|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 2/12/2010 - Revizija poslovanja HEP-Grupe i HEP-a d.d. | | Izvor - HES, 09. veljača 2010. | | | - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
UPRAVA DRUŠTVA
n/r Predsjednika Uprave
n/r Svim članovima Uprave
Predmet: Revizija poslovanja HEP-Grupe i HEP-a d.d.
Poštovani,
Imenovanjem Uprave HEP-a d.d. i stupanjem na funkciju Hrvatski elektrogospodarski sindikat - HES zahtijevao je od Predsjednika Uprave gospodina Lea BEGOVICA da poslije svih navoda u javnosti i određenih neprovjerenih informacija
upozna Sindikate u HEP-u i javnost o stanju u kakvom je zatekao HEP ( financijsko, kadrovsko i dr.).
U nekoliko kontakata Predsjednik Uprave izvijestio je HES da je naručena neovisna revizija nakon koje će se sa svim podacima upoznati Sindikate i javnost, te da će biti dostupna na internetu.
Dana 22. prosinca 2009. godine održana je sjednica Nadzornog odbora HEP-a na kojoj su bili prisutni i predstavnici sindikata. Na dotičnoj sjednici predstavnici tvrtke -Nexia Revizija d.o.o. , iz Zagreba, Koranska 16, trebala je prezentirati analizu konsolidiranih financijskih izvještaja HEP-grupe i HEP-a d.d. na dan 3O. rujna 2OO9. godine. Na navedenoj sjednici NO predstavnici sindikata (a
pretpostavljam niti ostali prisutni) od predstavnika Nexia revizije d.o.o, nisu
dobili niti jednu konkretnu informaciju kao niti jednu konkretnu brojku.
Zaključak na sjednici nadzornog odbora bio je da će se postupak revizije dovršiti i
prezentirati.
Od dana održavanja sjednice NO proteklo je više od 4O dana, rezultati revizije
jo5 nisu predstavljeni.
No, dana 22. siječnja 2O1O. godine u časopisu Bussines.hr u članku pod naslovom "Računovodstvene vragolije i podloga za korupciju" novinarke Nine
Domazet, na jedan grub, neprimjeren i nevjerodostojan način iznose se neke
informacije koje su poznate vjerojatno samo novinarki i sugovorniku u tekstu.
HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA ne može biti predmet medijskog ismijavanja.
HES zahtjeva HITNU prezentaciju i nalaz revizije, te pisani odgovor na ovaj dopis.
S poštovanjem,
Predsjednik HES-a
Dubravko Čorak
| | | | 2/12/2010 - Prvotravanjski udar: struja skuplja do 15 posto! | | Izvor - Slobodna dalmacija, 09. veljača 2010. | | | - Hrvatska elektroprivreda namjerava od 1. travnja povisiti cijenu struje, paralelno s tim povećat će se cijene centralnoga grijanja preko HEP-a, a koliko će poskupljenje iznositi ovisit će o tome za koliki će postotak Ina povećati cijenu plina toj kompaniji, koja godišnje troši više od 700 milijuna.
To nam je u ponedjeljak potvrdio Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, ustvrdivši kako još uvijek traju pregovori između Ine i HEP-a o novoj cijeni tog energenta. Iako nam prvi čovjek HEP-a nije mogao precizirati koliko će iznositi poskupljenje struje, realno je očekivati da će se raditi od 5 do 15 posto.
- Mi smo našim poslovnim planom za 2010. predvidjeli dobit od 200 milijuna kuna, no ako bi nam Ina povećala cijenu plina za 20 posto, to bi onda značilo veći trošak u odnosu na predviđeni plan za 400 milijuna kuna, što u konačnici znači gubitak od 200 milijuna kuna u našem poslovanju. Za taj dio bismo morali povećati cijene struje, ali posljedično i centralnoga grijanja, no dok s Inom ne utvrdimo novu cijena plina, ne može se ništa konkretnije reći - kazao nam je Begović, dodavši kako je HEP u 2009. poslovao s dobitkom, premda još nije mogao reći točan iznos te dobiti.
Na pitanje o tome što je pokazala posebna revizija poslovanja HEP-a koju je od revizorske tvrtke “Zgombić i partneri“ naručio dolaskom na čelo HEP-a u rujnu prošle godine, Begović je odgovorio kako je utvrđeno osam spornih točaka koje se većinom odnose na “neusklađeno računovodstvo“.
Inventura imovine
- Najveća je stavka problem definicije imovine, odnosno registriranja i izračuna vrijednosti imovine u vlasništvu HEP-a. Naime, temeljni kapital tvrtke iznosi 19,7 milijarda kuna, no revizija imovine, koja će se provoditi gotovo dvije godine, mogla bi pokazati, kako sada stvari stoje, da je ta imovina vrednija.
- Druga problematična stavka odnosi se na nekvalitetno praćenje stanja zaliha u tvrtki, tako da smo prvu reviziju zaliha napravili krajem siječnja, a sada krećemo u drugu reviziju zaliha da bismo vidjeli na čemu smo i u sklopu toga planirali poslovanje - istaknuo je Begović.
Iako nije htio spekulirati kolika bi mogla biti veća vrijednost imovine nakon “usklađivanja računovodstva“, neslužbeno se doznaje da se radi o stotinama milijuna kuna.
Treća sporna stvar koju je otkrila izvanredna revizija (a koju je Begović naručio i zbog medijskih napisa o kriminalu u HEP-u), odnosi se na rješavanje problema na koji način su knjižena sredstva utrošena na razne studije o investicijskim projektima.
- Radi se o tome da u slučaju da su započete i provedene investicije na osnovi studije, onda se ta sredstva računaju kao dio investicije, no ako projekt o kojem je govorila studija nije proveden, niti će biti realiziran, onda je to čisti trošak i tako ga se mora knjižiti. Riječ je o 55 milijuna kuna i to moramo raščistiti, uostalom o tome nam ovisi i račun dobiti i gubitka u prošloj godini - smatra Begović, napominjući i kako je revizija otkrila da postoji i neusklađenost oko izračuna vrijednosti imovine HEP-a u NO-Krško i TE “Plomin”.
Stanovi će na prodaju
Vlada je od HEP-a zatražila i popis imovine “neproizvodnog dijela tvrtke“, čija se vrijednost, za sada, procjenjuje na 368 milijuna kuna. U tom kontekstu su stanovi, garaže i poslovni prostori na dan 31. kolovoza vrijedili 125.165.813 kuna, odmarališta 91.807.317 kuna, a dionice drugih tvrtki u vlasništvu HEP-a čak 151.374.420 kuna.
- Za sada vršimo nove procjene te imovine, te ćemo u suradnji s Vladom RH odlučiti o najboljem načinu korištenja imovine HEP-a koja ne spada u njegovu temeljnu djelatnost - kazao nam je Begović, a prema neslužbenim informacijama iz Vlade i HEP-a, dio te imovine koji trenutno ima najbolju prođu na tržištu će se što hitnije prodati kako bi se popravila likividnost HEP-a. HEP, inače, u svom vlasništvu ima 90 stanova koje koriste, odnosno iznajmljuju zaposlenici HEP-a.
| | | | 2/12/2010 - Komentar: Tomislav Birtić | | Izvor - Poslovni dnevnik, 08. veljača 2010. | | | - ...
Zbog svega ovoga - naravno, ne samo zbog toga - kakvih god privlačnih dionica bilo u Hrvatskoj i regiji, čekam HEP. Pročitao sam 'Oligarhe', upravo dovršavam 'Prikrivenog ekonomskog ubojicu', knjige koje bi svaka odgovorna Vlada trebala uvrstiti u srednjoškolski program, tu i tamo čitam i Financial Times, vjerujem da sam pročitao i hrvatsku vlast: i dalje tipujem na HEP. Da Jadranka Kosor i cijela Vlada izađu pred Hrvatsku i kažu 'Kunemo se svojim životima i životima svoje djece da nećemo prodati HEP', mrtvo hladno bih im odgovorio: 'Hoćete, hoćete, prodat ćete HEP.' Pri tome, ipak je to hrvatska Vlada, ne isključujem mogućnost da ti ljudi stvarno misle da neće prodati HEP, to jest da u ovom trenutku doista ne znaju da će ga prodati.
...
| | | | 2/12/2010 - Linić: Kosor i Šuker snose političku odgovornost | | Izvor - Novi list, 09. veljača 2010. | | | - ...
SDP-ovi zastupnici Linić i Luka Denona izložili su oporbeni prijedlog razvoja energetike i HŽ-a.
