Vlada Jadranke Kosor odobrila je dubrovačkom "Elektrojugu", odnosno investitoru iz HEP-a, stupanje u posjed nekretnina radi izgradnje trafostanice "Srđ" koja bi dubrovačkom području trebala omogućiti kvalitetniju opskrbu električnom energijom.

    Stupanje u posjed zemljišta prethodi pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju parcela radi brže izgradnje energetskog objekta koji zajedno s postrojenjem u Platu čini pola milijuna kuna vrijedan projekt poboljšanja opskrbe strujom krajnjeg juga RH pod nazivom "Dubrovnik".

    Uz Trafostanicu Srđ procijenjenu na stotinjak milijuna kuna, dubrovačkom mraku "doskočit" će i pogon Plat vrijedan 340 milijuna kuna:
    - Izgradnja TS Plat i priključnih vodova presudna je za sigurnost napajanja Dubrovnika i šire regije električnom energijom primjerenom današnjem vremenu. Objekt u Platu omogućuje dodatan smjer napajanja iz alternativne točke spojene na horizontalnu prijenosnu mrežu, što znači da TS Komolac prestaje biti jedina točka napajanja dubrovačkog područja – ističe glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac.

    Kad je riječ o izgradnji TS Srđ s priključnim vodovima, Klanac pojašnjava kako se osim pouzdane opskrbe novom čvrstom spojnom točkom, povećava kapacitet mreže i stvaraju preduvjeti za prijelaz mreže na 20-kilovoltni napon, što osigurava daljnje smanjenje gubitaka i povećanje prijenosne moći mreže.

    Dovršetak transformatorske stanice Plat predviđa se u svibnju 2013. godine. Za izgradnju TS Srđ jesenas je potpisan ugovor između investitora HEP-a, glavnog partnera Dalekovoda, Končar-inženjeringa i Hidroelektre niskogradnje. Temeljem ugovora o izgradnji i opremanju TS-e, vrijednost investicije po sistemu "ključ u ruke" iznosi 97,8 milijuna kuna s PDV-om, uz rok izvođenja radova od dvije godine.
 
1/1/2012 - Neizbježan nepopularan potez: Poskupljenje struje i plina početkom 2012.
Izvor - Novi list, 07. prosinca 2011.
 
  • Jedan od nepopularnijih poteza koji će izborni pobjednici morati povući u narednoj godini, i to vrlo skoro, svakako je poskupljenje energenata – struje i plina.
    Ova je godina bila izrazito sušna u Europi, što je podiglo cijenu električne energije na tržištu, a HEP natjeralo da 16-postotni manjak proizvedene struje u hidroelektranama namiri proizvodnjom u termoelektranama.

    Do kraja ove godine struja neće poskupljivati, kazao je još u rujnu prvi čovjek HEP-a Leo Begović, no sve nakon toga ovisi o cijenama kretanja energije na svjetskom tržištu, dodao je.

    Upola manja dobit

    HEP-u se polako »tope« zalihe akumulirane tijekom prošle, hidrološki bogate godine. Zahvaljujući lanjskoj godini, prvo je polugodište ove godine zaključio s neto dobiti od oko 544 milijuna kuna, no kako je i to gotovo upola manja dobit nego u istom razdoblju 2010. godine, nova će vlast, želi li HEP sačuvati od većih potresa, morati amenovati poskupljenje. Kako se može neslužbeno čuti, izborni pobjednici određene su poteze već pripremili, svjesni činjenice da je vrijeme jeftinih energenata, nažalost, iza nas. Prema industriji, koja struju plaća tek neznatno jeftinije od kućanstava, bit će, kako najavljuju, blagi, no čini se da je samo pitanje dana kad će prestati štititi cijenu za kućanstva.

    Rast cijena u Europi

    Prema najnovijim podacima Eurostata, cijena struje za kućanstva u Hrvatskoj je među najnižima u Europi, u rangu cijene kakvu plaćaju građani u Bugarskoj, Rumunjskoj i BiH, Estoniji i Letoniji. Kilovatsat plaćamo 0,11 eura, dok je prosječna cijena u 27 zemalja EU 0,18 eura, dakle 60 posto viša! S druge strane, industrija u EU struju plaća 0,11 eura po kWh, u Hrvatskoj 0,09 eura. Danska kućanstva, primjerice, struju plaćaju triput skuplje negoli hrvatska, dok je cijena za industriju tamo ista kao i kod nas.

    Kad je plin u pitanju, u EU-27 prosječna cijena za kućanstva iznosi 0,05 eura po, preračunato, kilovatsatu, za industriju pak 0,03 eura. Hrvatska, BiH i Srbija jedine su države u Europi u kojima kućanstva plaćaju plin manje od industrije, u Hrvatskoj 0,038 prema 0,04 eura. Od početka 2010., do polovine ove godine cijene plina za kućanstva rasle su u svim EU-članicama, u prosjeku za sedam posto, za industriju pak gotovo 13 posto. Struja je industriji poskupjela za prosječnih pet, a kućanstvima za prosječnih sedam posto.

    »Morat ćemo pronaći način da struja za industriju bude povoljnija nego sada, jer ćemo industriju općenito teško sačuvati ako joj ne smanjimo troškove«, kaže ekonomist Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a. Na upit hoće li nova vlada početi izjednačavati cijenu električne energije za kućanstva s tržišnima, što nam se najavljuje, ali i odgađa godinama, odgovara kako je sada teško predvidjeti kakve će korekcije biti. Neće se dogoditi nikakve dramatične promjene, kaže pak budući potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, no o eventualnim poskupljenjima sada, »iz rukava«, dodaje, ne može govoriti. Ono čega je svjestan i Grčić, jest činjenica da kućanstva u Europi plaćaju struju bitno skuplje od industrije, što u Hrvatskoj nije slučaj.

    HDZ-ova vlast čuvala socijalni mir

    Nema nikakve dileme da nas očekuje poskupljenje energenata, prvenstveno zato što je dosadašnja vlast, umjesto da energente postupno poskupljuje svake godine za tri, četiri posto, kupujući socijalni mir to odgađala, zanemarujući troškove proizvodnje energije. Nova će Vlada, u nekoliko poteza, to morati promijeniti, i struju postupno poskupjeti za 30 posto – ističe Ivica Toljan iz Hrvatskog operatora tržišta energije, nekadašnji član uprave HEP-a.
 
1/1/2012 - BONITET Prognoza stabilna: Moody's dodijelio HEP-grupi rejting Ba1
Izvor - Vjesnik, Hina, 07. prosinac 2011.
 
  • Agencija Moody's Investors Service ocijenila je u srijedu sposobnost grupe Hrvatska elektroprivreda (HEP) da dugoročno podmiruje sve financijske obveze ocjenom Ba1, što ukazuje na moguće probleme u njihovom servisiranju.

    Istom je ocjenom, Ba1, Moody's Investors Service ocijenio i vjerojatnost da neka od članica HEP-ove grupe zakasni ili odgodi refinanciranje jednog ili više dugova (PDR). Prognoza je stabilna.

    Time je Moody's Investors Service prvi puta objavio ocjenu o HEP-ovoj sposobnosti da podmiruje financijske obveze.

    »Unatoč prednostima koje uključuju HEP-ov dominantni položaj u hrvatskom energetskom sektoru, povoljnu mješavinu proizvodnje energije i solidnu razinu vertikalne integracije, rejting Ba1 za HEP-ovu grupu odražava i njegove znatne potrebe za ulaganjima u budućnosti i izloženost povećanim rizicima u odnosu na refinanciranje, valutne tečajeve i kamate«, ističe Richard Miratsky.

    »Rejting ograničava i novi regulatorni režim u Republici Hrvatskoj koji je tek u fazi razvitka, pa se ne može ukazati na transparentnu i dosljednu primjenu i znatno podiježe političkom utjecaju«, dodao je Miratsky.

    Ocjena Ba1 uključuje i vjerojatnost vladine potpore. Samostalna ocjena za HEP-ovu grupu, inače, ekvivalentna je rejtingu Ba3.
 
1/1/2012 - Čačić traži više fotelja jer je HNS osvojio 15 mandata
Izvor - Poslovni dnevnik, 6. prosinac 2011.
 
  • Odmah su u ponedjeljak, prema neslužbenim informacijama, započeli prvi radni sastanci među koalicijskim partnerima, na kojima se konkretnije razgovara o budućim odnosima, a u kojima je najvažniji razgovor koji se vodi između šefa SDP-a Milanovića i HNS-ovca Radimira Čačića.

