Naslovnica Organizacija Pitajte pravnika Radno soc. odnosi Članske pogodnosti Video materijali Dokumenti O TEHNOS-u Linkovi   PraviÄŤno bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća: 0% 15% 30% 45% 60% Rezultati | Arhiva	Hot       8/26/2009 - POZIV NA PROSVJED Izvor - NSR HEP, 25. kolovoz 2009.   Poštovani! Stanje u gospodarstvu i drĹľavnom proraÄŤunu je katastrofalno. Poduzete mjere Vlade RH i naÄŤin izlaska iz postojećeg stanja su neuÄŤinkovite i kontraproduktivne. Korupcija i kriminal u javnim sluĹľbama i gospodarstvu oblik su ponašanja i naÄŤin poslovanja. Većina radnika, umirovljenika i graÄ‘ana uÄŤestalo izraĹľavaju nezadovoljstvo stanjem i poduzetim mjerama. Legitimno je i demokratsko pravo udruga civilnog društva – sindikata, organizirati PROSVJEDE u cilju izraĹľavanja svojeg nezadovoljstva postojećim stanjem, a istodobno je pravo svih radnika i graÄ‘ana sudjelovati u PROSVJEDIMA kojim će artikulirati svoje nezadovoljstvo i svoje interese za bolje sutra sviju nas kao i za bolju i drugaÄŤiju budućnost generacija koje dolaze poslije nas. Polazeći od izraĹľenog nezadovoljstva svojeg ÄŤlanstva, HRVATSKA UDRUGA SINDIKATA organizira niz PROSVJEDA koji će se odrĹľati dana: 9. rujna 2009. (srijeda)...........u VINKOVCIMA, 10. rujna 2009. (ÄŤetvrtak)........u OSIJEKU, 11. rujna 2009. (petak).............u Ĺ IBENIKU, 12. rujna 2009. (subota)...........u PULI, 12. rujna 2009. (subota)...........u RIJECI. 14. rujna 2009. (ponedjeljak)..u SPLITU. Središnji PROSVJED odrĹľat će se dana 15. rujna 2009. (utorak) u 16,00 sati u ZAGREBU, na Trgu bana Josipa JelaÄŤića. NEZAVISNI SINDIKAT RADNIKA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE je punopravni ÄŤlan HUS-a kao udruge sindikata više razine. NSRHEP-a poziva sve svoje ÄŤlanstvo na odaziv i sudjelovanje u PROSVJEDIMA po gradovima u kojima će se PROSVJEDI organizirati, kojim ćemo dati svoj doprinos mijenjanju nezadovoljavajućeg stanja u društvu za bolje sutra. VIDIMO SE NA PROSVJEDU! Predsjednik: Luko Marojica   8/26/2009 - Kako od roÄ‘aka zaštititi javna poduzeća Izvor - Poslovni dnevnik, 25. kolovoz 2009.   U cijelom nizu afera koje su proteklih dana pokuljale iz Hrvatskih Ĺľeljeznica i Hrvatske elektroprivrede posebno je indikativna ona o Nikoli Mlinariću. DotiÄŤni je postao u HEP-u direktor Sektora korporativnih financija i riznice 2004. godine. Nesumnjivo je rijeÄŤ o marljivom ÄŤovjeku: kako je sam pojasnio novinarima, uz redovni posao završio je opći smjer Više ekonomske škole u Vukovaru. Nakon toga je upisao Ekonomski fakultet u Osijeku, ali ga zbog poslovnih obveza nije završio. Prema podacima objavljenim u medijima prije nego što je došao na mjesto direktora u HEP-u, Mlinarić je bio zaposlen u Borovu, i to na odgovornim mjestima. Kad je 1979. u Ilici bila otvorena ekskluzivna poslovnica Borova, ubrzo je postao poslovoÄ‘a, i to gotovo dvadeset godina, odnosno gotovo do 1997. kad je poslovnica bankrotirala. Nakon toga je ostao raditi u Borovu, no nije jasno koliko dugo - prema navodima iz tiska sve do 2004. i prelaska u HEP, dok sam Mlinarić tvrdi da je još 2001. prešao raditi u jednu privatnu tvrtku, no njezino ime, barem za sada, javnosti nije dostupno. Privilegirana selekcija No to se javnosti do tada i nije ticalo. MeÄ‘utim, nakon što je 2004. postao jedan od kljuÄŤnih ljudi za financije u jednom od najmoćnijih poduzeća u drĹľavi, njegovo obrazovanje i radno iskustvo više ne mogu biti tajna. A posebno ne moĹľe biti tajna naÄŤin kako je došao na tu poziciju. U optimistiÄŤnoj verziji bio je raspisan natjeÄŤaj u kojem su bili definirani uvjeti, Mlinarić je bio jedan od prijavljenih, zahvaljujući svojoj struÄŤnosti i kvalifikacijama pobijedio i postao financijski direktor HEP-a. I nema nikakvog razloga da se to ne objavi javnosti jer nema poreznog obveznika kojeg neće radovati kad zna da u tvrtki koja se financira i iz njegova novca rade kvalificirani kadrovi. MeÄ‘utim, ÄŤini se da to nije bilo tako. Nekako je zapošljavanje Nikole Mlinarića koincidiralo s ulaskom njegova brata Petra, inaÄŤe dugogodišnjega ÄŤelnog ÄŤovjeka vukovarskog HDZ-a, u Sabor te imenovanjem susjeda Ivana Mravka na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Jako je teško oteti se dojmu da su bratsko-susjedske kvalifikacije bile daleko bitnije od onih struÄŤnih, barem dok javnost ne zna kako se stvar doista razvijala. A nema doista nikakvog razloga da ÄŤak i na internetu budu dostupni podaci o imenovanju ÄŤelnih ljudi u javnim poduzećima. No to nije sluÄŤaj tako da se nerijetko na odgovorna mjesta u javnim poduzećima imenuju ljudi koji nisu dorasli svom poslu, a to ne prolazi bez posljedica, najÄŤešće gubitaka koje onda pokrivaju porezni obveznici. Nekako je teško vjerovati da velika tvrtka poput HEP-a ne postavlja kao uvjet za financijskog direktora fakultetsku naobrazbu. TakoÄ‘er bi bilo doista zanimljivo doznati koje su to kvalitete ÄŤovjeka koji nikad nije radio u financijama u velikoj tvrtki ponukale HEP da zaposli Mlinarića na tome mjestu, ali on zaista nije jedina osoba koja se, u najmanju ruku, na zanimljiv naÄŤin zaposlila u okrilju nacionalnog distributera elektriÄŤne energije: proteklog tjedna je medijska zvijezda bio Rade Buljubašić, povratnik iz Australije, koji je iskreno priznao novinarima da radi u HDZ-u premda je zaposlenik HEP-a. U kratkom roku bio je izbaÄŤen iz stranke radi narušavanja ugleda i nije mu puno pomoglo što je, kako je sam tvrdio, bio jedan od kljuÄŤnih ljudi pri pobjedi bivšeg premijera na predsjedniÄŤkim izborima HDZ-a 2002. godine. A takvih kadrova sigurno ima još, pri ÄŤemu je najgore da se upravo zahvaljujući takvoj privilegiranoj selekciji dovodi u pitanje funkcioniranje javnih poduzeća. Zbog ÄŤega se nitko nije dosad sjetio pa na mjesto kirurga u nekoj od bolnica, gdje takoÄ‘er politika ima znaÄŤajnu ulogu, imenovao svog bratića koji je završio višu fizioterapeutsku, a studij medicine morao prekinuti zbog poslovnih obveza? Ili imenovao svog nećaka vojnim pilotom jer je završio teÄŤaj za aviomodelara u lokalnom klubu ljubitelja tehnike? Razlog je vrlo jednostavan: u bilo kojem od ta dva sluÄŤaja neznanje bi ubrzo prouzroÄŤilo štetu koju se ne bi moglo tako jednostavno sanirati. Kad je rijeÄŤ o tijekovima novca, onda se uvijek moĹľe naći neki razlog, od situacije na svjetskim trĹľištima preko teÄŤajnih razlika pa do politiÄŤkih igara. Uvijek je netko drugi kriv. Uloga znanja MeÄ‘utim, to nije tako, što najbolje pokazuje primjer brodogradilišta. Uljanik ipak nema gubitke poput Brodotrogira ili Brodosplita, što dobro ilustrira da ipak nešto znaÄŤi i znanje. Samo se postavlja pitanje kako onda sprijeÄŤiti da se u javnim poduzećima imenuju ljudi nedorasli svom poslu, a s dovoljno jakim politiÄŤkim vjetrom u leÄ‘a? Jednostavan naÄŤin bila bi primjena recepta koji je koristio Buljubašić: ÄŤovjeku se jednostavno da plaća, a on se ne pojavljuje na poslu i tako se izbjegava da radi bilo kakvu štetu. U biti, moĹľda bi trebalo osnovati Fond za spas javnih poduzeća u kojem bi se zapošljavali takvi kadrovi. Jednostavno, za radna mjesta u tom Fondu raspisao bi se natjeÄŤaj u kojem bi se uz ostale uvjete navelo i, primjerice, kumstvo s ministrom neÄŤega ili rodbinska veza s nekim gradonaÄŤelnikom. Na taj bi se naÄŤin zaštitilo javna poduzeća od štetnih kadrova i gomilanje milijunskih gubitaka, a roÄ‘acima, prijateljima i pulenima politiÄŤki utjecajnih ljudi osigurao redovan prihod. Jeftinije je dati plaću od petnaestak tisuća kuna ÄŤovjeku da se bavi nekim svojih hobijem nego pokrivati milijunske štete nastale nestruÄŤnim voÄ‘enjem poduzeća. Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska i ÄŤlan Povjerenstva za odluÄŤivanje o sukobu interesa   8/26/2009 - Monter preko HSS-a ušao u Upravu HEP-a Izvor - Jutarnji list, 25. kolovoz 2009.   Nakon što je HSS ušao u novu koalicijsku Vladu, elektromonter Stjepan Tvrdinić, ÄŤlan Friščićeve stanke, strelovito je napredovao u HEP-u: od radnika u Elektri Karlovac za ÄŤetiri godine je, preko zaposlenika u Uredu uprave HEP-a, došao do pozicije ÄŤlana Uprave za optimiranje rada mreĹľnih sustava. S time su jasno došle i sve beneficije, ali i plaća od ÄŤak 27 tisuća kuna, puno više nego što ju je imao u Karlovcu! Pankretić: To su nebuloze - To su bedastoće i nebuloze - rekao je BoĹľidar Pankretić koji je odmah znao o kome priÄŤamo kada smo mu spomenuli ime i prezime dotiÄŤne osobe. - Da, to je osoba iz HEP-a. ÄŚovjek je iz stranke pa ga znam, ali nije zato došao raditi u HEP. Valjda je otprije radio tamo - dodao je Pankretić. Potpredsjednik Vlade je dijelom u pravu: Stjepan Tvrdinić je zaposlen u HEP-u od 1981. godine. No, otad pa do 2005. redovno je unapreÄ‘ivan na radna mjesta majstora i referenta u Elektri Karlovac. Tek nakon formiranja nove Vlade Tvrdinić je naglo napredovao sa mjesta koordinatora poslova u Uredu Uprave HEP-a na mjesto ÄŤlana Uprave. Prema dokumentima koje je Jutarnji list vidio, 12. sijeÄŤnja 2005. godine Tvrdinić je naglo unaprijeÄ‘en s mjesta referenta u Elektri Karlovac na mjesto koordinatora poslova u Upravi HEP-a. Koeficijent plaće mu je sa 2,5 povećan na 4,2. Toliko, usporedbe radi, u Karlovcu imaju neki djelatnici s magisterijem. Nije omiljen zbog ponašanja On je dotad imao završenu višu školu u Dugoj Resi. Završio ju je godinu dana ranije, 29. sijeÄŤnja 2004., i dobio zvanje inĹľenjera sigurnosti. Nakog toga je oÄŤito odluÄŤio “štrebati” i dalje pa je u istoj godini nakon promaknuća u Ured Uprave HEP-a završio i Visoku školu za sigurnost i zaštitu na radu u Zagrebu. Potom HSS dolazi na vlast i on doĹľivljava svoj konaÄŤni procvat: na sjednici odrĹľanoj 18. oĹľujka 2008. Nadzorni odbor HEP-a imenovao ga je ÄŤlanom Uprave. - Dok nije postao ÄŤlan Uprave, redovno je na Jakuševcu prodavao stare automobile, rashladne ureÄ‘aje i sliÄŤno. Radio je kao zaposlenik, da bi poÄŤetkom 2008. preko noći postao ÄŤlan Uprave. U tvrtki nije nimalo omiljen s obzirom na ponašanje i naÄŤin ophoÄ‘enja s podreÄ‘enima - naveli su djelatnici HEP-a te dodali kako je on u HEP-u postao znaÄŤajni faktor kada je osnovao Udrugu hrvatskih branitelja HEP-a koja obuhvaća oko 4000 ljudi. Sagradio vilu Stjepan Tvrdinić danas nije Ĺľelio razgovarati s nama. Preko tajnice je poruÄŤio da o njegovu zapošljavanju pitamo glasnogovornika tvrtke. Rodom je iz Gornjeg Mekušja gdje mu se nalazi i velika vila, sagraÄ‘ena na temeljima nekadašnje kuće koja je srušena tijekom rata u kojem je dobio ÄŤin satnika HV-a. Mravak: Tko od vas novinarima daje informacije? Prošli tjedan odrĹľan je veliki sastanak direktora Hrvatske elektroprivrede na kojemu je predsjednik Uprave, Ivan Mravak, konstatirao da je poÄŤela još jedna hajka novinara na njih. Prisutnima je takoÄ‘er rekao da informacije novinarima daje netko od okupljenih. S obzirom na napise o njegovoj plaći i beneficijama, prvi je put za 125 prisutnih sastanku potpuno otkrio svoj ugovor, ali i ugovor svojih petero savjetnika. No, osim toga, nije demantirao niti jedan drugi ÄŤlanak. Na kraju sastanka zakljuÄŤeno je da treba Ĺľurno unaprijediti odnose s medijima. ÄŚlan uprave HEP-a Stjepan Tvrdinić, koji nas je izbjegavao, toga se oÄŤito ne drĹľi.   8/26/2009 - Off topic: »'Ladovina« Ladislava TomiÄŤića Izvor - Novi list, 23. kolovoz 2009.   Kad ÄŤlanovi (na)stupaju Kad prosjeÄŤan hrvatski graÄ‘anin u potrazi za poslom preda Ĺľivotopis u tvrtku koja traĹľi radnika, on diĹľe glavu k nebesima i vapi pomoć – dragi BoĹľe... NatprosjeÄŤan graÄ‘anin, nazovimo ga – ÄŤlanom, jer on je ponosan vlasnik partijske knjiĹľice, pri traĹľenju posla ne zaziva nebeskog, nego zemaljske bogove. Sjeda za radni stol, lati se pera, pa piše duga, dirljiva pisma što poÄŤinju rijeÄŤima »dragi Ivo«, »barba Luka«, »cijenjeni BoĹľidare«, »najdraĹľa Jadranka«... Zemaljski bogovi znatno su pouzdaniji od nebeskih te ÄŤlan najÄŤešće dobiva Ĺľeljeni posao, uglavnom na visokim pozicijama, tamo gdje se uz redovitu plaću dodaju i razliÄŤiti bonusi, gdje se dobiva poslovna kartica, zavist susjeda i strahopoštovanje stoke sitnog zuba. Razumije se, govorimo o namještenjima u javnim poduzećima. Kad se ÄŤlan jednom uvali u javno poduzeće, ne moĹľeš ga s tog posla izvući divljim konjima. Uzmimo za primjer tu Hrvatsku elektro-privredu, poduzeće iz kojeg već danima curi gnoj. Sa svakim novim napisom nepotizam, pljaÄŤka i loše gospodarenje u HEP-u dobivaju sve veće i veće razmjere, ali nikom ne pada na pamet ponuditi ostavku, zahvaliti se na povjerenju ili kako se već nazivaju ti tektonski poremećaji, kad ÄŤlanovi odstupaju. ÄŚlanovi naprosto ne znaju otići, jer oni nemaju srama. Na razvidne dokaze da pljaÄŤkaju svoje poduzeće, svoju drĹľavu i svoj narod, ÄŤlanovi uzvraćaju napadima na zamišljenog protivnika, nevidljivu spodobu koja mu podmeće klipove u toÄŤkove. ÄŚlanovi su kao kaktusi: imaju debelu koĹľu naÄŤiÄŤkanu bodljama. Imunitet od otkaza Neobjašnjivi imunitet od otkaza imaju i takozvani polu-ÄŤlanovi, ljudi koji svoje pozicije takoÄ‘er imaju zahvaliti zemaljskim bogovima, odnosno uslugama koje su im pruĹľili kad je trebalo. Njih takoÄ‘er, kao i ÄŤlanove, iz direktorske kancelarije ne moĹľeš istjerati suzavcem. Pogledajte ovog BoĹľu CeroveÄŤkog, dojuÄŤerašnjeg ÄŤlana Uprave HĹ˝ infrastrukture. Iz Uprave je izbaÄŤen nakon što je u Rudinama poginulo šestoro ljudi u nesreći nagibnog vlaka, koju je prouzroÄŤio nemar u njegovom sektoru odgovornosti. Nije prošlo niti mjesec dana, a naš BoĹľo kaĹľnjen je imenovanjem na poziciju direktora prometnih poslova. Svoju zlehudu sudbinu, sramotu smjene iz Uprave poduzeća, jako je, kaĹľe, teško podnio, no »razumije potez ministra, jer Uprava društva je odgovorna za rad društva i stanje u njemu«. Dakako da Cerovec razumije svog imenjaka, zemaljskog boga BoĹľidara Kalmetu, a što se tiÄŤe Vas, dragi ÄŤitatelji, Vas nitko ništa ne pita. Vaše razumijevanje nitko nije traĹľio, od Vas se oÄŤekuje da drĹľite jezik za zubima, plaćate raÄŤune i poreze te da glasate kad za to doÄ‘e vrijeme. Ne nadajte se, meÄ‘utim, da će Vaš glas donijeti neku promjenu. Pomor ÄŤlanova i drugih trabanata ne dogaÄ‘a se niti s promjenom