Po njima, nakon završenog ciklusa cestogradnje, država mora intervenirati u ovim sektorima radi novog zapošljavanja u proizvodnji opreme i građevini. Treba modernizirati TE Sisak i Plomin, a kraj Rijeke nakon gradnje LNG terminala sagraditi novu TE na plin, o čijoj će se detaljnoj lokaciji tek odlučivati.
Također, predlažu gradnju novih hidroelektrana na Dravi, ali i u Triblju u Vinodolu, za što već postoje projekti koje HEP ignorira. Izričito su protiv Vladine strategije gradnje nuklearki, jer misle da treba iskoristiti domaće prirodne resurse, te od uvoznika energije postati zemlja izvoznik. Država ne treba subvencionirati ove investicije nego izravno sudjelovati, kažu.
...
| | | | 2/12/2010 - Reagiranje, Radomir Milišić | | Izvor - Poslovni dnevnik, 08. veljača 2010. | | | - Elektra nema monopol na rasvjetu
Reagiramo na tekst “HEP zbog bahatosti izgubio posao od 78 milijuna kuna” objavljen u Poslovnom dnevniku od 4. siječnja. Od 1998. godine javna rasvjeta je u stopostotnom vlasništvu grada Zagreba i od tada HEP ODS Elektra Zagreb nema nikakav “monopol” na redovnom i izvanrednom održavanju i na gradnji nove javne rasvjete.
Elektra Zagreb u posljednjih 12 godina održava javnu rasvjetu na području grada Zagreba, ali ne kao “monopolist”, već je taj posao dobila izravno od grada Zagreba na temelju ponuda u kojima su bile jasno istaknute cijene svih radova prema kojima se sklopio ugovor o održavanju javne rasvjete. Ali taj je posao u gradu Zagrebu dobiven zahvaljujući iskustvu na tom poslu. Do 2006. bili su to jednogodišnji ugovori, a 2006. sklopljen je ugovor na četiri godine. Krajem 2009. grad Zagreb je na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu raspisao javni natječaj za redovno i izvanredno održavanje javne rasvjete na području grada za sljedeće četverogodišnje razdoblje. Elektra Zagreb je na vrijeme dala svoju korektnu i kvalitetnu ponudu bez ikakvih tehničkih manjkavosti i s cijenama sukladno današnjim tržišnim. No naša ponuda nije bila najjeftinija (ali je bila blizu vrijednosti ponude drugog ponuđača, a nikako bahata) i vjerojatno će posao dobiti jeftiniji ponuđač. Održavanje javne rasvjete nije primaran posao Elektre Zagreb te gubitkom posla na održavanju javne rasvjete Elektrini djelatnici ni u kom slučaju neće to osjetiti jer su već sada raspoređeni na slične poslove unutar tvrtke koje uredno i obavljaju. Protiv odluke Gradske skupštine grada Zagreba žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti Upravni spor. Nije jasno ni s kojim je ciljem prikazana slika predsjednika Uprave gospodina Begovića. Naime, predsjednik Uprave organizacijski nije nikako mogao utjecati na ovaj posao koji je u potpunosti u nadležnosti HEP-ove tvrtke kćeri HEP-ODS, odnosno Elektre Zagreb.
| | | | 2/12/2010 - Elektrojug: Sindikat direktora optužuje za kaos | | Izvor - Slobodna dalmacija, 08. veljača 2010. | | | -
Predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a i zaposlenik Dubrovačkog „Elektrojuga“ Luko Marojica zatražio je od direktora Milivoja Bendera „cjelovito i istinito“ izvješće o stanju u poduzeću kako bi o njemu moglo raspraviti Radničko vijeće.
U istom dopisu u kojemu stanje u „Elektrojugu“ Dubrovnik naziva „kaotičnim s tendencijom ka katastrofalnim“, upozorava kako nepoštovanje obveze pravodobnog obavješćivanja Radničkog vijeća za sobom povlači značajne novčane kazne za poslodavce i za odgovorne osobe.
Izvanredni otkaz koji je dobio Jadran Jakobušić zbog „slučaja neobavješćivanja dubrovačke bolnice o planiranom iskapčanju struje“ Marojica smatra tek odrazom stanja i odnosa u „Elektrojugu“ uzrokovanog Benderovom „nestručnošću, nesposobnošću, osvetoljubivošću“ te „kadroviranjem podobnih i poslušnih uz eliminiranje svih stručnih, iskusnih i sposobnih radnika, a posebno diplomiranih inženjera elektrotehnike“.
- Elektrojug je postalo sramotno ime u Dubrovniku i nikad u svojoj 110-godišnjoj povijesti nije bio na tako jadnoj i bijednoj poziciji – smatra Marojica, te nabraja i zašto je tako.
- Učestale su pogonske havarije, loše naponske prilike, neracionalna investicijska ulaganja, plaćanja različitih faktura, nezadovoljstvo među većinom radnika, diskriminiranje radnika po svim osnovama, načinom zapošljavanja, napredovanja, raspoređivanja uz nepoštovanje propisanih općih i posebnih uvjeta po radnim mjestima, disciplinom, gozbama odabranih, Vaših miljenika, po radionama, uz zastrašivanje, progon i šikaniranje Vama nepoćudnih koji se ne mogu pomiriti s postojećim stanjem i odnosima – stoji u dopisu koji je Marojica u ime Nezavisnog sindikata radnika uputio i na adresu predsjednika Uprave Lea Begovića i ostalih čelnika HEP-a i „Elektrojuga“.
Marojica u telefonskom razgovoru također potvrđuje kako je dosad obavio više razgovora s direktorom Begovićem, ali kako bi bilo „nekorektno govoriti o tome o čemu su razgovarali“.
U odgovoru koji šalje Marojici, direktor „Elektrojuga“ Milivoj Bender iskazuje neslaganje sa zaključkom da je ta tvrtka u Dubrovniku postala sramotno ime, te ističe kako je „zapanjujuće s kakvim neprimjerenim etiketiranjem i osobnom mržnjom“ mu se obraća „ne samo kao osobi već i ovlašteniku poslodavca do kojega najmanje drži“.
- U „Elektrojugu“ je sramotno ponašanje pojedinih radnika koji svojim dugogodišnjim neradom, indolentnim odnosom spram radnih obveza, te neprofesionalnim i nedopustivim ponašanjem spram potrošača dovode do lošeg ugleda Elektrojuga, a u čiju se zaštitu unaprijed i neprovjereno stavljate. Identičnom terminologijom, o navodnom „zastrašivanju, progonu i šikaniranju“ jadnih radnika koristite se već niz godina, a kao dugogodišnji predsjednik sindikata morali bi znati razlikovati i poštivati radnike koji rade i nose teret posla od onih koji radno vrijeme provode u aktivnostima koje nisu sastavni dio ugovora o radu – stoji u Benderovom pismu predsjedniku Nezavisnog sindikata.
| | | | 2/12/2010 - Operacija preko Barišićeva zeta: Nevenka Jurak se obogatila na poslovima s HEP-om | | Izvor - Nacional, 05. veljača 2010. | | | - Fimi-medija, tvrtka u vlasništvu Nevenke Jurak, koja se enormno obogatila zahvaljujući političkoj zaštiti nomenklature odbjeglog premijera Sanadera, posljednje četiri godine uspješno surađuje i s Hrvatskom elektroprivredom. Štoviše, s obzirom na cifre koje su u pitanju, može se kazati kako je uz brojne druge javne tvrtke s kojima je Fimi medija surađivala, dugogodišjni posao s HEP-om ipak bio najkurentniji za poduzeće Nevenke Jurak.
Naime, tijekom tog razdoblja, od 2005. do 2009., Fimi medija je obavljala kompletni medijski consulting za ovu državnu tvrtku, za što je na koncu dobila ukupno 7,5 milijuna kuna. Glasnogovornik HEP-a Radimir Milišić, koji nam je potvrdio ove navode, na naš upit koje je točno poslove odrađivala Fimi medija za HEP, istaknuo je slijedeće: 'Fimi Medija je za HEP obavljala poslove zakupa medijskog prostora, pripremu medijskih događaja, izradu promidžbenog materijala, i slično'.
Izravne nagodbe i jalovi natječaji
U to su, s obzirom na opis poslova, bile uključene i organizacije raznih manifestacija, cateringa i sličnih domjenaka, za što je Fimi medija - koja je od HEP-a dobivala poslove izravnom nagodbom i preko pozivnih natječaja - unajmljivala i druge specijalizirane tvrtke. Prema podacima s kojima raspolaže Nacional.hr, zadnji posao koji je HEP 16. lipnja 2009. naručio od ove tvrtke odnosi se na izradu grafičkog oblikovanja i pripreme za tisak Godišnjeg izvješća za 2008. godinu, za što su ukupno Fimi mediji platili 78.300 kuna.