    Službeno nitko ne želi govoriti o detaljima razgovora iza zatvorenih vrata, ali se čuje kako je HNS u međuvremenu zauzeo čvrst stav da bi mu trebao pripasti znatno veći prostor u novoj Vladi nego se prvotno, tijekom predizbornog razdoblja razgovaralo. Takav su dojam okupljeni u pobjedničkom izbornom stožeru stekli već nakon objave prvih neslužbenih rezultata s terena, koje je Čačić pratio vidno tih i zamišljen te samo uz jednu poruku - da sada slijede pregovori o kandidatima za formiranje Vlade. U Sabor je, pojašnjavaju neslužbeno narodnjaci, ušao velik broj njegovih kandidata, točnije 14 plus pripadnik stranke koji je ušao kao zastupnik nacionalnih manjina, dakle ukupno 15.

    Što konkretno ciljaju HNS-ovci, ne žele posebno izdvajati, no iz dostupnih izvora skloni su da im se povjeri upravljanje velikim javnim sustavima, primjerice Hrvatskom poštanskom bankom, Janafom, Hrvatskom elektroprivredom ili Croatia osiguranjem, a osim potpredsjedničke pozicije sam Čačić trebao bi preuzeti i Ministarstvo gospodarstva.

    ...

    Promjene na čelnim pozicijama u javnim poduzećima i državnim institucijama uslijedit će tek iduće godine, nekoliko mjeseci nakon formiranja Vlade, zbog ispunjenja proceduralnih okvira. Ipak, iz redova gospodarstvenika čuju se poruke da ključni kriterij ne bude stranačka boja i iskaznica, već stručnost. Hrvatska udruga poslodavaca i jučer je ponovila da nova Vlada neće imati 100 dana poštede. Izrazili su nada da će u Vladu ući 'kompetentni i stručni ljudi s političkom hrabrošću da konačno poduzmu nepopularne, ali nužne mjere'. Podsjetili su da se poduzetnike mora rasteretiti previsokih nameta. "Što prije nova Vlada treba krenuti na posao jer svaki dan odugovlačenja nanosi nam štetu. Ključni koraci pred njom su samo imenovanje Vlade u kojoj sva područja moraju ispuniti ljudi koji su sposobni i kompetentni za provedbu korjenitih promjena koje je pobjednička koalicija obećala i za koje je dobila izbore, a moj je savjet da se ne oslanjaju samo na ljude iz svojih stranaka", poručuje Vladimir Ferdelji, šef Elektrokontakta.

    ...
 
12/4/2011 - HEP bi iduće godine mogao u štrajk
Izvor - Večernji list, 01. prosinac 2011.
 
  • Sindikalci u HEP-u ne žele više biti tek promatrači u zbivanjima koja, po njima, ne nose dobro tom javnom poduzeću, već najavljuju novoj vlasti što žele, pa i pod cijenu mogućeg štrajka.

    – Na HEP su se odrazili svi negativni učinci utjecaja vlasti. Nakon što su Ivan Mravak i njegovi prethodnici unijeli nered u HEP, Leo Begović sa svojim suradnicima potpuno je birokratizirao i otežao poslovni proces te nastavio oprobani model uništavanja struke i poslušnosti onome tko ga je postavio, a sve na štetu dugoročne održivosti poslovnog sustava HEP-a – navodi Denis Geto, predsjednik Tehnosa, strukovnog sindikata HEP-a.

    Izborna kampanja i programi svih većih političkih stranaka uoči izbora sindikatu pokazuju da ni ovi izbori neće rezultirati bitnim pozitivnim promjenama, već će se nastaviti s lošim upravljanjem nacionalnom imovinom, političkim kadroviranjem u javnom sektoru te pogodovanjem krupnom kapitalu. – Budućoj vlasti objavljujemo svoj sindikalni postizborni program za 2012. godinu koji se sastoji od najave industrijskih akcija ako se ne udovolji zahtjevima – poručuje Geto.

    Zahtjevi su: održanje cjelovitog HEP-a umjesto najavljenih namjera komadanja na dijelove, koji su oprobana prethodnica buduće privatizacije, zatim raspisivanje transparentnih javnih natječaja za članove Nadzornog odbora i upravu HEP-a, uz sudjelovanje sindikata i javnosti u izbornim povjerenstvima te aktivno upravljanje ljudskim potencijalima umjesto dosadašnjeg stihijskog i političkog kadroviranja koje rezultira kontinuiranim uništavanjem struke te gubitkom radnih mjesta i poslova.

 
12/4/2011 - HEP-ov sindikat Tehnos traži održanje cjelovite tvrtke
Izvor - Vjesnik, 01. prosinac 2011.
 
  • Nakon što su bivši predsjednik Uprave Ivan Mravak i njegovi prethodnici unijeli nered u HEP, sadašnji predsjednik Uprave Leo Begović sa svojim je suradnicima potpuno birokratizirao i otežao poslovni proces te nastavio oprobani model uništavanja struke i poslušnosti onome tko ga je postavio, a sve na štetu dugoročne održivosti poslovnog sustava HEP-a«, tvrdi u priopćenju Predsjedništvo Tehnosa.

    Prateći izbornu kampanju i takozvane programe svih većih političkih stranaka uoči parlamentarnih izbora, zaključujemo da ni ovi izbori neće rezultirati bitnim pozitivnim promjenama, već će se nastaviti s lošim upravljanjem nacionalnom imovinom, političkim kadroviranjem u javnom sektoru i pogodovanjem krupnom kapitalu, priopćio je u četvrtak Strukovni sindikat radnika HEP-a Tehnos. »Na poslovnom sustavu HEP grupe neposredno su se odrazili svi negativni učinci takvog utjecaja vlasti. Nakon što su bivši predsjednik Uprave Ivan Mravak i njegovi prethodnici unijeli nered u HEP, sadašnji predsjednik Uprave Leo Begović sa svojim je suradnicima potpuno birokratizirao i otežao poslovni proces te nastavio oprobani model uništavanja struke i poslušnosti onome tko ga je postavio, a sve na štetu dugoročne održivosti poslovnog sustava HEP-a«, tvrdi u priopćenju Predsjedništvo Tehnosa.

    Stoga su budućoj vlasti objavili svoj sindikalni postizborni program za sljedeću godinu, koji se sastoji od najave industrijskih akcija ako se ne udovolji njihovim zahtjevima. Prvi je održanje cjelovitog HEP-a umjesto najavljenih namjera razbijanja na dijelove, koji su oprobana prethodnica buduće privatizacije. Od nove vlade zatražili su i raspisivanje transparentnih javnih natječaja za članove Nadzornog odbora i Upravu HEP-a, s mogućnošću sudjelovanja sindikata i druge zainteresirane javnosti u izbornim povjerenstvima te aktivno upravljanje ljudskim potencijalima, umjesto, kako tvrde, dosadašnjeg stihijskog i političkog kadroviranja koji rezultira kontinuiranim uništavanjem struke te gubitkom radnih mjesta i poslova.

 
12/4/2011 - Detaljan pregled energetske strategije ako Kukuriku dođe na vlast
Izvor - Poslovni dnevnik, 02. prosinac 2011.
 
  • Piše: Tomislav Marjanović

    Pomno sam analizirao svaku činjenicu Plana21 i izgovorenu riječ Kukuriku koalicije ne bi li dobio potpuni odgovor na pitanje - što će biti s energetikom ako Kukuriku koalicija dođe na vlast, piše predsjednik Saveza za energetiku Tomislav Marjanović. Ovdje nije riječ o proklamiranju političke stranke već sveobuhvatnoj analizi programskog plana.

    Kukuriku koalicija neće podržati izgradnju nove nuklearne elektrane, poboljšati će korištenje obnovljivih izvora energije, a dotaknuli smo se i tema poput prodaje HEP-a, TE Ploče, TE Plomin, HE Ombla i drugih. Kako i što planiraju, ako dođu na vlast, pogledajte u nastavku.

