|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 1/29/2011 - Zbog TLM-ova dogovora s HEP-om porasli apetiti Diokija, a u HUP-u ih podržavaju | | Izvor - Poslovni dnevnik, 27. siječnja 2011. | | | - Mijenjanje Zakona o tržištu električne energije, kojim se omogućava isporuka struje mostarskom Aluminiju zbog važnosti njegove sirovine za šibenski TLM, probudila je i apetite za specijalnim statusom u nabavi struje i kod drugih gospodarstvenika. Takvu inicijativu prema Vladi uputio je kroz razgovor za Novi list i predsjednik Uprave Diokija Vatroslav Sablić. Iako je riječ o posve različitim slučajevima, a k tomu je zbog pregovora s HEP-om Dioki na koncu ostao veliki dužnik za struju, te je njegov vlasnik Robert Ježić i u istražnom zatvoru zbog optužbi da mu se pogodovalo, Sablić sada namjerava tražiti poseban tretman i za Dioki, kao proizvodno i izvozno orijentiranu tvrtku.
Hoće poseban tretman
"Proizvodno i izvozno orijentirana poduzeća trebaju imati otvorenu komunikaciju s Vladom i ona nam treba pomoći na legalan i transparentan način. Ne treba kopirati isto rješenje za TLM, već svaku tvrtku koja je zbog gospodarske krize ušla u teškoće promatrati na drugačiji način", kazao je Sablić. U Vladi, kako se čuje, konkretne prijedloge iz Diokija još nisu primili, no slične je najave svojedobno davao i vrh Hrvatske udruge poslodavaca. Točnije, još od plinske krize prije dvije godine, no ni na kasnije slične inicijative nije bilo reakcija. "I dalje smatramo da bi preferencijalnu cijenu trebalo osigurati i za plin i za struju za određene strateški važne industrije kod kojih cijena energije značajno sudjeluje u cijeni proizvoda, no stvar je političke odluke da se tim pravcem krene i utvrdi kome i po kojim kriterijima će se na taj način poticati razvoj", kaže Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a.
Stručnjaci protiv
Stručnjaci iz područja energetike nisu, međutim, odveć skloni takvim rješenjima. Prije svega, pojašnjavaju kako povlaštena cijena koju će imati i Aluminij, nije preferencijalna cijena. HEP će Aluminiju isporučivati struju po cijeni koju imaju drugi veliki gospodarski subjekti u Hrvatskoj, a koja je u odnosu na kućanstva povlaštena. HEP, ili sutra neki drugi operater, će pri tome ostvarivati zaradu. No, za potporu izvoznom sektoru država, smatra jedan naš sugovornik iz energetskog sektora, ima mogućnost potporu pružiti kroz druge mehanizme, kao što uostalom i EU to čini. Davanje povoljnije cijene u tu svrhu bio bi svojevrsni povratak u socijalizam. "Hrvatska nema višak energije kao Island, nego je sve više uvozi i tu razliku, ako bi se pristupilo davanju manje cijene jednom krugu korisnika, moralo bi se nadomjestiti većom cijenom drugim korisnicima", dodaje.
SDP: Traže pogodne tarife
Slavko Linić najavio je jučer da će SDP zatražiti pogodne tarife i za ostale gospodarske djelatnosti, što bi Vlada i HUP trebali definirati, uz potvrdu Sabora. Vlada s cijenom električne energije mora voditi gospodarsku politiku, poručio je.
| | | | 1/29/2011 - Đaković, Ingra, Končar i Konstruktor u igri za Omblu | | Izvor - Bussines.hr, 26. siječnja 2011. | | | - Gradnja hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika jedan je od nekoliko ključnih državnih investicijskih projekata čija bi realizacija trebala početi u prvom kvartalu ove godine.
Posrijedi je jedan od rijetkih konkretnih projekata među 30-ak predstavljenih vezanih uz energetiku čija realizacija nije na klimavim nogama, već je početak gradnje najavljen za ovu godinu. Novac je već osiguran i, kako je sada poznato, oko 13 posto potrebne svote za objekt vrijedan oko 130 milijuna eura osigurat će HEP, a ostatak će se namaknuti kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji je pred potpisivanjem.
HEP je prije 10-ak dana objavio i opću obavijest o nabavi kao dio pripremne faze gradnje. Iako će se, na temelju te obavijesti, potencijalni izvođači i isporučitelji opreme birati na međunarodnom javnom nadmetanju, a obavijest je, osim na internetskim stranicama HEP-a, objavljena i na web EBRD-a, taj će posao nesumnjivo biti vrlo zanimljiv hrvatskim tvrtkama koje su se dosadašnjim poslovima, iskustvom i referencama već dokazale na sličnim objektima.
Đakovićeva oprema
Jedna od njih je i Đuro Đaković holding, čiji nam je predsjednik Uprave Zdravko Stipetić potvrdio da njegova tvrtka nikad dosad nije vodila kompletnu gradnju hidroelektrane, no ima iskustvo i dobre reference u proizvodnji čeličnih komponenti i opreme za energetske objekte, posebno hidromehaničke opreme i cjevovoda, te da će svojom ponudom nastojati biti prisutni kod ponuđača kompletnog posla. Uz bogato iskustvo u projektiranju, proizvodnji i montaži opreme i dijelova za energetska postrojenja te nadzora gradnje sličnih objekta u zemlji i inozemstvu, Đuro Đaković sudjelovao je i u opremanju termoelektrane Plomin II te termoelektrane-toplane Zagreb Zapad.
Činjenica da je buduća podzemna hidroelektrana na Ombli iznimno zahtjevan projekt, jer će većina građevinskih radova, kao i montaža opreme i dijelova biti izvedeni pod zemljom, nije pokolebala vodstvo Ingre, koje je također potvrdilo da im je Ombla vrlo zanimljiv „zalogaj“ nakon što su prošle godine uspješno odradili projekt gradnje hidroelektrane Lešće.
„S obzirom na to da Ingra ima brojne reference iz područja gradnje energetskih objekata, očekivano je da će se s partnerima javiti na natječaj“, potvrdio nam je voditelj odnosa s javnošću Ingre Vladimir Čeliković. Ipak, odbio je precizirati na koje partnere Ingra računa u tom poslu.
Žderić zainteresiran
Još jedna tvrtka s iskustvom u gradnji podmorskih i podvodnih objekata, ali i zahtjevnijih podzemnih građevina i infrastrukturnih objekata u Hrvatskoj, susjednim zemljama i na Bliskom istoku, splitski Konstruktor, također vidi dobru priliku u spomenutom projektu.
Generalni direktor Konstruktora Željko Žderić ne krije da je zainteresiran za taj posao. Da će sudjelovati na javnom nadmetanju kao izvođač građevinskih radova, potvrđeno nam je u splitskoj tvrtki.
Slične je namjere potvrdio i predsjednik Uprave koncerna Končar Darinko Bago na proslavi 90. obljetnice tvrtke. No, kako će nadmetanje biti međunarodno, a gradnja HE Ombla je baš zbog zahtjevnosti i specifična zahvata u okoliš svojevrstan izazov i za građevinare i proizvođače opreme, nadmetanje će nesumnjivo privući velik broj potencijalnih ponuđača iz zemlje i inozemstva pa će konkurencija biti vrlo oštra.
| | | | 1/29/2011 - Laburisti: Škegro je siva eminencija svih proturadničkih poteza Vlade i vjeran zastupnik tajkuna | | Izvor - Poslovni dnevnik, 21. siječnja 2011. | | | - Hrvatski laburisti danas su, reagirajući na najave savjetnika premijerke Borislava Škegre "o novoj privatizaciji", upozorili kako Hrvatskoj prijeti totalna rasprodaja i potpuni gubitak privrednog, a potom i političkog suvereniteta.
