Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
1/29/2011 - Na razini Bangladeša: HEP-u najniži rejting u zadnje tri godine
Izvor - Bussines.hr, 07. siječnja 2011.
 
  • Standard&Poor’s u svom posljednjem izvješću iz prosinca 2010. godine navodi da su na smanjenje kreditnog rejtinga HEP-u utjecali loša likvidnost te tvrtke, kašnjenje u ostvarivanju investicijskog plana i poremećeni “cash flow”, piše list.

    HEP s najnovijim kreditnim rejtingom, koji ga svrstava na razinu Bangladeša, nijedan kredit, tvrde upućeni, neće moći dobiti bez državnog jamstva. Leo Begović, šef HEP-a, tvrdi da im cijena zaduživanja neće rasti jer je to ocjena za 2009. godinu, dok je 2010. bila bolja.
 
1/20/2011 - Kreće prodaja velikih državnih firmi
Izvor - Danas.hr 20.01.2011.
 
  • Croatia osiguranje, HPB, Janaf i HEP trebale bi, prema mišljenju investitora, biti prve veće domaće tvrtke u državnom vlasništvu koje bi mogle u privatizaciju. Potrebno uvođenje privatnog kapitala u državne tvrtke bila je i ideja Vladinih savjetnika i dio je plana gospodarskog oporavka.

    Uprava tako više ne bi bila isključivo stranačka podjela mjesta. No, to ovisi i o modelu privatizacije. Ako se ide na IPO (model javne ponude), više malih ulagača ne bi promijenilo upravljanje. No, ako se veći dio proda, primjerice, mirovinskim fondovima, onda bi nastala promjena u upravljanju. Mirovinci potvrđuju kako interes postoji, ali samo za tvrtke u kojima je poslovanje transparentnije, kao što su HPB ili CO. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, smatra kako bi upravo sada bio dobar trenutak za IPO.

    Generacije će plaćati Državne tvrtke nagomilale obveze od 86 milijardi kuna!..""Velik broj ulagača prodao je dionice Ine, što znači da postoje slobodna sredstva za ulaganje u nove dionice na burzi"", kazala je.

    No, jasno je da pripreme za IPO većih tvrtki traju najmanje pola godine pa da se sada s pripremama krene, Vlada bi za jednu tvrtku mogla obaviti IPO taman prije izbora. A u godini u kojoj nova ministrica financija mora voditi brigu o deficitu od oko 20 milijardi kuna i bruto refinanciranju visokom oko 37 milijardi, novi prihodi u proračunu dobro bi došli, piše Večernji list.

    ""Prijedlog će donositi Vlada, ali će Agencija sugerirati Vladi po kojemu modelu što privatizirati. Također ćemo provoditi pripreme za prodaju"", kazao je Vedran Duvnjak, šef Agencije.
 
1/19/2011 - 'Prodajmo građanima HEP, autoceste, Holding, vode...'
Izvor - Danas.hr 19.01.2011.
 
  • Savjetnik premijerke Borislav Škegro i dalje 'jaše'. Svesrdno se založio da se javna poduzeća što prije prodaju građanima, po uzoru na HT i Inu, ali bez popusta koje su građani tada dobili za ta poduzeća.

    Gospodin savjetnik nije, međutim, pojasnio gdje da ljudi nađu novac za takav šoping.

    Država bi trebala apsolutno ubrzati privatizaciju državne imovine i to po modelu što većeg sudjelovanja domaćeg privatnog kapitala pa inozemnog, izjavio je savjetnik premijerke Jadranke Kosor, Borislav Škegro, u velikom intervjuu tjedniku Globus.

    Tuđmanov i Jacin genije Škegro: Pretvorba i privatizacija su nas spasile!..Vlada bi trebala građanima ponuditi sudjelovanje u privatizaciji kroz javne ponude, ali bez namjernog smanjivanja početnih cijena radi omogućavanja brze zarade, dodao je.

    Škegro se zalaže da se građanima ponude prije svega javna poduzeća, HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, HAC i sve gradske "holdinge".

    "Pritom bi građani još učinkovitije sudjelovali – neizravno putem svojih mirovinskih fondova", za koje Škegro kaže da jamče bolji utjecaj na poslovanje tvrtki, a imaju i "dugoročan, recimo državotvorni interes", te "izravno, kao mali dioničari".

    "Okrivit ćemo Tuđmanovu kriminalnu pretvorbu iz '90-ih, to svi 'puše'"
    Govoreći o privatizaciji, Škegro je komentirao izjavu ravnatelja nove Agencije za upravljanje državnom imovinom Vedrana Duvnjaka da je pretvorba i privatizacija Hrvatskoj donijela više zla nego dobra.

    "Ja se osobno ponosim učincima privatizacije koju smo provodili u '90-ima, pogotovo u opsegu i u onim nepovoljnim okolnostima u kojima smo to morali raditi. Nije pristojno pljuvati po prethodnicima bez argumenata", izjavio je nekadašnji ministar financija, ali i šef Upravnog odbora Fonda za privatizaciju Borislav Škegro.

    "Znam nekoliko časnih ljudi koji su prošli višegodišnje medijske linčeve, policijske i sudske istrage i unatoč optužbama nisu dobili ni kaznu za krivo parkiranje."

    Škegro smatra da je glavna zapreka bržem razvoju gospodarstva u Hrvatskoj "naslijeđeni mentalitet iz socijalizma". Političari građanima nude da će im država naći posao, riješiti stambeno pitanje, dati besplatno zdravstvo i školovanje, a sve to bez visokih poreza, bez zaduživanja i prodaje imovine. Za neispunjena obećanja "okrivit ćemo Tuđmanovu kriminalnu pretvorbu iz '90-ih, to svi 'puše'. Pa čini se i mladi Duvnjak", rekao je Škegro.

    Osvrćući se na plan gospodarskog oporavka, Škegro je kazao kako se on provodi te kako će njegovo potpuno provođenje trajati tijekom mandata nekoliko Vlada. Kazao je da se ne slaže s tvrdnjama oporbe da državna potrošnja nije smanjena, te da analize trebaju pokazati gdje i kako treba povećati efikasnost funkcioniranja stotina državnih službi, gdje treba smanjiti broj zaposlenih itd.
 
1/18/2011 - Sanader i Ćosić oštetili HEP za 600 milijuna kuna!
Izvor - Redakcija Business.hr 18.siječnja 2011
 
  • Bivšeg premijera Sanadera veže se uz još jedan slučaj vezan uz HEP uz već postojeću istragu o prodaji jeftinije struje Diokiju.

    Druga nepoznata osoba uz Sanadera zapravo je bivši potpredsjednik Nadzornog odbora HEP-a i bivši saborski zatupnik HDZ-a Krešimir Ćosić čije se uhićenje prema navodima lista već pripremalo ali je zbog drugih istraga odgođeno.

    Bivši potpredjednik Vlade Damir Polančec proveo je u zatvoru mjesec dana zbog afere HEP-TLM, a u iskazima je svu odgovornost prebacio na predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravaka koji je pak odgovornost prebacio na na Sanadera i Ćosića no nakon Polančecovog iskaza odlučio je iznjeti nove pojedinosti.

    Mravak je u svibnju prošle godine uhićen zbog sumnje da je sklopio ugovor kojim HEP mora šibenskom TLM-u prodavati struju po povlaštenoj cijeni. TLM je mogao iskoristiti samo deset posto te struje, a ostatak je odlazio u mostarski Aluminij. Polančeca, koji je provodio sve odluke tereti se za obmanjivanje Vlade i Fonda za privatizaciju.

 
1/18/2011 - VLADA MIJENJA ZAKON
Izvor - Business.hr/ Hina 13.siječanj 2011.
 
  • Ministar gospodarstva Đuro Popijač kazao je kako se dopunama zakona stvaraju pravne pretpostavke da domaći opskrbljivači i trgovci električnom energijom na temelju zakona i uz suglasnost i nadzor Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) trguju električnom enegijom za potrebe inozemnog kupca pod uvjetima pod kojima se ta električna energija prodaje domaćim kupcima, a uz uvjet da je inozemni kupac ujedno proizvođač strateške sirovine koja je potrebna Hrvatskoj.

