Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
8/22/2009 - Zastupnik HDZ-a za šefa financija HEP-a postavio svog brata iako nema fakultet
Izvor - Jutarnji list, 22. kolovoz 2009.
 
  • Brat HDZ-ovca Petra Mlinarića od kada je HDZ na vlasti radi za HEP kao direktor financija iako nema završen fakultet

    ZAGREB - Ima samo višu ekonomsku školu. Završio ju je u Vukovaru. Radio je cijeli život kao voditelj trgovine cipela Borovo.

    Kad je HDZ, stranka njegova brata, došao na vlast život mu se preokrenuo: postavljen je za direktora u HEP-u.

    Iako nema fakultet niti impresivni CV, Nikoli Mlinariću, bratu zastupnika HDZ-a Petra Mlinarića, povjereno je 2004. da vodi financije državne tvrtke koja ima prihod od 12 milijardi kuna!

    U HEP-u susreo sa starim prijateljem: Ivan Mravak, šef Uprave HEP-a, živio je u susjedstvu rodne kuće braće Mlinarić u Vukovaru.

    Otmjeno odjeven
    Nikola Mlinarić dobio je plaću od otprilike 13 tisuća kuna i pripadajuće direktorske beneficije. Do danas je direktor za financije.

    Prošlu godinu HEP je završio u minusu od 1.5 milijardi kuna. Ne plaćaju dugove pa su postali jedni od najvećih generatora nelikvidnosti u Hrvatskoj.

    “Istina je da sam uz redovni posao, redovno, u roku završio Višu ekonomsku školu u Vukovaru, opći smjer. Nakon toga sam upisao Ekonomski fakultet u Osijeku, ali ga zbog poslovnih obveza nisam završio”, napisao nam je jučer u e-mailu Nikola Mlinarić.

    Poručio je da se u vezi s procesom zapošljavanja obratimo Kadrovskoj službi ili glasnogovorniku jer je to u njihovoj nadležnosti.

    U Hrvatskom elektrogospodarskom sindikatu rekli su nam da nije uobičajeno da se nekoga s višom stručnom spremom zapošljava na direktorsku funkciju.

    - Njegova jedina referenca jest to da je brat HDZ-ova zastupnika - rekao nam je jedan djelatnik HEP-a.

    Prije nego što je došao na mjesto direktora u HEP-u, Mlinarić je bio zaposlen u Borovu, kažu Vukovarci upoznati s njegovim životnim putem.

    U Ilici je, dodaju, 1979. bila otvorena ekskluzivna poslovnica Borova i on je ubrzo nakon tog otvaranja postao njezin poslovođa.

    Pod sobom je imao 20 zaposlenika koji ga svi opisuju kao otmjeno odjevenog šefa.

    Šef poslovnice ostao je sve do 1997., kada je poslovnica bankrotirala.

    - Prostorije su za 3 milijuna tadašnjih njemačkih maraka prodane, a Nina je u tom poslu (nadimak Nikole Mlinarića, op.a.) imao ključnu ulogu - kaže jedan njegov poznanik.

    U Borovu na plaći do 2004.
    Mlinarić je ostao raditi u Borovu. Iako tvrdi da je 2001. prešao u jednu privatnu tvrtku čije ime ne želi navesti, doznajemo da je na plaći posrnule tvornice obuće bio sve do 2004. Tada je otišao u HEP, a upućeni tvrde da mu je u zapošljavanju očito pomogao njegov brat.

    - Prije dolaska u Zagreb Nina je bio organizator prodaje u Borovu, zatim šef poslovnice, a onda smo jednoga dana doznali da je postao direktor u HEP-u.

    Objavite svoje izvore!
    Svi smo bili u čudu jer se znalo da ima višu ekonomsku školu, a otišao je u državnu tvrtku za financijskog direktora - kažu njegovi poznanici iz Vukovara.

    Kada smo jučer nazvali Nikolu Mlinarića uvjeravao nas je da nije točno da je posao dobio zato što mu je brat zastupnik HDZ-a, a susjed iz Vukovara šef Uprave.

    S nama je razgovarao povišenim i osuđujućim tonom. Tvrdi da mediji o HEP-u pišu neistine.

    Posebno ga ljuti što mediji ne objavljuju svoje izvore, dok se njih javno proziva.