    Zakon o obnovljivim izvorima energije otvoriti će investicijsko tržište Daljnji razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), udio OIE u ukupnoj energetskoj bilanci, izrazita "birokratska" procedura stjecanja povlaštenog proizvođača električne energije, subvencioniranje investicija u OIE, subvencioniranje ugradnje solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na privatnim stambenim objektima, rekonstrukcija prijenosne i distribucijske mreže za priključenje planiranih kapaciteta OIE, omjer podrške OIE na temelju vrste izvora, uvjetovanje korištenja povlaštene otkupne cijene električne energije proizvedene iz OIE minimalnim udjelom domaće isporuke i radova, poticanje razvoja elektrana na biomasu, otpad i bioplin, implementacija solarnih kolektora na novosagrađene i postojeće objekte i otkupna cijena za proizvodnju električne energije iz OIE samo su neki od ključnih izazova iz domene obnovljivih izvora energije s kojima će se buduća vlast susresti. Istražili smo koje odgovore na sva ova pitanja daje Kukuriku koalicija te koje će zakonske odredbe biti promijenjene ako dođu na vlast.

    Ova koalicija temi obnovljivih izvora energije pristupila je najavom radikalnih promjena. U prvom planu nalazi se izmjena Strategije energetskog razvitka Hrvatske. U tom smislu istaknuli su: "Umjesto centralističkog pristupa i forsiranja mega energetskih projekata Kukuriku koalicija se zalaže za decentralizaciju i regionalizaciju energetike uz pomoć većeg broja manjih OIE projekata. Umjesto energetske rastrošnosti energetska učinkovitost i ušteda energije. Povećanje OIE u energetskoj strategiji do 2020. umjesto predviđenih 84 PJ na 120 PJ, umjesto 35% udjela OIE u potrošnji električne energije, uključivo velike hidroelektrane, na 50%.".

    Osim izmjene Strategije, Kukuriku koalicija najavila je donošenje kvalitetnog Zakona o OIE. Naime, trenutno postoji niz zakona poput Zakona o energiji, Zakona o tržištu električnom energijom, Zakona o tržištu prirodnim plinom, Zakonom o toplinskoj energiji i podzakonskih propisa (pravilnika i uredbi) kojima su regulirani OIE što usporava i otežava implementaciju istih. Zbog nepostojanja jedinstvenog Zakona o OIE, investitori se suočavaju s čitavim nizom ograničenja proizašlih iz važećih energetskih zakona. Ovakvo stanje rezultiralo je slabom primjenom OIE te se njihova primjena svodi na rijetke i sporadične primjere. Veća financijska potpora novim tehnologijama, odnosno financiranje razvoja u domaćim tvrtkama kao odgovor na doprinos razvoju nacionalnog, a ne stranog gospodarstva čini se logičnim sastavnim dijelom najavljenog Zakona o OIE.

    Kukuriku koalicija svoje je težište u energetici stavila na implementaciji Trećeg EU energetskog paketa što posebno uključuje izdvajanje prijenosa i distribucije iz HEP-a u posebne tvrtke u 100% državnom vlasništvu bez mogućnosti privatizacije. Istaknuto je i jačanje uloge neovisne regulatorne agencije HERA-e te postepena liberalizacija tržišta električne energije, odnosno kada se steknu ekonomsko-socijalni uvjeti za isto.

    Ovdje je važno istaknuti još jedan veliki problem realizacije OIE koje se odnosi na tzv. "kartu OIE Hrvatske". Projekti OIE nisu ucrtani u prostorne planove (PP) županija te gradova i općina čime se otežava njihova implementacija. Takva bi karta skratila postupke ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola, privukla investitore i smanjila "birokratske" prepreke. Nužno je da država ima strateški pristup OIE jer se u suprotnom mogu događati nelogični i neracionalni projekti poput velikih elektrana na biomasu u područjima u kojima tog energenta nema u blizini.

    Posebnu sâm pažnju obratio na planove o kvoti solarne energije u ukupnoj kvoti za poticanje OIE. Koalicija namjerava, osim promjene Strategije energetskog razvoja, povećati navedenu kvotu. U tom su smislu istaknuli: "Slijedit ćemo tehnološke trendove koji se primjenjuju u EU. Nakon procjene ukupnog energetskog potencijala za fotonaponske elektrane odredit će se godišnja kvota koja će se izgraditi i priključiti na elektroenergetski sustav. Kvota će se odrediti na temelju godišnjih sredstava prikupljenim za poticanje OIE, a možemo pretpostaviti da će se ta kvota iz godine u godinu povećavati zbog pada cijena tehnologije što predviđaju sve relevantne institucije u EU i svijetu."

    Za vjerovati je kako će donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije te promjena podzakonskih propisa (Pravilnik o korištenju OIE i kogeneracije i Tarifni sustav za poticanje OIE i kogeneracije) znatno pojednostaviti, ubrzati i olakšati proceduru stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije, odnosno realizaciju ovakvih projekata. Temelj za izradu ovih dokumenata biti će njemačko zakonodavstvo i praksa. Strategija energetskog razvoja s izrazitom komponentom OIE ne temelji se samo na ekološkim ili energetskim, veći i na ekonomsko-socijalnim razlozima. Zaključujemo kako kratkoročna i dugoročna korist za nacionalno gospodarstvo ne proizlazi isključivo iz integracije OIE u elektroenergetski sustav već i iz aspekta rasta građevinske, metaloprerađivačke i brodograđevne industrije i rasta broja zaposlenih. Najavljeni Zakon o OIE predviđa i rješavanje problema ugradnje solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na privatnim stambenim objektima čime će se olakšati procedura priključenja na elektroenergetsku mrežu radi prodaje vlastito proizvedene električne energije. Osim toga, u planu je uvođenje obveze postavljanja solarnih kolektora na novosagrađene javne i sve druge objekte dok se u sljedećem koraku takva obveza planira proširiti i na već sagrađene objekte i u ovisnosti o ekonomskim mogućnostima sustava.

    Rekonstrukcija prijenosne i distribucijske mreže za priključenje planiranih kapaciteta OIE od velike je važnosti za nacionalni energetski sustav. U tom smislu koalicija je istaknula: "Kukuriku koalicija planira financirati spomenutu rekonstrukciju i izgradnju uz pomoć sredstava kohezijskih i strukturnih fondova EU, kredita Europske investicijske banke te Europske banke za restrukturiranje i razvoj. Spomenute banke imaju namjenske kredite s niskim kamatama za svrhu pojačanja mreže te realizaciju projekata OIE."

    Upitani o planovima poticanja obnovljivih izvora energije na temelju vrste izvora istaknuli su kako planiraju ravnomjerno i uravnoteženo poticati sve oblike OIE u ovisnosti s njihovom regionalnom logikom i dostupnošću, a s aspekta novih radnih mjesta kako glavno težište ne treba dati samo hidro projektima već i svim drugim oblicima OIE. U smislu zaštite domaćih proizvođača opreme za potrebe realizacije projekata OIE istaknuli su kako direktive Europske unije o tržišnom natjecanju na dopuštaju da država kroz subvencije potiče domaću proizvodnju opreme kroz povlaštenu cijenu električne energije dobivene iz OIE.

    Kukuriku koalicija dala je i pozitivni odgovor na uvođenje prigušenja otkupnih cijena za proizvodnju električne energije iz OIE sukladno kretanju cijena na investicijskom tržištu određene tehnologije što proizlazi iz činjenice kako su otkupne cijene 2011. godine porasle za 13% u odnosu na 2007. godinu unatoč padu cijena tehnologija radi ne samo tehnološkog napretka već i povećane potražnje.

    Zaključujemo kako je težište i olakšani razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, sa stajališta Kukuriku koalicije, u izmjeni Strategije energetskog razvitka, donošenju Zakona o obnovljivim izvorima energije, implementaciji Trećeg energetskog paketa i izradi karte obnovljivih izvora energije Republike Hrvatske. Ako će Zakon o obnovljivim izvorima energije na pravi način objediniti sve dosadašnje zakonske propise i u konačnici pojednostaviti proceduru razvoja ovih projekata, mišljenja sam kako će Hrvatska postati potpuno i otvoreno eko-energetsko tržište.

    Nema zatvaranja NE Krško, ali nema i novih nuklearki

    Njemačke studije pokazale su da je u krugu od 50 kilometara oko svake nuklearne elektrane znatno povećano oboljenje od leukemije kod djece i mladih. U primjeru NE Krško javnosti je manje poznat smrtni slučaj radnika uzrokovan izlaganju visokim dozama radijacije i ozbiljan incident iz 2008. godine. Paralelno sa zakonskom odlukom njemačke vlade o postupnom odricanju nuklearne energije čemu se prije nekoliko dana pridružila i Belgija, Slovenci tajno planiraju proširenje - izgradnju novog bloka NE Krško. Kukuriku koalicija ne planira gradnju novih nuklearnih elektrana u Hrvatskoj, ali se ne odriče Krškog iako postoje sumnje u njezinu potpunu sigurnosnu i ekološku ispravnost.