vlasti, kako bi naivan netko mogao oÄŤekivati. U tom sluÄŤaju novi zemaljski bogovi daju poslove novim ÄŤlanovima, dok se oni iz starog reĹľima pritaje i ÄŤekaju na svoj trenutak. Administracija po administracija, i evo ti u javnim poduzećima zaposlenika kao kusih pasa. Nitko se nikog ne moĹľe otarasiti, nego rovare jedni protiv drugih i bjesomuÄŤno u isto vrijeme kradu, zapošljavaju rodbinu i kumove i troše, troše, troše..., naš novac, naše resurse, naše Ĺľivce i Ĺľivote. Povratka nema Pa kako se onda riješiti tih pijavica koje nam loÄŤu krv i pri tom nazdravljaju u slavu majci domovini? Nikako, dragi ÄŤitatelju. Stvar je odmakla već tako daleko da povratka, na Ĺľalost, nema. Stoga nam valja oÄŤekivati skoru privatizaciju javnih poduzeća, istu kakvu smo već vidjeli u sluÄŤaju Industrije nafte i Hrvatskih telekomunikacija. Uskoro nam, dakle, stiĹľe konjica civiliziranih kapitalista, ÄŤiji će prvi zadatak biti cijeÄ‘enje posljednje kune iz novÄŤanika prosjeÄŤnog hrvatskog graÄ‘anina. Sve te cerovce i mravke iz javnih poduzeća gorko ćemo proklinjati, gledajući duplo skuplje raÄŤune za struju, vodu, prijevoz... MoĹľda je tako i bolje, jer barem ćemo znati na ÄŤemu smo; barem više nećemo jaukati od nemoći i zazivati nebeske bogove da gromovima pošibaju zemaljsku konkurenciju. Kad sve lijepo rasprodamo i kad nam od drĹľavnog imetka ostanu samo grb, zastava i himna, naći će se, ne treba sumnjati, i neka Jadranka Kosor, da toboĹľ zaprijeti socijalno neodgovornim korporacijama, ali bit će to jalov posao, baš kao što je jalova i drĹľava koju su s osamostaljenujem preuzeli crni i crveni paraziti, na opću radost rahitiÄŤnog biraÄŤkog tijela.   8/22/2009 - Anonimni izvor optuĹľuje za nagraÄ‘ivanje kadrova: HEP plaća honorare i generalu Kapularu koji je u mirovini Izvor - VeÄŤernji list, 22. kolovoz 2009.   Hrvatska elektroprivreda, što je već dokazano na primjeru Rade Buljubašića, vlasti sluĹľi za uhljebljivanje ili popravljanje Ĺľivotnog standarda ljudi koji su je na bilo koji naÄŤin zaduĹľili. Jedan visokopozicionirani djelatnik HEP-a potvrdio nam je da umirovljeni general Ivan Kapular već godinama prima honorar od te tvrtke kao savjetnik predsjednika uprave Ivana Mravaka. Savjetnik za sigurnost – Koliko ja znam, honorar mu iznosi izmeÄ‘u 13 i 15 tisuća kuna – rekao je naš sugovornik koji je zamolio za anonimnost. Kapular savjetuje Ivana Mravaka u pitanjima sigurnosti tvrtke, a osim honorara, godinama je primao i izdašnu generalsku mirovinu. Naš sugovornik tvrdi da je moguće da je Kapular posljednjih mjeseci regulirao svoj status u HEP-u i zamrznuo mirovinu, no godinama je ipak dobivao dvije naknade – mirovinu i honorar od drĹľavnog poduzeća. Do komentara umirovljenog generala Kapulara, na Ĺľalost, nismo uspjeli doći. Naš izvor iz HEP-a tvrdi da je Kapulara angaĹľirao osobno Ivan Mravak te mu tako omogućio da lagodno Ĺľivi na raÄŤun drĹľavne tvrtke. Generala Ivana Kapulara prisilno je 2000. godine umirovio predsjednik Stjepan Mesić nakon što je s još 11 generala Hrvatske vojske potpisao pismo koje je Mesić ocijenio nedopustivim miješanjem vojske u politiku. Svoje mjesto u HEP-u, odnosno u njegovu mostarskom predstavništvu, pronašao je i Pero Marković, nekadašnji predsjednik općinskog vijeća ÄŚapljine. Markovića je sa svih javnih duĹľnosti u BiH protjerao visoki predstavnik meÄ‘unarodne zajednice Paddy Ashdown, i to zbog umiješanosti u aferu s tvrtkom Monitor – u Hrvatskoj poznatijom kao 66. pukovnija HV-a pod zapovjedništvom Ljube Ćesića Rojsa. U HEP-u je zaposlen i Nikola Mlinarić, brat saborskog zastupnika Petra Mlinarića. Mlinarić je zaposlen prije pet godina, kada je Mravak već bio predsjednik uprave HEP-a, a 
dobio je mjesto direktora Sektora korporativnih financija i riznice usprkos ÄŤinjenici da ima završenu samo višu ekonomsku školu. â€�Ne’ manjim plaćama Sindikati HEP-a odbit će zahtjev za desetpostotno smanjenje plaća koji je pred uprave javnih poduzeća postavila Jadranka Kosor. Sindikalist objašnjava da nema razloga za smanjenje plaća u HEP-u jer tvrtka pozitivno posluje i ne dobiva ni kune iz drĹľavnog proraÄŤuna. – Mogu pokušati jednostrano raskinuti kolektivni ugovor, ali posljednji put kad su to napravili, HEP je to stajalo milijune kuna – rekao je predsjednik sindikata Tehnos Denis Geto. U intervjuu “Hrvatskoj uĹľivo” sinoć na HTV-u predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak opovrgnuo je da je HEP mostarskom Aluminiju i šibenskom TLM-u struju prodavao po iznimno niskim cijenama. – HEP nema ugovor s mostarskim Aluminijem, a s TLM-om potpisali smo ÄŤetverogodišnji ugovor prema kojemu se cijena struje veĹľe uz cijenu aluminija na londonskoj burzi – rekao je Mravak. – Kad smo potpisali ugovor, cijena aluminija bila je 2400 dolara po toni, a cijena struje iznosila je 36 eura po megavatsatu. Danas je cijena struje znatno niĹľa jer je cijena aluminija pala, ali to je trĹľište, objasnio je Mravak. Na pitanje o Radi Buljubašiću, koji je zaposlen u HEP-u, a radi u HDZ-u, Mravak je rekao da nije njegov posao brinuti se kad koji djelatnik dolazi na posao, dodajući ipak da će se provjeriti kad je Buljubašić radio. Na upit je li prijavljen u Vukovaru kako bi plaćao niĹľi porez, Mravak je ustvrdio da je prijavljen u rodnom gradu, ali da porez plaća u Zagrebu.   8/22/2009 - HEP konaÄŤno osniva tri tvrtke za uvoz elektriÄŤne energije Izvor - Lider, 22. kolovoz 2009.   Nakon što je nedavno otkriveno da je HEP od meÄ‘unarodnih posrednika lani odjednom kupio 350 MW elektriÄŤne energije po iznimno visokoj cijeni od 83,3 eura za MWh i tako izgubio najmanje 750 milijuna kuna, u Elektroprivredi su napokon odluÄŤili osnovati nekoliko vlastitih kompanija koje će biti zaduĹľene za trgovanje u inozemstvu. Prema posljednjim informacijama prva trading-tvrtka već je registrirana u Sloveniji, a u završnoj fazi je pokretanje isth i u MaÄ‘arskoj i Srbiji. Imena direktora nijedne tvrtke još nisu poznata jer HEP ÄŤak i tu za njega povoljnu vijest ne Ĺľeli podijeliti s novinarima, vjerojatno dijelom i zbog nelagode od neugodnih pitanja o dosadašnjim propustima. Naime, ako se zna da je Hrvatska prema broju potrošaÄŤa jedna od najvećih uvoznica elektriÄŤne energije u Europi, postavlja se pitanje zašto se do sada struja kupovala preko mešetara umjesto da se direktno nabavljala od proizvoÄ‘aÄŤa. HEP-ov sustav na godinu proizvede do 60 posto domaćih potreba, ovisno o koliÄŤini padalina. Trinaestak posto uvozi se iz Nuklearne elektrane Krško u kojoj je Hrvatska i suvlasnica. No ostatak, odnosno 30-ak posto, HEP mora uvoziti. S obzirom na to da do sada nismo imali tvrtke koje bi u zemljama proizvoÄ‘aÄŤa izravno od njih kupovale potrebnu elektriÄŤnu energiju, HEP je bio osuÄ‘en na korištenje uslugama preprodavaÄŤa. Svi oni u Hrvatskoj već godinama imaju svoja predstavništva koja se u pravilu svode na dva zaposlenika i tajnicu. Ipak, većina novca koje im je HEP do sada uplaćivao za struju sjedalo je na njihove inozemne raÄŤune.Osnovna ekonomska logika nameće zakljuÄŤak da takvo trgovanje mora biti skuplje