"Nakon što se rasprodaju HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, uz rasprodane banke, telekomunikacije i medije, zaboravite na radnička prava, zaboravite na političke slobode i demokraciju", poručuju u priopćenju Hrvatski laburisti i tvrde da će od toga u konačnici "profitirati strane banke, investicijski fondovi i tajkuni te politika koja im služi". Tvrdnju o državi kao lošem gospodaru smatraju izgovorom za rasprodaju nacionalnog bogatstva i ocjenjuju da je samo nesposobna vlast loš gospodar.
"Škegro Vladu savjetuje – a Vlada, kao bespogovorni poslušnik kapitalista, savjete prihvaća – da se rasproda sve što vrijedi. I to odmah. Rasprodati ćemo, kaže Škegro, HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, HAC, sve gradske holdinge itd. Ova je hrvatska vlast odlučila ići do kraja te Hrvatskoj ostaviti jedino – ime", stoji u priopćenju.
Ocjenjuju da je "ovo godina totalne rasprodaje koju je najavio Borislav Škegro, savjetnik premijerke Kosor za gospodarstvo, siva eminencija svih proturadničkih poteza Vlade te vjeran zastupnik tajkuna". "Čime ćemo u budućnosti upravljati? Ničime. Ostali smo '90-ih i prvog desetljeća 2000. bez banaka, bez medija, bez Ine, bez telekomunikacijskih i mnogih drugih profitanilnih tvrtki. Sada pak Škegro najavljuje da će Vlada Jadranke Kosor, prije nego što napusti brod koji tone, rasprodati ono što se rasprodati ne smije: šume, elektroprivredu, ceste pa i – vodu", navode Hrvatski laburisti.
"Ovdje se ne radi samo o gospodarskim pitanjima nego i o pitanju suvereniteta Hrvatske. Gospodarski smo suverenitet izgubili kada smo uništili industriju i tržište široke potrošnje prepustili stranim trgovačkim lancima. Financijski smo suverenitet izgubili rasprodajom banaka koje smo na teret naroda prije toga sanirali. Energetski suverenitet smo izgubili prodajom dijela Iine i predajom upravljačkih prava strancima. Monetarni suverenitet gubimo deviznom kaluzulom. Rasprodajom po najavi savjetnika premijerke gubimo ono malo suvereniteta kojeg nam je ostalo", zaključuju u priopćenju Hrvatski laburisti.
| | | | 1/29/2011 - VLADA PREDSTAVILA PROJEKTE Kosor o Škegrinu prijedlogu: HEP sigurno nećemo prodavati; Milanović: To je popis želja | | Izvor - Slobodna dalmacija, 20. siječnja 2011. | | | - Nove mjere za poticanje stanogradnje, privatizacija nekih preostalih javnih poduzeća, te poboljšavanje postojećih kreditnih modela A i B za likvidnost i investicije preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj – prve su ovogodišnje nove mjere koje je premijerka Jadranka Kosor najavila na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak.
Ni o jednoj od tih mjera predsjednica Vlade nije htjela detaljnije govoriti, osim što je naglasila kako se neće ići u privatizaciju Hrvatske elektroprivrede.
Na pitanje hoće li se, kako je to predložio Borislav Škegro, njen ekonomski savjetnik, privatizirati Hrvatske šume i Hrvatske vode, Jadranka Koros nije izravno odgovorila, već je kazala kako se radi o političkim odlukama koje se donose na razini vladajuće koalicije.
„Borislav Škegro nije sa mnom razgovarao o tom problemu prije nego li je dao intervju jednom tjedniku u kojem je iznio te stavove, ali u Vladi razmišljamo o nastavku privatizacije javnih poduzeća. No, neće se raditi o rasprodaji poduzeća“, dodatno je odgovorila predsjednica Vlade na pitanje novinarke što misli o Škregrinom prijedlogu da se deficit državnog proračuna pokrije prihodima od privatizacije javnih poduzeća.
Obrazlažući potrebu uvođenja novih poticajnih mjera za stanogradnju, premijerka je istaknula kako dosadašnje Vladine mjere nisu dale rezultata, dok je, govoreći o problemu nelikvidnosti ustvrdila kako većina javnih poduzeća nema ni kune dospjelih nepodmirenih obveza, te da je to veliku uspjeh Vlade.
„Samo je HEP 1,7 milijardi kuna nepodmirenih dugova sveo na nulu, a tim stopama idu i ostala javna poduzeća“, rekla je Jadranka Kosor.
Tom prilikom je izdvojila i nekoliko projekata javnih poduzeća koji će u prvom ili drugom kvartalu krenuti u realizaciju, kao što je raspisivanje natječaja za hidroelektranu Ombla, investiciju vrijednu 125 milijuna eura, te izgradja trafostanice u Dubrovniku, vrijedne 70 milijuna eura.
...
Milanović: To je popis želja, podsjetnik na sve ono što Vlada nije učinila
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović izjavio je danas da investicijski projekti koje je danas Vlada najavila predstavljaju popis želja koje Vlada nije ostvarila, a mogla je, te svjedoči o njezinim propustima.
- To je podsjetnik na sve ono što Vlada nije učinila na tom tragu i 10 mjeseci prije izbora javnost zasipati s takvim projektima nije fer, ni realno ostvarivo. Radi se o potrebnim projektima relevantnim za Hrvatsku, no nedostaju izvori financiranja i SDP će se potruditi doći do njih, dobije li povjerenje birača i utvrditi prioritete, rekao je Milanović na konferenciji za novinare.
Na pitanje o privatizaciji HEP-a, Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, Milanović je istaknuo da je to nacionalno bogatstvo i ne bi ga trebalo privatizirati, ni nakon ulaska u Europsku Uniju. Što je privatizirano, privatizirano je loše, posebice Ina, smatra Milanović.
...
| | | | 1/29/2011 - Cijenu električne energije HERA ne smije određivati! | | Izvor - Večernji list, 15. siječnja 2011. | | | - Dan nakon što je Vlada Saboru predložila zakon kojim se legalizira prodaja struje izvan hrvatskih granica po povlaštenim uvjetima i prema kojem ne bi ni bilo afere HEP u kojoj se Ivana Mravka i Damira Polančeca sumnjiči da su oštetili to javno poduzeće za 600 milijuna kuna prodajući TLM-u, odnosno Aluminij Mostaru struju ispod cijene, otkrivamo okolnosti u kojima je taj zakon nastao.
HERA-u nisu pitali?
Iako se cijela priča oko prodaje struje po cijenama nižim od tržišnih Aluminiju Mostar sada pokušava svaliti na Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA) koja bi trebala određivati cijenu te struje, taj je prijedlog zakona Vlada donijela dok su čelni ljude HERA-e u Americi! Danijel Žamboki, predsjednik Upravnog vijeća Agencije, kao i njegova zamjenica Dunja Trakoštanec Jokić od prošle su subote u SAD-u na stručnom usavršavanju gdje ostaju još tjedan dana, Tomislav Jureković, koji je u UV izabran ovog ljeta, navodno se u toj agenciji još nije ni pojavio, a peti član UV-a ni nakon pola godine od razrješenja starog UV-a nije imenovan! Upućeni opravdano sumnjaju da se s HERA-om nisu ni konzultirali pri donošenju tog zakona, ali i tvrde da HERA to što joj Vlada pokušava nametnuti i ne smije raditi.