    "Na ovaj način oni koji se bave opsrkbom električne energije mogu pod istim uvjetima sklapati posebne odnose s kupcima u inozemstvu, kad je to državi u strateškom interesu", rekao je.

    To će, naglasio je, omogućiti da HEP, kao trenutno jedini opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj, stupi u poslovne odnose s mostarskim Aluminijom koji će onda, u suradnji s šibenskim TLM-om, moći nastaviti isporuku strateške sirovine za nastavak proizvodnje u TLM-u.
    "Na taj način ćemo omogućiti nastavak proizvodnje u TLM-u, dakle spašavanje izravno 800 radnih mjesta u Šibeniku i posredno svim kooperantima koji koriste aluminij iz TLM-a za svoje finalne proizvode, a to je još oko 1500 radnih mjesta", naglasio je Popijač.

    Premijerka Jadranka Kosor izrazila je uvjerenje da će sada šibenski gradonačelnik Ante Županović (SDP) biti zadovoljan, komentirajući tako njegovu najavu da će biti prvi na barikadi ako se ne riješi problem TLM-a.

    "Nadam se da će predložiti stranačkim kolegama da u Saboru podrže zakon", dodala je.
 
12/31/2010 - Poslovanje TLM-a neće biti ugroženo
Izvor - Poslovni dnevnik, 30. prosinac 2010.
 
  • Slučaj rješavanja ugovora između Hrvatske elektroprivrede i šibenskog TLM-a o cijeni nabave struje podignut je na najvišu političku razinu. U jučerašnjim pregovorima koji su se odvijali u Ministarstvu gospodarstva, uz predstavnike HEP-a i TLM-a, odnosno njegova većinskog vlasnika Konzorcija Adrial, sudjelovali su i resorni ljudi iz Vlade - Đuro Popijač, ministar gospodarstva, te Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture, kao i predsjednica vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec i šibensko-kninski župan Goran Beuk.

    Potraga za kompromisom
    "Dogovoreno je da se ni na koji način neće ugrožavati stabilnost poslovanja TLM-a, odnosno nastavak proizvodnje ove tvornice", poruka je iz službenog priopćenja Ministarstva gospodarstva nakon sastanka. Navodi se tek kako će Ministarstvo gospodarstva u suradnji sa AZTN-om, HEP-om i TLM-om će u najskorijem mogućem vremenu predložiti sveobuhvatno rješenje za ovaj problem. Službeno zasad nitko ne želi iznositi detalje mogućeg kompromisa u ovom zamršenom slučaju, budući da državi zapravo i nije lako naći kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. S jedne strane nužno je udovoljiti strogim standardima na kojima inzistira AZTN-a, a rješenje mora biti prihvatljivo i HEP-u i ne stvarati mu poslovni gubitak, dok TLM-u treba osiguravati nabavu temeljne sirovine za proizvodnju, što je dosad bilo vezano uz opskrbu mostarskog Aluminija povoljnom strujom.

    Raskid ugovora s HFP-om
    Ugovor TLM-a i Aluminija o nabavi električne energije do 2011. temeljio se je na posebnoj formuli kojom je TLM-u osiguravana količina već legiranog i homogeniziranog aluminija, a zauzvrat TLM osigurava Aluminiju struju u protuvrijednosti 28 posto udjela u cijeni metala na Londonskoj burzi. Taj je sporazum jednostrano u siječnju raskinuo HEP i ušao u pregovore za novi ugovor s novom formulom koji TLM tretira kao velikog kupca, no niti on nije dobio zeleno svjetlo AZTN-a. Prethodni aranžman inače je bio i dio privatizacijskog paketa između konzorcija Adrial i Hrvatskog fonda za privatizaciju, te nerješavanje tog problema povlači i pitanje raskidanja privatizacijskog ugovora i povrat uloženih sredstava konzociju.Promjena uvjeta nabave struje za TLM bi značila i promjenu osiguravanja sirovine, a na što je jučer žestoko reagirala i lokalna zajednica, apelirajući na premijerku Jadranku Kosor da zaštiti šibensku proizvodnju i rijetki svijetli izvozni primjer u hrvatskoj proizvodnji, koji 80 posto proizvodnje plasira na strana tržišta.

    Mostarski Aluminij
    Smjena direktora
    Iz mostarskog Aluminija zasad nema komentara na otvaranje novih pregovora između HEP-a i TLM-a. Ipak, cijeli se slučaj već prelio i na funkcioniranje samog Aluminija, čiji je nadzorni odbor početkom mjeseca jednoglasno izglasao nepovjerenje direktoru Ivi Lasiću. Privremeno će Aluminij voditi dosadašnji izvršni direktor za pravne i kadrovske poslove, a u obrazloženju je kao razlog razrješenja Lasića navedeno nezadovoljstvo rezultatima i činjenica da nema pomaka na strateškom planu, već da naprotiv još nije riješen problem nabave struje s Hrvatskom.
 
12/29/2010 - Najjači HEP
Izvor - Glas slavonije, 27. prosinac 2010.
 
  • Nisu sva velika javna poduzeća u lošoj poziciji, pa tako Hrvatske vode posluju pozitivno, kao i Hrvatske šume, koje ostvaruju dobit od 11 milijuna kuna. U HŠ-u zaposleno je više od 8.300 radnika, a u Hrvatskim vodama približno 800. Jedna i druga tvrtka bilježe pad troškova osoblja za oko pet posto. Hrvatske pošte su međutim u gubitku od 196 milijuna kuna, a zapošljavaju više od 11.000 radnika. Zbrinuto je otpremninama gotovo tisuću ljudi.

    Jedno od velikih javnih poduzeća s pozitivnim poslovanjem je HEP koji je u prošloj godini ostvarilo rast prihoda nad rashodima od 229 milijuna kuna, a čiste dobiti 154 milijuna kuna. Plaće su rasle za sedam posto nakon potpisivanja kolektivnog ugovora krajem 2008. godine za 14.230 zaposlenika - uz to, broj radnika smanjen je za svega 56. Ali, najviša plaća iznosila je 13.900 kuna, te je smanjena za 16 posto.

    NAJVEĆI GUBITAŠ - INA
    Definitivno najveći gubitaš s 631 milijunom kuna gubitka je Ina, gdje država ima 44,8 posto udjela, a zaposleno je gotovo deset tisuća ljudi. No, ulazak MOL-a doveo je do vidljivih mjera racionalizacije, te su rashodi pali za 26 posto. Smanjenje materijalnih rashoda je čak 33 posto, a plaća dva posto, što znači da su se ukidale razne beneficije kao što su službeni automobili i slično. Ina je, međutim, ostvarila najveći promet, odnosno ukupne prihode od 19,7 milijardi kuna, ali rashod premašuje 20,5 milijardi. Primjer drastičnih restrikcija je i Croatia osiguranje - iako je ostvarena dobit iznosila 67 milijuna kuna, što je sedam posto više nego 2008. godine, maksimalna plaća iznosila je 18.200 kuna, i smanjena je za upravo toliko, što znači sa 36.000 na pola. Ali, također je i povećan broj zaposlenih za osam posto, i danas je zaposleno 2.800 radnika.

    Među tvrtkama koje su poslovale pozitivno osim HEP-a jesu Plinacro i Končar, svaki s plusom od približno 145 milijuna kuna, potom Janaf, Croatia Osiguranje, Hrvatska lutrija, Uljanik i Zračna Luka Split. 69 društava ili grupa, odnosno njihovo poslovanje, analizirano je u dokumentu.
    110.504 djelatnika zaposlena su u društvima ili grupama u kojima je omjer državnog vlasništva od 22 do sto posto.
 
12/29/2010 - Vlada više neće određivati cijene struje i plina
Izvor - Vjesnik, 27. prosinac 2010.
 