od izravnog jer nitko od posrednika ne bi ni radio da si pritom ne zaraÄŤunava odreÄ‘enu proviziju. Na popisu tvrtki koje su do sada najviše prodavale HEP-u prednjaÄŤi EFT, ÄŤiji je vlasnik kontroverzan srpski tajkun Vuk Hamović. SlovaÄŤko-ukrajinska Korlea, u kojoj kao prokurist radi Marko Ćosić, sin potpredsjednika nadzornih odbora HEP-a i TLM-a, generala Krešimira Ćosića, druga je prema koliÄŤini prodane energije. Na trećemu je mjestu Rudnap, tvrtka ÄŤiji je vlasnik još jedan srpski poduzetnik - Vojin Lazarević. Trgujući samo s tom trojicom posrednika, HEP će na njihove raÄŤune ove godine uplatiti najmanje 210 milijuna eura.Budući da najviše elektriÄŤne energije uvozimo upravo iz Ukrajine, MaÄ‘arske i Srbije, postaje jasna vaĹľnost trgovaÄŤkih tvrtki koje HEP upravo pokreće. Ako tomu dodamo i podatak da je elektrana Plomin 2 već mjesecima u kvaru, i to baš u razdoblju u kojem je njezino pogonsko gorivo ugljen vrlo jeftino na svjetskim trĹľištima, jasno je da nas oÄŤekuje razdoblje još većeg uvoza elektriÄŤne energije. Ni plan gradnje novih elektrana ne ide prema planu pa bi to razdoblje moglo biti i dulje od oÄŤekivanog. Stoga je vijest da ćemo u kupnji elektriÄŤne energije koja nam manjka u sustavu napokon moći uštedjeti do sada izdašne posredniÄŤke provizije i više nego dobrodošla.   8/22/2009 - Zastupnik HDZ-a za šefa financija HEP-a postavio svog brata iako nema fakultet Izvor - Jutarnji list, 22. kolovoz 2009.   Brat HDZ-ovca Petra Mlinarića od kada je HDZ na vlasti radi za HEP kao direktor financija iako nema završen fakultet ZAGREB - Ima samo višu ekonomsku školu. Završio ju je u Vukovaru. Radio je cijeli Ĺľivot kao voditelj trgovine cipela Borovo. Kad je HDZ, stranka njegova brata, došao na vlast Ĺľivot mu se preokrenuo: postavljen je za direktora u HEP-u. Iako nema fakultet niti impresivni CV, Nikoli Mlinariću, bratu zastupnika HDZ-a Petra Mlinarića, povjereno je 2004. da vodi financije drĹľavne tvrtke koja ima prihod od 12 milijardi kuna! U HEP-u susreo sa starim prijateljem: Ivan Mravak, šef Uprave HEP-a, Ĺľivio je u susjedstvu rodne kuće braće Mlinarić u Vukovaru. Otmjeno odjeven Nikola Mlinarić dobio je plaću od otprilike 13 tisuća kuna i pripadajuće direktorske beneficije. Do danas je direktor za financije. Prošlu godinu HEP je završio u minusu od 1.5 milijardi kuna. Ne plaćaju dugove pa su postali jedni od najvećih generatora nelikvidnosti u Hrvatskoj. “Istina je da sam uz redovni posao, redovno, u roku završio Višu ekonomsku školu u Vukovaru, opći smjer. Nakon toga sam upisao Ekonomski fakultet u Osijeku, ali ga zbog poslovnih obveza nisam završio”, napisao nam je juÄŤer u e-mailu Nikola Mlinarić. PoruÄŤio je da se u vezi s procesom zapošljavanja obratimo Kadrovskoj sluĹľbi ili glasnogovorniku jer je to u njihovoj nadleĹľnosti. U Hrvatskom elektrogospodarskom sindikatu rekli su nam da nije uobiÄŤajeno da se nekoga s višom struÄŤnom spremom zapošljava na direktorsku funkciju. - Njegova jedina referenca jest to da je brat HDZ-ova zastupnika - rekao nam je jedan djelatnik HEP-a. Prije nego što je došao na mjesto direktora u HEP-u, Mlinarić je bio zaposlen u Borovu, kaĹľu Vukovarci upoznati s njegovim Ĺľivotnim putem. U Ilici je, dodaju, 1979. bila otvorena ekskluzivna poslovnica Borova i on je ubrzo nakon tog otvaranja postao njezin poslovoÄ‘a. Pod sobom je imao 20 zaposlenika koji ga svi opisuju kao otmjeno odjevenog šefa. Ĺ ef poslovnice ostao je sve do 1997., kada je poslovnica bankrotirala. - Prostorije su za 3 milijuna tadašnjih njemaÄŤkih maraka prodane, a Nina je u tom poslu (nadimak Nikole Mlinarića, op.a.) imao kljuÄŤnu ulogu - kaĹľe jedan njegov poznanik. U Borovu na plaći do 2004. Mlinarić je ostao raditi u Borovu. Iako tvrdi da je 2001. prešao u jednu privatnu tvrtku ÄŤije ime ne Ĺľeli navesti, doznajemo da je na plaći posrnule tvornice obuće bio sve do 2004. Tada je otišao u HEP, a upućeni tvrde da mu je u zapošljavanju oÄŤito pomogao njegov brat. - Prije dolaska u Zagreb Nina je bio organizator prodaje u Borovu, zatim šef poslovnice, a onda smo jednoga dana doznali da je postao direktor u HEP-u. Objavite svoje izvore! Svi smo bili u ÄŤudu jer se znalo da ima višu ekonomsku školu, a otišao je u drĹľavnu tvrtku za financijskog direktora - kaĹľu njegovi poznanici iz Vukovara. Kada smo juÄŤer nazvali Nikolu Mlinarića uvjeravao nas je da nije toÄŤno da je posao dobio zato što mu je brat zastupnik HDZ-a, a susjed iz Vukovara šef Uprave. S nama je razgovarao povišenim i osuÄ‘ujućim tonom. Tvrdi da mediji o HEP-u pišu neistine. Posebno ga ljuti što mediji ne objavljuju svoje izvore, dok se njih javno proziva. Spustio slušalicu - Objavite imena tih svojih djelatnika HEP-a koji vam otkrivaju afere - rekao je Mlinarić. - Dobio sam posao na temelju struÄŤnosti i rada. Bi li to znaÄŤilo da ni Mravakova kći ne smije nigdje raditi jer je to što jest? Mi, po vašem mišljenju, ne bismo trebali imati posla nigdje u Hrvatskoj? Meni su braća i sestra otišli raditi izvan Hrvatske, što bih i ja trebao takoÄ‘er raditi van? - nizao je pitanja Mlinarić. Pitali smo ga kada se zaposlio u HEP-u. - Neću odgovarati na vaša pitanja. Imate moj mail i napišite mi - poruÄŤio je i poklopio telefonsku slušalicu. Mlinarić: Moj Nikola posao je dobio jer je struÄŤan i pedantan ZAGREB - Moj brat je precizan, pedantan... Ma ne govorim ja vama to zato što mi je on brat, ali kod njega nema greške - ispriÄŤao nam je juÄŤer HDZ-ov saborski zastupnik Petar Mlinarić. Demantirao je navode da je pomogao bratu da se zaposli u HEP-u. - Dobio je posao zato što je za to kompetentan. Nisam ja bio tada politiÄŤki, ustvari bio sam u Saboru, ali ja obavljam svoje, a on svoje - govorio je Mlinarić. - InaÄŤe, kada priÄŤamo o vašem bratu, je li vam poznato prezime Bosanac - upitali smo ga. - Bosanac? Pa to je tata njegove Ĺľene - odgovorio je Mlinarić. Najam za 1340 eura - Dakle, njegov punac već ÄŤetiri godine za 1340 eura mjeseÄŤno HEP-u iznajmljuje stan od 70 ÄŤetvornih metara u CrnÄŤićevoj ulici u Zagrebu? - odluÄŤili smo upitati Petra Mlinarić koji za razliku od brata pristaje razgovarati s medijima. - Nemojte mene ništa pitati o HEP-u i njima - rekao je. InaÄŤe taj stan, doznajemo, HEP koristi za svoga zaposlenika koji je iz Splita. Na ulazu u haustor ne postoji nigdje prezime Bosanac, no na kasliću tog stana na trećem katu piše i prezime - Mlinarić! On se priĹľenio O ÄŤemu se tu toÄŤno radi, juÄŤer nam izgleda ipak nitko nije mogao objasniti. No, oÄŤito taj novac od izajmljivanja Nikola Mlinarić koristi za gradnju kuće na Ugljenu od 150 m2. - Ĺ ta moj brat ne smije ništa graditi, pa vjerojatno je nešto i zaradio u 30 godina rada. Ma znate šta je to: to se moj brat priĹľenio. Nije on kriv što je našao tu kuću pa je sada radi do kraja - rekao nam je Petar Mlinarić.   8/22/2009 - Ne razmišlja o ostavci nego o cenzuri: Mravak prijeti kaznama "cinkarošima" iz HEP-a Izvor - Slobodna dalmacija, 22. kolovoz 2009.   