    "U Kukuriku koaliciji ne planiramo graditi novu nuklearku kako zbog ekoloških, tako i zbog ekonomskih razloga, ali isto tako ne planiramo tražiti zatvaranje NE Krško prije isteka životnog vijeka elektrane koja se, naglašavamo, nalazi u zajedničkom vlasništvu Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Prema informacijama s kojima raspolažemo za to ne postoji zakonsko uporište jer je NE Krško u svim dosadašnjim inspekcijskim pregledima i kontrolama zadovoljavala sve sigurnosne i ekološke standarde.", stoji u odgovoru Kukuriku koalicije. Tome su dodali kako bi zatvaranje NE Krško dovelo do teške situacije hrvatskog elektroenergetskog sustava koji je već sada opterećen nedovoljnom domaćom proizvodnjom električne energije, a zadovoljavanje energetskih potreba je, ističu, osnovni preduvjet za "bilo kakav gospodarski oporavak zemlje".

    Prema tvrdnjama energetskih stručnjaka, nuklearna energija u Hrvatskoj je upitna, osim iz sigurnosnih i razloga zaštite okoliša, zdravlja ljudi i životinja i zbog tehničko-ekonomskih razloga. Naime, zbog relativno malog hrvatskog elektroenergetskog sustava, nije optimalno graditi elektrane ekonomski najisplativije veličine. Iskustva razvijenih zemalja pokazala su da ekonomska isplativost ne ovisi o broju elektrana koji će se graditi u sustavu. Za nacionalnu ekonomiju je isplativo ulaziti u nuklearni program (radi visoke cijene sigurnosti, obrazovanja, monitoringa, rukovanja radioaktivnim materijalom i otpadom) tek kada se predviđa instalacija oko 10000 MW, dakle nekoliko puta više od sadašnjeg hrvatskog elektroenergetskog sustava. Osim toga, nuklearna energija otvara relativno mali broj visoko kvalitetnih radnih mjesta i izuzetno je kapitalno intenzivna. Troškovi gradnje NE uvijek su 2 i više puta veći od predviđenih. U svijetu se trenutno gradi nekoliko nuklearnih elektrana (posebice Kina i Indija) pa je za dvadesetak, tridesetak godina moguća kriza dobave uranove rudače kao energenta. Osim toga, država treba insistirati na tome da investitor mora nužno predvidjeti financiranje cjelokupnog životnog ciklusa elektrane, čime bi u sadašnjim uvjetima takva elektrana bila neisplativa.

    Da ne biste pomislili kako sâm glavno težište dao samo na pitanja obnovljivih izvora energije i nuklearne energije, istražio sâm i njihove planove o ukapljenom naftnom plinu, primarnim izvorima energije i načinima smanjenja nacionalne ovisnosti o istima, rješenjima za smanjenje gubitaka električne energije u distribucijskim mrežama te konačno prodaji HEP-a i izgradnji HE Ombla, TE Plomin i TE Ploče.

    Od UNP/LPG-a prihvatljiviji je bioplin Ukapljeni naftni plin (UNP/LPG), suprotno rasprostranjenom vjerovanju, nije ekološki prihvatljiv energent jer emitira veće količine stakleničkih plinova od benzina novije generacije. Do korištenja UNP-a kao pogonskog plina za cestovna vozila došlo je jer se radilo u plinu koji nastaje kao nusprodukt rafiniranja nafte u proizvodnji cestovnih goriva, pa su industrije nafte u prodaji ovog goriva pronašle svoj interes. Upitani od strane građana o većoj eksploataciji i korištenju UNP-a kratko su istaknuli: "Korištenje UNP-a treba razlikovati od korištenja bioplina ili prirodnog komprimiranog plina kao ekološki prihvatljivijih goriva."

    Primarni izvori energije: Što učiniti kako bi se smanjila ovisnost?

    Kriza na naftnom i plinskom tržištu dovodi do tektonskih potresa nacionalnih ekonomija jer su plin i nafta najčešći oblici primarne energije. Zbog toga je potreba za promjenom primarnih energetskih izvora u bliskoj budućnosti najveća dilema globalne energetske sigurnosti, pa tako i hrvatske energetske sigurnosti. Najvažnije mjere za jačanje energetske sigurnosti su: smanjenje ovisnosti o samo jednom izvoru uvezene energije, povećanje broja dobavljača, iskorištavanje domaćih fosilnih izvora energije ili pak obnovljivih izvora energije te smanjenje ukupnih zahtjeva za energijom uvođenjem različitih mjera štednje i učinkovite potrošnje energije. Kukuriku koalicija planira smanjivati ovisnost Hrvatske o nafti i plinu kroz povećanje korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne i toplinske energije, ali i u smislu povećanja udio biogoriva u prometu. U tom smislu izjavili su sljedeće: "To planiramo postići izmjenom Energetske strategije RH, donošenjem Zakona o obnovljivim izvorima energije, donošenjem Karte OIE Hrvatske te implementacijom Trećeg EU energetskog paketa.".

    Smanjenje gubitaka električne energije u distribucijskim mrežama

    U Europskoj uniji gubici u električnim mrežama i vlastita potrošnja električne energije u elektranama toliki su da se za njihovo godišnje namirenje mora utrošti električna energija srazmjerna proizvodnji električne energije u Njemačkoj. Kada bi se u Europi gubici pokrivali samo iz njemačke proizvodnje, čitava godišnja proizvodnja išla bi na pokriće tih gubitaka! Za svijet u cjelini, trebala bi proizvodnja čitave Europske unije, da pokrije gubitke u svim svjetskim mrežama i vlastitu potrošnju svih svjetskih elektrana. To je nepovoljno, ali neizbježno, svojstvo električnih mreža i elektrana. Po pitanju te problematike istaknuli su sljedeće: "Hrvatski prijenos električne energije u smislu gubitaka energije ima približne gubitke onima u EU. Gubitke u distribucijskim mrežama ćemo smanjiti izgradnjom distribuirane proizvodnje električne energije i primjenom tehnologije naprednih elektroenergetskih mreža (SMART GRID)."

    Prodaja HEP-a te pitanje HE Ombla, TE Plomin i TE Ploče

    Kukuriku koalicija ne planira prodaju HEP-a, ali planira izdvojiti prijenos i distribuciju iz HEP-a u tvrtku u 100% vlasništvu države bez mogućnosti privatizacije jer se ovdje radi o 'prirodnom' državnom monopolu. "Smatramo da upravo obnovljivi izvori energije (OIE) pružaju velike prilike za gospodarski oporavak Hrvatske jer u realizaciji OIE projekata naša industrija ima veliku priliku za veću aktivaciju i sudjelovanje, znatno veću no prilikom realizacije tradicionalnih elektroenergetskih projekata. Osim koristi za okoliš te veće energetske samodostatnosti države, OIE imaju veliki ekonomski potencijal upravo zbog angažmana domaće industrije, znanja i tehnologije, ali i veliki socijalni potencijal jer dovode do zapošljavanja većeg broja ljudi. O svim ovim pozitivnim efektima OIE za razvoj države i društva u cjelini već smo govorili mnogo puta i upravu su zbog toga OIE u samoj 'špici' gospodarskog programa koalicije. U Kukuriku koaliciji računamo i na aktivno uključivanje HEP-a u projekte 'zelene energetike' te da HEP bude jedan od predvodnika gospodarskog oporavka države.", detaljno objašnjavaju.

    Na goruće pitanje izgradnje HE Ombla odgovorili su sljedeće: "Naglašavamo da su studija ekonomske isplativosti, kao i studija utjecaja na okoliš za ovaj projekt nedavno pokazale da projekt nije ni ekonomski racionalan, a ni ekološki prihvatljiv. Nedavne najave HDZ-ovih dužnosnika o prodaji tzv. tehničke vode iz HE Ombla arapskim zemljama tumačimo kao želju vladajućih stranaka da projekt HE Omble pokažu ekonomski isplativim. Stranke Kukuriku koalicije ne podržavaju projekte koji su upitni iz ekonomskih i ekoloških stajališta."