    Spustio slušalicu
    - Objavite imena tih svojih djelatnika HEP-a koji vam otkrivaju afere - rekao je Mlinarić.

    - Dobio sam posao na temelju stručnosti i rada. Bi li to značilo da ni Mravakova kći ne smije nigdje raditi jer je to što jest?

    Mi, po vašem mišljenju, ne bismo trebali imati posla nigdje u Hrvatskoj? Meni su braća i sestra otišli raditi izvan Hrvatske, što bih i ja trebao također raditi van? - nizao je pitanja Mlinarić.

    Pitali smo ga kada se zaposlio u HEP-u.

    - Neću odgovarati na vaša pitanja. Imate moj mail i napišite mi - poručio je i poklopio telefonsku slušalicu.

    Mlinarić: Moj Nikola posao je dobio jer je stručan i pedantan

    ZAGREB - Moj brat je precizan, pedantan... Ma ne govorim ja vama to zato što mi je on brat, ali kod njega nema greške - ispričao nam je jučer HDZ-ov saborski zastupnik Petar Mlinarić.

    Demantirao je navode da je pomogao bratu da se zaposli u HEP-u.

    - Dobio je posao zato što je za to kompetentan. Nisam ja bio tada politički, ustvari bio sam u Saboru, ali ja obavljam svoje, a on svoje - govorio je Mlinarić.

    - Inače, kada pričamo o vašem bratu, je li vam poznato prezime Bosanac - upitali smo ga.

    - Bosanac? Pa to je tata njegove žene - odgovorio je Mlinarić.

    Najam za 1340 eura
    - Dakle, njegov punac već četiri godine za 1340 eura mjesečno HEP-u iznajmljuje stan od 70 četvornih metara u Crnčićevoj ulici u Zagrebu? - odlučili smo upitati Petra Mlinarić koji za razliku od brata pristaje razgovarati s medijima.

    - Nemojte mene ništa pitati o HEP-u i njima - rekao je.

    Inače taj stan, doznajemo, HEP koristi za svoga zaposlenika koji je iz Splita. Na ulazu u haustor ne postoji nigdje prezime Bosanac, no na kasliću tog stana na trećem katu piše i prezime - Mlinarić!

    On se priženio
    O čemu se tu točno radi, jučer nam izgleda ipak nitko nije mogao objasniti. No, očito taj novac od izajmljivanja Nikola Mlinarić koristi za gradnju kuće na Ugljenu od 150 m2.

    - Šta moj brat ne smije ništa graditi, pa vjerojatno je nešto i zaradio u 30 godina rada. Ma znate šta je to: to se moj brat priženio. Nije on kriv što je našao tu kuću pa je sada radi do kraja - rekao nam je Petar Mlinarić.

 
8/22/2009 - Ne razmišlja o ostavci nego o cenzuri: Mravak prijeti kaznama "cinkarošima" iz HEP-a
Izvor - Slobodna dalmacija, 22. kolovoz 2009.
 
  • Jadranka Kosor, predsjednica Vlade je u četvrtak najavila smjenu čelništva u HEP-u, HŽ-u, Vjesniku, Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama ako u roku od deset dana ne dorade akcijske planove za rješavanje problema likvidnosti, a navodno je neslužbeno najavila i smjene hrvatskog dijela uprave u Ini zbog toga što ne izvršavaju zadaće koje ispred njih stavlja Vlada.

    ...

    U Hrvatskoj elektroprivredi je svoju kandidaturu za fotelju u kojoj sada sjedi Ivan Mravak već najavio Damir Begović, bivši predsjednik uprave te tvrtke, a spominju se i imena Dubravka Sabolića, direktora HEP OPS-a, i Miše Jurkovića, direktora HEP distribucijskog sustava.

    Da svakojake 'škakljive' informacije više ne bi curile u javnost, u HEP-u je, kako doznaje Slobodna, na redovnom kvartalnom kolegiju direktora početkom tjedna, na kojem je bilo oko 120 menadžera HEP-a, Ivan Mravak, predsjednik uprave, ustvrdio kako će uskoro biti dovršen strogi pravilnik ili kodeks kojim bi svaki izlazak s informacijama u javnost o HEP-u bez odobrenja uprave bio strogo financijski kažnjen.