– Samo kućanstva u RH imaju pravo na tzv. regulirane cijene struje koje određuje Vlada uz prethodno mišljenje HERA-e. A sada bi Aluminij Mostar došao u poziciju da mu HERA određuje reguliranu cijenu električne energije. To je suprotno EU direktivama za energetski sektor i našim energetskim zakonima! Također je upitno kako bi to HERA mogla definirati rok valjanosti ugovora te potrebne količine energije. Riječ je o energetskoj agenciji, a ne institutu za metalurgiju – komentirao je Milan Puharić, bivši član UV-a HERA-e i doktor elektrotehnike.
Trenutačno HERA ne određuje cijenu struje, nego samo daje mišljenje Vladi, a tek primjenom tzv. trećeg energetskog paketa zakona moći će određivati cijenu struje, ali samo tarifnim kupcima, odnosno kućanstvima, tvrdi Puharić. Poduzetnici u Hrvatskoj su pak povlašteni kupci koji sami biraju opskrbljivača i ugovorom definiraju rokove, cijenu energije itd., a HERA nema ovlasti miješati se u te odnose.
Izbjegli potpisati
Puharić podsjeća kako TLM sirovinu nabavlja od Aluminija Mostar po europskim cijenama, a Aluminij Mostar pak uvjetuje isporuku te robe kupnjom jeftine struje koju TLM osigurava od HEP-a.
– Cijena energije vezana je za cijenu aluminija na europskim burzama, što je besmisleno jer cijena struje nikako ne ovisi o cijeni aluminija – tvrdi Puharić.
HEP TLM-u sada prodaje struju po cijeni od 31 eura za megavatsat, a povlašteni potrošači u Hrvatskoj plaćaju u prosjeku 48 eura po megavatsatu. Prije nekoliko dana je pak Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odbila prijedlog ugovora koji je HEP kanio potpisati s TLM-om rekavši da to javno poduzeće ne smije prodavati struju ispod cijene, odnosno TLM stavljati u povoljniji položaj u odnosu na druge kupce.
Nakon toga Vlada predlaže zakon kojim želi odgovornost za određivanje cijene struje TLM-u (koja i dalje očito treba biti povlaštena jer inače ta šibenska tvrtka prijeti otkazima, odnosno sindikati najavljuju blokade autocesta) prebaciti na HERA-u. Još prije je pak konzorcij Adrial (Dalekovod, Konstruktor, Feal, Aluflex Pack, Zagreb-Montaža) bio zaprijetio da će državi vratiti TLM i tražiti povrat uloženog novca ako se toj tvornici lakih metala zaustavi isporuka jeftine struje.
U stručnim se krugovima pak nagađa kako su prebacivanjem priče na HERA-u i ministar gospodarstva Đuro Popijač, ali i šef HEP-a Leo Begović izbjegli staviti potpis na potencijalno štetni ugovor s TLM-om zbog kojeg će pak kazneno odgovarati njihovi prethodnici Polančec i Mravak. Ministar gospodarstva Đuro Popijač nije imao komentare na to da HERA ne smije određivati cijenu povlaštenim potrošačima, a nismo ni dobili odgovor iz HERA-e jer su čelnici, potvrdili su nam u toj agenciji, u – Americi.
| | | | 1/29/2011 - Izgledno komadanje HEP-a za ulazak u EU | | Izvor - Poslovni dnevnik, 14. siječnja 2011. | | | -
Izdvajanje prijenosa i distribucije električne energije iz HEP-a sve je izglednije.
Ovako su sudionici rezimirali javnu raspravu "Treći paket energetskih zakona - što je javni interes Hrvatske" koja je održana jučer u Ministarstvu gospodarstva u organizaciji hrvatskog ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave CIGRE. Premda je glavna tema druge po redu javne rasprave bila uspješno izdvajanje plinskog biznisa, mnogi su upravo takvu prezentaciju protumačili kao jasno favoriziranje modela restrukturiranja HEP-a koji predviđa izdvajanje prijenosa i distribucije u nove tvrtke. "Premda bi ostale u vlasništvu države, u konačnici bi takav ishod značio privatizaciju HEP-a čemu se protivimo", smatraju sindikalisti u HEP-u.
| | | | 1/29/2011 - Na razini Bangladeša: HEP-u najniži rejting u zadnje tri godine | | Izvor - Bussines.hr, 07. siječnja 2011. | | | - Standard&Poor’s u svom posljednjem izvješću iz prosinca 2010. godine navodi da su na smanjenje kreditnog rejtinga HEP-u utjecali loša likvidnost te tvrtke, kašnjenje u ostvarivanju investicijskog plana i poremećeni “cash flow”, piše list.
HEP s najnovijim kreditnim rejtingom, koji ga svrstava na razinu Bangladeša, nijedan kredit, tvrde upućeni, neće moći dobiti bez državnog jamstva. Leo Begović, šef HEP-a, tvrdi da im cijena zaduživanja neće rasti jer je to ocjena za 2009. godinu, dok je 2010. bila bolja.
| | | | 1/20/2011 - Kreće prodaja velikih državnih firmi | | Izvor - Danas.hr 20.01.2011. | | | -
Croatia osiguranje, HPB, Janaf i HEP trebale bi, prema mišljenju investitora, biti prve veće domaće tvrtke u državnom vlasništvu koje bi mogle u privatizaciju. Potrebno uvođenje privatnog kapitala u državne tvrtke bila je i ideja Vladinih savjetnika i dio je plana gospodarskog oporavka.
Uprava tako više ne bi bila isključivo stranačka podjela mjesta. No, to ovisi i o modelu privatizacije. Ako se ide na IPO (model javne ponude), više malih ulagača ne bi promijenilo upravljanje. No, ako se veći dio proda, primjerice, mirovinskim fondovima, onda bi nastala promjena u upravljanju. Mirovinci potvrđuju kako interes postoji, ali samo za tvrtke u kojima je poslovanje transparentnije, kao što su HPB ili CO. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, smatra kako bi upravo sada bio dobar trenutak za IPO.
Generacije će plaćati
Državne tvrtke nagomilale obveze od 86 milijardi kuna!..""Velik broj ulagača prodao je dionice Ine, što znači da postoje slobodna sredstva za ulaganje u nove dionice na burzi"", kazala je.
No, jasno je da pripreme za IPO većih tvrtki traju najmanje pola godine pa da se sada s pripremama krene, Vlada bi za jednu tvrtku mogla obaviti IPO taman prije izbora. A u godini u kojoj nova ministrica financija mora voditi brigu o deficitu od oko 20 milijardi kuna i bruto refinanciranju visokom oko 37 milijardi, novi prihodi u proračunu dobro bi došli, piše Večernji list.
""Prijedlog će donositi Vlada, ali će Agencija sugerirati Vladi po kojemu modelu što privatizirati. Također ćemo provoditi pripreme za prodaju"", kazao je Vedran Duvnjak, šef Agencije.
| | | | 1/19/2011 - 'Prodajmo građanima HEP, autoceste, Holding, vode...' | | Izvor - Danas.hr 19.01.2011. | | | -
Savjetnik premijerke Borislav Škegro i dalje 'jaše'. Svesrdno se založio da se javna poduzeća što prije prodaju građanima, po uzoru na HT i Inu, ali bez popusta koje su građani tada dobili za ta poduzeća.