  • Zbog nužnog usklađivanja hrvatskih propisa s novim europskima, za što je rok 3. ožujka sljedeće godine, cijene energenata u reguliranim djelatnostima više neće moći određivati Vlada, nego na temelju razrađenih tržišnih kriterija posebno regulatorno tijelo - Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a HEP bi se mogao podijeliti na dva dijela. Navode to autori studije »Usklađivanje hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s trećim paketom energetskih propisa EU«, koju su za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva izradili Institut za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg, Institut za elektroprivredu i eenergetiku i odvjetnički ured Tilošanec.
    Tzv. treći paket energetskih propisa Unije o liberalizaciji tržišta električne energije i prirodnog plina, prema riječima stručnjaka, određuje kod vertikalno organiziranih energetskih koncerna puno jače odvajanje mrežnih djelatnosti kao prirodnog monopola od proizvodnje i opskrbe kao tržišnih djelatnosti, kako bi se svima omogućilo korištenje mreže pod jednakim uvjetima i potaknuo razvoj tržišta.
    Za sustave prijenosa energije EU nudi tri moguća modela, Prvi koji preferira Europska komisija, predviđa potpuno vlasničko razdvajanje prijenosa i distribucije od ostatka tvrtke, To rješenje bilo je u početku jedino, no na zahtjev Francuske i Njemačke, u konačnu verziju ubačena su još dva. Provedba tog modela značila bi izdvajanje kompletnog prijenosa struje iz HEP-a u posebnu tvrtku, kao što su prije desetak godina Inini magistralni plinovodi i dio zaposlenika izdvojeni u Plinacro, dok o magistralnim naftovodima brine Janaf. EU, naime, namjerava stvoriti jedinstveno europsko energetsko tržište, pa želi da mreže za prijenos i distribuciju struje i plina, kao prirodni monopol, budu pod jednakim uvjetima dostupne svim zainteresiranim tvrtkama na tržištu.
    Osim toga, to bi, smatraju, omogućilo i jači razvoj prijenosne mreže, što je, pak, preduvjet za jačanje tržišta te nužna veća ulaganja u te energetske sustave.

    Drugi model predviđa da se tvrtka za prijenos izdvoji, a da njezina imovina (mreža) ostane u postojećoj cjelovitoj kompaniji koja bi dobivala naknadu za korištenje, a investicije u mrežu ovisile bi o odluci regulatora, koji odobrava cijenu korištenja mreže, i operatora prijenosnog sustava.

    Treći model podrazumijeva da se između posebne tvrtke-kćeri za upravljanje prijenosnim sustavom i ostatka kompanije (HEP-a) postavi svojevrsna željezna zavjesa kako bi se, ističu autori studije, onemogućilo protežiranje vlastite u odnosu na ostale tvrtke.

    Autori studije predložili su Ministarstvu gospodarstva kao najbolje rješenje da se prijenos s dalekovodima i 1400 zaposlenih izdvoji iz HEP-a u posebnu državnu tvrtku. Sugeriraju i izdvajanje distribucije s distributivnom mrežom i 9800 zaposlenih, o čemu bi nakon stručne rasprave odlučivala Vlada.
    Oni, naime, smatraju da bi takvi potezi najviše omogućili velika ulaganja nužna za razvoj hrvatskog elektroenergetskog sustava. Ako Ministarstvo i Vlada prihvate njihov prijedlog, HEP će se podijeliti na dvije državne tvrtke, ali nitko, napominju, zbog toga ne bi ostao bez posla.

    No, u HEP-u se ne slažu s njihovim prijedlozima.
    »Uprava HEP-a u cijelosti je prihvatila stav stručnog tima, sastavljenog od predstavnika sindikata i direktora HEP-a, koji je ocjenjivao tu studiju. Sagledavši ukupne poslovne interese, HEP smatra da je predloženi model u studiji neprihvatljiv i nije utemeljen na sveobuhvatnoj i argumentiranoj analizi posljedica restrukturiranja energetskog sektora. HEP smatra da za restrukturiranje Operatora prijenosnog sustava treba primijeniti takozvani model ITO (Independent Transmission Operator), kao i to da u Operatoru distribucijskog sustava ne treba provoditi strukturne promjene osim razdvajanja distribucijske i opskrbne djelatnosti«, navode u HEP-u.

    Prijedlog za HEP-ovo razdvajanje na dva dijela izazvao je, kao što se moglo i očekivati, zabrinutost zaposlenih i njihovih sindikata, koji se zalažu da tvrtka ostane cjelovita. Tvrde da je HEP dobro organizirana tvrtka koja dobro posluje, a da im im problemi dolaze izvana i zbog politike. Strahuju da bi eventualno izdvajanje prijenosa i distribucije u posebnu tvrtku potaknulo rasprodaju najboljih dijelova HEP-a. Pritom napominju da neke članice EU-a zbog zaštite nacionalnih interesa i svojih kompanija nerijetko ne poštuju ni ono što su prihvatile ili su, poput Francuske, uspjele očuvati cjelovite elektroprivrede.


    Da će izbor konačnog rješenja koje će biti ugrađeno u zakon biti poprilično teško, pokazala je i prva rasprava na temu »Treći energetski paket - što je javni interes Republike Hrvatske«, nedavno održana u Ministarstvu gospodarstva, na kojoj se okupilo oko 200 predstavnika energetskih institucija, tvrtki i sindikata te udruga za zaštitu potrošača.

    U Ministarstvu kažu da studija ne predstavlja njihovo mišljenje, nego je prijedlog konzultanata i naglašavaju da su zbog važnosti teme odlučili zatražiti recenziju Energetskog instituta »Hrvoje Požar«. Njegov ravnatelj Goran Granić rekao nam je da su recenziju poslali Ministarstvu, ali nije htio otkriti što su napisali.
    Uz napomenu da u Ministarstvu nisu razmatrali niti poduzeli ijedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se studija uopće ne bavi privatizacijom, nego samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora, smatraju da će temeljem studije, recenzije i mišljenja brojnih tvrtki i udruženja moći široj javnosti predstaviti moguće pravce razvoja elektroenergetskog i plinskog sektora.

    Stručnjaci objašnjavaju da je model ITO za koji se zalaže HEP, prijelazni prema modelu TSO, kakav postoji u velikoj francuskoj elektroprivredi EDF i podrazumijeva da prijenos u sklopu posebne tvrtke ostane u elektroprivrednoj kompaniji. Međutim, iz izvora bliskih Ministarstvu doznajemo da će konačnu odluku donijeti Vlada jer EU kao krajnju varijantu traži izdvajanje prijenosa u posebnu tvrtku. Osim toga, model ITO bi mogao stvoriti puno problema jer bi takvu tvrtku za prijenos, zbog europskih propisa, ne bi smjelo kontrolirati Ministarstvo gospodarstva jer je ono nadležno za HEP, pa bi u nekom drugom ministarstvu trebalo osnovati posebnu upravu za to. Napominju i da bi prijenosna tvrtka unutar HEP-a morala raditi po posebnim strogim pravilima, a ne kao do sada, te da bi joj sve bitno uz HERA-u morao odobravati i zajednički energetski regulator Unije - ACER. Zato bi, prema njihovim riječima, sve bilo puno jednostavnije ako se odluči prijenos izdvojiti u posebnu tvrtku, a takvo bi rješenje, očekuju, moglo biti ugrađeno u zakon.

    Usklađivanje Hrvatske s europskim propisima za prirodni plin zahtijeva puno manje promjena, jer su Inini magistralni plinovodi davno izdvojeni u Plinacro, a postoji i četrdesetak distributerskih tvrtki. U studiji se također predlaže postupno uvođenje tržišnih cijena kroz tri-četiri godine, okrupnjavanje malih distributera zbog smanjivanja troškova i tehnološkog poboljšanja te funkcionalno i pravno razdvajanje distribucije od opskrbe (prodaje) plina kako bi se i tu potaknuo razvoj tržišta.
 
12/25/2010 - HEP i INA šute o cijeni isporuke plina
Izvor - Business.hr, 24. prosinac 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda (HEP) objavila je danas da je s Inom potpisala dodatak dugogodišnjem ugovoru o isporuci plina kojim se definiraju uvjeti isporuke tog energenta u 2011. godini.

    "Ugovor Hrvatskoj elektroprivredi jamči stabilnu opskrbu i dostatne količine plina tijekom iduće godine", navodi se u priopćenju u kojem se ne iznose nikakvi drugi detalji.

    HEP je jedan od velikih potrošača plina, a i za iduću su godinu, kako se doznaje, ugovorene uobičajene dosadašnje količine plina, što znači oko 700 milijuna prostornih metara plina koliko HEP godišnje troši.