    Pri tome je, osim, zamjedbe vrha uprave da je možda upravo među nazočnih 120 menadžera netko od onih koji cinka informacije o 'aferama', bilo zanimljivo to što su Mravak i suradnici bili poprilično ležerno raspoloženi, što bi moglo značiti da su poprilično sigurni u svoje pozicije u HEP-u bez obzira na 'buku' iz Banskih dvora.
 
8/21/2009 - Kosor: Ne bude li reda, slijede smjene u HEP-u, HŽ-u, HAC-u
Izvor - Večernji list, 20. kolovoz 2009.
 
  • Vlada je dala dodatni rok od deset dana Hrvatskoj elektroprivredi, Hrvatskim željeznicama, Autocestama, Hrvatskim autocestama i Vjesniku da iznova „pretresu“ svoje poslovanje u uvjetima krize i krenu s primjenom proturecesijskih mjera, koje zasad nisu urodile plodom u ovim trgovačkim poduzećima u većinskom državnom vlasništvu.

    Zbog toga je dio njih postao generator nelikvidnosti, čime Vlada nije zadovoljna. Ne uspiju li opravdati desetodnevno povjerenje koje im je izvršna vlast dala na današnjoj sjednici, doći će do preispitivanja odgovornosti članova Nadzornih odbora u tim poduzećima, koja predstavljaju državu, pa i do njihovih smjena, zaprijetila je premijerka.

    Plaćanje svih obveza tih društava mora se svesti u okvire od 60 dana, ocijenio je i ministar gospodarstva Damir Polančec također razočaran ponašanjem članova nadzornih odbora iz redova države i njihovom reakcijom na neprovedene mjere štednje.

    Najavljene smjene u nadzornim odborima mogle bi zakačiti i neke ministre koji u njima predstavljaju državu. Ako pak prozvana poduzeća u roku od deset dana ne zadovolje Vladu, za to bi mogli biti odgovorni i ministri. No iz krugova bliskih premijerki poručuju da će razmatrati tu situaciju pojavi li se i pitanje njihove odgovornosti, ali ipak ostaje dvojba - ako je jedan ministar nesposoban za rad u nadzornom odboru, koliko je sposoban za rad u Vladi? ...
 
8/21/2009 - Oporba za ukidanje kriznog poreza i obračun s korupcijom
Izvor - Poslovni dnevnik, 20. kolovoz 2009.
 
  • ... Transparentnijom javnom nabavom i obračunom sa korupcijom u istom bi periodu uštedjeli pet milijardi kuna, naglasio je Čačić podsjetivši na nekoliko posljednjih afera u MORH-u, HŽ-u i HEP-u ...
 
8/21/2009 - Sastanak Uprave s direktorima HEP grupe
Izvor - InfoHEP, 20. kolovoz 2009.
 
  • Sastanak Uprave s direktorima HEP grupe održan je u srijedu, 19. kolovoza o.g., u sjedištu HEP-a u Zagrebu. Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak se u svom izlaganju o poslovanju HEP grupe u prvih šest mjeseci ove godine, posebno osvrnuo na poslovanje HEP-a u skladu s Vladinim antirecesijskim mjerama.

    Prema Vladinoj odluci, u kolovozu je izrađen plan za poboljšanje likvidnosti HEP grupe. Najveći problem u HEP grupi je stanje zaduženosti te je lividnost ključno pitanje koje treba riješiti, prema riječima I. Mravka, ponajprije smanjenjem troškova u svim poslovnim segmentima. Također, potrebno je ubrzati naplatu dospjelih potraživanja. U tijeku su, napomenuo je I. Mravak, pregovori sa sindikatima, inicirani odlukom Vlade da se plaće u državnim poduzećima smanje za deset posto, koji će biti dovršeni do 14. rujna ove godine. S ciljem stabilizacije gospodarskog stanja u Hrvatskoj, prema odluci Vlade od 27. srpnja, cijene energenata se ne smiju povećavati. Što se tiče povećanja stope PDV-a s 22 na 23 posto, napravljeni su izračuni te se priprema izmjena Tarifnog sustava. Inače, u prvih šest mjeseci ove godine poslovni prihodi su porasli, kao i rashodi, a ostvarena je dobit (prije oporezivanja) od 236 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje 2008. povećana je proizvodnja hidroelektrana, smanjena proizvodnja termoelektrana, a prodaja električne energije manja je zbog smanjenih gospodarskih aktivnosti. Na kraju je zaključeno da je potrebno i nadalje održati dobre poslovne trendove, na najvišoj razini analizirati rezultate poslovanja svih društava HEP grupe te provesti kadrovske promjene u društvima koje neopravdano negativno posluju te dosljedno provoditi sve mjere u svezi s popravljanjem lividnosti i politiku cijena energenata sukladno odluci Vlade. Gospodarski plan i plan investicija za 2010. godinu valja izraditi sa što je moguće manjim novim kreditnim zaduženjima te žurno unaprijediti odnose s medijima.
 