Gospodin savjetnik nije, međutim, pojasnio gdje da ljudi nađu novac za takav šoping.
Država bi trebala apsolutno ubrzati privatizaciju državne imovine i to po modelu što većeg sudjelovanja domaćeg privatnog kapitala pa inozemnog, izjavio je savjetnik premijerke Jadranke Kosor, Borislav Škegro, u velikom intervjuu tjedniku Globus.
Tuđmanov i Jacin genije
Škegro: Pretvorba i privatizacija su nas spasile!..Vlada bi trebala građanima ponuditi sudjelovanje u privatizaciji kroz javne ponude, ali bez namjernog smanjivanja početnih cijena radi omogućavanja brze zarade, dodao je.
Škegro se zalaže da se građanima ponude prije svega javna poduzeća, HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, HAC i sve gradske "holdinge".
"Pritom bi građani još učinkovitije sudjelovali – neizravno putem svojih mirovinskih fondova", za koje Škegro kaže da jamče bolji utjecaj na poslovanje tvrtki, a imaju i "dugoročan, recimo državotvorni interes", te "izravno, kao mali dioničari".
"Okrivit ćemo Tuđmanovu kriminalnu pretvorbu iz '90-ih, to svi 'puše'"
Govoreći o privatizaciji, Škegro je komentirao izjavu ravnatelja nove Agencije za upravljanje državnom imovinom Vedrana Duvnjaka da je pretvorba i privatizacija Hrvatskoj donijela više zla nego dobra.
"Ja se osobno ponosim učincima privatizacije koju smo provodili u '90-ima, pogotovo u opsegu i u onim nepovoljnim okolnostima u kojima smo to morali raditi. Nije pristojno pljuvati po prethodnicima bez argumenata", izjavio je nekadašnji ministar financija, ali i šef Upravnog odbora Fonda za privatizaciju Borislav Škegro.
"Znam nekoliko časnih ljudi koji su prošli višegodišnje medijske linčeve, policijske i sudske istrage i unatoč optužbama nisu dobili ni kaznu za krivo parkiranje."
Škegro smatra da je glavna zapreka bržem razvoju gospodarstva u Hrvatskoj "naslijeđeni mentalitet iz socijalizma". Političari građanima nude da će im država naći posao, riješiti stambeno pitanje, dati besplatno zdravstvo i školovanje, a sve to bez visokih poreza, bez zaduživanja i prodaje imovine. Za neispunjena obećanja "okrivit ćemo Tuđmanovu kriminalnu pretvorbu iz '90-ih, to svi 'puše'. Pa čini se i mladi Duvnjak", rekao je Škegro.
Osvrćući se na plan gospodarskog oporavka, Škegro je kazao kako se on provodi te kako će njegovo potpuno provođenje trajati tijekom mandata nekoliko Vlada. Kazao je da se ne slaže s tvrdnjama oporbe da državna potrošnja nije smanjena, te da analize trebaju pokazati gdje i kako treba povećati efikasnost funkcioniranja stotina državnih službi, gdje treba smanjiti broj zaposlenih itd.
| | | | 1/18/2011 - Sanader i Ćosić oštetili HEP za 600 milijuna kuna! | | Izvor - Redakcija Business.hr 18.siječnja 2011 | | | - Bivšeg premijera Sanadera veže se uz još jedan slučaj vezan uz HEP uz već postojeću istragu o prodaji jeftinije struje Diokiju.
Druga nepoznata osoba uz Sanadera zapravo je bivši potpredsjednik Nadzornog odbora HEP-a i bivši saborski zatupnik HDZ-a Krešimir Ćosić čije se uhićenje prema navodima lista već pripremalo ali je zbog drugih istraga odgođeno.
Bivši potpredjednik Vlade Damir Polančec proveo je u zatvoru mjesec dana zbog afere HEP-TLM, a u iskazima je svu odgovornost prebacio na predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravaka koji je pak odgovornost prebacio na na Sanadera i Ćosića no nakon Polančecovog iskaza odlučio je iznjeti nove pojedinosti.
Mravak je u svibnju prošle godine uhićen zbog sumnje da je sklopio ugovor kojim HEP mora šibenskom TLM-u prodavati struju po povlaštenoj cijeni. TLM je mogao iskoristiti samo deset posto te struje, a ostatak je odlazio u mostarski Aluminij. Polančeca, koji je provodio sve odluke tereti se za obmanjivanje Vlade i Fonda za privatizaciju.
| | | | 1/18/2011 - VLADA MIJENJA ZAKON | | Izvor - Business.hr/ Hina 13.siječanj 2011. | | | - Ministar gospodarstva Đuro Popijač kazao je kako se dopunama zakona stvaraju pravne pretpostavke da domaći opskrbljivači i trgovci električnom energijom na temelju zakona i uz suglasnost i nadzor Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) trguju električnom enegijom za potrebe inozemnog kupca pod uvjetima pod kojima se ta električna energija prodaje domaćim kupcima, a uz uvjet da je inozemni kupac ujedno proizvođač strateške sirovine koja je potrebna Hrvatskoj.
"Na ovaj način oni koji se bave opsrkbom električne energije mogu pod istim uvjetima sklapati posebne odnose s kupcima u inozemstvu, kad je to državi u strateškom interesu", rekao je.
To će, naglasio je, omogućiti da HEP, kao trenutno jedini opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj, stupi u poslovne odnose s mostarskim Aluminijom koji će onda, u suradnji s šibenskim TLM-om, moći nastaviti isporuku strateške sirovine za nastavak proizvodnje u TLM-u.
"Na taj način ćemo omogućiti nastavak proizvodnje u TLM-u, dakle spašavanje izravno 800 radnih mjesta u Šibeniku i posredno svim kooperantima koji koriste aluminij iz TLM-a za svoje finalne proizvode, a to je još oko 1500 radnih mjesta", naglasio je Popijač.
Premijerka Jadranka Kosor izrazila je uvjerenje da će sada šibenski gradonačelnik Ante Županović (SDP) biti zadovoljan, komentirajući tako njegovu najavu da će biti prvi na barikadi ako se ne riješi problem TLM-a.
"Nadam se da će predložiti stranačkim kolegama da u Saboru podrže zakon", dodala je.
| | | | 12/31/2010 - Poslovanje TLM-a neće biti ugroženo | | Izvor - Poslovni dnevnik, 30. prosinac 2010. | | | - Slučaj rješavanja ugovora između Hrvatske elektroprivrede i šibenskog TLM-a o cijeni nabave struje podignut je na najvišu političku razinu. U jučerašnjim pregovorima koji su se odvijali u Ministarstvu gospodarstva, uz predstavnike HEP-a i TLM-a, odnosno njegova većinskog vlasnika Konzorcija Adrial, sudjelovali su i resorni ljudi iz Vlade - Đuro Popijač, ministar gospodarstva, te Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture, kao i predsjednica vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec i šibensko-kninski župan Goran Beuk.