    Po kojoj su cijeni HEP i Ina dogovorili isporuke plina u idućoj godini ni u jednoj od te dvije tvrtke ne žele govoriti napominjući da je riječ o komercijalnom ugovoru, pa je cijena poslovna tajna.

    HEP je drugi veliki potrošač koji je u posljednjih tjedan dana izvijestio o potpisivanju ugovora s Inom, odnosno njenom tvrtkom Prirodni plin, o isporuci plina u 2011. godini.

    Naime, prošli je petak, 17. prosinca, o potpisivanju ugovora s tvrtkom Prirodni plin o isporuci plina za 2011. godinu izvijestila kutinska Petrokemija, koja godišnje troši oko 600 milijuna prostornih metara prirodnog plina.
 
12/25/2010 - Čermakov Crodux punio Inine boce svojim plinom, Begović zaradio prijavu
Izvor - Business.hr, 24. prosinac 2010.
 
  • Policija je protiv 62-godišnjeg predsjednika uprave Croduxa Damira Begovića podnijela kaznene prijave za obmanu kupaca, nedozvoljenu trgovinu, povrede prava industrijskog vlasništva i neovlaštenu uporabu tuđe tvrtke zbog neovlaštenog korištenja i isporuke boca obilježenih zaštićenim žigom Pro plina.

    Policija ga sumnjiči da je od 23. srpnja do 16. kolovoza ove godine, na prodajnim mjestima u Kaštelima, Splitu i Dugopolju (OMV-ovim benzinskim crpkama), stavio u promet plinske boce sa žigom Pro plina, kojeg je zaštitila INA, a bez Ininog odobrenja. Policiji ga je prijavio direktor službe internih istraga INA-e.

    Prijava je posljedica korištenja Ininih povratnih boca za plin koje je Crodux očigledno napunio plinom koji nije Inin.

    Begović je bivši dugogodišnji direktor HEP-a, a zatim i Željezare Sisak. Tvrtka Crodux, koja se bavi prodajom ukapljenog naftnog plina, u vlasništvu je generala Zvonimira Čermaka u koju je nakon prodaje Tifona izdvojio plinski biznis.
 
12/25/2010 - Nigdje u EU kao u RH ne trebaju dozvole za elektrane na krovovima
Izvor - Večernji list, 23. prosinac 2010.
 
  • Tvrtka Ma.Co.T, u vlasništvu slovenskog poduzetnika hrvatskog podrijetla Ljube Glibote, planira graditi dvije solarne elektrane vrijedne 1,2 milijuna eura u industrijskim zonama Kukuljanovo i Čaporice pokraj Rijeke, odnosno Trilja.

    Sporost HEP-a
    One bi bile instalirane na krovove industrijskih pogona za preradu soli u vlasništvu te tvrtke. No investitor Glibota žali se kako su u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje Europe, puno teži uvjeti za takvo ulaganje. U prvom redu naglašava kako je nelogično da se za elektrane koje se grade na krovovima pogona moraju ishoditi dozvole – lokacijska i građevinska.

    – Nigdje u Europi za elektrane na krovovima ne trebaju dozvole. One poskupljuju, ali i vremenski otežu samu investiciju – ogorčen je Glibota. Tvrdi kako dozvole za te dvije solarne elektrane stoje oko sto tisuća kuna. Nezadovoljan je i HEP-om koji, tvrdi on, nije baš ažuran u spajanju elektrana na svoju mrežu te u otkupu struje koju te elektrane proizvode.

    – To rade tako da ispada kao da to uopće ne žele raditi – žali se Glibota. On je pak, nastavio je, osigurao novac za svoju investiciju, trenutačno se bavi ishođenjem dozvola te je okupio ekipu koja će raditi te dvije solarne elektrane.

    Glibota očekuje da bi te elektrane mogao sagraditi za najmanje godinu dana, moguće je da će biti potrebno i više vremena jer bi lokacijsku i građevinsku dozvolu mogao čekati najmanje pet mjeseci, a najviše tri godine.

    – Važno je naglasiti da je u zemljama EU procedura gradnje elektrana na krovovima maksimalno pojednostavnjena te traje od samo nekoliko dana u nekima, pa do maksimalno nekoliko mjeseci u drugima. Da bi ovakvi projekti bili isplativi investitorima, uobičajeno je da se s njima sklapaju ugovori o otkupu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije uz poticajnu cijenu kilovata na rok ne kraći od 15 godina (npr. Slovenija), 20 godina (npr. Njemačka), pa čak i 25 godina (Velika Britanija). Nažalost, u Hrvatskoj se taj ugovor sklapa na samo 12 godina, a da bi se sklopio, potrebno je proći mukotrpnu administrativnu proceduru koja traje i do dvije godine. Iz tog razloga Hrvatska ima daleko najmanje instaliranih solarnih kolektora u usporedbi s zemljama Europske unije – tvrdi Glibota.

    Ništa se nije poduzelo
    On je pak za svoje solarne elektrane u Sloveniji sve dozvole ishodio za manje od dva mjeseca, a izrada i montaža tih elektrana ne traje više od 30-ak dana. U Sloveniji, također, nisu potrebne dozvole za solarne elektrane koje imaju snagu do 1 MW, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Glibota tvrdi da se u Hrvatskoj nije ništa poduzelo u tri godine otkako postoje zakonski preduvjeti za realizaciju projekata obnovljivih izvora energije da se pojednostavni i ubrza administrativna procedura za takve projekte. Smatra da je to gorući problem za zemlju koja je izrazito energetski ovisna o uvozu energije i da se propušta prilika da RH postane energetski neovisnija zemlja.

    1 MW
    Za elektrane do snage od 1 MW u Sloveniji ne trebaju dozvole, ni lokacijska ni građevinska, kao što je to slučaj u Hrvatskoj.

    12
    na samo toliko godina HEP sklapa ugovore o otkupu struje, a u EU su ti ugovori na znatno dulji rok i uz poticajnu cijenu kilovata. Najkraće na 15 godina
 
12/25/2010 - Adris Grupa ulaže u termoelektranu Plomin
Izvor - Slobodna dalmacija, 22. prosinac 2010.
 
  • Nakon što se u Istri ponovno aktualizirao problem izgradnje trećeg bloka termoelektrane Plomin, "teškog" 800 milijuna eura, pri čemu Istarska županija i njezini građani zahtjevaju plin, a ne ugljen kao energent, stigla je potvrda iz rovinjske Adris Grupe da su zainteresirani za ulaganja u zamjenski elektroenergetski objekt u Plominu, nakon što se ugasi prvi blok.

    Iz Adrisa poručuju da su uz duhanski i turistički posao zainteresirani za ulaganja u energetski sektor.

    "Adris je u skladu sa svojom dugoročnom strategijom investiranja u energetiku, zainteresiran za ulaganja u zamjenski elektroenergetski objekt u Plominu. To više što su lokalna zajednica i HEP, uz odobravanja javnosti, pozdravili takve naše ambicije. Time smo dodatno obvezni da učinimo sve kako bismo omogućili novo zapošljavanje, te osigurali dugoročnu održivost sustava razvoja.", ističu u Adrisu.

    Pri tom napominju kako vjeruju da politizacija tog projekta, budući je istarski župan Ivan Jakovčić, na čelu vladajućeg IDS-a, dok je član Uprave Adris Grupe Plinio Cuccurin, predsjednik oporbene Ladonje, koja je prešla Učku i kreće u parlamentarnu utrku, te predizborno pripetavanje, neće upropastiti njihove ambicije.

    "Potrebna je suradnja naše tvrtke, Istarske županije i Vlade RH, jer smo uvjereni da su investicijski planovi Adris Grupe u interesu nacionalnog gospodarstva, istarske županije i naših zaposlenika", poručuju iz Adris Grupe.

    Inače, istarski župan Ivan Jakovčić potvrdio je da je o ovoj zajedničkoj inicijativi razgovarao s premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom gospodarstva Đurom Popijačem, dok iz HEP-a još nema reakcija.