8/21/2009 - Business.hr
Izvor - Business.hr, 20. kolovoz 2009.
 
  • ... Zasad se neslužbeno iz visokoga izvora u DORH-u moglo doznati samo to da je Državno odvjetništvo vrlo zainteresirano za prošlogodišnju nabavu struje od tvrtke EFT u vlasništvu Vuka Hamovića, Rudnap Vojina Lazarevića i ukrajinsko-slovačke Korlee u kojoj je, prema sadašnjim spoznajama tužiteljstva, HEP izgubio najmanje 50 milijuna eura. Ključnima se u čitavoj priči čine upravo srpski energetski tajkuni...
 
8/20/2009 - DORH provjerava slučaj Buljubašić i HŽ-ovu kupnju skupih žarulja
Izvor - Poslovni dnevnik, 20. kolovoz 2009.
 
  • Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je očitovanje Uprave HEP-a o slučaju Rade Buljubašića, a od policije je zatražilo kriminalističku obradu tog slučaja, kao i navodne HŽ-ove kupnje višestruko skupljih žarulja od člana Uprave HŽ-a Marijana Klarića, doznaje se od izvora bliskog DORH-u.

    Naime, mediji su ovih dana pisali da Buljubašić prima plaću od HEP-a iako radi u središnjici HDZ-u te da mu je ta kompanija omogućila kupnju stana ispod tržišne cijene. Zbog tih ga je napisa HDZ-ovo Predsjedništvo ovog tjedna izbrisalo iz članstva, a za njegov se slučaj zainteresirao i DORH. Klarića su, pak, mediji prozvali da preko tvrtke Dual d.o.o. HŽ-u za 80 kuna prodaje žarulje koje inače stoje 25 kuna.

    "Od Uprave HEP-a zatraženo je očitovanje o slučaju Buljubašić, a od policije kriminalistička obrada toga slučaja, kao i slučaja kupnje skupljih žarulja u HŽ-u", potvrdio je izvor blizak DORH
 
8/20/2009 - DAMIR BEGOVIĆ, predsjednik Uprave Adrial Plusa: Razgovori o mom povratku u HEP još se ne vode na potrebnoj razini
Izvor - Lider, 20. kolovoz 2009.
 
  • • U TLM-u sada vodite non-core djelatnost, a pojavljuju se informacije da biste mogli prijeći na čelno mjesto HEP-a? Jeste li zainteresirani za tu poziciju i ima li nekih novosti u vezi s time?
    - Takvi razgovori moraju biti ozbiljni i odvijati se na određenoj razini. U ovom trenutku to još nije slučaj. Problem u HEP-u nije nimalo jednostavan, zahtijeva jako mnogo truda i neke preduvjete. Prije svega kadrovske naravi, i to ne samo u menadžmentu, te određeni stav politike i na vlasti i u oporbi.

    • Može li HEP u sadašnjim okolnostima poslovati bolje i je li odgovornost za loše poslovanje u internim razlozima?
    - Vjerujem da može. Da bi se to sa sigurnošću tvrdilo mora se ući u suštinu poslovanja i situacije na tržištu, ali drugačijim se poslovnim potezima ukupni troškovi sigurno mogu smanjiti. Mislim da je u najvećoj mjeri riječ o internim razlozima jer sve elektroprivrede u okruženju dobro posluju. Dok sam bio na čelu HEP-a, sedam godina nismo mijenjali cijenu struje i svake smo godine pozitivno poslovali, a ključno je bilo ne dopustiti politici da mnogo utječe na poslovne odluke.

    • Što bi trebalo promijeniti u poslovanju HEP-a?
    - To je preširoko i prevažno pitanje da bi se na njega odgovorilo u ovom razgovoru. Mnogo je detalja i važnih činjenica. Mogu samo reći da posao rade ljudi i tu sve počinje, a često puta i završava.