Potraga za kompromisom
"Dogovoreno je da se ni na koji način neće ugrožavati stabilnost poslovanja TLM-a, odnosno nastavak proizvodnje ove tvornice", poruka je iz službenog priopćenja Ministarstva gospodarstva nakon sastanka. Navodi se tek kako će Ministarstvo gospodarstva u suradnji sa AZTN-om, HEP-om i TLM-om će u najskorijem mogućem vremenu predložiti sveobuhvatno rješenje za ovaj problem. Službeno zasad nitko ne želi iznositi detalje mogućeg kompromisa u ovom zamršenom slučaju, budući da državi zapravo i nije lako naći kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. S jedne strane nužno je udovoljiti strogim standardima na kojima inzistira AZTN-a, a rješenje mora biti prihvatljivo i HEP-u i ne stvarati mu poslovni gubitak, dok TLM-u treba osiguravati nabavu temeljne sirovine za proizvodnju, što je dosad bilo vezano uz opskrbu mostarskog Aluminija povoljnom strujom.
Raskid ugovora s HFP-om
Ugovor TLM-a i Aluminija o nabavi električne energije do 2011. temeljio se je na posebnoj formuli kojom je TLM-u osiguravana količina već legiranog i homogeniziranog aluminija, a zauzvrat TLM osigurava Aluminiju struju u protuvrijednosti 28 posto udjela u cijeni metala na Londonskoj burzi. Taj je sporazum jednostrano u siječnju raskinuo HEP i ušao u pregovore za novi ugovor s novom formulom koji TLM tretira kao velikog kupca, no niti on nije dobio zeleno svjetlo AZTN-a. Prethodni aranžman inače je bio i dio privatizacijskog paketa između konzorcija Adrial i Hrvatskog fonda za privatizaciju, te nerješavanje tog problema povlači i pitanje raskidanja privatizacijskog ugovora i povrat uloženih sredstava konzociju.Promjena uvjeta nabave struje za TLM bi značila i promjenu osiguravanja sirovine, a na što je jučer žestoko reagirala i lokalna zajednica, apelirajući na premijerku Jadranku Kosor da zaštiti šibensku proizvodnju i rijetki svijetli izvozni primjer u hrvatskoj proizvodnji, koji 80 posto proizvodnje plasira na strana tržišta.
Mostarski Aluminij
Smjena direktora
Iz mostarskog Aluminija zasad nema komentara na otvaranje novih pregovora između HEP-a i TLM-a. Ipak, cijeli se slučaj već prelio i na funkcioniranje samog Aluminija, čiji je nadzorni odbor početkom mjeseca jednoglasno izglasao nepovjerenje direktoru Ivi Lasiću. Privremeno će Aluminij voditi dosadašnji izvršni direktor za pravne i kadrovske poslove, a u obrazloženju je kao razlog razrješenja Lasića navedeno nezadovoljstvo rezultatima i činjenica da nema pomaka na strateškom planu, već da naprotiv još nije riješen problem nabave struje s Hrvatskom.
| | | | 12/29/2010 - Najjači HEP | | Izvor - Glas slavonije, 27. prosinac 2010. | | | - Nisu sva velika javna poduzeća u lošoj poziciji, pa tako Hrvatske vode posluju pozitivno, kao i Hrvatske šume, koje ostvaruju dobit od 11 milijuna kuna. U HŠ-u zaposleno je više od 8.300 radnika, a u Hrvatskim vodama približno 800. Jedna i druga tvrtka bilježe pad troškova osoblja za oko pet posto. Hrvatske pošte su međutim u gubitku od 196 milijuna kuna, a zapošljavaju više od 11.000 radnika. Zbrinuto je otpremninama gotovo tisuću ljudi.
Jedno od velikih javnih poduzeća s pozitivnim poslovanjem je HEP koji je u prošloj godini ostvarilo rast prihoda nad rashodima od 229 milijuna kuna, a čiste dobiti 154 milijuna kuna. Plaće su rasle za sedam posto nakon potpisivanja kolektivnog ugovora krajem 2008. godine za 14.230 zaposlenika - uz to, broj radnika smanjen je za svega 56. Ali, najviša plaća iznosila je 13.900 kuna, te je smanjena za 16 posto.
NAJVEĆI GUBITAŠ - INA
Definitivno najveći gubitaš s 631 milijunom kuna gubitka je Ina, gdje država ima 44,8 posto udjela, a zaposleno je gotovo deset tisuća ljudi. No, ulazak MOL-a doveo je do vidljivih mjera racionalizacije, te su rashodi pali za 26 posto. Smanjenje materijalnih rashoda je čak 33 posto, a plaća dva posto, što znači da su se ukidale razne beneficije kao što su službeni automobili i slično. Ina je, međutim, ostvarila najveći promet, odnosno ukupne prihode od 19,7 milijardi kuna, ali rashod premašuje 20,5 milijardi. Primjer drastičnih restrikcija je i Croatia osiguranje - iako je ostvarena dobit iznosila 67 milijuna kuna, što je sedam posto više nego 2008. godine, maksimalna plaća iznosila je 18.200 kuna, i smanjena je za upravo toliko, što znači sa 36.000 na pola. Ali, također je i povećan broj zaposlenih za osam posto, i danas je zaposleno 2.800 radnika.
Među tvrtkama koje su poslovale pozitivno osim HEP-a jesu Plinacro i Končar, svaki s plusom od približno 145 milijuna kuna, potom Janaf, Croatia Osiguranje, Hrvatska lutrija, Uljanik i Zračna Luka Split.
69 društava ili grupa, odnosno njihovo poslovanje, analizirano je u dokumentu.
110.504 djelatnika zaposlena su u društvima ili grupama u kojima je omjer državnog vlasništva od 22 do sto posto.
| | | | 12/29/2010 - Vlada više neće određivati cijene struje i plina | | Izvor - Vjesnik, 27. prosinac 2010. | | | - Zbog nužnog usklađivanja hrvatskih propisa s novim europskima, za što je rok 3. ožujka sljedeće godine, cijene energenata u reguliranim djelatnostima više neće moći određivati Vlada, nego na temelju razrađenih tržišnih kriterija posebno regulatorno tijelo - Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a HEP bi se mogao podijeliti na dva dijela. Navode to autori studije »Usklađivanje hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s trećim paketom energetskih propisa EU«, koju su za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva izradili Institut za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg, Institut za elektroprivredu i eenergetiku i odvjetnički ured Tilošanec.
Tzv. treći paket energetskih propisa Unije o liberalizaciji tržišta električne energije i prirodnog plina, prema riječima stručnjaka, određuje kod vertikalno organiziranih energetskih koncerna puno jače odvajanje mrežnih djelatnosti kao prirodnog monopola od proizvodnje i opskrbe kao tržišnih djelatnosti, kako bi se svima omogućilo korištenje mreže pod jednakim uvjetima i potaknuo razvoj tržišta.
Za sustave prijenosa energije EU nudi tri moguća modela, Prvi koji preferira Europska komisija, predviđa potpuno vlasničko razdvajanje prijenosa i distribucije od ostatka tvrtke, To rješenje bilo je u početku jedino, no na zahtjev Francuske i Njemačke, u konačnu verziju ubačena su još dva. Provedba tog modela značila bi izdvajanje kompletnog prijenosa struje iz HEP-a u posebnu tvrtku, kao što su prije desetak godina Inini magistralni plinovodi i dio zaposlenika izdvojeni u Plinacro, dok o magistralnim naftovodima brine Janaf. EU, naime, namjerava stvoriti jedinstveno europsko energetsko tržište, pa želi da mreže za prijenos i distribuciju struje i plina, kao prirodni monopol, budu pod jednakim uvjetima dostupne svim zainteresiranim tvrtkama na tržištu.