Premda iz HEP-a tvrde kako su sa ovom tvrtkom tijekom višegodišnjeg razdoblja sklapali poslove i preko natječaja te izravnom nagodbom - pa je bilo i eventualnog prostora za pobjedu konkurentskih tvrtki u nadmetanju s firmom Nevenke Jurak - najzanimljivija je činjenica da je kroz spomenute četiri godine Fimi medija ipak odrađivala kompletan posao medijskog consultinga za ovu tvrtku. Drugim riječima, kada i nisu dobivali unosne poslove izravnim pogodbama, Fimi medija je redovito pobjeđivala konkurenciju na navedenim pozivnim natječajima. Inače, specifičnost tzv. pozivnih natječaja je da na njima konkuriraju samo one tvrtke koje sam organizator pozove temeljem vlastite procjene. Drugim riječima, u njima ne može sudjelovati tko god hoće, već samo oni koje odabere organizator, u ovom slučaju HEP.
Prilično impresivno za tvrtku koja je samo godinu dana prije početka četverogodišnjeg poslovnog prijateljstva sa HEP-om imala tek jednog zaposlenika i 200 tisuća eura prihoda. Deficit u ljudstvu i financijama ih ipak nije omeo da započnu plodonosnu suradnju s jednom od najvećih tvrtki u državnom vlasništvu, unatoč činjenici što je za poslove za koje ih je HEP plaćao bilo potrebno znatno više zaposlenika.
Premda se čuveni sastanak Ive Sanadera sa 20-ak čelnika najvećih javnih poduzeća u Hrvatskoj dogodio na ljeto 2007. - gdje im je odbjegli premijer navodno sugerirao da navedene poslove povjeravaju marketinškoj firmi Nevenke Jurak - godina koja je bila prijelomna za rast i razvoj dotad u potpunosti anonimne tvrtke dogodio se zapravo 2005., kada Fimi medija potpisuje prve ugovore s HEP-om.
Rast prihoda od 500 posto u jednoj godini
Prihodi Fimi medije te su godine sa 200.000 narasli na 1,2 milijuna eura, da bi se u sljedećoj, 2006. popeli na 3 milijuna eura. Paralelno sa strelovitim rastom konta tvrtke Fimi medija i početkom poslovnog uspona vlasnice Nevenke Jurak, u Upravu HEP-a promoviran je novi kadar. Sredinom 2004. godine u ovo tijelo dolazi Ante Despot. Osim činjenice što je HDZ-ov partijski kadar, za ovu je priču znatno zanimljivije da je Despot zet Mladena Barišića, donedavnog Sanaderova intimusa i već tada dobrog prijatelja Nevenke Jurak.
Barišić, čija je smjena s pozicije šefa Carinske uprave ovih dana postala više nego izvjesna, godinama je slovio kao glavni financijer HDZ-a, a spekulira se da je sumnjivim poslovima omogućio i ilegalno i tajno bogaćenje Ive Sanadera.
Specijalni zadatak Barišićeva zeta
Prema poznavateljima prilika, svoj politički i karijerni uspon Despot ponajviše može zahvaliti svome puncu, koji ga je i promovirao na poziciju člana Uprave HEP-a. Na toj poziciji Despot se zadržao sve do 2008., kada je smijenjen jer ga se sumnjičilo za reketarenje HEP-ovih poslovnih partnera. A ondje je Despot imao specifičnu zadaću, o čemu je 2007. pisao Nacional: radnici HEP-a napisali su opširnu predstavku po kojoj je Ante Despot "kao član Uprave HEP-a i predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnje nakon javnih natječaja koje provodi HEP tražio od svojih suradnika da mu pribave broj mobitela vlasnika tvrtke koja je pobijedila na natječaju, a potom bi dotičnog zvao na razgovor u četiri oka, tražeći potom od njih novac u gotovini kao uvjet da im ugovori budu odobreni". Uskokova istraga o Despotovim aktivnostima u HEP-u navodno još uvijek traje.
Poslovi bez odobrenja nadzornog odbora
Kada je cjelokupna afera izbila na površinu - pa je posljedično Despot morao otići iz HEP-ove Uprave - poznavatelji prilika su tvrdili kako on vjerojatno nije samoinicijativno ucjenjivao poslovne partnere HEP-a, što je dodatno podgrijavalo sumnje da samo provodi naloge svog punca i Sanaderova blagajnika - Mladena Barišića, bliskog prijatelja Nevenke Jurak. Uprava HEP-a je tada bila predvođena Ivanom Mravkom, a sama procedura odabira tvrtki za marketinški consulting i slične poslove - za koje su se prijavljivali iz Fimi medije - većinom se odrađivala bez javnih natječaja, pa je i prostor za pogodovanje bio dodatno povećan. U konkretnom HEP-ovom slučaju, ugovori koji su potpisivani sa Fimi medijom nalaze se u zaključku Uprave Društva o redovnom poslovanju HEP-a, a na njih nikakvog utjecaja nije imao Nadzorni odbor. Naime, Nadzorni odbor ne daje suglasnost na ugovore koje zaključuje Uprava, osim u slučajevima određenim Statutom Društva, a ugovori s Fimi medijom nisu spadali u tu kategoriju.
Despot je zbog navedenih razloga iz Uprave HEP-a smijenjen tek u veljači 2008., Mravak završava svoju vladavinu krajem 2009. zbog 'lošeg poslovanja' i brojnih afera što su se povezivale s njegovim poslovnim odlukama, a sporni sastanak sa Sanaderom odvija se u ljeto 2007. Te je godine Fimi medija zabilježila novi veliki poslovni uspjeh na račun poslovanja s javnim poduzećima: Imali su prihod od 7,3 milijuna eura, da bi u 2008. zaradili 6,7 milijuna eura.
U članku koji je u Večernjem listu objavljen krajem siječnja 2010., pojedini članovi uprave HEP-a iz 2007. ustvrdili su da ne znaju za sporni 'Sanaderov sastanak', dodajući da se tada Ivan Mravak, bivši šef HEP-a, nije njime pohvalio.
Ipak, dodali su da 'i te kako znaju da je HEP-u sugerirano da sve poslove promocije i organizacije domjenaka treba dobiti Fima-Media'. To je, kako vidimo iz HEP-ovih podataka, i učinjeno.
| | | | 2/12/2010 - Misteriozni Barišić, Sanaderov blagajnik | | Izvor - Nacional, 12. siječanj 2010. | | | - Antikorupcijske istrage koje Državno odvjetništvo, Uskok i policija provode u posljednje vrijeme sve više stežu obruč oko bivšeg premijera Ive Sanadera. Osim njega, u kontekstu mutnih poslova i isisavanja državnog novca u privatne džepove sve se češće spominje i ime 62-godišnjeg Mladena Barišića, ravnatelja Carinske uprave i bliskog Sanaderova prijatelja. Bivši šef misterioznog HDZ-ova "Odbora za marketing" koji je čak i u vlastitoj stranci imao nadimak "Torbar", godinama je slovio kao glavni financijer HDZ-a, a spekulira se da je sumnjivim poslovima omogućio i ilegalno i tajno bogaćenje Ive Sanadera. Tvrdi se da mjerodavne institucije već neko vrijeme istražuju ulogu Mladena Barišića tijekom vladavine Ive Sanadera.
A upravo njemu zahvaljujući Barišić je proteklih godina višestruko povećao svoju moć i utjecaj: iako mu je i čelna funkcija u carini omogućila velik utjecaj, Barišić je godinama slovio kao jedan od glavnih Sanaderovih savjetnika za kadroviranje, pogotovo u policiji i obavještajnim službama, a u najmanje dva navrata slovio je kao glavni kandidat za ministra unutarnjih poslova. O Barišićevoj umiješanosti u korupciju Nacional je pisao još u srpnju 2007., kad je otkriveno da je njegov zet Ante Despot, tada član Uprave HEP-a, prijavljen Uskoku zbog iznuđivanja HEP-ovih dobavljača.
Posljednjih godinu dana u hrvatskoj javnosti često se spominjao i slučaj Barišićeve intimne prijateljice Nevenke Jurak, čija je tvrtka Fimi-media godinama dobivala unosne poslove s državnim tvrtkama: samo u 2008. njezina je tvrtka imala 50 milijuna kuna prihoda, od čega je u konačnici ispalo 11 milijuna dobiti. Nevenka Jurak lani je sama sebi isplatila osam milijuna kuna dobiti, što je za vlasnicu malene tvrtke od desetak zaposlenih fantastičan rezultat. Jedino neodgovoreno pitanje jest kome se Nevenka Jurak odužila za ekskluzivne ugovore s državnim tvrtkama koje su 54-godišnju marketingašicu u samo nekoliko godina učinile milijunašicom. Zanimljiva je koincidencija i činjenica da je tvrtka Fimi-media proteklih godina poslovala upravo s državnim tvrtkama koje slove kao legla korupcije, poput HEP-a, Narodnih novina ili nekih ministarstava, te tvrtki čiji bivši čelnici danas sjede u remetinečkom pritvoru.