Jadranka Kosor, predsjednica Vlade je u ÄŤetvrtak najavila smjenu ÄŤelništva u HEP-u, HĹ˝-u, Vjesniku, Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama ako u roku od deset dana ne dorade akcijske planove za rješavanje problema likvidnosti, a navodno je nesluĹľbeno najavila i smjene hrvatskog dijela uprave u Ini zbog toga što ne izvršavaju zadaće koje ispred njih stavlja Vlada. ... U Hrvatskoj elektroprivredi je svoju kandidaturu za fotelju u kojoj sada sjedi Ivan Mravak već najavio Damir Begović, bivši predsjednik uprave te tvrtke, a spominju se i imena Dubravka Sabolića, direktora HEP OPS-a, i Miše Jurkovića, direktora HEP distribucijskog sustava. Da svakojake 'škakljive' informacije više ne bi curile u javnost, u HEP-u je, kako doznaje Slobodna, na redovnom kvartalnom kolegiju direktora poÄŤetkom tjedna, na kojem je bilo oko 120 menadĹľera HEP-a, Ivan Mravak, predsjednik uprave, ustvrdio kako će uskoro biti dovršen strogi pravilnik ili kodeks kojim bi svaki izlazak s informacijama u javnost o HEP-u bez odobrenja uprave bio strogo financijski kaĹľnjen. Pri tome je, osim, zamjedbe vrha uprave da je moĹľda upravo meÄ‘u nazoÄŤnih 120 menadĹľera netko od onih koji cinka informacije o 'aferama', bilo zanimljivo to što su Mravak i suradnici bili popriliÄŤno leĹľerno raspoloĹľeni, što bi moglo znaÄŤiti da su popriliÄŤno sigurni u svoje pozicije u HEP-u bez obzira na 'buku' iz Banskih dvora.   8/21/2009 - Kosor: Ne bude li reda, slijede smjene u HEP-u, HĹ˝-u, HAC-u Izvor - VeÄŤernji list, 20. kolovoz 2009.   Vlada je dala dodatni rok od deset dana Hrvatskoj elektroprivredi, Hrvatskim Ĺľeljeznicama, Autocestama, Hrvatskim autocestama i Vjesniku da iznova „pretresu“ svoje poslovanje u uvjetima krize i krenu s primjenom proturecesijskih mjera, koje zasad nisu urodile plodom u ovim trgovaÄŤkim poduzećima u većinskom drĹľavnom vlasništvu. Zbog toga je dio njih postao generator nelikvidnosti, ÄŤime Vlada nije zadovoljna. Ne uspiju li opravdati desetodnevno povjerenje koje im je izvršna vlast dala na današnjoj sjednici, doći će do preispitivanja odgovornosti ÄŤlanova Nadzornih odbora u tim poduzećima, koja predstavljaju drĹľavu, pa i do njihovih smjena, zaprijetila je premijerka. Plaćanje svih obveza tih društava mora se svesti u okvire od 60 dana, ocijenio je i ministar gospodarstva Damir PolanÄŤec takoÄ‘er razoÄŤaran ponašanjem ÄŤlanova nadzornih odbora iz redova drĹľave i njihovom reakcijom na neprovedene mjere štednje. Najavljene smjene u nadzornim odborima mogle bi zakaÄŤiti i neke ministre koji u njima predstavljaju drĹľavu. Ako pak prozvana poduzeća u roku od deset dana ne zadovolje Vladu, za to bi mogli biti odgovorni i ministri. No iz krugova bliskih premijerki poruÄŤuju da će razmatrati tu situaciju pojavi li se i pitanje njihove odgovornosti, ali ipak ostaje dvojba - ako je jedan ministar nesposoban za rad u nadzornom odboru, koliko je sposoban za rad u Vladi? ...   8/21/2009 - Oporba za ukidanje kriznog poreza i obraÄŤun s korupcijom Izvor - Poslovni dnevnik, 20. kolovoz 2009.   ... Transparentnijom javnom nabavom i obraÄŤunom sa korupcijom u istom bi periodu uštedjeli pet milijardi kuna, naglasio je ÄŚaÄŤić podsjetivši na nekoliko posljednjih afera u MORH-u, HĹ˝-u i HEP-u ...   8/21/2009 - Sastanak Uprave s direktorima HEP grupe Izvor - InfoHEP, 20. kolovoz 2009.   Sastanak Uprave s direktorima HEP grupe odrĹľan je u srijedu, 19. kolovoza o.g., u sjedištu HEP-a u Zagrebu. Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak se u svom izlaganju o poslovanju HEP grupe u prvih šest mjeseci ove godine, posebno osvrnuo na poslovanje HEP-a u skladu s Vladinim antirecesijskim mjerama. Prema Vladinoj odluci, u kolovozu je izraÄ‘en plan za poboljšanje likvidnosti HEP grupe. Najveći problem u HEP grupi je stanje zaduĹľenosti te je lividnost kljuÄŤno pitanje koje treba riješiti, prema rijeÄŤima I. Mravka, ponajprije smanjenjem troškova u svim poslovnim segmentima. TakoÄ‘er, potrebno je ubrzati naplatu dospjelih potraĹľivanja. U tijeku su, napomenuo je I. Mravak, pregovori sa sindikatima, inicirani odlukom Vlade da se plaće u drĹľavnim poduzećima smanje za deset posto, koji će biti dovršeni do 14. rujna ove godine. S ciljem stabilizacije gospodarskog stanja u Hrvatskoj, prema odluci Vlade od 27. srpnja, cijene energenata se ne smiju povećavati. Ĺ to se tiÄŤe povećanja stope PDV-a s 22 na 23 posto, napravljeni su izraÄŤuni te se priprema izmjena Tarifnog sustava. InaÄŤe, u prvih šest mjeseci ove godine poslovni prihodi su porasli, kao i rashodi, a ostvarena je dobit (prije oporezivanja) od 236 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje 2008. povećana je proizvodnja hidroelektrana, smanjena proizvodnja termoelektrana, a prodaja elektriÄŤne energije manja je zbog smanjenih gospodarskih aktivnosti. Na kraju je zakljuÄŤeno da je potrebno i nadalje odrĹľati dobre poslovne trendove, na najvišoj razini analizirati rezultate poslovanja svih društava HEP grupe te provesti kadrovske promjene u društvima koje neopravdano negativno posluju te dosljedno provoditi sve mjere u svezi s popravljanjem lividnosti i politiku cijena energenata sukladno odluci Vlade. Gospodarski plan i plan investicija za 2010. godinu valja izraditi sa što je moguće manjim novim kreditnim zaduĹľenjima te Ĺľurno unaprijediti odnose s medijima.   8/21/2009 - Business.hr Izvor - Business.hr, 20. kolovoz 2009.   ... Zasad se nesluĹľbeno iz visokoga izvora u DORH-u moglo doznati samo to da je DrĹľavno odvjetništvo vrlo zainteresirano za prošlogodišnju nabavu struje od tvrtke EFT u vlasništvu Vuka Hamovića, Rudnap Vojina Lazarevića i ukrajinsko-slovaÄŤke Korlee u kojoj je, prema sadašnjim spoznajama tuĹľiteljstva, HEP izgubio najmanje 50 milijuna eura. KljuÄŤnima se u ÄŤitavoj priÄŤi ÄŤine upravo srpski energetski tajkuni...   8/20/2009 - DORH provjerava sluÄŤaj Buljubašić i HĹ˝-ovu kupnju skupih Ĺľarulja Izvor - Poslovni dnevnik, 20. kolovoz 2009.   ZagrebaÄŤko Ĺ˝upanijsko drĹľavno odvjetništvo zatraĹľilo je oÄŤitovanje Uprave HEP-a o sluÄŤaju Rade Buljubašića, a od policije je zatraĹľilo kriminalistiÄŤku obradu tog sluÄŤaja, kao i navodne HĹ˝-ove kupnje višestruko skupljih Ĺľarulja od ÄŤlana Uprave HĹ˝-a Marijana Klarića, doznaje se od izvora bliskog DORH-u. Naime, mediji su ovih dana pisali da Buljubašić prima plaću od HEP-a iako radi u središnjici HDZ-u te da mu je ta kompanija omogućila kupnju stana ispod trĹľišne cijene. Zbog tih ga je napisa HDZ-ovo Predsjedništvo ovog tjedna izbrisalo iz ÄŤlanstva, a za njegov se sluÄŤaj zainteresirao i DORH. Klarića su, pak, mediji prozvali da preko tvrtke Dual d.o.o. HĹ˝-u za 80 kuna prodaje Ĺľarulje koje inaÄŤe stoje 25 kuna. "Od Uprave HEP-a zatraĹľeno je oÄŤitovanje o sluÄŤaju Buljubašić, a od policije kriminalistiÄŤka obrada toga sluÄŤaja, kao i sluÄŤaja kupnje skupljih Ĺľarulja u HĹ˝-u", potvrdio je izvor blizak DORH   8/20/2009 - DAMIR BEGOVIĆ, predsjednik Uprave Adrial Plusa: Razgovori o mom povratku u HEP još se ne vode na potrebnoj razini Izvor - Lider, 20. kolovoz 2009.   • U TLM-u sada vodite non-core djelatnost, a pojavljuju se informacije da biste mogli prijeći na ÄŤelno mjesto HEP-a? Jeste li zainteresirani za tu poziciju i ima li nekih novosti u vezi s time? - Takvi razgovori moraju biti ozbiljni i odvijati se na odreÄ‘enoj razini. U ovom trenutku to još nije sluÄŤaj. Problem u HEP-u nije nimalo jednostavan, zahtijeva jako mnogo truda i neke preduvjete. Prije svega kadrovske naravi, i to ne samo u menadĹľmentu, te odreÄ‘eni stav politike i na vlasti i u oporbi. • MoĹľe li HEP u sadašnjim okolnostima poslovati bolje i je li odgovornost za loše poslovanje u internim razlozima? - Vjerujem da moĹľe. Da bi se to sa sigurnošću tvrdilo mora se ući u suštinu poslovanja i situacije na trĹľištu, ali drugaÄŤijim se poslovnim potezima ukupni troškovi sigurno mogu smanjiti. Mislim da je u najvećoj mjeri rijeÄŤ o internim razlozima jer sve elektroprivrede u okruĹľenju dobro posluju. Dok sam bio na ÄŤelu HEP-a, sedam godina nismo mijenjali cijenu struje i svake smo godine pozitivno poslovali, a kljuÄŤno je bilo ne dopustiti politici da mnogo utjeÄŤe na poslovne odluke. • Ĺ to bi trebalo promijeniti u poslovanju HEP-a? - To je preširoko i prevaĹľno pitanje da bi se na njega odgovorilo u ovom razgovoru. Mnogo je detalja i vaĹľnih ÄŤinjenica. Mogu samo reći da posao rade ljudi i tu sve poÄŤinje, a ÄŤesto puta i završava. • Je li realna prodaja HEP-a? Spominju se scenariji prodaje u cijelosti, u dijelovima... - Mislim da to ne bi trebalo raditi. Dogodit će se da će HEP kupiti stranac, pri ÄŤemu bi se sigurno toleriralo znatno smanjenje radne snage kao i povećanje cijene elektriÄŤne energije, pa bi tvrtka sasvim sigurno bila profitabilna. No uvjeren sam da je moguće okupiti tim domaćih struÄŤnjaka koji bi za HEP bio kvalitetniji od bilo kojeg drugog i da ga nije potrebno prodavati strancima. Tvrtka raspolaĹľe ogromnim resursima struÄŤnoga kadra, samo ga treba adekvatno posloĹľiti. Zagovaram gradnju novih energetskih objekata. S novim bi kapacitetima Hrvatska mogla biti i izvoznik struje. • Na koji bi naÄŤin Hrvatska mogla postati neovisna o uvozu struje? - Oduvijek sam bio zagovornik gradnje novih energetskih objekata u Hrvatskoj i to je jedna od kljuÄŤnih djelatnosti, koju treba razvijati iz dva razloga - smanjujemo potrebu za uvozom, zapošljava se domaća radna snaga, a u budućnosti bi s tim novim kapacitetima Hrvatska mogla postati i izvoznik struje. • Planova je o gradnji bilo, ali bi uvijek negdje zapeli. Sada već neko vrijeme ne radi ni Plomin II. Je li moguće da se, kao što se spekulira, namjero sabotira proizvodnja zbog zarade na uvozu struje? - Ne bih to komentirao. Kako sam ÄŤuo, rijeÄŤ je o kvaru na generatoru. ÄŚinjenica je da se nakon 10 godina rada stroj moĹľe pokvariti, ali interes vlasnika trebao bi biti da ga što prije popravi. Ĺ to se tiÄŤe gradnje elektroenergetskih objekata, treba znati da se ne moĹľe samo s jednim izvorom energije riješiti problem i od toga treba odustati. Treba koristiti kombinaciju svih mogućih izvora na adekvatan naÄŤin. Mislim da bi trebalo napraviti maksimalne napore da Hrvatska uÄ‘e u investicijski ciklus u energetici maksimalnim angaĹľiranjem domaće industrije i tvrdim da bi to bio preporod hrvatskoga gospodarstva.   8/19/2009 - Pravo radnika na iznajmljivanje i kupovanje stanova Izvor - NSR HEP-a, 19. kolovoz 2009.   U priopćenju HEP-a objavljenog u Vjesniku od 18. kolovoza 2009. godine navodi se da je HEP iznajmio Radi Buljubašiću stan sukladno Odluci Uprave iz 2003. godine, a što je, sukladno aktima HEP-a i zakona. Radnicima HEP-a nije poznato postojanje navodne Odluke Uprave iz 2003. godine niti vaĹľećih akata HEP-a kojim se radnicima omogućuje iznajmljivanje i moguće kupovanje stanova od HEP-a. Nejednako postupanje prema radnicima je zakonom zabranjeno i kaĹľnjivo! Diskriminacija radnika kojim je, manjem broju odabranih, omogućeno korištenje posebnih pogodnosti i drugih privilegija na štetu HEP-a i većine radnika je takoÄ‘er grubi oblik korupcije. NSRHEP-a ocjenjuje nezakonitim, nemoralnim i neprihvatljivim svaki oblik diskriminiranja radnika kao i sve oblike korupcije. NSRHEP-a zahtjeva od Uprave HEP-a javno objavljivanje "Odluke Uprave iz 2003. godine" kojim će se omogućiti svim zainteresiranim radnicima HEP-a pod istim uvjetima kao i radniku Radi Buljubašiću iznajmljivanje i moguće kupovanje stana u skladu s vaĹľećim aktima HEP-a i zakonima RH. OÄŤekujemo javno objavljivanje i Ĺľurnu dostavu Odluke Uprave HEP-a iz 2003. godine. S poštovanjem Predsjednik: Luko Marojica   8/19/2009 - Off topic Izvor - Lider, 19. kolovoz 2009.   Kako je Buljubašić otkrio toÄŤnu dijagnozu politiÄŤke elite Izgubljen u uvjerenju da izmeÄ‘u drĹľave i HDZ-a nema razlike, on je bez okolišanja novinarima priznao da se u Hrvatsku iz Australije vratio na poziv Ive Sanadera i da mu je stranka preko HEP-a osigurala stan i plaću iako u tu tvrtku, zapravo, uopće nije morao dolaziti na posao. I zato Buljubašiću, kad izgovara: 'To je tako u Hrvatskoj', treba vrlo ozbiljno vjerovati. Razlog za to jednostavan je u svoj svojoj ekskluzivnosti. Naime, te rijeÄŤi govori nam ÄŤovjek 'iznutra.' Prvi put, temeljito i jednostavno. Zapravo, toÄŤno onako kako svijet bahate politiÄŤke elite i izgleda kad uhljebljuje nekog od svojih. Iako nas zagrebaÄŤki gradonaÄŤelnik Bandić već godinama preko napuhanih cijena gradskih poslova upoznaje sa svojim kumovima i prijateljima, jednako kao i Luka Bebić te od posljednjih izbora i splitski gradonaÄŤelnik Ĺ˝eljko Kerum, do Buljubašićeve pojave takav je uvid bio potpuno nemoguć. Je li time otvorena Pandorina kutija i hoćemo li na taj naÄŤin napokon dobiti odgovor na pitanje gdje iz drĹľavnih tvrtki nestaju silne milijarde? Vjerojatno ne u cijelosti, ali svakako ćemo lakše do odgovora zašto nam je gospodarstvo ovako neuÄŤinkovito i krhko. A kakvo bi i moglo biti kad na grbaÄŤi ima kumove, stranaÄŤke vojnike, zasluĹľnike... ili, jednostavno, gomilu nesposobnih podobniÄŤara koji vaĹľne pozicije u pravilu zauzimaju umjesto onih koji barataju samo znanjem. I taman kad se skromna javnost zadovoljila samim otkrićem sluÄŤaja Buljubašić, premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor ponudila nam je mnogo više, odnosno priÄŤu o izostanku politiÄŤke odgovornosti. Prvi dan izbijanja afere rekla je da uopće nije znala da se naš Rade vratio iz Australije, da radi u HEP-u i dolazi u stranku, ali odmah se zatim zbunila i potvrdila da ondje pomaĹľe kao volonter. Dan poslije izbacila ga je iz HDZ-a jer je naštetio ugledu vladajućih. Buljubašić je postao Pedro, i zbog toga ga ne treba Ĺľaliti jer je iseljeniÄŤku ljubav prema domovini besramno pretvorio u osobnu korist, ali što je s onima koji su mu to omogućili? Gotovo je nevjerojatno da na odgovornost nije pozvan predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, koji mu je i dao stan i posao. Pa i on je u HDZ-u. Uostalom, zato je i u HEP-u. Mravka istraĹľuju USKOK i DORH, sumnjiÄŤi ga se za štete koje se mjere u milijardama, za friziranje financijskog izvješća i milijunske otpremnine. Uostalom, i za samog Buljubašića uhljebljenog u HEP. Ne šteti li i to ugledu stranke, moĹľda ÄŤak više? Svega navedenog premijerka je i više nego dobro svjesna, ali na krupnije ribe ona se za sada, oÄŤito, ne usuÄ‘uje krenuti. ÄŚistka Sanaderovih ljudi koja se kao teza provlaÄŤi politiÄŤkim kuloarima zbog toga izgleda kao balon od sapunice. Pad bivšeg ministra RonÄŤevića ili Buljubašića samo su mrvice, i narod traĹľi više. TraĹľi odgovornost politiÄŤara koje je izabrao. TraĹľi i nikako da naÄ‘e.   8/18/2009 - Istina je: direktor HEP-a prijavljen je u Vukovaru i plaća manji porez Izvor - VeÄŤernji list, 18. kolovoz 2009.   