Osim toga, to bi, smatraju, omogućilo i jači razvoj prijenosne mreže, što je, pak, preduvjet za jačanje tržišta te nužna veća ulaganja u te energetske sustave.
Drugi model predviđa da se tvrtka za prijenos izdvoji, a da njezina imovina (mreža) ostane u postojećoj cjelovitoj kompaniji koja bi dobivala naknadu za korištenje, a investicije u mrežu ovisile bi o odluci regulatora, koji odobrava cijenu korištenja mreže, i operatora prijenosnog sustava.
Treći model podrazumijeva da se između posebne tvrtke-kćeri za upravljanje prijenosnim sustavom i ostatka kompanije (HEP-a) postavi svojevrsna željezna zavjesa kako bi se, ističu autori studije, onemogućilo protežiranje vlastite u odnosu na ostale tvrtke.
Autori studije predložili su Ministarstvu gospodarstva kao najbolje rješenje da se prijenos s dalekovodima i 1400 zaposlenih izdvoji iz HEP-a u posebnu državnu tvrtku. Sugeriraju i izdvajanje distribucije s distributivnom mrežom i 9800 zaposlenih, o čemu bi nakon stručne rasprave odlučivala Vlada.
Oni, naime, smatraju da bi takvi potezi najviše omogućili velika ulaganja nužna za razvoj hrvatskog elektroenergetskog sustava. Ako Ministarstvo i Vlada prihvate njihov prijedlog, HEP će se podijeliti na dvije državne tvrtke, ali nitko, napominju, zbog toga ne bi ostao bez posla.
No, u HEP-u se ne slažu s njihovim prijedlozima.
»Uprava HEP-a u cijelosti je prihvatila stav stručnog tima, sastavljenog od predstavnika sindikata i direktora HEP-a, koji je ocjenjivao tu studiju. Sagledavši ukupne poslovne interese, HEP smatra da je predloženi model u studiji neprihvatljiv i nije utemeljen na sveobuhvatnoj i argumentiranoj analizi posljedica restrukturiranja energetskog sektora. HEP smatra da za restrukturiranje Operatora prijenosnog sustava treba primijeniti takozvani model ITO (Independent Transmission Operator), kao i to da u Operatoru distribucijskog sustava ne treba provoditi strukturne promjene osim razdvajanja distribucijske i opskrbne djelatnosti«, navode u HEP-u.
Prijedlog za HEP-ovo razdvajanje na dva dijela izazvao je, kao što se moglo i očekivati, zabrinutost zaposlenih i njihovih sindikata, koji se zalažu da tvrtka ostane cjelovita. Tvrde da je HEP dobro organizirana tvrtka koja dobro posluje, a da im im problemi dolaze izvana i zbog politike. Strahuju da bi eventualno izdvajanje prijenosa i distribucije u posebnu tvrtku potaknulo rasprodaju najboljih dijelova HEP-a. Pritom napominju da neke članice EU-a zbog zaštite nacionalnih interesa i svojih kompanija nerijetko ne poštuju ni ono što su prihvatile ili su, poput Francuske, uspjele očuvati cjelovite elektroprivrede.
Da će izbor konačnog rješenja koje će biti ugrađeno u zakon biti poprilično teško, pokazala je i prva rasprava na temu »Treći energetski paket - što je javni interes Republike Hrvatske«, nedavno održana u Ministarstvu gospodarstva, na kojoj se okupilo oko 200 predstavnika energetskih institucija, tvrtki i sindikata te udruga za zaštitu potrošača.
U Ministarstvu kažu da studija ne predstavlja njihovo mišljenje, nego je prijedlog konzultanata i naglašavaju da su zbog važnosti teme odlučili zatražiti recenziju Energetskog instituta »Hrvoje Požar«. Njegov ravnatelj Goran Granić rekao nam je da su recenziju poslali Ministarstvu, ali nije htio otkriti što su napisali.
Uz napomenu da u Ministarstvu nisu razmatrali niti poduzeli ijedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se studija uopće ne bavi privatizacijom, nego samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora, smatraju da će temeljem studije, recenzije i mišljenja brojnih tvrtki i udruženja moći široj javnosti predstaviti moguće pravce razvoja elektroenergetskog i plinskog sektora.
Stručnjaci objašnjavaju da je model ITO za koji se zalaže HEP, prijelazni prema modelu TSO, kakav postoji u velikoj francuskoj elektroprivredi EDF i podrazumijeva da prijenos u sklopu posebne tvrtke ostane u elektroprivrednoj kompaniji. Međutim, iz izvora bliskih Ministarstvu doznajemo da će konačnu odluku donijeti Vlada jer EU kao krajnju varijantu traži izdvajanje prijenosa u posebnu tvrtku. Osim toga, model ITO bi mogao stvoriti puno problema jer bi takvu tvrtku za prijenos, zbog europskih propisa, ne bi smjelo kontrolirati Ministarstvo gospodarstva jer je ono nadležno za HEP, pa bi u nekom drugom ministarstvu trebalo osnovati posebnu upravu za to. Napominju i da bi prijenosna tvrtka unutar HEP-a morala raditi po posebnim strogim pravilima, a ne kao do sada, te da bi joj sve bitno uz HERA-u morao odobravati i zajednički energetski regulator Unije - ACER. Zato bi, prema njihovim riječima, sve bilo puno jednostavnije ako se odluči prijenos izdvojiti u posebnu tvrtku, a takvo bi rješenje, očekuju, moglo biti ugrađeno u zakon.
Usklađivanje Hrvatske s europskim propisima za prirodni plin zahtijeva puno manje promjena, jer su Inini magistralni plinovodi davno izdvojeni u Plinacro, a postoji i četrdesetak distributerskih tvrtki. U studiji se također predlaže postupno uvođenje tržišnih cijena kroz tri-četiri godine, okrupnjavanje malih distributera zbog smanjivanja troškova i tehnološkog poboljšanja te funkcionalno i pravno razdvajanje distribucije od opskrbe (prodaje) plina kako bi se i tu potaknuo razvoj tržišta.
| | | | 12/25/2010 - HEP i INA šute o cijeni isporuke plina | | Izvor - Business.hr, 24. prosinac 2010. | | | - Hrvatska elektroprivreda (HEP) objavila je danas da je s Inom potpisala dodatak dugogodišnjem ugovoru o isporuci plina kojim se definiraju uvjeti isporuke tog energenta u 2011. godini.
"Ugovor Hrvatskoj elektroprivredi jamči stabilnu opskrbu i dostatne količine plina tijekom iduće godine", navodi se u priopćenju u kojem se ne iznose nikakvi drugi detalji.
HEP je jedan od velikih potrošača plina, a i za iduću su godinu, kako se doznaje, ugovorene uobičajene dosadašnje količine plina, što znači oko 700 milijuna prostornih metara plina koliko HEP godišnje troši.
Po kojoj su cijeni HEP i Ina dogovorili isporuke plina u idućoj godini ni u jednoj od te dvije tvrtke ne žele govoriti napominjući da je riječ o komercijalnom ugovoru, pa je cijena poslovna tajna.