    Adris Grupa jedna je od vodećih hrvatskih tvrtki, zapošljava 4000 radnika i ostvaruje prihod veći od tri milijarde kuna. U državni proračun dnevno uplaćuje 12 milijuna kuna. Izvozi više od 50% proizvodnje, a godišnjim ulaganjima od 600 milijuna kuna jedan je od vodećih nacionlanih investitora. Samo u istri uloženo je u zadnjih pet godina u dvije tvornice i hotele više od tri milijarde kuna.
 
12/25/2010 - Jakovčić bi Plomin dao Adrisu - bez natječaja
Izvor - Novi list, 21. prosinac 2010.
 
  • Vladini energetski projekti već su izazvali interes ulagača, ali bi želja onih koji imaju novac za ulaganje Banskim dvorima mogla izazvati i glavobolje. U prvim nedoumicama Vlada će se najvjerojatnije naći oko gradnje zamjenskog bloka plominske termoelektrane na ugljen, vrijedne 800 milijuna eura. Za taj financijski pothvat HEP, razmišljaju u Vladi, treba partnera i planirali su ga pronaći na javnom natječaju. Međutim, istarske vlasti već imaju svoga kandidata i žele, što je već najavio župan Ivan Jakovčić, da Vlada prednost da tamošnjem Adrisu koji novac za ulaganje ima, a i čelništvo te tvrtke je najavilo mogućnost okreranja energetici.

    Razgovori s HEP-om
    U Vladi, potvrdilo nam je nekoliko ministara, nisu nimalo sretni zbog toga što se očekuje da zdravo za gotovo prihvate investitora kojeg predlaže Jakovčić. Uz napomenu da ne žele dolijevati ulje na vatru, jer će bez suradnje s lokalnim vlastima gradnja biti nemoguća ili otežana, neki nam ministri neslužbeno otkrivaju da se od natječaja nije odustalo. Službeni stav u Uredu premijerke Jadranke Kosor nismo uspjeli doznati ni nakon nekoliko dana.

    Župan Jakovčić i dalje inzistira na tome da se partner za gradnju zamjenskog bloka pokuša pronaći najprije u Istri, ili u Hrvatskoj, pa tek ako to ne uspije da Vlada raspiše međunarodni natječaj. Iako je već o tome razgovarao s upravom HEP-a, Jakovčić najavljuje da će ipak glavne razgovore obaviti s Vladom odnosno premijerkom Kosor.

    – HEP je najavio mogućnost raspisivanja natječaja, ali oni su tvrtka koja ima poslovni interes u Istri i naći ćemo se ne samo s njima nego i s vlasnikom HEP-a, odnosno Vladom. Očekujemo od Vlade da štiti hrvatske nacionalne interese, pa je tako i na meni kao županu da da štitim naše regionalne istarske interese, kazao nam je Jakovčić.

    Na primjedbu da u Vladi ipak razmišljaju o natječaju i protivi li se on tome, Jakovčić ponavlja da Vlada prvo treba obaviti razgovore s hrvatskim kompanijama.

    Zaštita nacionalnog
    – Zašto ne bismo učili od zemalja koje su nam primjer u EU, kao što je to Njemačka, koja zna štititi svoje nacionalane interese, a to sasvim sigurno jest energetika, poručuje Jakovčić. On očekuje i od sadašnje vlade, ali i one koja će doći nakon nje da brine o nacionalnim interesima, iako je svjestan da će se Vlada suočiti s lobistima brojnih kompanija koje žele ulagati u Hrvatsku i to u posao proizvodnje električne energije koji će biti isplativ. Već početkom sljedeće godine nada se razgovoru s premijerkom Kosor o ulaganju u energetski projekt u Istri.

    – Već smo razgovarali o toj temi. Istra je prvenstveno turistička regija, ali je i energetski važna za Hrvatsku. Očekujem da ćemo naći zajednički jezik oko višestrukih interesa Vlade u Istri, poručuje Jakovčić.

    Kako bilo, Vlada će se naći između dvije vatre, s jedne strane će istarske vlasti pritiskati da HEP u partnerstvo uđe s Adrisom, a s druge strane bit će suočena sa zahtjevima da, pred ulazak Hrvatske u Uniju, raspiše međunarodni natječaj za taj posao. Neće moći zanemariti ni činjenicu da će zamjenski blok biti teško graditi bez suglasnosti regionalnih vlasti. Već sada Jakovčić poručuje da bi županija mogla zatraži mišljenje o studiji utjecaja termoelektrane na okoliš od nezavisnih europskih institucija.
 
12/25/2010 - Propao projekt Adria LNG, Plinacro gradi platformu za 50 milijuna eura
Izvor - Večernji list, 21. prosinac 2010.
 
  • Od Adria LNG-a, izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, za sada neće biti ništa jer su strane kompanije koje su sudjelovale u projektu: E.ON Ruhrgas, OMV, Total i Geoplin prije nekoliko dana zatvorili ured u Zagrebu, izvijestili su danas u Zagrebu iz Plinacra, tvrtke koja je s HEP-om bila hrvatski sudionik projekta. Stranci su procijenili da im se ulaganje trenutačno ne isplati zbog pada europskog tržišta plina za šest posto.

    – Planiramo alternativni, manji LNG terminal za prihvat brodova za isplinjavanje. Izgradnja instalacija vrijedi 50 milijuna eura, a tu treba pridodati i troškove usluge broda koja se ugovara po tarifi. Rok izgradnje je otprilike dvije godine – kazao je Goran Frančić, direktor sektora razvoja Plinacra.

    Plinacro je dovršio interaktivni plinovod s Mađarskom, Slavonski Brod-Donji Miholjac.

    – To je prva interakcija nakon 33 godine, odnosno jedina nakon interakcije sa Slovenijom u Rogatecu – kazao je Frančić i dodao da Plinacro razmišlja o gradnji još devet interakcija (po tri sa Slovenijom i BiH te po jednu sa Srbijom, Italijom i Crnom Gorom.

    Direktor Plinacra Jerko Jelić Balta kazao je da je godina na izmaku ostati kao jedna od najznačajnijih po realiziranim projektima. U ovoj je godini Plinacro investirao 1,3 milijarde kuna u proširenje plinske mreže na Istru, Liku i Dalmaciju.

    – U 2011. planiramo uložiti 400 milijuna kuna – kazao je Jelić Balta. Od tog novca najviše će ići u izgradnju plinovoda do Splita, koji bi trebao biti dovršen najkasnije u lipnju 2012.

    Kao i LNG, upitno je i kako će se rasplesti još jedan važan projekt za Hrvatsku – plinovod Južni tok. Ruski Gazprom još nije definirao magistralni pravac, ali prema zasad postojećim planovima, Hrvatska ne stoji baš najbolje. Glavni nas plinovod zaobilazi, a upitno je hoće li u Hrvatsku ući barem njegov krak.

    – Početkom iduće godine bit će gotova studija izvodljivosti koju radimo u suradnji s Gazpromom. Ona će jasno definirati ulogu Hrvatske u Južnom toku i nakon toga ćemo znati našu poziciju i moći dati konkretne prijedloge – kazao je Balta.
 
12/20/2010 - Kosor u Dubrovniku: HEP je sada primjer kako treba poslovati
Izvor - Slobodna dalmacija, 20. prosinac 2010.
 
  • Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor u ponedjeljak je u Platu kod Dubrovnika otvorila 345,5 milijuna kuna vrijedne radove na izgradnji trafostanice Plat, koja će s novom TS na Srđu i Hidroelektranom na Ombli širem dubrovačkom području osigurati kvalitetnu opskrbu električnom energijom.

    Buduća trafostanice Plat proradit će 2013. kao dio strateškog projekta Hrvatske elektroprivrede za osiguravaje napajanja dubrovačkog područja koje više ne bi ovisilo samo o trafostanici Komolac kao jedinoj točki napajanja.

    - Početak izgradnje trafostanice Plat iznimno je važan za gospodarstvo ovog kraja okrenutog turizmu, gdje nestanci struje izazivaju poteškoće koje se teško mogu nadoknaditi. Zato nitko ne želi da se one više ponavljaju - kazala je premijerka Kosor i najavila kako će svi poslovi oko natječaja za izgradnju Hidroelektrane Ombla biti završeni početkom sljedeće godine, što je ujedno i termin početka radova na prvoj podzemnoj HE u Hrvatskoj, čija je vrijednost procijenjena između 130 i 150 milijuna eura.