Ivan Mravak, predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede, i njegova kći Kristina reagirali su na ÄŤlanak u VeÄŤernjem listu o njihovoj osobnoj imovini. I lagali su! Tvrde da su 9. kolovoza, pod naslovom Mravakova imovina “tendenciozno iznesene neutemeljene tvrdnje o tajnoj imovinskoj kartici gazde HEP-a.” Ivan Mravak u svom demantiju ÄŤlanka navodi da je “neistina da koristim niz poreznih olakšica kao stanovnik Vukovara. Moj porezni karton nalazi se u Poreznoj upravi Zagreb, gdje plaćam porez i prirez kao i svi graÄ‘ani Grada Zagreba”. Izvod iz registra VeÄŤernji list objavio je da Ivan Mravak posjeduje nekretnine, kuću u Bilom pokraj Ĺ ibenika, stan u Zagrebu, vikendicu na Bjelolasici, koje nikako nije mogao kupiti od plaće predsjednika uprave HEP-a. Nadalje, VeÄŤernji list je otkrio da je Ivan Mravak,iako već godinama stanuje u Zagrebu, još prijavljen kao stanovnik Vukovara, pa samim time i plaća manje poreze. MeÄ‘utim, Ivan Mravak zaboravio je da su i demantiji podloĹľni provjerama pa su se tako novinari VeÄŤernjeg lista potrudili provjeriti u kojem je gradu prijavljen Ivan Mravak. Prema izvodu iz sudskog registra, ovjerenom kod javnog biljeĹľnika 13. kolovoza, Ivan Mravak prijavljen je u Vukovaru iako već godinama Ĺľivi u Zagrebu. Samim time Mravak sebi osigurava niz poreznih olakšica koje ostalim graÄ‘anima Zagreba nisu dostupne. Dakle, Mravak je u demantiju lagao. Taj sluĹľbeni dokument, bez kojeg gazda HEP-a ne bi mogao potpisati nijednu odluku, jasno pokazuje da se Ivan Mravak još predstavlja kao stanovnik Vukovara i time izbjegava plaćanje poreza. Njegova kći Kristina Mravak-Knezić takoÄ‘er je reagirala na ÄŤlanak u VeÄŤernjem listu ustvrdivši da je stan u zagrebaÄŤkoj Bednjaskoj ulici kupila obitelj njezina supruga “iz kreditnih sredstava”. MeÄ‘utim, i njezin je demantij laĹľan. Uvidom u povijesni prikaz imovine u gruntovnici razvidno je da obitelj Knezić nikada nije bila vlasnik stana u Bednjanskoj ulici te da na stan kćeri HEP-ova gazde nikada nije bilo nikakvih kreditnih opterećenja. Jedini vlasnik uvijek je bila Kristina Mravak-Knezić, kći Ivana Mravaka. Ĺ toviše, i Kristina Mravak-Knezić, kao i njezin otac, prijavljena je na adresi LiÄŤka 30, Vukovar. Na stanu u Bednjaskoj ulici nikada nije bilo nikakvih kreditnih tereta. Dakle, ni Kristina Mravak-Knezić nije navodila istinu. Ništa bez potpisa Pouzdani izvori iz Hrvatske elektroprivrede tvrde da je Kristina Mravak-Knezić stan u Bednjaskoj dobila samo zato što joj je otac predsjednik uprave HEP-a te da ga bez njegova odobrenja ni na koji naÄŤin nije mogla otkupiti. – To je zgrada koju je HEP dobio kao kompenzaciju od Industrogradnje, još ju je i pretplatio, a stanove su dobivali oni koje je Mravak odabrao – ustvrdio je VeÄŤernjakov izvor, iznimno dobro upućen u dogaÄ‘anja unutar HEP-a. Ta drĹľavna tvrtka zgradu je, tvrdi, od Industrogradnje uzela u kompenzaciji po mnogo višoj cijeni od trĹľišne, a onda je stanove dodijelila svojim djelatnicima – onima koje je odabrao Ivan Mravak. – Ne samo dodjela stana na ÄŤuvanje, nego ni otkup nije mogao proći bez potpisa Ivana Mravka – rekao je naš sugovornik, koji je zamolio za anonimnost.   8/18/2009 - HEP: Buljubašić u kontinuitetu uredno obavlja svoj posao Izvor - Business.hr, 18. kolovoz 2009.   Uprava HEP-a, nakon što joj je u dvorištu "eksplodirala " još jedna afera o fiktivnom zapošljavanju zaposlenika za raÄŤun HDZ-a "odluÄŤno" je reagirala i ustvrdila da je Buljubašić zaposlen kao instrumentarac, koji u "kontinuitetu" obavlja svoj posao: U HEP-u još tvrde da su HDZ-ovcu iz Australije dali na korištenje stan, na kojem su "uoÄŤeni znaÄŤajni tehniÄŤki nedostaci". Priopćenje prenosimo u cijelosti: "OdluÄŤno odbacujemo navode, koje smatramo krajnje tendecioznima i neistinitim, iznesene u današnjem VeÄŤernjem listu prema kojima Buljubašić prima plaću u HEP-u, a radi u HDZ-u. Rade Buljubašić zaposlen je od 12.06.2006. godine u HEP Proizvodnji d.o.o., Sektoru za termoelektrane, odnosno organizacijskoj jedinici Elektrana – toplana Zagreb u Odjelu za automatiku i upravljanje. Radno mjesto Instrumentarac, koje nosi koeficijent 2,2 odnosno neto plaću do maksimalno 5.000 kuna. Zbog nedostatka pogonskog osoblja uzrokovanog prirodnim odljevom djelatnika u HEP Proizvodnji d.o.o. bilo je potrebno izvršiti popunu novim pogonskim osobljem u sklopu koje je primljen i Buljubašić. Prema izjavi direktora Elektrane-toplane Zagreb odnosno organizacijske jedinice u kojoj je Buljubašić zaposlen on u kontinuitetu uredno obavlja svoj posao. Uvidom u vremenik rada utvrÄ‘eno je da je Buljubašić na godišnjem odmoru. U cilju naplate teško naplativih potraĹľivanja za isporuÄŤenu elektriÄŤnu energiju od tvrtke kojoj je prijetio steÄŤaj HEP se naplatio uzimanjem ÄŤetiri stana na lokaciji Bednjanska ulica. Kada je HEP došao u posjed stanova na jednom od njih uoÄŤeni su znaÄŤajni tehniÄŤki nedostaci. Taj stan je na prijedlog direktora HEP Proizvodnje d.o.o dodijeljen u najam i kasnije prodan djelatniku koji ga je htio sanirati odnosno Buljubašiću po istoj proceduri po kojoj su dodijeljeni i kasnije prodani i ostali stanovi sukladno Odluci Uprave iz 2003. godine, a što je sukladno aktima HEP-a i Zakona."   8/18/2009 - Berlengi o sluÄŤaju Buljubašić: Sve te kriminalce trebalo bi pohapsiti Izvor - VeÄŤernji list, 18. kolovoz 2009.   – Ako je sve to istina što ste napisali, a nemam razloga sumnjati da nije, onda je cijela priÄŤa posao za DrĹľavno odvjetništvo. Sve te kriminalce treba pohapsiti – ustvrdio je Jadranko Berlengi, ÄŤlan Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede. Jadranko Berlengi je komentirao otkriće VeÄŤernjeg lista da Rade Buljubašić plaću prima kao zaposlenik HEP-a, a zapravo radi u HDZ-u. OÄŤekivano, Uprava HEP-a sasvim je drukÄŤije doĹľivjela naše otkriće. Svi peru ruke – OdluÄŤno odbacujemo vaše tendenciozne navode prema kojima Buljubašić prima plaću u HEP-u, a radi u HDZ-u. On je 12. lipnja 2006. godine zaposlen u HEP-u na radnom mjestu instrumentarac. Trenutno je na godišnjem odmoru, a inaÄŤe u kontinuitetu uredno obavlja svoj posao – tvrde u HEP-u. KaĹľu da nije zaposlen na zahtjev HDZ-a, već “zbog nedostatka pogonskog osoblja uzrokovanog prirodnim odljevom djelatnika u HEP Proizvodnji. Bilo je potrebno popuniti mjesta novim pogonskim osobljem u tom je sklopu primljen i gospodin Buljubašić”. Iz HDZ-a nismo dobili odgovor je li toÄŤno da je stranka pomogla Radi Buljubašiću prilikom