    • Je li realna prodaja HEP-a? Spominju se scenariji prodaje u cijelosti, u dijelovima...
    - Mislim da to ne bi trebalo raditi. Dogodit će se da će HEP kupiti stranac, pri čemu bi se sigurno toleriralo znatno smanjenje radne snage kao i povećanje cijene električne energije, pa bi tvrtka sasvim sigurno bila profitabilna. No uvjeren sam da je moguće okupiti tim domaćih stručnjaka koji bi za HEP bio kvalitetniji od bilo kojeg drugog i da ga nije potrebno prodavati strancima. Tvrtka raspolaže ogromnim resursima stručnoga kadra, samo ga treba adekvatno posložiti.

    Zagovaram gradnju novih energetskih objekata. S novim bi kapacitetima Hrvatska mogla biti i izvoznik struje.

    • Na koji bi način Hrvatska mogla postati neovisna o uvozu struje?
    - Oduvijek sam bio zagovornik gradnje novih energetskih objekata u Hrvatskoj i to je jedna od ključnih djelatnosti, koju treba razvijati iz dva razloga - smanjujemo potrebu za uvozom, zapošljava se domaća radna snaga, a u budućnosti bi s tim novim kapacitetima Hrvatska mogla postati i izvoznik struje.

    • Planova je o gradnji bilo, ali bi uvijek negdje zapeli. Sada već neko vrijeme ne radi ni Plomin II. Je li moguće da se, kao što se spekulira, namjero sabotira proizvodnja zbog zarade na uvozu struje?
    - Ne bih to komentirao. Kako sam čuo, riječ je o kvaru na generatoru. Činjenica je da se nakon 10 godina rada stroj može pokvariti, ali interes vlasnika trebao bi biti da ga što prije popravi. Što se tiče gradnje elektroenergetskih objekata, treba znati da se ne može samo s jednim izvorom energije riješiti problem i od toga treba odustati. Treba koristiti kombinaciju svih mogućih izvora na adekvatan način. Mislim da bi trebalo napraviti maksimalne napore da Hrvatska uđe u investicijski ciklus u energetici maksimalnim angažiranjem domaće industrije i tvrdim da bi to bio preporod hrvatskoga gospodarstva.
 
8/19/2009 - Pravo radnika na iznajmljivanje i kupovanje stanova
Izvor - NSR HEP-a, 19. kolovoz 2009.
 
  • U priopćenju HEP-a objavljenog u Vjesniku od 18. kolovoza 2009. godine navodi se da je HEP iznajmio Radi Buljubašiću stan sukladno Odluci Uprave iz 2003. godine, a što je, sukladno aktima HEP-a i zakona.

    Radnicima HEP-a nije poznato postojanje navodne Odluke Uprave iz 2003. godine niti važećih akata HEP-a kojim se radnicima omogućuje iznajmljivanje i moguće kupovanje stanova od HEP-a.

    Nejednako postupanje prema radnicima je zakonom zabranjeno i kažnjivo!

    Diskriminacija radnika kojim je, manjem broju odabranih, omogućeno korištenje posebnih pogodnosti i drugih privilegija na štetu HEP-a i većine radnika je također grubi oblik korupcije.

    NSRHEP-a ocjenjuje nezakonitim, nemoralnim i neprihvatljivim svaki oblik diskriminiranja radnika kao i sve oblike korupcije.

    NSRHEP-a zahtjeva od Uprave HEP-a javno objavljivanje "Odluke Uprave iz 2003. godine" kojim će se omogućiti svim zainteresiranim radnicima HEP-a pod istim uvjetima kao i radniku Radi Buljubašiću iznajmljivanje i moguće kupovanje stana u skladu s važećim aktima HEP-a i zakonima RH.

    Očekujemo javno objavljivanje i žurnu dostavu Odluke Uprave HEP-a iz 2003. godine.

    S poštovanjem

    Predsjednik: Luko Marojica
 
8/19/2009 - Off topic
Izvor - Lider, 19. kolovoz 2009.
 