    Nedano je Kukuriku koalciji postavljeno pitanje je li podržavaju ugljen kao energent u budućoj TE Plomin blok 3 i hoće li, ako preuzmu vlast, veću pažnju dati na primjerice plin"?. O ovoj temi detaljno su se izjasnili istaknuvši: "Kukuriku koalicija zbog diverzifikacije energetskih izvora planira realizirati jednu TE na ugljen. Postoji mogućnost da će lokacija takve TE biti upravo Plomin. Naglašavamo da važnijim od energenta buduće TE na ugljen smatramo tehnologiju koja će se koristiti u toj elektrani. Kukuriku koalicija podržava modernizaciju postojećih termoelektrana, ali na način podizanja standarda zaštite okoliša. Aktualnom studijom utjecaja na okoliš za TE Plomin 3 se, prema informacijama s kojima raspolažemo, predviđa korištenje zastarjele tehnologije sagorijevanja ugljena, koja je za investitora jeftinija, ali je štetna za okoliš te zdravlje ljudi i životinja. S obzirom na činjenicu da Hrvatska 2013. godine ulazi u ETS sustav (trgovina emisijama CO2) cijena struje proizvedena ovako zastarjelom tehnologijom izjednačit će se sa cijenom struje iz plina, uz znatno gore posljedice po okoliš. Zbog toga, ukoliko investitor insistira na ugljenu kao energentu, nužno je studijom utjecaja na okoliš obvezati investitora na ugradnju okolišno prihvatljivijih tehnologija ugljena poput IGCC-a (Integrated Gasification Combined Cycle), odnosno tehnologije kombiniranog procesa s integriranim uplinjavanjem kojom se ugljen pretvara u sintetski plin iz kojeg se odstranjuju nečistoće prije izgaranja te se sve štetne emisije nastoji pretvoriti u koristan nusprodukt. Kod IGCC-a se toplina iz primarnog izgaranja odvodi u generator pare, što rezultira i većom učinkovitošću u odnosu na konvencionalne termoelektrane na ugljen."

    Nedavna izjava Branka Grčića, ekonomskog stratega Kukuriku koalicije, kojom je najavio izgradnju TE u Pločama izazvala je burnu reakciju u medijima. Tom prigodom izjavili su sljedeće: "Plan21 je otvoreni program što znači da Kukuriku koalicija prezentira građanima i građankama Hrvatske okvirna rješenja u 21. području u nadi da ćemo kroz dijalog doći do boljih rješenja. Došlo je dosta primjedbi na segment programa koji se tiče energetskih projekata pa će Plan21 zasigurno biti korigiran u ovom dijelu. U Kukuriku koaliciji planiramo realizaciju dvije TE na plin u Dalmaciji jer se dolaskom plinovoda stvaraju mogućnosti za realizaciju takvih projekata. Jedna od spomenutih elektrana mogla bi se graditi u blizini Splita, a druga u blizini Sinja jer su te lokacije optimalnije zbog plinovoda, no što su Ploče. Kukuriku koalicija ne planira graditi TE na ugljen u Pločama."

    Je li puna podrška obnovljivim izvorima energije ključni energetski aspekt za sve nas?

    U ovoj opširnoj kolumni analizirao sâm gotovo cjelovitu strategiju energetskog razvoja, zamišljenu od strane energetskih stručnjaka i stratega Kukuriku koalicije. Posebnu sâm pažnju obratio na obnovljive izvore energije obzirom na izrazitu kompleksnost razvoja tih projekata u Hrvatskoj pa se logičnim smatra što se energetska strategija ove koalicije bazira na tom aspektu. Izrazita podrška obnovljivim izvorima energije, ne pridavanje važnosti nuklearnoj energiji i djelomično pridavanje važnosti fosilnoj energiji znatan su iskorak u jačanju nacionalnog gospodarstva i konkurentnosti, razbijanju predrasuda o važnosti obnovljivih izvora energije, temeljitom dokazivanju buduće cjenovne nekonkurentnosti nuklearne energije i otvaranju nacionalnog eko-tržišta. Sve ovo, neovisno o vlasti koja će biti aktualna u narednom periodu, treba biti težištem budućeg gospodarskog razvoja u cijelosti. Obnovljivi izvori energije definitivno će preuzeti značajnu ulogu na energetskoj sceni dok će nuklearna i fosilna energija biti sve manje zastupljeni.

    Nafte i plina ima sve manje, Njemačka i Belgija svoje nuklearne elektrane ne gase isključivo radi opće sigurnosti već razloga nezaustavljivog rasta cijene urana na svjetskim tržištima... Nije li puna podrška obnovljivim izvorima energije ključni energetski aspekt za sve nas?
 
12/4/2011 - Detaljan pregled energetske strategije HDZ-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 02. prosinac 2011.
 
  • Piše: Tomislav Marjanović

    U aspektu energetike i zaštite okoliša, HDZ se u svojem programu oslonio na dvije ključne poruke: "Pouzdan, efikasan i održiv energetski sustav preduvjet je razvijenom i uspješnom gospodarstvu i gospodarskom razvoju." i "Održivi razvitak Republike Hrvatske moguć je jedino uz učinkovitu zaštitu i očuvanje prostora i okoliša.". Kao i u prošloj kolumni gdje sâm govorio o energetskim obećanjima Kukuriku koalicije, niti ovdje nije riječ o proklamiranju političke stranke već analizi predizbornog programa.

    U aspektu primarnih izvora energije, HDZ je u svojem programu posebno istaknuo izgradnju novih kapaciteta za skladištenje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, izgradnju LNG terminala i Jadransko-jonskog plinovoda, razvoj plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske posebno u Lici i Dalmaciji te izgradnju regionalnog plinovoda Kutina - Dobrovac i Kukuljanovo – Omišalj. U planu je dovršetak izgradnje HE Dubrovnik 2, izrada plana za izgradnju HE Vinodol 2, potom izgradnja Bloka C TE Sisak, početak izgradnje HE Ombla i gradnja zamjenskog bloka C TE Plomin, saznaje portal Croenergo.eu.
    Posebno su istaknuli i izgradnju HE Sava koju će obuhvatiti izgradnja HE Podsused, HE Prečko, HE Zagreb i HE Drenje. HDZ je u svojem programu istaknuo tzv. potprogram "Zeleni razvoj Hrvatske" koji obuhvaća između ostalog, zanimljivo, izradu Zakona o obnovljivim izvorima energije. O ovim i drugim pitanjima energetike i zaštite okoliša HDZ-ovog programa pogledajte u nastavku.

    Pouzdan, efikasan i održiv energetski sustav preduvjet je razvijenom i uspješnom gospodarstvu i gospodarskom razvoju. Cilj energetskog sektora u predstojećem razdoblju HDZ-a, ako dođe na vlast, bit će ostvariti sigurnu i konkurentnu opskrbu energijom proizvedenom u Republici Hrvatskoj, racionalnu i štedljivu upotrebu, te povećanje energetske učinkovitosti i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Izgradnja energetske infrastrukture bit će pokretač gospodarskih aktivnosti i zamašnjak razvoja novog doba industrijske proizvodnje. U programu navode: "Koristeći sredstva europskih fondova poticat ćemo otvaranje i razvoj hrvatskog tržišta energije i njegovu integraciju u unutarnje energijsko tržište Europske unije.".

    Tome su dodali: "U predstojeće četiri godine izgradit ćemo dodatne skladišne kapacitete za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata ovisno o regionalnoj potrošnji. Planiramo i osuvremeniti naftovodni sustav Janaf-a kroz projekte transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata."

    Planiranom izgradnjom LNG terminala i Jadransko-jonskog plinovoda, u HDZ-ov programu ističu da će Hrvatska postati regionalni lider u pripremi, a uskoro i u realizaciji povezivanja svih transportnih sustava na jugoistoku Europe.

    Plinsko povezivanje sa susjedima Nakon izgradnje interkonektora s Mađarskom i Slovenijom HDZ će nastaviti povezivanje plinskog sustava sa susjednim zemljama izgradnjom interkonektora s BiH, Srbijom, Crnom Gorom i novog interkonektora sa Slovenijom, te time u potpunosti osigurati, kako navode, "stabilnu opskrbu hrvatskog tržišta plina i postati transportni koridor od sjevera prema jugu i istoka prema zapadu.".