    Boravak u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Jadranka Kosor iskoristila je kako bi ukazala na sređivanje stanja u hrvatskim javnim poduzećima:

    - Hrvatska elektroprivreda postala je primjer uređenog JP s investicijskim potencijalom. Poslovnu godinu 2010. HEP završava s 1,5 milijardi kuna dobiti, što je ogroman napredak u odnosu na 2009. kad je dobit iznosila tek stotinjak kuna. Lani u ovo vrijeme HEP je imao 1,6 milijardi kuna dugovanja, a danas ne duguje ništa - rekla je premijerka Kosor i s predsjednikom HEP-ove uprave Leom Begovićem razmijenila povelju o postavljanju temeljnog kamena trafostanice Plat koja će zajedno s TS Srđ stajati 500 milijuna kuna.
 
12/20/2010 - Europske cijene plina i struje, a plaće hrvatske
Izvor - Novi list, 20. prosinac 2010.
 
  • »Zašto bismo imali tržišne, europske cijene energenata, ako nemamo i europske plaće?«, najčešće odgovaraju hrvatski građani nakon što im se, već godinama, »servira« objašnjenje kako energenti, prvenstveno plin i struja, moraju poskupjeti jer su 30, do 40 posto jeftiniji od europskih.

    Činjenica jest da imamo jeftiniju struju i plin od europskih, pa nam je tako prirodni plin, kažu podaci Europskog ureda za statistiku (Eurostat) za čak 36 posto jeftiniji od plina na razini 27 promatranih zemalja EU-a, no kad se cijene istog tog plina usporede s kupovnom moći stanovnika svake od zemalja, mi plaćamo itekako europsku cijenu plina, za sedam posto veću od cijene 27 EU zemalja!

    Astronomsko poskupljenje
    U Hrvatskoj, kažu Eurostatovi podaci, jedan gigadžul (GJ) plina košta 10,63 eura, dok ta cijena na razini mjerenih 27 zemalja EU iznosi 14,54 eura. Jeftiniji plin od nas plaćaju Rumunjska, Latvija, Estonija, Bugarska ili, primjerice, Litva, no zato, kad se u računicu »ubaci« kupovna moć, odjednom postaje jasno da hrvatski građani plin plaćaju skuplje i od Austrijanaca, Nijemaca, Belgijanaca, Francuza, Iraca, ili primjerice Luksemburžana!

    Zahvaljujući visokoj kupovnoj moći, luksemburški plin postaje jeftiniji od hrvatskog za čak 5,59 eura po GJ. Drugim riječima, Europljani uistinu plaćaju više cijene plina i struje, ali ih mogu i platiti! Razlika će među nama biti i veća nakon što plin u Hrvatskoj poskupi, najvjerojatnije nakon Nove godine, za desetak, do 13 posto, a izjednači li se cijena hrvatskog plina s europskima u potpunosti, odnosno poraste li za gotovo 40 posto, naš će plin, gledano kroz kupovnu moć kućanstva, biti astronomski preskup.

    Upravo se to događa u EU zemljama poput Češke, Slovačke, Slovenije ili Slovačke, u kojima je, u usporedbi s kupovnom moći, plin i skuplji negoli u Hrvatskoj, dok u razvijenijim zemljama, nakon što se usporedi s kupovnom moći, cijena plina pada u odnosu na cijenu koju građani plaćaju.
    Primjerice, u Luksemburgu GJ plina stoji 12 eura, no izraženo kroz kupovnu moć, pada na 9,99 eura, u Francuskoj pada s 14,46 na 12,57 eura, a u Austriji, na primjer, s 17,29 na 15,46 eura, dok GJ u Hrvatskoj, izražen kroz kupovnu moć, stoji 15,58 eura.

    Kad su cijene električne energije u pitanju, u usporedbi s kupovnom moći mi, opet, plaćamo nešto skuplju struju negoli 27 mjerenih EU zemalja. Kod nas će kućanstvo za stotinu potrošenih kilovatsati platiti 16,86 eura, a u 27 EU zemalja deset eurocenti manje. Sličnu cijenu nama, izraženu kroz kupovnu moć, imaju Irska, Nizozemska ili Švedska, dok luksemburško kućanstvo plaća 2,57 eura manje od nas za sto kWh. Francusko će kućanstvo istu količinu struje, zahvaljujući boljem standardu, platiti gotovo šest eura manje nego naše.

    Tržišna cijena goriva
    Kad je u pitanju cijena »luksuznog« goriva, benzina, kojeg plaćamo po tržišnim cijenama kakve nam se spremaju i za struju i plin, stvar je i daleko lošija. S onim s čim prosječno hrvatsku kućanstvo raspolaže, kupiti možemo četiri puta manje bezolovnog eurosupera 95 negoli, primjerice, austrijsko kućanstvo, ili dvaput manje od slovenskog, dok više od nas kupiti mogu i mađarsko, češko, slovačko, estonsko i mnoga druga kućanstva.

    Godišnje netto primanje kućanstva 2010. (eura)
    Austrija 19.664
    Francuska 18.943
    Njemačka 18.904
    Italija 16.333
    EU 27 14.202
    Slovenija 10.045
    Češka 6.893
    Poljska 5.377
    Mađarska 5.048
    HRVATSKA 4.808
    Rumunjska 3.070
    Bugarska 2.618

    (izvor GfK)

    Cijene plina i struje izražene kroz kupovnu moć kućanstava
    država cijena plina (€/GJ) cijena struje (€/100 kWh)
    Rumunjska 14,47 19,53
    Latvija 13,30 16,00
    Estonija 16,80 14,31
    HRVATSKA 15,58 16,86
    Luksemburg 9,99 14,29
    Češka 18,80 19,39
    Irska 12,11 15,84
    Francuska 12,57 10,92
    EU 27 14,54 16,76
    Belgija 12,82 17,73
    Njemačka 14,92 22,57
    Slovenija 19,44 17,02
    Austrija 15,46 17,49
    Danska 20,59 18,51

    izvor Eurostat
 
12/20/2010 - NAJPROFITABILNIJE TVRTKE U 2009.
Zadnji HR-aduti: Adris, Konzum, HEP i Končar
Izvor - Glas Istre, 20. prosinac 2010.
 
  • Tko je što u prezaduženom, rasprodanom i depresijskom gospodarstvu u Hrvatskoj i o čijim proizvodima i izvozu presudno ovise i državne financije, i hrvatski put u EU, i aktualni Vladini napori "na putu traženja puta za izlazak iz krize"? Na to se najslojevitiji odgovori mogu naći u najnovijem, posebnom izdanju zagrebačkog Privrednog vjesnika, čiji je analitički tim rangirao 400 najvećih ovdašnjih kompanija prema ukupnom prihodu, dobiti, broju zaposlenih, prihodu od izvoza, imovini i kapitalu, te uz nacionalnu rang-ljestvicu posložio i istovrsne top-liste po županijama.

    Krunski, ali neveseli zaključak koji se može izvući iz te gomile analitičkog štiva i brojki glasi: zadnji, preostali hrvatski aduti su Adris grupa, Konzum, Hrvatska elektroprivreda i Končar, kompanije u većinskom hrvatskom, državnom ili privatnom vlasništvu, koje se nalaze među deset najprofitabilnijih, u konkurenciji s telekomunikacijskim i energetskim kompanijama, koje su u pretežnom inozemnom vlasništvu. Jer ovdašnjem gospodarstvu - nakon 20 godina njegove tranzicije iz socijalističkog i državnog u kapitalističko i privatno - danas glavni pečat daju inozemni većinski vlasnici i kreditori, te uvoznici i trgovci, dok se udjeli i konkurencijske prednosti preostalih domaćih proizvođača i izvoznika kobno tope na zubatom depresijskom suncu.