A u pozadini te i mnogih drugih sumnjivih priča nalazi se ime Mladena Barišića. Taj državni tajnik u Ministarstvu financija i ravnatelj Carinske uprave rođen je 18. svibnja 1948. u Šibeniku. U Carini radi od 1984. Političku karijeru započeo je već početkom devedesetih, kad se učlanio u HDZ, ali prvih nekoliko godina u stranci nije imao značajnije funkcije. Potkraj devedesetih navodno je bio blizak tadašnjem HDZ-ovu moćniku Iviću Pašaliću, no u konačnici se opredijelio za novoizabranog šefa stranke Ivu Sanadera. S njim je godinama održavao itekako bliske odnose, što je utjecalo i na njegov formalni status: već 2002. imenovan je za šefa HDZ-ova "Odbora za marketing".
To je tijelo unutar stranke nominalno bilo zaduženo za prikupljanje financijskih sredstava za parlamentarne i predsjedničke izbore, no uvijek se spekuliralo da je riječ o crnom fondu stranke u koji se novac iz državnih i privatnih tvrtki netransparentno slijeva i potom troši u još netransparentnije svrhe. Da je Barišić svojim radom očito jako zadužio stranku potvrđuje i činjenica da je već 2003. imenovan za člana Središnjeg odbora HDZ-a. Njegovom političkom i profesionalnom usponu nisu smetali ni neki repovi iz prošlosti: godinama se spekuliralo da je Barišić povezan s nekoliko sumnjivih slučajeva šverca, no ti navodi nikad nisu dokazani. Uostalom, pravosudnim je organima vrlo teško dokazati carinske afere jer se svaki šverc preko državne granice, odnosno eventualni carinski previd može tumačiti kao propust carinske službe, a ne kao organizirano kriminalno djelo. Ipak, dok je na čelu tadašnje Protuobavještajne agencije bio Joško Podbevšek, Barišićevo se ime spominjalo u kontekstu afere u kojoj je iz inozemstva u Hrvatsku dopremljena velika količina bijele tehnike, a spominjalo se da je tadašnji šef carine Mladen Barišić išao na ruku jednom velikom zagrebačkom uvozniku i distributeru tehničke robe. Koliko je poznato, cijela afera nikad nije do kraja razjašnjena, no ubrzo nakon smjene Joška Podbevšeka, Mladen Barišić čak je figurirao kao mogući kandidat za šefa POA-e. To se, međutim, ipak nije dogodilo, no u POA-i se u to vrijeme zaposlila Barišićeva kći Adriana, i to na pouzdano mjesto tajnice tadašnjeg ravnatelja POA-e Tomislava Karamarka.
Iako nije postao šef tajne službe, Mladen Barišić očito je bio u vrlo bliskim odnosima s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom: on ga je navodno barem dvaput htio imenovati ministrom unutarnjih poslova, nakon Marijana Mlinarića i nakon smjene Ivice Kirina, a Barišića su unutar HDZ-a smatrali glavnim Sanaderovim savjetnikom za kadrove. Neki izvori ističu da je upravo Mladen Barišić godinama bio "oficir za vezu" između Ive Sanadera i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića: Barišić i Bandić su, naime, susjedi - žive u istoj zgradi u Bužanovoj ulici u Zagrebu, a ondje je HEP kupio stan i za Barišićeva zeta Antu Despota.
Svih proteklih godina Barišić je, osim svoje nominalne funkcije rukovođenja carinom, bio zadužen i za prikupljanje financija za HDZ, a možda i za pojedince u vrhu vlasti.
Iako svi detalji još uvijek nisu poznati, iz Barišićeva slučaja mogu se rekonstruirati barem dva modela izvlačenja novca iz državnih tvrtki: prvi je model onaj po kojem su tvrtke koje su poslovale s državom dio novca indirektno morale vratiti onome tko im je te poslove omogućio. Taj model najzornije je prikazan još u ljeto 2007. godine, kad je Nacional objavio slučaj Barišićeva zeta Ante Despota, kojeg se, kao člana Uprave HEP-a, sumnjičilo za reketarenje HEP-ovih poslovnih partnera. Šibenčanin Despot, uostalom, svoju karijeru duguje upravo Barišiću. Godinama je bio tek lokalni šibenski političar koji je promijenio čak tri stranke: isprva je bio u Hrvatskoj narodnoj stranci, potom je prešao u Demokratski centar Vesne Škare Ožbolt, a završio u HDZ-u. Kad je njegova veza s Adrianom Barišić tijekom 2004. postala ozbiljna, njezin moćni otac svojeg je zeta uspio progurati za člana Uprave HEP-a. A ondje je Despot imao specifičnu zadaću, o čemu je 2007. pisao Nacional: radnici HEP-a napisali su opširnu predstavku po kojoj je Ante Despot "kao član Uprave HEP-a i predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnje nakon javnih natječaja koje provodi HEP tražio od svojih suradnika da mu pribave broj mobitela vlasnika tvrtke koja je pobijedila na natječaju, a potom bi dotičnog zvao na razgovor u četiri oka". Među njima su se mogle naći i neke strane kompanije, jer su se u dokumentu koji su sastavili HEP-ovi djelatnici navodili slučajevi da je Despot, bez ikakva formalnog razloga, odlazio na poslovna putovanja k HEP-ovim poslovnim partnerima u Austriju i Švicarsku, a da nikomu nije razjasnio što je kao predsjednik Nadzornog odbora HEP Proizvodnje imao razgovarati s vlasnikom tvrtke koja je netom pobijedila na javnom natječaju. Vrhunac Despotova sumnjivog angažmana bila je i novina da on osobno odlučuje o kojim će se ugovorima raspravljati na sjednicama Nadzornog odbora HEP Proizvodnje. Tako se, prema riječima Nacionalovih izvora iz HEP-a, događalo da se tvrtka javi na natječaj, na njemu i pobijedi, ali dok čeka na potpisivanje ugovora, dobije poziv mobitelom od predsjednika NO-a Despota, koji bi potom na sastanku u četiri oka vlasniku tvrtke "objasnio" da će potpisivanje ugovora uslijediti tek nakon sjednice Nadzornog odbora koji bi ugovor trebao odobriti ili poništiti. Prema dokumentu "Razotkrivanje kriminala u Hrvatskoj elektroprivredi", pozitivna odluka NO-a vrijedila je između 3 i 5 posto vrijednosti ugovora, odnosno Despot je od poslovnih partnera tražio novac u gotovini da im ugovori budu odobreni. O svemu tome 2007. je javno progovorio Željko Ševerdija, vlasnik tvrtke Flex-O, a istraga o Despotovim aktivnostima u Uskoku navodno još uvijek traje.
Kako god bilo, ni u trenutku izbijanja afere nitko nije mislio da je Ante Despot samoinicijativno reketario poslovne partnere HEP-a, što je opet podgrijavalo sumnje da on samo provodi naloge svog punca - Mladena Barišića. Nedugo nakon Nacionalova otkrića Despot je u veljači 2008. smijenjen bez obrazloženja, a punac Barišić navodno mu je mjesecima pokušavao "srediti" funkciju savjetnika ili člana uprave u Končaru. Tek sredinom prošle godine iz HEP-a su procurile informacije i dokumenti koji potvrđuju da je Ante Despot u toj državnoj tvrtki imao uistinu poseban tretman: da bi se riješilo Despotovo stambeno pitanje u Zagrebu, HEP je, naime, od tvrtke Hypo Alpe-Adria Consultants po tržišnoj cijeni od 1,6 milijuna kuna kupio stan od 106 četvornih metara u zagrebačkoj Bužanovoj ulici, smješten točno ispod stana zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, odnosno u istoj zgradi u kojoj živi i Despotov punac Mladen Barišić. Despot je potom, uz popust od 40 posto jer se vodi kao hrvatski branitelj, taj stan kupio od HEP-a za milijun kuna u gotovini. Takav neuobičajeni poslovni aranžman, prema tvrdnjama upućenih, doista nije mogao biti realiziran bez snažne direktive, jedino je pitanje je li to Upravi HEP-a naložio Mladen Barišić ili se možda i sam hrvatski premijer angažirao da bi pomogao zetu svog bliskog prijatelja.