    Zamišljen je i nastavak provedbe plana razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske posebno u Lici i Dalmaciji, te izgradnja regionalnog plinovoda Kutina - Dobrovac i Kukuljanovo – Omišalj. Potom izgradnja hidroelektrane Senj i Kosinj koje su planirane kao akumulacijske elektrane koje će omogućiti stvaranje energetskih uvjeta u mreži za priključenje i regulaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

    "Sve naše hidroelektrane osposobit ćemo za rad u vršnom režimu proizvodnje pri čemu planiramo revitalizirati sve postojeće hidroelektrane. Revitalizacija hidroelektrana pokreće hrvatsko gospodarstvo koje može samostalno izvesti 70 do 90% potrebnih radova koristeći domaću hrvatsku industriju u isporuci opreme za revitalizaciju.". Također, u planu je dovršetak hidroelektrane Dubrovnik 2, a pripremila bi se i izgradnja HE Vinodol 2 kao crpne, reverzibilne elektrane nužne za izgradnju regulacijskih mehanizama u elektroenergetskom sustavu.

    HDZ je najavio i izgradnju Bloka C termoelektrane Sisak koja će od 2013. godine, prema planu, proizvoditi oko 1,5 TWh godišnje. Dovršili bi i revitalizaciju HE Zakučac, te započeli izgradnju HE Ombla i gradnju zamjenskog Bloka C termoelektrane Plomin.

    Projekt "hidroelektrane na Savi" "Projekt izgradnje hidroelektrane na Savi već je pokrenut kao multidisciplinarni i višenamjenski projekt. Projekt je regionalnog karaktera zbog regulacije toka rijeke Save sa Slovenijom. Projekt obuhvaća izgradnju HE Podsused, HE Prečko, HE Zagreb i HE Drenje."

    Za poticanje izgradnje crpnih elektrana HDZ bi uveo i novu poticajnu tarifnu kategoriju za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

    Program HDZ-a nije jednoznačno odredio rješavanje problematike obnovljivih izvora energije ali su naveli kako planiraju daljnji razvoj takvih projekata. U tom smislu navode: "Time ćemo omogućiti energetsku samodostatnost prvenstveno hrvatskih otoka, a posebno kombinaciju fotonaponskih elektrana s crpnim, reverzibilnim hidroelektranama i elektranama na drvnu biomasu."

    Prvenstveno za otoke, ali i za cijelu Hrvatsku, HDZ priprema razvoj malih distribuiranih obnovljivih elektrana (solarne, vodikove gorive ćelije) te priključenje istih u HEP-ov distribucijski sustav.

    HDZ najveću moguću važnost u svojem programu pridaje tzv. Zelenom razvoju Hrvatske. S tim u skladu donijeli bi posebni Zakon o obnovljivim izvorima energije, te bi i financijski posebno poticali proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput vjetra, vodne energije, biogoriva i sunca.

    Kao zaključak o temi obnovljivih izvora energije naveli su: "U sljedećem mandatnom razdoblju ćemo kroz poticajni zakonodavni okvir omogućiti izgradnju 400 MW novih proizvodnih kapaciteta u sustavu obnovljivih izvora energije."

    Posebno su istaknuli ukidanje Zakona o privatizaciji HEP-a početkom 2010. godine. Navedeno se odnosi na omogućavanje ulaska domaćih i stranih investitora u sektor energetike, ali po principu nove izgradnje, a ne prodaje postojećih infrastrukturnih energetskih objekata i kompanija.

    Održivi razvitak Republike Hrvatske moguć je jedino uz učinkovitu zaštitu i očuvanje prostora i okoliša.

    "Zeleno gospodarstvo" HDZ-a

    "Ciljevi zaštite okoliša su očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa, unapređivanje upravljanja okolišem, integracija okoliša u druge sektore (turizam, energetiku, industriju, poljoprivredu, šumarstvo, rudarstvo i prostor), uspostava cjelovitog sustava praćenja stanja okoliša i uključivanje javnosti u procese donošenja odluka o okolišu", navode u HDZ-ovom programu.

    "Stoga će Hrvatska demokratska zajednica, ako dođe na vlast, usmjeriti razvoj države prema "zelenom gospodarstvu" pokretanjem proizvodnje i investicijskog ciklusa u Hrvatskoj uglavnom utemeljenog na programima i zahtjevima zaštite okoliša", stoji u potprogramu pod nazivom "Zeleni razvoj Hrvatske".

    Program "Zeleni razvoj Hrvatske" je program, kako ističu, razvoja proizvodnje i zapošljavanja koji podrazumijeva ulaganja u izgradnju sustava gospodarenja otpadom, u zaštitu voda, u obnovljive izvore energije, zeleni promet, u ekološku poljoprivredu, u šumarstvo, održivi turizam, kao i energetski učinkovitu gradnju. Provedba ovog Programa zamišljena je u suradnji s nadležnim ministarstvima te ostalim institucijama.

    Programom je predviđeno da velika ulaganja iz EU fondova u zaštitu okoliša ujedno budu ulaganja u tehnološki razvoj, unapređenje proizvodnje, povećanje zapošljavanja i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Kako ističu, program "Zelenog razvoja Hrvatske" dao bi posebni značaj znanstveno-razvojnim istraživanjima i transferu tehnologija i jamčio bi konkurentnost hrvatskog gospodarstva na europskoj i svjetskoj razini.

    "Proteklih godina napravili smo velike pomake, modernizirali zakonodavstvo, uspostavili informacijski sustav u zaštiti okoliša, te pojačali uključenost javnosti i nevladinih udruga u zaštitu okoliša. Pored novih propisa vezanih uz gospodarenje otpadom, u potpunosti je zabranjena uporaba tvari koje oštećuju ozonski sloj, započeli su intenzivni radovi na obradi otpadnih voda i izgradnji kanalizacijskih sustava, a poseban napredak napravljen je u upravljanju posebnim kategorijama otpada."

    "Naš najveći izazov ostaje daljnje poboljšanje sustava gospodarenja otpadom. Dovršit ćemo izgradnju tri započeta županijska centra za gospodarenje otpadom te započeti i do 2018. izgradit ćemo još trinaest novih županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom ukupne vrijednosti od oko 800 milijuna eura (od čega oko 500 milijuna iz EU fondova). Sanirat ćemo i zatvoriti sva postojeća i ilegalna odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj do kraja 2018. godine."

    Bitna pretpostavka za održivi razvitak prostora Republike Hrvatske je kvalitetan sustav prostornog uređenja. Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisana su pravila uređenja prostora s intencijom njegove zaštite i održivog gospodarenja, a osobito su propisane mjere kontrole i očuvanja obalnog i otočnog područja od neprimjerene izgradnje.

    HDZ se pozvao na donošenje prostornih planova županija, gradova i općina, te prostornih planova područja posebnih obilježja (nacionalni parkovi, parkovi prirode i druga). Za sljedeći mandat najavili su izradu nove Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. U programu su naveli kako će izraditi i novi Akcijski plan za zaštitu Jadranskog mora, priobalja i otoka kako bi dodatno ojačali održivo gospodarenje, očuvanje morskih eko-sustava od svih izvora onečišćenja i potaknuli razvoj gospodarskih djelatnosti, osobito turizma na ekološki održiv način.

    Programom su na sveobuhvatan način popisane sve predviđene investicije koje HDZ, ako dođe na vlast, namjerava realizirati. Propagiranjem programa "Zeleni razvoj Hrvatske" je vidljivo pridavanje važnosti obnovljivim izvorima energije, ali nije jednoznačno određeno hoće li se i na koji način riješiti mnogi zakonodavni i proceduralni problemi vezani uz primjerice stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije, povećanje kvote primjerice solarne energije u ukupnoj kvoti obnovljivih izvora energije gdje se takva proizvodnja potiče i slično. Planovi oko primarnih izvora energije, točnije izgradnje skladišnih kapaciteta za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata i druge teme nisu "inovacija" političkog programa već su posljedica ispunjenja zakonodavnih obveza iz pretpristupnog procesa Hrvatske Europskoj uniji. Zanimljivo je kako u programu ni jednom riječju nije spomenuta nuklearna energija, točnije planovi za nove nuklearne kapacitete. Vama dragi čitatelji ostavljamo da procijenite kvalitetu ovog programa i ocijenite buduće stanje energetike ako HDZ dođe na vlast.
 
12/4/2011 - Energetska politika razvoja Hrvatske kako je vidi HSLS
Izvor - Poslovni dnevnik, 02. prosinac 2011.
 