HEP je drugi veliki potrošač koji je u posljednjih tjedan dana izvijestio o potpisivanju ugovora s Inom, odnosno njenom tvrtkom Prirodni plin, o isporuci plina u 2011. godini.
Naime, prošli je petak, 17. prosinca, o potpisivanju ugovora s tvrtkom Prirodni plin o isporuci plina za 2011. godinu izvijestila kutinska Petrokemija, koja godišnje troši oko 600 milijuna prostornih metara prirodnog plina.
| | | | 12/25/2010 - Čermakov Crodux punio Inine boce svojim plinom, Begović zaradio prijavu | | Izvor - Business.hr, 24. prosinac 2010. | | | - Policija je protiv 62-godišnjeg predsjednika uprave Croduxa Damira Begovića podnijela kaznene prijave za obmanu kupaca, nedozvoljenu trgovinu, povrede prava industrijskog vlasništva i neovlaštenu uporabu tuđe tvrtke zbog neovlaštenog korištenja i isporuke boca obilježenih zaštićenim žigom Pro plina.
Policija ga sumnjiči da je od 23. srpnja do 16. kolovoza ove godine, na prodajnim mjestima u Kaštelima, Splitu i Dugopolju (OMV-ovim benzinskim crpkama), stavio u promet plinske boce sa žigom Pro plina, kojeg je zaštitila INA, a bez Ininog odobrenja. Policiji ga je prijavio direktor službe internih istraga INA-e.
Prijava je posljedica korištenja Ininih povratnih boca za plin koje je Crodux očigledno napunio plinom koji nije Inin.
Begović je bivši dugogodišnji direktor HEP-a, a zatim i Željezare Sisak. Tvrtka Crodux, koja se bavi prodajom ukapljenog naftnog plina, u vlasništvu je generala Zvonimira Čermaka u koju je nakon prodaje Tifona izdvojio plinski biznis.
| | | | 12/25/2010 - Nigdje u EU kao u RH ne trebaju dozvole za elektrane na krovovima | | Izvor - Večernji list, 23. prosinac 2010. | | | - Tvrtka Ma.Co.T, u vlasništvu slovenskog poduzetnika hrvatskog podrijetla Ljube Glibote, planira graditi dvije solarne elektrane vrijedne 1,2 milijuna eura u industrijskim zonama Kukuljanovo i Čaporice pokraj Rijeke, odnosno Trilja.
Sporost HEP-a
One bi bile instalirane na krovove industrijskih pogona za preradu soli u vlasništvu te tvrtke. No investitor Glibota žali se kako su u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje Europe, puno teži uvjeti za takvo ulaganje. U prvom redu naglašava kako je nelogično da se za elektrane koje se grade na krovovima pogona moraju ishoditi dozvole – lokacijska i građevinska.
– Nigdje u Europi za elektrane na krovovima ne trebaju dozvole. One poskupljuju, ali i vremenski otežu samu investiciju – ogorčen je Glibota. Tvrdi kako dozvole za te dvije solarne elektrane stoje oko sto tisuća kuna. Nezadovoljan je i HEP-om koji, tvrdi on, nije baš ažuran u spajanju elektrana na svoju mrežu te u otkupu struje koju te elektrane proizvode.
– To rade tako da ispada kao da to uopće ne žele raditi – žali se Glibota. On je pak, nastavio je, osigurao novac za svoju investiciju, trenutačno se bavi ishođenjem dozvola te je okupio ekipu koja će raditi te dvije solarne elektrane.
Glibota očekuje da bi te elektrane mogao sagraditi za najmanje godinu dana, moguće je da će biti potrebno i više vremena jer bi lokacijsku i građevinsku dozvolu mogao čekati najmanje pet mjeseci, a najviše tri godine.
– Važno je naglasiti da je u zemljama EU procedura gradnje elektrana na krovovima maksimalno pojednostavnjena te traje od samo nekoliko dana u nekima, pa do maksimalno nekoliko mjeseci u drugima. Da bi ovakvi projekti bili isplativi investitorima, uobičajeno je da se s njima sklapaju ugovori o otkupu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije uz poticajnu cijenu kilovata na rok ne kraći od 15 godina (npr. Slovenija), 20 godina (npr. Njemačka), pa čak i 25 godina (Velika Britanija). Nažalost, u Hrvatskoj se taj ugovor sklapa na samo 12 godina, a da bi se sklopio, potrebno je proći mukotrpnu administrativnu proceduru koja traje i do dvije godine. Iz tog razloga Hrvatska ima daleko najmanje instaliranih solarnih kolektora u usporedbi s zemljama Europske unije – tvrdi Glibota.
Ništa se nije poduzelo
On je pak za svoje solarne elektrane u Sloveniji sve dozvole ishodio za manje od dva mjeseca, a izrada i montaža tih elektrana ne traje više od 30-ak dana. U Sloveniji, također, nisu potrebne dozvole za solarne elektrane koje imaju snagu do 1 MW, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Glibota tvrdi da se u Hrvatskoj nije ništa poduzelo u tri godine otkako postoje zakonski preduvjeti za realizaciju projekata obnovljivih izvora energije da se pojednostavni i ubrza administrativna procedura za takve projekte. Smatra da je to gorući problem za zemlju koja je izrazito energetski ovisna o uvozu energije i da se propušta prilika da RH postane energetski neovisnija zemlja.
1 MW
Za elektrane do snage od 1 MW u Sloveniji ne trebaju dozvole, ni lokacijska ni građevinska, kao što je to slučaj u Hrvatskoj.
12
na samo toliko godina HEP sklapa ugovore o otkupu struje, a u EU su ti ugovori na znatno dulji rok i uz poticajnu cijenu kilovata. Najkraće na 15 godina
| | | | 12/25/2010 - Adris Grupa ulaže u termoelektranu Plomin | | Izvor - Slobodna dalmacija, 22. prosinac 2010. | | | - Nakon što se u Istri ponovno aktualizirao problem izgradnje trećeg bloka termoelektrane Plomin, "teškog" 800 milijuna eura, pri čemu Istarska županija i njezini građani zahtjevaju plin, a ne ugljen kao energent, stigla je potvrda iz rovinjske Adris Grupe da su zainteresirani za ulaganja u zamjenski elektroenergetski objekt u Plominu, nakon što se ugasi prvi blok.
Iz Adrisa poručuju da su uz duhanski i turistički posao zainteresirani za ulaganja u energetski sektor.
"Adris je u skladu sa svojom dugoročnom strategijom investiranja u energetiku, zainteresiran za ulaganja u zamjenski elektroenergetski objekt u Plominu. To više što su lokalna zajednica i HEP, uz odobravanja javnosti, pozdravili takve naše ambicije. Time smo dodatno obvezni da učinimo sve kako bismo omogućili novo zapošljavanje, te osigurali dugoročnu održivost sustava razvoja.", ističu u Adrisu.
Pri tom napominju kako vjeruju da politizacija tog projekta, budući je istarski župan Ivan Jakovčić, na čelu vladajućeg IDS-a, dok je član Uprave Adris Grupe Plinio Cuccurin, predsjednik oporbene Ladonje, koja je prešla Učku i kreće u parlamentarnu utrku, te predizborno pripetavanje, neće upropastiti njihove ambicije.
"Potrebna je suradnja naše tvrtke, Istarske županije i Vlade RH, jer smo uvjereni da su investicijski planovi Adris Grupe u interesu nacionalnog gospodarstva, istarske županije i naših zaposlenika", poručuju iz Adris Grupe.