Da je tijekom vladavine Ive Sanadera bilo posve uobičajeno da privatne tvrtke dio zarade u poslu s državom "vraćaju" pokazuje nešto recentniji primjer: kad je lani objavljen popis donacija HDZ-u u 2008., na njemu se, među ostalim, navodi i potpuno anonimna tvrtka Forset d.o.o. iz Zagreba, koja je HDZ-u te godine donirala 100.000 kuna. Razlozi za donaciju postaju jasniji ako se zna da je riječ o privatnoj tvrtki sa zagrebačke Knežije koja se bavi "održavanjem poslovnih objekata" i protupožarnom zaštitom, a klijenti su joj ministarstva gospodarstva, poljoprivrede i zaštite okoliša, Državni inspektorat, Ravnateljstvo za robne zalihe, Ina, Croatia osiguranje te niz drugih državnih institucija i zavoda, pa čak i - MUP-ov dom zdravlja. Da bi posve očita veza te privatne tvrtke s državnim institucijama i vladajućom strankom bila još očitija tu je i bizarni podatak: iako je sjedište tvrtke na zagrebačkoj Knežiji, poslovne prostorije Forset d.o.o. nalaze se i u - zgradi Ministarstva gospodarstva u Ulici grada Vukovara 78.
Drugi model izvlačenja novca iz državnih tvrtki su bezrazložni preplaćeni promidžbeni poslovi koje je godinama operativno vodila Barišićeva intimna prijateljica Nevenka Jurak. Ona je godinama radila kao referentica u odjelu marketinga HRT-a, pa je tako 2003. upoznala HDZ-ova šefa Odbora za marketing. Njihov odnos ubrzo je postao vrlo ozbiljan, jer je Barišić bio udovac, a Nevenka Jurak je bila pred razvodom. Osim privatnog uzleta, Nevenka Jurak otada niže i fantastične poslovne uspjehe: od 2004. kad je njezina tvrtka Fimi-media imala samo jednog zaposlenog do 2008. narasla je na 11 zaposlenika. Istovremeno, tvrtka je ostvarivala strelovit rast prihoda: dok je 2004. imala samo 200.000 eura prihoda, već 2005. oni su narasli na 1,2 milijuna eura. Godine 2006. prihodi su bili 3 milijuna eura, 2007. godine 7,3 milijuna eura, a 2008. 6,7 milijuna prihoda. Tako je gotovo potpuno anonimna marketingašica samo u pet godina ostvarila više od 18 milijuna eura prihoda, što je više od 130 milijuna kuna. Sav taj novac došao je - iz državnih tvrtki. Tvrtka Fimi-media poslovala je s Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, Hrvatskim šumama, Hrvatskom poštanskom bankom, Narodnim novinama, Hrvatskom udrugom koncesionara za autoceste, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i mnogima drugima. Za te je naručitelje Fimi-media organizirala otvorenja autocesta, snimanja propagandnih spotova, izrađivala brošure, organizirala domjenke i balove, tiskala trostruko skuplje rokovnike od konkurentskih tvrtki. Sve unosne poslove Nevenka Jurak dobivala je mimo natječaja, a možda će Uskokove istrage napokon utvrditi na čiji poziv su predsjednici uprava i ministri za mnoge "promidžbene" poslove redovito angažirali upravo Nevenku Jurak i njezinu tvrtku Fimi-media. Prije nekoliko dana direktor marketinga HPB-a Franjo Sinković progovorio je o angažmanu Nevenke Jurak u toj državnoj tvrtki, te je kazao da ju je izravno angažirao bivši šef HPB-a Josip Protega. Možda će u danima koji slijede Protega ili neki drugi pritvorenici detaljnije opisati zašto su za milijunske poslove angažirali anonimnu tvrtku koja čak nema ni vlastitu internetsku stranicu.
Kako god bilo, indikativno je da je još u kolovozu prošle godine hrvatska premijerka Jadranka Kosor zabranila daljnji angažman i nove ugovore državnih tvrtki s Nevenkom Jurak. Ta se odluka tada vezivala uz bivšeg premijera Ivu Sanadera, a očito je da je to bila poruka i ravnatelju carine Mladenu Barišiću, koji sigurno ima dosta saznanja o poslovanju svoje bliske prijateljice. Prema nekim izvorima, Barišić je bio i jedan od prvih bliskih prijatelja Ive Sanadera kojeg je premijerka Kosor razvlastila već u prvih mjesec dana svog mandata jer je bila svjesna svih mutnih poslova koji se vezuju uz njegovo ime. Čini se da je Barišić shvatio da se zbog Sanaderova odlaska opasno ljulja i njegova pozicija, pa je već mjesecima potpuno nezamjetan. Čak je, kako ističu Nacionalovi izvori, odbio doći na pučističku press konferenciju koju je u sjedištu HDZ-a održao njegov prijatelj i zaštitnik Ivo Sanader. No ni nominalno odricanje od bivšeg premijera neće ga moći zaštititi ako antikorupcijska politika i Uskok detaljno istraže njegove angažmane posljednjih nekoliko godina.
| | | | 2/10/2010 - Croatia Airlines potpisao novi kolektivni ugovor | | Izvor - JAVNO HR | | | - Croatia Airlines i tri od pet strukovnih sindikata organiziranih u toj tvrtki - Sindikat inženjera i tehničara u zrakoplovstvu, Samostalni strukovni sindikat aviomehaničara Hrvatske i Samostalni hrvatski sindikat zaposlenika u zrakoplovstvu potpisali su novi kolektivni ugovor.
Sindikati u kojima su stjuardese i piloti odbili su ga potpisati, pri čemu su stjuardese ostale pri najavi da će zbog smanjenja primanja krenuti u štrajk.
Poslodavac i tri sindikata dogovorili su smanjenje vrijednosti boda (osnovice za izračun plaća) u iznosu od 5 posto i manjeg dijela materijalnih prava, navode iz Croatia Airlinesa.
Novi kolektivni ugovor pokriva više od 70 posto od 1100 zaposlenih u Croatia Airlinesu.
Odredbe se primijenjuju od 1. siječnja
Uprava tvrtke "izražava nadu da će se, u interesu kompanije i zaposlenika, kroz pregovore i zajedničko nastojanje da se pronađe prihvatljivo rješenje za sve strane, postići dogovor i s preostala dva sindikata - Hrvatskim sindikatom prometnih pilota i Sindikatom kabinskog osoblja zrakoplova".
Dodaju da su potpisivanjem kolektivnog ugovora tri sindikata pridonijela predviđenim uštedama tvrtke na području troškova radne snage, što je Croatia Airlines kao kompanija u većinskom državnom vlasništvu obvezna prema odluci Vlade iz 2009. godine.
Odredbe novoga kolektivnog ugovora, koji vrijedi do kraja 2010. godine, primjenjuju se od 1. siječnja ove godine i prema njima će se obračunati plaće zaposlenika za siječanj.
Predsjednik Sindikata aviomehaničara Igor Pavelić izjavio je Hini da su se na potpisivanje KU-a odlučili nakon što je Uprava odustala od prijedloga za radikalnijim kresanjem plaća i ostalih prava, što su opravdavali teškim financijskim stanjem u koje je kompanija dospjela zbog svjetske krize.
Novim prijedlogom ostvaruju se uštede u masi sredstava za zaposlene, a da se plaće ipak najmanje diraju, kaže Pavelić.
Sindikat kabinskog osoblja Croatia Airlinesa, koji okuplja stjuardese i stjuarde, nije prihvatio ponudu poslodavca već je ostao pri najavi da će krenuti u štrajk 26. veljače u šest sati ujutro.
Hrvatski sindikat prometnih pilota nije potpisao KU
U tom sindikatu ne žele se pomiriti s KU-om koji bi im, kako tvrde, smanjio primanja između 20 i 40 posto.
Kako kažu, upravo bi njihovo članstvo bilo najviše pogođeno smanjenjem naknade za bolovanja, koje zbog prirode svojeg posla najviše koristi upravo kabinsko osoblje, ukidanjem besplatnog toplog obroka, što će im iz džepova mjesečno "izbiti" više od 800 kuna, te ukidanjem provizije za prodaju duty-free robe.
Uprava nam nije ni pružila priliku pregovarati o novom Kolektivnom ugovoru već samo o rezanju naših prava, ističe predsjednica tog sindikata Suzana Artuković Vuksan dodajući kako su kroz te pregovore željeli riješiti i brojna nematerijalna prava.
Ona ipak očekuje da će se spor riješiti razgovorima prije početka štrajka jer u ovom trenutku štrajk nije nikome u interesu, ni kompaniji niti zaposlenicima.