  • Piše: Tomislav Marjanović

    Na prijedlog kolege iz HCOIE napravio sâm analizu energetske politike HSLS-a, kao dijela gospodarskog (predizbornog) programa ove stranke. Zapravo, ovo se čini ispravnim nastavkom dosad objavljenih članaka o energetskim strategijama drugih političkih strana, piše predsjednik Saveza energetike Zagreb Tomislav Marjanović za Croenergo.eu. Ova stranka proklamira rješenja po pitanjima INA-e, HEP-a, Jadranskog naftovoda i Plinacroa, a oslonila se i na obnovljive izvore energije.

    Iako je liderstvo Darinka Kosora, predsjednika stranke, ojačano javnosti poznatim menadžerskim "provokacijama" Velimira Sriće, ova stranka kao svoj veliki komunikacijski adut koristi povratak Dražena Budiše. Primjećujem kako prema javnosti HSLS komunicira samo energetsku politiku, dok okolišna ostaje u drugom planu. HSLS se dotaknuo naše najveće energetske kompanije - INA-e ističući: "Glavni energetski subjekti na kojima se temelji energetski sustav RH su INA Industrija nafte d.d., koja pokriva oko 60% i Hrvatska elektroprivreda d.d., koja pokriva oko 30% ukupne energetske potrošnje u RH. INA pokriva oko 80% tržišta veleprodaje naftnih derivata u RH te više od 60% tržišta maloprodaje, benzinskih postaja, koje je potpuno liberalizirano te je postalo obična gospodarska djelatnost. Isto tako, INA ostvaruje značajan prihod od proizvodnje nafte i plina na području RH, a plaća vrlo nisku koncesijsku naknadu od samo 5% dok se uobičajene naknade u industriji kreću na razini 12% od vrijednosti ukupno proizvedenih količina nafte i plina".

    HSLS kao oslonac vidi Inu, HEP, Janaf... U svojoj programskoj strategiji HSLS je, u pogledu INA-e, naveo sljedeće: "RH ćemo osigurati utjecaj u upravljanju INA-om, sukladan njezinom vlasničkom udjelu. Nedopustivo je, kao što je trenutačno slučaj, da MOL rukovodi kompanijom kao da je njegova podružnica, a RH, iako ima samo za 2% manji udio od MOL-a, ostvaruje samo simbolički utjecaj donošenja odluka.". HSLS predlaže donošenje zakona kojim će se privremeno od pravomoćnog okončanja započetih kaznenih postupaka onemogućiti stjecanje više od 49% vlasništva u INA-i. Također, njihova je namjera povećanje koncesijskih naknada s 5% na 12,5% po uzoru na Europsku uniju što će, prema njihovim navodima, generirati dodatni prihod od cca. 500 milijuna kuna godišnje. Kao zaključak o pitanju INA-e, namjera im je napraviti analizu ukupnog poslovanja INA-e, utvrditi pravo stanje u kojem se kompanija nalazi te ubrzano dovršiti modernizaciju INA-inih rafinerija, uz poseban naglasak na započinjanju i dovršenju modernizacije rafinerije u Sisku. HSLS se u svojem programu dotaknuo i pitanja HEP-a. Tom prigodom istaknuli su sljedeće: "Dovršit ćemo proces restrukturiranja u skladu sa trećim energetskim paketom EU, na način da se uvede transparentno poslovanje između pojedinih članica Grupe.

    Nakon provedenog restrukturiranja HEP-a usvojit ćemo mjere socijalne politike kojima će se zaštititi socijalno ugrožene kategorije stanovništva na način da se socijalno ugroženim kategorijama stanovništva podmiruju troškovi električne energije do 1.000 kWh godišnje. Paralelno s izmjenama propisa omogućit ćemo HEP-u tržišno formiranje cijena energije. Potaknut ćemo investicijski ciklus u elektroenergetskom sektoru uz ustrajanje na obaveznoj primjeni pravila struke prilikom odabira projekata spremnih za provedbu te raspisivanje potrebnih natječaja za odabir partnera. Isključivi model financiranja bit će privatno ulaganje kapitala u nove energetske objekte ili javno-privatno partnerstvo.".

    U pogledu Jadranskog naftovoda, HSLS je istaknuo kako neće dozvoliti smanjenje udjela RH u vlasništvu JANAF-a ispod 75% + jedna dionica. Namjera im je podržati prezentirane razvojne planove JANAF-a, a svaki razvojni projekt namjeravaju prezentirati stručnoj i široj javnosti kako bi se ocijenila njihova opravdanost, isplativost i sukladnost energetskim interesima RH. HSLS se u svojem izbornom programu dotaknuo i Plinacro-a ističući: "U cilju stvaranja povećane sigurnosti u opskrbi plinom, pored postojećeg podzemnog skladišta plina Okoli, osigurat ćemo izgradnju dodatnih skladišnih kapaciteta na lokaciji Grubišno polje te na eventualnim drugim odgovarajućim potencijalnim lokacijama."

    Obnovljivi izvori energije Posebno zanimljiv dio predizbornog programa odnosi se na obnovljive izvore energije. Ponajprije zato što, osim ukazivanja na kompleksnu administrativnu proceduru, nije prepoznao glavne probleme i ponudio konkretnija rješenja. Dakle, što se OIE tiče, u programu stoji sljedeće: "Donijet ćemo Strategiju iskorištavanja i razvoja OIE kojom bi se RH opredijelila za točno određene vidove OIE, sukladno njihovom sveukupnom potencijalu na teritoriju RH. Strategija mora uključivati ne samo procjenu potencijala OIE, već i okvirnu mogućnosti priključka na energetsku mrežu, čime bi se definirala kvota projekata OIE, koji bi mogli biti priključeni na mrežu, odnosno, koji bi mogli steći status povlaštenog proizvođača OIE te ciljeve i načine zaštite okoliša čime bi se omogućilo investitorima i prostornim partnerima lakše i svrsishodnije lociranje projekata OIE. Osim osiguravanja ekonomskih poticaja u vidu povlaštene cijene otkupa električne energije proizvedene iz OIE, investitorima ćemo osigurati i značajnije porezne olakšice, subvencije za zapošljavanje, pomoć pri prekvalifikaciji radnika i sl.". Temu obnovljivih izvora energije zaključili su sljedećim: "Kreirat ćemo transparentan zakonodavni okvir i pojednostaviti administrativne procedure što će potaći investicije u OIE.".

    Zanimljivo za kraj, gospodarski program HSLS-a nije se dotaknuo teme okolišne politike i problema vezanih uz zaštitu i očuvanje okoliša što se zapravo čini vrlo čudnim jer su energetika i zaštita okoliša u obostranoj ovisnosti.
 
12/4/2011 - Srbiji i Crnoj Gori prijete redukcije, ali ne i Hrvatskoj
Izvor - Poslovni dnevnik, 02. prosinac 2011.
 
  • Za razliku od Srbije, a posebno Crne Gore, kojima zbog dugotrajne suše prijeti otežana opskrba strujom, Hrvatska zbog miksa energetskih izvora nije u takvim problemima. U HEP-u navode da je zbog nepovoljne hidrološke situacije proizvodnja električne energije u hrvatskim hidroelektranama u prvih 11 mjeseci za 16 posto niža od planirane.

    No Hrvatska elektroprivreda osigurala je dovoljne količine električne energije za sigurnu opskrbu jer se razlika između planirane i ostvarene proizvodnje u hidroelektranama nadomješta pojačanom proizvodnjom u termoelektranama i kupnjom na tržištu, kažu u HEP-u. U Crnoj se Gori pak ozbiljno razmišlja o redukcijama.
    Naime, zbog najveće suše u posljednjih šezdesetak godina dotoci vode u crnogorskim hidroelektranama spali su na najnižu razinu tako da je proizvodnja struje na najnižoj razini u povijesti. Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) zatražila je povećanje cijena električne energije i smanjenje potrošnje.
    Za sada je izvjesno da će struje biti do 12. prosinca, a nakon toga moguća su i poskupljenja i redukcije. Ako se situacija ne popravi, početkom 2012. Crnoj Gori prijeti strujni kolaps. Lančano se ovaj problem prelio i na najveću crnogorsku proizvođačku tvrtku, Kombinat aluminija Podgorica, kojoj su smanjene isporuke struje, što uz krizu koja vlada već neko vrijeme u toj tvrtki može imati dalekosežne posljedice za tamošnje gospodarstvo. U susjednoj pak Srbiji unatoč najlošijim hidrološkim prilikama u posljednjih osam desetljeća ne prijeti redukcija u potrošnji struje, pod uvjetom da ne dođe do kvarova u proizvodnim kapacitetima na ugljen. To su potvrdili Petar Škundrić, savjetnik u srpskom ministarstvu za energetiku, i Dragomir Marković, glavni direktor Elektroprivrede Srbije. Opasnost od redukcije otklonjena je pravovremenim ugovorom o uvozu struje iz Bugarske, jedine balkanske zemlje koja tog energenta ima za izvoz. Zbog slabog dotoka rijeka srpske hidrolektrane u iduća dva mjeseca neće moći isporučivati planiranu količinu struje zbog čega je rad termoelektrana povećan za 15 posto. To je postignuto zahvaljući ovogodišnjem ulaganju 600 milijuna eura u remont postrojenja za proizvodnju struje.
 