    Gubitaši hoteli i restorani
    Najznačajnije tri gospodarske djelatnosti: trgovina, industrija i građevinarstvo, koje ostvaruju 70 posto ukupnog prihoda (i gubitaka) u Hrvatskoj, i lani i ove godine u teškoj su depresiji, te ostvaruju opadajuće godišnje prihode u rasponu od minus 15 do minus 40 posto prema ostvarenima u 2008. godini. Istodobno su najprofitabilnije djelatnosti telekomunikacije, informatika i bankarstvo (koje su u gotovo potpunom inozemnom vlasništvu ili oslonjene na opremu, tehnologiju i robu, pa i upravljanje iz uvoza). Nasuprot toj dobitonosnoj strani, gubitaški su lideri i dalje hotelijerstvo i restorani unatoč još neuništivoj masovnoj iluziji da je Hrvatskoj spas samo u turizmu.

    Budući da u realnom gospodarskom sektoru - od čijih prihoda i izdvajanja žive i zdravstvo, i mirovinski i obrazovni sustav, i obrana, sigurnosne službe i ostatak korisnika državnog proračuna - radi samo 900.000 osoba, od kojih njih manje od trećine stvaraju neto-dobit, a manje od jedne sedmine i višak izvoza nad uvozom, Hrvatska je osuđena na dugo razdoblje "traženja puta do puta izlaska iz krize", kako je to, naizgled zbrkano, ali krajnje otvoreno i istinito, kazala i premijerka Jadranka Kosor.

    Boreći se unazad desetljeća i pol protiv vlastitih velikih kompanija, prokazavši ih socijalističkim mastodontima, hrvatska je vlast tijekom pretvorbe i privatizacije uspješno razmrvila ovdašnji gospodarski potencijal, te ga izložila rasprodaji strancima ili žestokoj konkurenciji velikih inozemnih kompanija, ne samo na vanjskom, nego i na unutarnjem tržištu. Tako nasuprot enormnom vanjskom dugu, enormnoj unutarnjoj nelikvidnosti i teško objašnjivoj predaji niza najkvalitetnijih kompanija i banaka strancima, Hrvatska danas u otvorenu tržišnu bitku tjera kompanijsku strukturu u kojoj su 99 posto tvrtke iz malog i srednjeg poduzetništva, a samo njih 400 velike (i to u mjerilima malog hrvatskoga tržišta).

    Iz Hrvatske se među 500 najvećih u srednjoj Europi svrstalo samo 16 kompanija (i to uglavnom u većinskom posjedu stranaca). Koliko je hrvatsko gospodarstvo razmrvljeno, najbolje pokazuje podatak, koji ističe dr. Žarko Primorac, da u Hrvatskoj samo 63 poduzeća ostvaruju godišnji prihod veći od jedne milijarde kuna, a samo četiri veći od jedne milijarde eura!

    ...

    Kompanija Dobit u mil. kuna 1. T-mobile Hrvatska 1.163
    2. Hrvatski telekom 896
    3. Vipnet 612
    4. ENI Croatia 587
    5. Adris grupa 506
    6. TDR 472
    7. Konzum 342
    8. HEP 300
    9. ZG-pivovara 196
    10. Končar-Energ. transf. 194

    Izvor: Privredni vjesnik, prosinac 2010.

    Kompanija Izvoz u mil. kuna
    1. Ina 5.832
    2. Uljanik 2.126
    3. Pliva 2.022
    4. ENI Croatia 1.519
    5. Končar-Energ. tr. 1.295
    6. Brodosplit 1.222
    7. Boxmark leather 1.149
    8. Ericsson N. Tesla 918
    9. Petrokemija 872
    10. Tankerska plovidba 841

    Izvor: Privredni vjesnik, prosinac 2010.
 
12/20/2010 - PODZEMNI KABEL OŠTEĆEN U RADOVIMA HRVATSKIH CESTA: Na debelom minusu devet sela Cvelferije bez struje
Izvor - Glas slavonije, 20. prosinac 2010.
 
  • Zbog kvara na 35-kilovoltnom dalekovodu od Županje do Drenovaca, dugom čak 35 kilometara, devet naselja u istočnom dijelu županjske Posavine proteklog je vikenda ostalo odsječeno od ostatka svijeta. Na temperaturama od desetak stupnjeva ispod nule u petak poslijepodne i cijelu noć između petka i subote 15 tisuća ljudi bilo je bez električne energije, grijanja, telefona, ponegdje i vode.

    - Ogorčeni smo jer ovo što nam se dogodilo posljedica je nebrige i neulaganja u ovo rubno područje Hrvatske, koje se sustavno zapostavlja - požalili su nam se Drenovčani.
    Soljanci koji su nam se javili tvrde da problem nije od jučer i kako su već upozoravali nadležne da nakon svake kiše selo ostaje bez struje, a hepovci su tada, tvrde, previše zategnuli žice, koje se sada pri niskim temperaturama smrzavaju i pucaju.
    - Soljani su prošli najgore, bez struje smo ostali već ujutro, a oko 15 sati zamračila se cijela Cvelferija, u svih devet naselja u općinama Vrbanja, Drenovci i Gunja prekinuta je opskrba električnom energijom - kažu naši sugovornici. Podsjećaju da je u noći između petka i subote bilo vrlo hladno, padao je gusti snijeg, a najteže je bilo onima koji se griju na plin i obiteljima s malom djecom jer struja je došla tek ujutro oko 5 - 5,30 sati.
    Direktor Elektre Vinkovci Vladimir Čavlović pojašnjava da su nakon dojave o prekidu opskrbe električnom energijom na istoku županjske Posavine ekipe odmah izišle na teren i ondje ostale cijelu noć, do 5 sati ujutro. Nakon detaljnog pregleda mreže, kvar je utvrđen na podzemnom kabelu u blizini Drenovaca, koji je nov i posljednji na koji se sumnjalo, no očito je oštećen pri izvođenju radova Hrvatskih cesta. U mraku i vrlo teškim uvjetima, po snijegu i ledu, hepovci su morali kopati kako bi došli do njega i osposobili ga jer alternativnog rješenja nema kada je riječ o radijalnom napajanje strujom kakvo ima Cvelferija. Oko ponoći struju je dobila Vrbanja, a ostala sela zasvijetlila su tek u ranim jutarnjim satima. Čavlović kategorički odbacuje optužbe o zanemarivanju toga područja, dodajući da Elektra Vinkovci većinu raspoloživih sredstava sustavno ulaže upravo u županjsku Posavinu.

    Prijetili i vrijeđali hepovce
    Prema informacijama kojima raspolažemo, pojedini mještani bili su toliko revoltirani da su izgubili kontrolu. Nazivali su Elektru, vrijeđali i najozbiljnije prijetili, a neki su išli čak toliko daleko da su dispečeru poručili da im jedna bomba očito nije bila dovoljna i da bi im trebalo baciti još koju, aludirajući na slučaj od prije godinu i pol kada je Županjac, čijoj je majci zbog neplaćanja računa isključena struja, bacio bombu u dvorište županjskog pogona HEP-a i pri tome teško ozlijedio voditelja Tomu Mijatovića.
 
12/20/2010 - Srušili im ulicu i nikome ništa! Konačno optužnica za Kupsku
Izvor - Večernji list, 19. prosinac 2010.
 
  • Mala Kupska ulica izgleda poput stotina ostalih zagrebačkih mjesta. Ne odiše nekim blagostanjem, a stanovnici, kao i svugdje drugdje, imaju neke svoje probleme. Stanovnike Kupske ipak muči mnogo više: zašto im se ulica prije tri godine urušila? I zašto je tako teško u Hrvatskoj doći do pravde i odštete? Ova je priča i danas donekle obavijena velom tajne. U trenutku kad je podignuta optužnica protiv devetero osoba i tri poduzeća, stanovnici Kupske žive u neizvjesnosti, jer sebe zasad ne vide u sretnom epilogu.

    Urušavanje se, po službenoj istrazi, dogodilo zbog pogrešaka u izvođenju radova na proširenju zgrade HEP-a. Kazne su uslijedile vrlo brzo. Tako su glavni izvođač radova, Tehnika, kao i tvrtke Conex i Interkonzalting, morale platiti po stotinu tisuća kuna kazne. No, stanari od tog novca nisu vidjeli ni lipe, niti su im do danas isplaćene ikakve odštete. Da se radi o velikim građevinskim propustima potvrdio nam je i insajder koji želi ostati anoniman.