Hrvatski sindikat prometnih pilota također nije potpisao KU već će nastaviti pregovore nakon što u petak na izbornoj skupštini izabere novo rukovodstvo.
| | | | 2/7/2010 - Eksplozija u termoelektrani | | Izvor - t-portal | | | - Najmanje dvoje ljudi poginulo je u nedjelju u snažnoj eksploziji plina u termoelektrani kod grada Middletowna, u američkoj saveznoj državi Connecticut, objavila je policija
Za dvije osobe je potvrđeno da su poginule u eksploziji u termo-elektrani Kleen, izjavio je policijski narednik Chuck Jacobucci. Vlasti očekuju da će broj stradalih rasti, budući da još tragaju za ljudima.
Više od 100 vozila hitnih službi, uključujući vatrogasce, policiju i hitnu pomoć, nalazi se na mjestu nesreće a nad elektranom se diže gusti crni dim, izvijestila je lokalna TV postaja WTNH-TV, a prenosi CNN.
Bolnica Middlesex u Middletownu, oko 25 km od grada Hartforda, objavila je da prima pacijente od eksplozije, koja se dogodila oko 11:30 sati po lokalnom vremenu.
WTNH-TV je izvjestila da su kuće u blizini elektrane oštećene od eksplozije. TV postaja je izvijestila da se eksplozija osjetila u gradovima udaljenim 25 kilometara od Middletowna.
Generalni direktor termo-elektrane Kleen, Gordon Holk, potvrdio je da u eksploziji ima stradalih, ali nije bio siguran koliko. Vatrogasni i policijski službenici u Middletownu kazali su da ima "masu žrtava", no druge pojedinosti nisu bile odmah dostupne.
Kleen je termo-elektrane na plin snage 620-megavata.
| | | | 2/5/2010 - Izdvojeno: Zakonitost javne nabave nadziru 1.323 »specijalca« | | Izvor - Novi list, 05. veljača 2010. | | | - O tome kako se troši gotovo 40 milijardi kuna državnog novca, kolika je godišnja vrijednost javnih nabava u Hrvatskoj, od početka ove godine brine 1.323 »specijalca«. Riječ je o osobama koje su položile svojevrsni državni ispit za javne nabave, odnosno prošle specijalistički program izobrazbe.
Takvog čovjeka u svojim redovima mora imati svaki obveznik javne nabave ukoliko kupuje robu i usluge skuplje od 300 tisuća kuna ili naručuje radove u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna. To znači da bi po jedan stručnjak za javne nabave trebao biti raspoređen u svakom ministarstvu, županiji, gradu, općini, državnoj agenciji, zavodu ili institutu te u tvrtkama koje su u većinskom vlasništvu države, primjerice, Hrvatskim šumama, HEP-u i slično.
Od 1. siječnja, stručnjaci za javnu nabavu u svakom tijelu državne vlasti ili državnom poduzeću moraju biti uključeni u cijeli proces kupnje roba, usluga i radova. To znači da moraju nadgledati kako se provodi baš svaki korak u nabavi, počevši od trenutka kad se donosi odluka da nešto treba kupiti. Njihova uloga posebno je važna u trenutku kad se određuju uvjeti natječaja, na primjer, tehničke specifikacije robe koja se naručuje, kako bi se spriječilo da netko već u toj fazi eliminira konkurenciju i nekome »namjesti« posao.
Ustanove koje vrlo rijetko naručuju robu i radove vrednije od 300, odnosno 500 tisuća kuna, neće morati na stalnoj plaći imati posebnog stručnjaka nego će ga – u trenutku kad im zatreba – posuditi iz najbliže institucije u svojoj regiji koja je takvog čovjeka dužna imati zbog obujima svojih nabava.
Popis na kojem je trenutno više od tisuću ljudi još će se nadopunjavati jer Ministarstvo gospodarstva i dalje provodi obuku i ispite za buduće stručnjake u javnim nabavama. Prvi ispit održan je još u lipnju prošle godine, no prema informacijama s internetske stranice namijenjene javnim nabavama, tada je ispitu pristupila i položila ga samo jedna osoba. U međuvremenu, kako se zakonski rok za uključivanje stručnjaka u postupak javne nabave približavao, sve je veći broj ljudi polagao ispit. Prolaznost je, pak, vrlo visoka, odnosno ispit dosad nije uspjelo proći svega tridesetak ljudi. Osim stručnjaka za javne nabave, na istoj internetskoj stranici objavljen je i popis 115 trenera, stručnih osoba koje smiju predavati o javnim nabavama.
Zakon o javnim nabavama ne propisuje posebnu odgovornost stručnjaka za javne nabave u slučaju da Zakon bude prekršen, ali naši sugovornici napominju da će ta osoba, kao uostalom i svi koji rade na javnim nabavama, odgovarati prema Kaznenom zakonu ukoliko natječaji budu namješteni. U Zakonu o javnoj nabavi spominje se tek kazna od 50 tisuća do milijun kuna za pravne osobe koje, primjerice, ne provode javni natječaj kad bi to morale činiti, ne pridržavaju se uvjeta i načina javne nabave prema procijenjenim vrijednostima ili dijeli vrijednosti nabave s namjerom izbjegavanja natječaja. Odgovornoj osobi u tvrtkama, ministarstvima ili gradovima u takvim slučajevima prijeti, pak, kazna od deset do sto tisuća kuna kuna.
U slučaju namještanja natječaja svi koji rade na javnim nabavama, pa tako i stručnjaci s certifikatom, odgovaraju prema Kaznenom zakonu.
Ustanove koje rijetko naručuju robu i radove vrednije od 300, odnosno 500 tisuća kuna, »specijalca« mogu posuditi iz najbliže institucije.
| | | | 2/5/2010 - Sabor osnovao jamstveni fond za gospodarski oporavak | | Izvor - Poslovni dnevnik, 05. veljača 2010. | | | - ...
Na vladin prijedlog, Sabor je odlučio o prestanku valjanosti Zakona o privatizaciji HEP-a iz 2002., budući da do danas privatizacijski postupak nije pokrenut, a u međuvremenu su se u europskim energetskim propisima dogodile bitne promjene.
| | | | 2/5/2010 - HEP: Zgrada nam nije potonula zbog Kupske | | Izvor - Dnevnik.hr, 04. veljača 2010. | | | - Sjeverna zgrada navodno svaki tjedan tone za milimetar, no u HEP-u to dematiraju.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) opovrgnula je danas medijska nagađanja o propadanju i ulijeganju pet centimetara njezinih zgrada u Ulici grada Vukovara u Zagrebu ističući da tu tvrdnju potkrepljuju geodetska mjerenja pomaka i slijeganja zgrada.
HEP odustao od gradnje u Kupskoj ulici
Neki mediji danas su objavili da je zgrada u kojoj je sjedište HEP-a u Ulici grada Vukovara 37 propala pet centimetara zbog rupe u Kupskoj ulici i loše sanacije nakon urušavanja te ulice u kojoj se namjeravala graditi podzemna garaža ispod nove zgrade HEP-a. Navode i da sjeverna strana zgrade HEP-a svaki tjedan potone za jedan milimetar. HEP u priopćenju ističe da je geodetska mjerenja pomaka i slijeganja na upravnoj zgradi HEP-a te još dvjema zgradama - operatora prijenosnog sustava (OPS) i nacionalnoga dispečerskog centra (NDC) provela tvrtka Crotel-gradnja d.o.o te da je klinometar instaliran na trećemu, petom i sedmom katu zgrade OPS-a očitao zagrebački Građevinski fakultet. Po tim rezultatima, stanje objekata i zahvata ocijenjeno je kao aktivno, ali bez bitnih pomaka, te da su oni 'u toleranciji preciznosti instrumenata'.
'Zato u skladu s navedenim geodetskim mjerenjima odbacujemo sva nagađanja o propadanju i ulijeganju pet centimetara bilo koje zgrade HEP-a' u Ulici grada Vukovara 37, ističe u priopćenju HEP. I Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva također je priopćilo kako je na temelju stručnog interpretiranja rezultata mjerenja ocijenjeno da nema pomaka koji bi mogli ugroziti stabilnost upravne zgrade HEP-a.
| | | | 2/5/2010 - NAKRIVILA SE HEPOVA ZGRADA | | Izvor - Zagrebancija.com, 04. veljača 2010. | | | - Svaki tjedan sjeverna strana upravne zgrade HEP-a u Vukovarskoj ulici potone jedan milimetar i u posljednih godinu dana ta zgrada, u kojoj radi 300-injak HEP-ovaca, nakrivila se za pet centimetara.
Ovu dramatičnu situaciju za portal Zagrebancija.com potvrdio je predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović, koji kaže kako zgrada propada zbog još uvijek nesanirane goleme rupe na gradilištu nove zgrade u Kupskoj ulici. Do samog propadanja je došlo jer su se prilikom gradnje nove zgrade odsjekle takozvane ‘šape’ na sjevernoj strani HEP-ove upravne zgrade koje su bila dugačke desetak metara. Bez tih ‘šapa’, zgrada je nestabilna i lagano tone na jednoj strani. - Već dva mjeseca se naše povjerenstvo bavi ovim slučajem.