zapošljavanja u HEP-u te otkupu HEP-ova stana po povlaštenoj cijeni. Premda je za VeÄŤernji list i sam Buljubašić rekao da mu je i posao i stan sredila stranka, HDZ nije Ĺľelio komentirati njegove tvrdnje. Poslali su tek priopćenje da Buljubašić nije imenovan ni na kakvu stranaÄŤku duĹľnost, niti je zaposlen u stranci, već da kao i mnogi drugi ÄŤlanovi povremeno dolazi u središnjicu HDZ-a te stranci pomaĹľe kao volonter. MeÄ‘utim, Buljubašić nam je i sam priznao da nekoliko dana radi u središnjici stranke, a nekoliko dana u HEP-u. – To je nepismen ÄŤovjek, završio je dva teÄŤaja od po mjesec i pol dana za tokara i varioca. Sanader ga je doveo u središnjicu kao struÄŤnjaka za dijasporu, ali ubrzo se pokazalo da ni o ÄŤemu nema pojma – rekao nam je HDZ-ov prvoborac koji Boljubašića poznaje još iz Australije. Podsjetimo, u juÄŤerašnjem broju VeÄŤernjeg lista objavili smo da je Rade Buljubašić odmah po povratku iz Australije dobio HEP-ov stan, najprije na korištenje, a zatim ga je po povlaštenoj cijeni i otkupio. Buljubašić nam je rekao da je lani stan od 89 kvadrata otkupio za 900.000 kuna. S obzirom na to da je zaposlen na obiÄŤnom “šljakerskom” mjestu, pitali smo HEP na temelju ÄŤega je baš on dobio priliku otkupiti stan u središtu Zagreba. – U cilju naplate teško naplativih potraĹľivanja za isporuÄŤenu elektriÄŤnu energiju od tvrtke kojoj je prijetio steÄŤaj HEP se naplatio uzimanjem ÄŤetiri stana na lokaciji Bednjanska ulica. Kada je HEP došao u posjed stanova, na jednom od njih uoÄŤeni su znatni tehniÄŤki nedostaci. Taj stan je na prijedlog direktora HEP Proizvodnje dodijeljen u najam i kasnije prodan djelatniku koji ga je htio sanirati, odnosno gospodinu Buljubašiću, po istoj proceduri po kojoj su dodijeljeni i kasnije prodani i ostali stanovi sukladno odluci uprave iz 2003. godine, a što je sukladno aktima HEP-a i zakona – kaĹľe Radomir Milišić, glasnogovornik HEP-a. To nas se ne tiÄŤe Dok Jadranko Berlengi otvoreno poziva DrĹľavno odvjetništvo u HEP, njegovi kolege iz Nadzornog odbora i Uprave uglavnom se prave kao da ih se “sluÄŤaj Buljubašić” ne tiÄŤe. – Ne poznajem gospodina Buljubašića. SluÄŤaj ne bih Ĺľelio komentirati. Neka o tome brinu nadleĹľni direktori. Gdje bi Uprava stigla kada bi vodila posebnu paĹľnju o svakom zaposleniku – rekao je juÄŤer Ĺ˝eljko Tomšić, ÄŤlan Uprave Hrvatske elektroprivrede.   8/18/2009 - JAVNA PODUZEĆA BEZ KONTROLE: Nadzorni odbori koji ništa ne nadziru Izvor - tportal.hr, 18. kolovoz 2009.   Nedavne afere u HĹ˝-u i HEP-u ponovno su otvorile problem neuÄŤinkovitih nadzornih odbora javnih poduzeća, u kojima sjede stranaÄŤki poslanici koji u pravilu ništa ne nadziru, pa ÄŤak ni u sluÄŤaju kriminalnih radnji nikome ne odgovaraju. U Hrvatskoj nema javnog ili drĹľavnog poduzeća ÄŤija se uprava i nadzorni odbor ne popunjava po stranaÄŤkom kljuÄŤu, a niz afera i lošeg poslovanja pokazuju da dotiÄŤni najÄŤešće ne vode raÄŤuna o interesu vlasnika (drĹľave), a to je – uspješno poslovanje. Novi ravnatelj policije danas je potvrdio ranije medijske napise o tome da se intenzivno istraĹľuju javne nabave u HEP-u i HĹ˝-u i da je ustanovljeno niz nelogiÄŤnosti u strukturi i poslovanju tih tvrtki, o ÄŤemu nadzorni odbori šute godinama. StraviÄŤna nesreća vlaka u Kaštelima, samo je posljednja u nizu mnogobrojnih afera vezanih uz HĹ˝, drĹľavnog gubitaša kojeg porezni obveznici financiraju kroz stotine milijuna proraÄŤunskih kuna godišnje. Nakon što je nesreća vlaka još jednom potvrdila premreĹľenost HĹ˝-a korupcijom i nepotizmom, zbog ÄŤega je tada Ĺľivot izgubilo šestero ljudi, ministar BoĹľidar Kalmeta, ujedno i predsjednik nadzornog odbora HĹ˝-a, ostao je netaknut. Da ministrima nije mjesto u nadzornim odborima poduzeća u drĹľavnom vlasništvu zbog sukoba interesa, iz Hrvatske udruge poslodavaca upozoravali su godinama. HUP smatra da se tom praksom drĹľavne tvrtke stavljaju u privilegiran poloĹľaj na trĹľištu, nauštrb privatnih, ukazujući na ÄŤestu nekompetentnost ministara koji se zbog prezauzetosti i ÄŤinjenice da su odabrani stranaÄŤkim kljuÄŤem, a ne struÄŤnošću, ne bave ozbiljno odgovornim poslom. Vlada je, nakon inzistiranja poslodavaca, ipak ograniÄŤila broj ministara koji mogu biti ÄŤlanovi nadzornih odbora, da bi se u praksi mjesto predsjednika nadzornih odbora spustilo samo stepenicu niĹľe - na drĹľavne tajnike, ostajući i dalje pod okriljem vladajućih. Tako su na ÄŤelu nadzornih odbora javnih i drĹľavnih tvrtki koje su se u posljednje vrijeme našle u središtu skandala redom drĹľavni tajnici. Predsjednik nadzornog odbora HEP-a je drĹľavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Leo Begović, u nadzornom odboru Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta drĹľavni tajnik iz Ministarstva prometa Zdravko Livaković, a u odboru HPB-a drĹľavni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić. Zamjenom ministara drĹľavnim tajnicima na ÄŤelima nadzornih odbora malo se toga dobrog za vlasnike drĹľavnih poduzeća promijenilo. Tvrtke i dalje potresaju afere, niĹľu se minusi, a nadzorni odbori najÄŤešće sve samo promatraju. Iako USKOK istraĹľuje poslovanje HEP-a, u nadzornom odboru nisu primijetili postojanje štetnih ugovora. ÄŚak je i predstavnik radnika u nadzornom odboru izjavio da uprava nadzire nadzorni odbor, umjesto da je obrnuto. Oporbeni politiÄŤari Ivica PanÄŤić i Radimir ÄŚaÄŤić bez sustezanja govore da je HAC leglo korupcije, ukazujući na podatak da je cijena kilometra autoceste višestruko porasla u posljednjih nekoliko godina. U ovoj fazi HAC-u je oteĹľano financiranje, a strani financijeri (EBRD, EIB) navodno su daljnje kreditiranje uvjetovali poništenjem tendera vrijednih milijardu kuna jer se nisu poštivali europski standardi postupaka javne nabave. InaÄŤe, HAC i Hrvatske ceste su, uz HEP, glavni nositelji nelikvidnosti u drĹľavi koji su svojim neplaćanjem potopili velike graÄ‘evinske tvrtke. Velike hrvatske banke u stranom vlasništvu prošle su godine imale rekordnu dobit, dok je HPB, koji je u drĹľavnom vlasništvu, zakljuÄŤio godinu s tek minimalnom dobiti, a u prvom kvartalu ove godine ÄŤak je ostvario gubitke od 32 milijuna kuna. Nadzorni odbor HPB-a, na ÄŤijem je ÄŤelu drĹľavni tajnik Zdravko Marić, dugo vremena nije reagirao na loše poslovne rezultate i brojne afere o kojima su pisali mediji. Kada je ipak u kolovozu Vlada smijenila šefa banke Josipa Protegu, iz nadzornog odbora niÄŤim nisu objasnili taj ÄŤin, već su samo izašli s priopćenjem da 'odbacuju spekulacije prema kojima se banka nalazi u teškoj financijskoj situaciji'. DrĹľavna poduzeća tako i dalje ostaju stranaÄŤki plijen, unatoÄŤ ispraznim obećanjima Vlade da će ih depolitizirati. Ministri su samo kozmetiÄŤki zamijenjeni drĹľavnim tajnicima, pa oÄŤekivano nema ni traga stvarnom nadzoru koji bi trebao osigurati poslovanje na dobrobit drĹľave i poreznih obveznika. Koliko je taj princip vladanja uspješan, pokazuju rezultati poslovanja i brojne afere, pa ÄŤak i, ljudske Ĺľrtve.   Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
Sva prava pridržana A design