    – Uštede koje su se pokušale ostvariti dovele su do svega ovoga, tu nema nikakve dvojbe. Izvođači moraju snositi odgovornost za propuste. Konkretno, Kupska je propala jer je napravljena pretanka dijafragma (betonska "zavjesa" koja bi trebala zaustaviti urušavanje tla, op. a.) i prekratka geomehanička sidra – rekla nam je osoba, dobro upoznata s cijelim postupkom gradnje koju je naručio HEP.

    Pohlepa izvođača
    Takozvana zavjesa, odnosno betonska zaštita, po prvobitnom planu nije trebala biti uz samu cestu. No ipak, kako bi se moglo sagraditi nekoliko desetaka parkirališnih mjesta više, ona je bila naslonjena na sam rub Kupske ulice. Cesta se u konačnici urušila zbog, kako tvrdi naš sugovornik, pohlepe izvođača, koji su postavili prekratka sidra da bi uštedjeli novac. Geomehanička sidra funkcioniraju na principu vijka. Budući da su bila prekratka nisu uspjela održati zid u ravnoteži, zbog čega se urušila betonska zavjesa i za sobom povukla dio Kupske ulice.

    Glavni izvođač radova, Tehnika d.d., i dalje niječe bilo kakvu odgovornost za bilo kakve pogreške. Očitovala se tek u kratkom priopćenju. "Tehnika d.d. smatra da nije kriva za događaj, ne smatra se ni krivom ni odgovornom za nastalu štetu, te očekuje da će se to uvrditi sudskim odlukama u povodu postupaka koji se vode", stoji u priopćenju.

    Bez odgovora na postavljena pitanja ostali smo i kod Conexa i Interkonzultinga, preostale dvije tvrtke obuhvaćene optužnicom. Na razgovor je spreman bio ipak Leo Begović, predsjednik uprave HEP-a.

    – Ne možemo se praviti kao da nas nema. Meni je bilo važno da se odmah nešto učini. Dvije godine se čekalo, no stanarima se moglo pomoći puno prije – kazao je Begović, koji je na čelo HEP-a došao 25. rujna 2009., samo tri dana nakon druge obljetnice urušavanja Kupske.

    – Kad sam postao predsjednik uprave, odmah je formiran stručni tim koji nas je upozorio što se može dogoditi ako se ne zaštite stanari. Moramo se ponašati društveno odgovorno, pa sam stanarima obećao da nakon sanacije gradilišta ništa neću napraviti a da njih o tome ne obavijestim, a pomogao sam i u uspostavljanju kontakta s Tehnikom, koja s njima do tada nije htjela razgovarati – dodao je prvi čovjek Elektroprivrede.

    Begović je čak otišao i korak dalje, te napomenuo da od odgovornosti neće bježati, pa ni od moguće isplate odšteta.

    – HEP nije odgovoran za to gradilište, no ne odbacujemo odgovornost. Mi smo posredno ili neposredno obuhvaćeni u optužnici. Ne možemo se izmaknuti. Ako sud utvrdi da smo krivi za neke propuste, mi ćemo sve učiniti da bismo ljudima pomogli, i naravno da ćemo onda isplatiti i odštete. Mi smo svima rekli da će, bez obzira na to što nas tuže, dobiti sve dokumente koji su im potrebni u postupku, jer ih razumijemo. Ja bih isto učinio kao i oni – poručio je Begović.

    HEP je investirao oko 40 milijuna kuna u gradnju objekta nadomak Kupske. Ako se ispostavi da HEP snosi odgovornost za urušavanje ulice, taj će novac biti izgubljen. No, ako se na sudu dokaže da su izvođači nesavjesno izvodili radove, HEP-ov će gubitak morati nadoknaditi. – HEP ima namjeru graditi tu zgradu, no ako to nije uputno, mi to nećemo učiniti. Tražim da mi netko kaže što je moguće napraviti, a što nije. Za sigurnost svih nas – zaključio je predsjednik HEP-a.

    Među stanarima Kupske i dalje ogorčenje pomiješano s očajem. Kuću Jovana Drezge u toj je katastrofi zemlja doslovce progutala.

    – U noći kada mi je propala kuća spavao sam u svom krevetu. Odjednom se sve počelo urušavati. U kući su mi bili i kći i unuci. Sve je išlo jako brzo, istrčali smo van, ja sam pokušao još neke stvari spasiti, no u 15 minuta cijela je kuća propala – očajan je bio Drezga.

    Jedini stanovnik Kupske koji je doslovce ostao bez svega tvrdi da mu nitko nije pomogao u obnovi kuće i da ju je morao sam graditi. Podigao je kredite kako bi se ponovo vratio na mjesto na kojemu je proveo više od 40 godina. U međuvremenu je teško obolio, zbog stresa i patnji kroz koje je prolazio posljednjih godina. Naime, kuću je obnovio tek u svibnju 2010., dvije i pol godine nakon urušavanja Kupske.

    Urušavanje ulice, osim kuće Jovana Drezge, do temelja je uništila i poslovanje Želimira Žitkovića.

    – Moj je jedini izvor prihoda moja radionica iza kuće, i jasno je da u dva mjeseca ništa nisam mogao zaraditi. Još danas me ljudi pitaju radim li ponovo. To je velika poslovna šteta – rekao je Žitković, inače vlasnik stolarske radionice u Kupskoj.

    Bez zadovoljštine
    – Nitko meni nikada nije ponudio odštetu. Bio sam spreman nagoditi se, no vidio sam da se to neće dogoditi, pa sam i ja podnio tužbu protiv HEP-a. Mislim da zadovoljštine za nas stanare neće biti. HEP je državna firma, a Tehnika više-manje radi za državu – objasnio je Žitković.

    Najave da će se nastaviti gradnja razbjesnile su Željka Jaklovića, kojemu se prije tri godine odronilo pola dvorišta.

    – Dva mjeseca nisam mogao ući u svoju kuću. Sve je propalo, zidovi, krov... Čak mi je i automobil oštećen, jer je dijelom propao u zemlju. Neću dopustiti da se nastavi gradnja. Ako treba, ići ću i u zatvor. Ovo se više neće ponoviti – ljutit je bio Jaklović, koji je, po vlastitom svjedočanstvu, jedva izvukao "živu glavu". On prvi, ali ni ostali stanari, ne vjeruju da će išta dobiti. Ali ipak - ne odustaju.

    U priopćenju koje potpisuje Filip Filipec, direktor Tehnike, tvrtka negira bilo kakvu odgovornost za urušavanje Kupske. "Nesretni je to događaj do kojeg je došlo zbog više uzroka za koje nije uobičajeno da se pojave u istom trenutku, a nije ih se moglo predvidjeti, izbjeći i/ili otkloniti", stoji u priopćenju. Na pitanje koje posljedice tvrtka snosi zbog urušavanja ulice odgovorili su nam: "Vodi se kazneni postupak u povodu optužnice protiv TEHNIKE d.d. Istodobno se vodi i više parničnih postupaka za naknadu štete u povodu tužbi stanara protiv HEP-a d.d., TEHNIKE d.d i CONEXA d.d.". Iz tvrtke napominju da su im zbog neistinitog i zlonamjernog prikazivanja samog događaja naneseni velika šteta i povrijeđen ugled.
 
12/20/2010 - IGH se sprema ulagati u TE
Izvor - Vjesnik, 17. prosinac 2010.
 
  • Hrvatska nema budućnosti ako ne počne graditi energetski sustav, stoga se Institut IGH sprema za investiciju u jednu termoelektranu, sam ili s partnerima, najavio je u petak na godišnjem okupljanju u tom Institutu njegov direktor Jure Radić.

    U vezi s tom najavom u razgovoru s novinarima Radić je precizirao da je IGH suvlasnik projekta TE Obrovac, koji postoji u energetskom i urbanističkom planu Hrvatske, te da trenutačno s jednom velikom austrijskom tvrtkom dovršavaju investicijsku studiju. Za vrijednost te investicije Radić je kazao da se za sada procjenjuje na oko 300 milijuna eura. O detaljima suvlasništva nad tim projektom, eventualnim partnerima i početku investicije Radić nije govorio.
    Uz to je pred brojnim okupljenim naglasio da je 2010. bila najteža godina koju struka pamti, jer je kriza imala i još ima veliki negativni utjecaj na građevinare, dok za 2011. misli da će biti još i teža.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design