Jučer nam je to povjerenstvo na sjednici Uprave HEP-a iznijelo ovaj problem. Zaključak je kako moramo hitno krenuti u sanaciju rupe kako bi izbjegli tragediju – rekao nam je Begović. Podsjetimo, prije dvije godine prilikom gradnje nove zgrade HEP-a između sadašnje upravne zgrade i Kupske ulice gradilište se urušilo i za sobom povuklo pola ulice o čemu je pisao i sam New York Times. Iako bi ovakva vijest mogla razveseliti zagrebačke turističke djelatnike, jer bi i Zagreb mogao dobiti svoj ‘kosi toranj’, situacija je puno ozbiljnija. Ukoliko se uskoro ne počne sa sanacijom goleme rupe, lagano propadanje zgrade u slijedećih nekoliko mjeseci moglo bi izazvati njeno urušavanje što bi moglo biti pogibeljno za tamošnje zaposlenike HEP-a.
Da je nesanirana rupa opasna pokazalo se još prije nekoliko mjeseci kada je u drugoj HEP-ovoj zgradi, u kojoj se nalazi dispečerski centar, pukla noseća greda. Iako je taj događaj izazvao paniku među zaposlenicima, bivša Uprava na čelu sa tadašnjim predsjednikom Ivanom Mravakom cijeli događaj je zataškala kako ne bi procurio u medije.
Aktualni predsjednik HEP-a Leo Begović sada se nalazi u teškoj poziciji.
- U roku od mjesec donijeti ćemo odluku kako sanirati ovaj problem - dodao nam je Begović.
Kako neslužbeno doznajemo od jednog člana Uprave HEP-a, u ovoj državnoj tvrtci namjeravaju nastaviti sa gradnjom, no vrlo vjerovatno će promijeniti izvođače radova, a samim time i projekt Kupske.
- Begović mora što prije pokrenuti saniranje rupe i nastavak gradnje, no, pred njim stoji nekoliko sudskih sporova, koje HEP vodi sa izvođačima radova, te sa stanarima Kupske - rekao nam je naš sugovornik iz Uprave HEP-a moleći za anonimnost.
| | | | 2/5/2010 - HEP izgubio posao od 70 milijuna kuna u Zagrebu | | Izvor - Novi list, 04. veljača 2010. | | | - HEP će izgubiti oko 70 milijuna kuna vrijednih poslova na održavanju javne rasvjete u Zagrebu do 2014. godine! Odbor za komunalno gospodarstvo Gradske skupštine jučer je prihvatio zaključak da se u četverogodišnjem razdoblju, temeljem rezultata javnog natječaja, posao povjeri, umjesto HEP-u, ELICOM-u, zagrebačkoj tvrtki javnosti poznatoj po aranžmanu skupocjene dekorativne rasvjete Domovinskog mosta od 11 milijuna kuna, iluminacije koja je dobrim dijelom zbog izostanka osiguranja neslavno završila kao plijen noćnih lopova. Gradska skuština raspravljat će o ovoj odluci na predstojećoj sjednici 11. veljače i gotovo sigurno prihvatiti zaključak matičnog tijela.
HEP-ovo društvo HEP-ODS, točnije Elektra Zagreb, izgubila je natječaj od konkurenta formalno zbog razlike u cijeni višoj tek za 1,7 milijuna kuna od prihvaćene. Naime, ELICOM je ponudio 17.899.703,70 kuna za redovno i izvanredno održavanje gradske rasvjete, a HEP za isti opseg posla 19.599.739,35 kuna (oba iznosa bez PDV-a). Svake godine s tvrtkom ELICOM potpisivat će se aneks na temeljni ugovor od 22 milijuna kuna (s PDV-om) čime bi se do kraja 2013. godine iznos popeo na oko 70 milijuna kuna. Nakon što je naš list objavio da je HEP izravnom pogodbom s Gradom Zagrebom ugovorio radove instaliranja 17 uličnih lampi na Marulićevom trgu za vrtoglavih 100.000 eura, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje Davor Jelavić oštro se okomio na distributera i način iskorištavanja monopolističke pozicije.
– Neka ovo bude pouka HEP-ovoj Elektri da ubuduće neće moći »sisati« toliki novac iz gradskog proračuna! Kako je moguće da je HEP prošle godine obračunao poslove održavanja rasvjete na 33 milijuna kuna, a na natječaju za ovu godinu predložio ponudu od 19, 5 milijuna kuna mada je veći obim evidentiranih poslova nego lani? Znači, ipak se može jeftinije! Treba li podsjećati da je i cijena rada pala zbog aktualne krize – upitao se Jelavić.
Predsjednik Odbora Jurica Meić (SDP) upozorio je da se uz ugovorene iznose i predviđene radove HEP bio angažiran i na dopunskim zahvatima koji su također morali biti plaćeni iz gradskog proračuna, a nisu upisani.
Upravo je lokacija »zlatnih ferala« bila jedna od »dopunskih« lokacija što nam je u prošlom izdanju službeno potvrdio gradski pročelnik Službe za mjesnu samoupravu Zoran Nevistić, istovremeno demantirajući naše izvore da je gradska uprava pokrenula internu istragu radi utvrđivanja pod kojim su uvjetima ugovoreni sporni aranžmani. Jelavić ističe da gradska uprava ipak nije stajala skrštenih ruku i da su istraživanjem cijena na tržištu i konkurentnih tvrtki došli do zaključka da su iznosi pretjerani i da osim HEP-a postoje druge firme koje mogu jednako kvalitetno, ali po realnijim uvjetima obaviti istu vrstu posla.
Tvrtka ELICOM u vlasništvu je poznate obitelji Mučnjak, Ivana i Mirjane, čiji sin Darko ima firmu sličnog naziva Elicom gradnja koja je formalno radila na skupocjenoj iluminaciji mosta, projektu svesrdno podržanom od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Darko Mučnjak, zet je Bandićevog prijatelja, poduzetnika Željka Šelendića zapamćenog po poslu postavljanja skupocjenih stolaca u Koncertnu dvoranu Lisinski prije nego što je natječaj uopće bio raspisan. Elicom je bio angažiran i na poslu blagdanskog ukrašavanja grada 2007. i 2008.
ELICOM bio kooperant HEP-a
Za napomenuti je da će HEP zasigurno iskoristiti dosadašnju monopolističku poziciju i pokušati se dogovoriti s pobjednikom natječaja. Naime, upravo je ELICOM bio glavni kooperant na dosadašnjim HEP-ovim radovima na održavanju gradske rasvjete.
Po toj logici i dosadašnjim iskustvima ugovoranja poslova u Gradu Zagrebu moguć je »dogovor ispod žita«, jednostavna zamjena partnerskih pozicija do kraja četverogodišnjeg razdoblja. Šteta što u aktualnom natječaju nije bilo nešto više ponuđača kako nalažu bolji običaji natječajnog postupka nego tek dva poznata igrača. U javnosti bi to moglo zvučati daleko uvjerljivije.
| | | | 2/5/2010 - Vlada ukida Zakon o privatizaciji HEP-a da bi ga lakše prodala | | Izvor - Lider, 04. veljača 2010. | | | - Vlada je prije desetak dana u hitnu saborsku proceduru poslala prijedlog o ukidanju Zakona o privatizaciji HEP-a. Poslovni tjednik Lider u novom broju upozorava na to da se ukidanjem tog zakona pruža mogućnost privatizacije HEP-a prema Općem zakonu o privatizaciji.
To bi značilo da se mogu prodavati pojedine tvrtke iz Grupe HEP-a i da država može prodati većinski paket jednom strateškom partneru, što nije moguće prema vrijedećem Zakonu o privatizaciji HEP-a. Dosadašnji zakon ograničavao je prostor privatizacije i imao je zaštitne mehanizme koji su ograničavali ulazak u HEP-ovo vlasništvo. Prema njemu nitko ne smije imati više od 10 posto vlasništva osim države, koja zadržava 51 posto. Ukidanjem zakona otvaraju se vrata stranim strateškim partnerima da kupe većinski paket HEP-a i tako se povećava mogućnost gubitka strateški važne industrije.
...
| | | | 2/5/2010 - Propast ušteda u javnim poduzećima | | Izvor - Novi list, 02. veljača 2010. | | | - Hrvatska elektroprivreda lani je za plaće izdvojila gotovo dvije milijarde kuna ili deset posto više nego u 2008. Troškovi su povećani i u HAC-u i JANAF-u, a u većini od 19 javnih tvrtki uštede se mjere minimalnim postotcima.