Inače, istarski župan Ivan Jakovčić potvrdio je da je o ovoj zajedničkoj inicijativi razgovarao s premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom gospodarstva Đurom Popijačem, dok iz HEP-a još nema reakcija.
Adris Grupa jedna je od vodećih hrvatskih tvrtki, zapošljava 4000 radnika i ostvaruje prihod veći od tri milijarde kuna. U državni proračun dnevno uplaćuje 12 milijuna kuna. Izvozi više od 50% proizvodnje, a godišnjim ulaganjima od 600 milijuna kuna jedan je od vodećih nacionlanih investitora. Samo u istri uloženo je u zadnjih pet godina u dvije tvornice i hotele više od tri milijarde kuna.
| | | | 12/25/2010 - Jakovčić bi Plomin dao Adrisu - bez natječaja | | Izvor - Novi list, 21. prosinac 2010. | | | - Vladini energetski projekti već su izazvali interes ulagača, ali bi želja onih koji imaju novac za ulaganje Banskim dvorima mogla izazvati i glavobolje. U prvim nedoumicama Vlada će se najvjerojatnije naći oko gradnje zamjenskog bloka plominske termoelektrane na ugljen, vrijedne 800 milijuna eura. Za taj financijski pothvat HEP, razmišljaju u Vladi, treba partnera i planirali su ga pronaći na javnom natječaju. Međutim, istarske vlasti već imaju svoga kandidata i žele, što je već najavio župan Ivan Jakovčić, da Vlada prednost da tamošnjem Adrisu koji novac za ulaganje ima, a i čelništvo te tvrtke je najavilo mogućnost okreranja energetici.
Razgovori s HEP-om
U Vladi, potvrdilo nam je nekoliko ministara, nisu nimalo sretni zbog toga što se očekuje da zdravo za gotovo prihvate investitora kojeg predlaže Jakovčić. Uz napomenu da ne žele dolijevati ulje na vatru, jer će bez suradnje s lokalnim vlastima gradnja biti nemoguća ili otežana, neki nam ministri neslužbeno otkrivaju da se od natječaja nije odustalo. Službeni stav u Uredu premijerke Jadranke Kosor nismo uspjeli doznati ni nakon nekoliko dana.
Župan Jakovčić i dalje inzistira na tome da se partner za gradnju zamjenskog bloka pokuša pronaći najprije u Istri, ili u Hrvatskoj, pa tek ako to ne uspije da Vlada raspiše međunarodni natječaj. Iako je već o tome razgovarao s upravom HEP-a, Jakovčić najavljuje da će ipak glavne razgovore obaviti s Vladom odnosno premijerkom Kosor.
– HEP je najavio mogućnost raspisivanja natječaja, ali oni su tvrtka koja ima poslovni interes u Istri i naći ćemo se ne samo s njima nego i s vlasnikom HEP-a, odnosno Vladom. Očekujemo od Vlade da štiti hrvatske nacionalne interese, pa je tako i na meni kao županu da da štitim naše regionalne istarske interese, kazao nam je Jakovčić.
Na primjedbu da u Vladi ipak razmišljaju o natječaju i protivi li se on tome, Jakovčić ponavlja da Vlada prvo treba obaviti razgovore s hrvatskim kompanijama.
Zaštita nacionalnog
– Zašto ne bismo učili od zemalja koje su nam primjer u EU, kao što je to Njemačka, koja zna štititi svoje nacionalane interese, a to sasvim sigurno jest energetika, poručuje Jakovčić. On očekuje i od sadašnje vlade, ali i one koja će doći nakon nje da brine o nacionalnim interesima, iako je svjestan da će se Vlada suočiti s lobistima brojnih kompanija koje žele ulagati u Hrvatsku i to u posao proizvodnje električne energije koji će biti isplativ. Već početkom sljedeće godine nada se razgovoru s premijerkom Kosor o ulaganju u energetski projekt u Istri.
– Već smo razgovarali o toj temi. Istra je prvenstveno turistička regija, ali je i energetski važna za Hrvatsku. Očekujem da ćemo naći zajednički jezik oko višestrukih interesa Vlade u Istri, poručuje Jakovčić.
Kako bilo, Vlada će se naći između dvije vatre, s jedne strane će istarske vlasti pritiskati da HEP u partnerstvo uđe s Adrisom, a s druge strane bit će suočena sa zahtjevima da, pred ulazak Hrvatske u Uniju, raspiše međunarodni natječaj za taj posao. Neće moći zanemariti ni činjenicu da će zamjenski blok biti teško graditi bez suglasnosti regionalnih vlasti. Već sada Jakovčić poručuje da bi županija mogla zatraži mišljenje o studiji utjecaja termoelektrane na okoliš od nezavisnih europskih institucija.
| | | | 12/25/2010 - Propao projekt Adria LNG, Plinacro gradi platformu za 50 milijuna eura | | Izvor - Večernji list, 21. prosinac 2010. | | | - Od Adria LNG-a, izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, za sada neće biti ništa jer su strane kompanije koje su sudjelovale u projektu: E.ON Ruhrgas, OMV, Total i Geoplin prije nekoliko dana zatvorili ured u Zagrebu, izvijestili su danas u Zagrebu iz Plinacra, tvrtke koja je s HEP-om bila hrvatski sudionik projekta. Stranci su procijenili da im se ulaganje trenutačno ne isplati zbog pada europskog tržišta plina za šest posto.
– Planiramo alternativni, manji LNG terminal za prihvat brodova za isplinjavanje. Izgradnja instalacija vrijedi 50 milijuna eura, a tu treba pridodati i troškove usluge broda koja se ugovara po tarifi. Rok izgradnje je otprilike dvije godine – kazao je Goran Frančić, direktor sektora razvoja Plinacra.
Plinacro je dovršio interaktivni plinovod s Mađarskom, Slavonski Brod-Donji Miholjac.
– To je prva interakcija nakon 33 godine, odnosno jedina nakon interakcije sa Slovenijom u Rogatecu – kazao je Frančić i dodao da Plinacro razmišlja o gradnji još devet interakcija (po tri sa Slovenijom i BiH te po jednu sa Srbijom, Italijom i Crnom Gorom.
Direktor Plinacra Jerko Jelić Balta kazao je da je godina na izmaku ostati kao jedna od najznačajnijih po realiziranim projektima. U ovoj je godini Plinacro investirao 1,3 milijarde kuna u proširenje plinske mreže na Istru, Liku i Dalmaciju.
– U 2011. planiramo uložiti 400 milijuna kuna – kazao je Jelić Balta. Od tog novca najviše će ići u izgradnju plinovoda do Splita, koji bi trebao biti dovršen najkasnije u lipnju 2012.
Kao i LNG, upitno je i kako će se rasplesti još jedan važan projekt za Hrvatsku – plinovod Južni tok. Ruski Gazprom još nije definirao magistralni pravac, ali prema zasad postojećim planovima, Hrvatska ne stoji baš najbolje. Glavni nas plinovod zaobilazi, a upitno je hoće li u Hrvatsku ući barem njegov krak.
– Početkom iduće godine bit će gotova studija izvodljivosti koju radimo u suradnji s Gazpromom. Ona će jasno definirati ulogu Hrvatske u Južnom toku i nakon toga ćemo znati našu poziciju i moći dati konkretne prijedloge – kazao je Balta.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