12/4/2011 - Mravak se nagodio s Uskokom: godina i pol zatvora za traženje mita u ime HDZ-a
Izvor - Vjesnik, 29. studeni 2011.
 
  • Bivši direktor HEP-a Ivan Mravak sklopio je u ponedjeljak ujutro, kako neslužbeno doznajemo, nagodbu s Uskokom priznajući da je 2007. po nalogu tadašnjega glavnog rizničara HDZ-a Mladena Barišića za HDZ pribavio 600.000 kuna u zemjenu za zatvorsku kaznu od jedne godine i šest mjeseci. Premda izravno nije riječ o slučaju Fimi media, to je predmet koji je izravno vezan uz Fimi mediju.

    Nagodbom s Mravkom Uskok je zapravo dobio prvu osobu koja će se, nakon što je osuđena u drugom predmetu, pojaviti kao svjedok tužiteljstva u slučaju Fimi media. Riječ je o slučaju Monting PIM u kojemu je Mravak bio osumnjičen da je zajedno s direktorom HEP proizvodnje Petrom Čubelićem te članom Uprave HEP-a Željkom Kljakovićem Gašpićem u rujnu 2007. od čelnika zagrebačke tvrtke Monting PIM Ante Matića i Ljube Bušića zatražio i primio 600.000 kuna mita za poslove gradnje pogona termoelektrana. Podmićivanje je 'pokriveno' kroz anekse osnovnog ugovora s HEP-om te izvantroškovničke radove.

    Kako također neslužbeno doznajemo, Matić i Bušić su se već ranije nagodili s Uskokom za uvjetne kazne budući da su bili davatelji, a ne primatelji mita, što je blaža kvalifikacija. Nedugo nakon uhićenja Bušić je na ispitivanju u Uskoku rekao da nije riječ o klasičnom mitu, nego je novac zatražen kao donacija HDZ-u. Ubrzo je istu priču potvrdio i Mravak rekavši da je sve od njega zatražio Barišić, a nakon što je uhićen u jesen 2010. godine, čitavu stvar je potvrdio i sam Barišić rekavši da je 600.000 kuna predao Ivan Mravak.

    Istraga je prije nekoliko mjeseci najprije jedno vrijeme bila spojena sa slučajem Fimi media, no nedavno je Uskok protiv Mravka, Čubelića, Kljakovića Gašpića, Bušića i Matića podignuo zasebnu optužnicu u kojoj ih se izrijekom tereti da su pribavili 600.000 kuna u korist HDZ-a. Istodobno, ta transakcija navedena je kao dio istražnog naloga protiv Ive Sanadera, ali i pravne osobe HDZ-a u slučaju Fimi media.

    Zanimljivo je i da je čitav slučaj otkriven nakon Mravkove smjene budući da je Čubelić, inzistirajući na tome da se poslovi s Monting PIM-om nastave, kao i plaćanje provizije, sa svime upoznao novog predsjednika Uprave Lea Begovića.

    Ovaj je, pak, shvativši o čemu je riječ, naizgled pristao na nastavak poslova, no zapravo se obratio Uskoku i snimao razgovore s Čubelićem. Nakon nagodbe u ponedjeljak, teško da će išta drugo preostati i Čubeliću i Kljakoviću Gašpiću, a nagodbu bi uskoro trebalo formalizirati i optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu. Naime, prema novom zakonu o kaznenom postupku, sud je dužan jedino provjeriti jesu li uvjeti nagodbe zakoniti i jesu li dogovorene kazne u zakonskom rasponu te ih, ako jesu, mora potvrditi.
 
12/4/2011 - EBRD kreditira HEP sa 123 milijuna eura za HE Ombla
Izvor - Vjesnik, 25. studeni 2011.
 
  • EBRD pomaže Hrvatskoj u razvoju vlastitih obnovljivih izvora energije odobravanjem sindiciranog kredita od 123,2 milijuna eura Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za izgradnju hidroelektrane Ombla, izvijestili su u petak iz te banke.

    Gradnja novog postrojenja za proizvodnju energije kapaciteta 68 megavata pomoći će Hrvatskoj da unaprijedi svoju energetsku sigurnost, te diverzificira svoje primarne izvore energije. Istodobno, gradnjom te hidroelektrane omogućit će se veće količine pitke vode za grad Dubrovnik, kažu u Europskoj banci za obnovu i razvoj.

    Odlučivši se podržati taj projekt, banka je upoznata s izazovima vezanim uz pitanja zaštite okoliša koja su utvrđena tijekom dubinskog snimanja i javnih konzultacija u pripremi projekta, kao i s primjedbama što su ih iznijeli predstavnici nevladinih organizacija.

    Zato u EBRD-u najavljuju da će usko surađivati s HEP-om kako bi se projekt proveo u skladu s hrvatskim zakonima i relevantnim direktivama EU-a. Pritom naglašavaju da će se izraditi dodatna studija biološke raznolikosti, vezano uz moguće utjecaje postrojenja na integritet i ciljeve očuvanja predloženih prirodnih lokaliteta, objedinjenih pod nazivom Natura 2000, te pripremiti plan upravljanja biološkom raznolikošću. Novac iz kreditne linije namijenjen gradnji neće biti aktiviran dok se ne izradi zadovoljavajuća studija i dok se plan upravljanja biološkom raznolikošću ne usuglasi s HEP-om, ističu u EBRD-u.

    Prema njihovim riječima, od ukupnog iznosa kredita EBRD je osigurao 80 milijuna eura, a ostalih 43,2 milijuna eura sindiciraju komercijalne banke.

    »Imajući na umu sve izazove tehničke prirode i one u pogledu očuvanja okoliša, ipak vjerujemo da je tvaj projekt važan za daljnji razvoj hrvatskih kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao i da donosi značajni boljitak za stanovnike Dubrovnika. Usredotočeni smo na osiguravanje provedbe projekta u skladu s našim prihvaćenim Akcijskim planom zaštite okoliša i društva«, rekla je Nandita Parshad, direktorica EBRD-ova energetskog sektora.

    Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović ističe zadovoljstvo obnavljanjem poslovnih odnosa s EBRD-om kroz taj energetski projekt. »Drago nam je da je EBRD prepoznao HEP kao partnera i podržao izgradnju HE Ombla«, rekao je Begović.
 
12/4/2011 - Ekološke udruge protiv EBRD-ova kredita za HE Ombla
Izvor - Slobodna dalmacija, 24. studeni 2011.
 
  • Europska banka za obnovu i razvoj kreditira uništenje krškog ekosustava rijeke Omble, poruka je 11 udruga civilnog društva nakon što je EBRD Hrvatskoj elektroprivredi odobrila kredit od 123 milijuna eura za izgradnju HE Ombla u Dubrovniku.

    Mreža ekoloških udruga iz Hrvatske i inozemstva podsjeća kako je projekt HEP-a proteklih mjeseci doživio niz kritika zbog pogubnog utjecaja na okoliš, te ekonomske neisplativosti.

    - HEP očito želi dobiti sve dozvole prije nego Hrvatska uđe u EU, kako ne bi morali primjenjivati EU stadarde zaštite okoliša i prirode, ali je nevjerojatno da EBRD, koja je primarno javna europska institucija odobrava projekte koji ne ispunjavaju EU standarde i krše hrvatske zakone – negoduju ekolozi koji smatraju kako su osim ulaska Hrvatske u EU, drugi razlog žurbe parlamentarni izbori u Hrvatskoj, kao i činjenica da je opozicija najavila zaustavljanje projekta HE Omble ako budu izabrani.

    - Stoga HEP ubrzavanjem procesa dobivanja dozvola želi projekt dovesti u što daljnju fazu, kako bi odustajanje od njega bilo otežano – uvjereni su ekolozi.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design