Javna poduzeća u većini slučajeva nisu ispoštovala zahtjev premijerke Jadranke Kosor da za deset posto smanje plaće svojih zaposlenih ili da se za isti postotak umanje sredstva koja mjesečno izdvajaju za osobne dohotke svojih radnika. Od 19 javnih poduzeća, svoje troškove za plaće u 2009. godini, a posebno za prosinac, otkrilo nam je njih devet, a tek jedno poduzeće među njima, ACI, postupilo je po naputku Vlade iz srpnja prošle godine. U ACI-ju je trošak plaća u prosincu prošle godine bio oko četiri milijuna kuna, što je za gotovo 30 posto manje nego što je ta tvrtka potrošila u istom mjesecu 2008. godine kad su ih plaće zaposlenih stajale 5,64 milijuna kuna.
U JANAFU je pak trošak plaća ostao isti i u prosincu prošle godine iznosio je 17 milijuna kuna, kao i godinu dana ranije. Ipak, na godišnjoj razini ta je tvrtka na plaće potrošila pet posto više sredstava nego godinu dana ranije.
Ostala javna poduzeća, koja su odgovorila na naš upit, HRT, Hrvatske šume, Hrvatska Lutrija, Hrvatske željeznice, tvrde da imaju troškove plaća u prosincu prošle godine manje nego u istom mjesecu 2008. godine. No, to je smanjenje od nekoliko promila ili postotaka, ali nigdje nije veće od četiri posto, odnosno nijedno od tih poduzeća nije ispoštovalo Vladinu odluku, makar su nastojali smanjiti troškove. Međutim, s HRT-a poručuju da je u njihov trošak plaća za prosinac 2009. godine od 42 milijuna kuna, što je dva milijuna kuna manje nego godinu dana ranije, uračunata i otpremnina za 70-ak ljudi koji su otišli u prijevremenu mirovinu. U godišnjem HRT-ovom trošku plaća od 517 milijuna kuna na otpremnine otpada gotovo 40 milijuna kuna, ali iz te kuće poručuju da će na taj način na plaćama u 2010. godini uštedjeti više od 20 milijuna kuna.
Troškovi plaća u HŽ-u su u prosincu bili 132 milijuna kuna, što je pet milijuna manje nego u prosincu 2009. godini, a na godišnjoj razini njihove su plaće koštale 1,54 milijarde kuna, što je 60 milijuna manje nego godinu dana ranije. Godišnji trošak plaća u Hrvatskim šumama pao je za 51 milijun kuna – i bio ispod milijardu kuna, ali na mjesečnoj razini, sudeći prema usporedbi plaća u prosincu, trošak je u 2009. u odnosu na 2008. godinu bio tek dva posto manji.
Sva ta smanjenja troškova za plaće uglavnom su posljedice smanjenja broja zaposlenih i to najviše u Hrvatskim željeznicama za čak 441, Hrvatskim šumama za 293 ili primjerice na HRT-u za 224.
No, najveće javno poduzeće, Hrvatska elektroprivreda, ne samo da nije ispoštovala Vladin naputak o smanjenju troškova plaća za deset posto, nego je taj trošak povećala. Tako je na godišnjoj razini trošak plaća u HEP-u u prošloj godini bio skoro dvije milijarde kuna što je 156 milijuna kuna ili deset posto više nego u 2008. godini. U prosincu je, pak, HEP na plaće potrošio 167 milijuna kuna što je za oko pet posto više nego godinu dana ranije.
Troškovi plaća rasli su i u društvu Hrvatske autoceste, pa su na godišnjoj razini veći za oko tridesetak milijuna kuna i narasli su na gotovo 400 milijuna kuna. U prosincu su pak troškovi plaća u HAC-u bili za pet posto veći nego u istom mjesecu 2008. godine. Uz to HAC je povećao i broj zaposlenih za gotovo 150 i ta tvrtka sada zapošljava 2.908 radnika.
Što se tiče Croatia osiguranja iz te su nam kompanije poručili da su podaci za 2009. godinu još u obradi, te da će ih moći publicirati nakon što ih u zakonskom roku pošalju na uvid Hanfi. Komentar iz Vlade na ove podatke o uštedama nismo dobili do zaključenja ovog izdanja.
Troškovi reprezentacije značajno smanjeni
Sva javna poduzeća poštovala su Vladinu odluku da plaće članova uprave snize ispod 17 tisuća kuna, a uz to su svi oni koji su odgovorili na naš upit štedjeli i na reprezentaciji. Ti su troškovi u 2009. godini u HEP-u bili četiri milijuna kuna, što je gotovo dvostruko manje nego u 2008. godini, a HRT je reprezentaciju smanjio s 2,4 na 1,6 milijuna kuna. U HAC-u tvrde da je trošak reprezentacije u toj kompaniji u 2009. godini bio samo 86 tisuća kuna, a da su u 2008. godini za istu svrhu potrošili 210 tisuća kuna. U Hrvatskim šumama troškovi reprezentacije smanjeni su za oko milijun kuna i iznose 2,4 milijuna kuna.
| | | | 2/5/2010 - Kosor: Izgradnja LNG terminala je iznimno važan projekt, nema odgađanja izgradnje | | Izvor - Novi list, 28. siječanj 2010. | | | - ...
Danijelu Srbu (HSP) Kosor je poručila da neće biti nikakvog odgađanja odluka kad je riječ o izgradnji LNG terminala.
Srb je ustvrdio da se odluke ključne za taj terminal odgađaju zbog nesuglasica između INA-e, HEP-a i Plinacroa, no Kosor je poručila kako je riječ o iznimno važnom projektu te da nema odgađanja, nego jedino »teško riješivih problema«.
Srbu je zahvalila na potpori vladi u borbi protiv korupcije, istaknuvši još jednom da je u toj borbi nevažno ime, prezime ili politička opcija.
Ljudima koji u javnim tvrtkama časno i savjesno rade svoj posao poručila je da se nemaju čega bojati. »Trebaju se bojati samo oni koji svjesno krše zakone i Ustav«, rekla je Kosor, poručivši svima u javnim poduzećima da rade svoj posao i preuzmu svoj dio odgovornosti.
| | | | 2/5/2010 - Sedamnaest godina od oslobađanja brane Peruća | | Izvor - HEP, 28. siječanj 2010. | | | - Prije sedamnaest godina, 28. siječnja 1993. g. sretno je završena neravnopravna i neizvjesna bitka za branu Peruća i njezino okruženje.
Svi katastrofični i tjeskobni scenariji mogućih događanja na brani, u elektrani i cijelom sinjskom polju razmatrali su se još od 17. rujna 1991. g. kada je neprijatelj zaposjeo objekte brane i strojarnice te u injekcijsku galeriju i preljevnu građevinu postavio više od 20 t eksploziva. Godinu i pol strepilo se nad njezinom sudbinom iako je, od srpnja 1992. godine, brana bila pod nadzorom UNPROFOR-a. Neprijateljske postrojbe se na branu vraćaju 27. siječnja 1993.g. i ponovo je okupiraju, a dan poslije s nje se povlače međunarodne snage. U tom odsutnom trenutku Hrvatska vojska uspijeva, 28. siječnja, u izravnom oružanom sukobu, potjerati neprijatelja koji je, prilikom povlačenja, aktivirao postavljeni eksploziv. Premda je brana bila znatno oštećena, ipak je bio osujećen suludi plan njezinog cjelokupnog urušavanja. Već početkom kolovoza iste godine započela je prva faza sanacije kontrolne galerije brane i tunela u njezinom podnožju, dugačkog 330 metara. Istodobno obavljali su se i sanacijski radovi u samom postrojenju koje je također bilo devastirano i poplavljeno. Krajem svibnja 1996.g. brana Peruća u cijelosti je obnovljena te nastavila služiti hidroelektranama moćnog Cetinskog sliva.
| | | | 2/5/2010 - Nove cijene prirodnog plina | | Izvor - HEP, 20. siječanj 2010. | | | - Sukladno odlukama Vlade o cijenama prirodnog plina, donesenim na sjednici 30. prosinca 2009. godine, za kućanstva koje opskrbljuje HEP Plin propisana je tarifna stavka od 2,24 kn/Sm3, s tim da će kupac platiti povećanje iznosa od 15 posto u odnosu na prije važeći iznos, a preostali dio će se osigurati opskrbljivaču prirodnog plina iz Državnog proračuna za 2010. godinu.
Odluke se primjenjuju od 1. siječnja 2010., a HEP Plin izvješćuje svoje kupce o načinu obračuna potrošnje plina.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