  • Kako je Buljubašić otkrio točnu dijagnozu političke elite Izgubljen u uvjerenju da između države i HDZ-a nema razlike, on je bez okolišanja novinarima priznao da se u Hrvatsku iz Australije vratio na poziv Ive Sanadera i da mu je stranka preko HEP-a osigurala stan i plaću iako u tu tvrtku, zapravo, uopće nije morao dolaziti na posao. I zato Buljubašiću, kad izgovara: 'To je tako u Hrvatskoj', treba vrlo ozbiljno vjerovati. Razlog za to jednostavan je u svoj svojoj ekskluzivnosti. Naime, te riječi govori nam čovjek 'iznutra.' Prvi put, temeljito i jednostavno. Zapravo, točno onako kako svijet bahate političke elite i izgleda kad uhljebljuje nekog od svojih. Iako nas zagrebački gradonačelnik Bandić već godinama preko napuhanih cijena gradskih poslova upoznaje sa svojim kumovima i prijateljima, jednako kao i Luka Bebić te od posljednjih izbora i splitski gradonačelnik Željko Kerum, do Buljubašićeve pojave takav je uvid bio potpuno nemoguć.

    Je li time otvorena Pandorina kutija i hoćemo li na taj način napokon dobiti odgovor na pitanje gdje iz državnih tvrtki nestaju silne milijarde? Vjerojatno ne u cijelosti, ali svakako ćemo lakše do odgovora zašto nam je gospodarstvo ovako neučinkovito i krhko. A kakvo bi i moglo biti kad na grbači ima kumove, stranačke vojnike, zaslužnike... ili, jednostavno, gomilu nesposobnih podobničara koji važne pozicije u pravilu zauzimaju umjesto onih koji barataju samo znanjem. I taman kad se skromna javnost zadovoljila samim otkrićem slučaja Buljubašić, premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor ponudila nam je mnogo više, odnosno priču o izostanku političke odgovornosti. Prvi dan izbijanja afere rekla je da uopće nije znala da se naš Rade vratio iz Australije, da radi u HEP-u i dolazi u stranku, ali odmah se zatim zbunila i potvrdila da ondje pomaže kao volonter. Dan poslije izbacila ga je iz HDZ-a jer je naštetio ugledu vladajućih.

    Buljubašić je postao Pedro, i zbog toga ga ne treba žaliti jer je iseljeničku ljubav prema domovini besramno pretvorio u osobnu korist, ali što je s onima koji su mu to omogućili? Gotovo je nevjerojatno da na odgovornost nije pozvan predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, koji mu je i dao stan i posao. Pa i on je u HDZ-u. Uostalom, zato je i u HEP-u. Mravka istražuju USKOK i DORH, sumnjiči ga se za štete koje se mjere u milijardama, za friziranje financijskog izvješća i milijunske otpremnine. Uostalom, i za samog Buljubašića uhljebljenog u HEP. Ne šteti li i to ugledu stranke, možda čak više?
    Svega navedenog premijerka je i više nego dobro svjesna, ali na krupnije ribe ona se za sada, očito, ne usuđuje krenuti. Čistka Sanaderovih ljudi koja se kao teza provlači političkim kuloarima zbog toga izgleda kao balon od sapunice. Pad bivšeg ministra Rončevića ili Buljubašića samo su mrvice, i narod traži više. Traži odgovornost političara koje je izabrao. Traži i nikako da nađe.
 
8/18/2009 - Istina je: direktor HEP-a prijavljen je u Vukovaru i plaća manji porez
Izvor - Večernji list, 18. kolovoz 2009.
 
  • Ivan Mravak, predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede, i njegova kći Kristina reagirali su na članak u Večernjem listu o njihovoj osobnoj imovini. I lagali su! Tvrde da su 9. kolovoza, pod naslovom Mravakova imovina “tendenciozno iznesene neutemeljene tvrdnje o tajnoj imovinskoj kartici gazde HEP-a.”

    Ivan Mravak u svom demantiju članka navodi da je “neistina da koristim niz poreznih olakšica kao stanovnik Vukovara. Moj porezni karton nalazi se u Poreznoj upravi Zagreb, gdje plaćam porez i prirez kao i svi građani Grada Zagreba”.

    Izvod iz registra
    Večernji list objavio je da Ivan Mravak posjeduje nekretnine, kuću u Bilom pokraj Šibenika, stan u Zagrebu, vikendicu na Bjelolasici, koje nikako nije mogao kupiti od plaće predsjednika uprave HEP-a.

    Nadalje, Večernji list je otkrio da je Ivan Mravak,iako već godinama stanuje u Zagrebu, još prijavljen kao stanovnik Vukovara, pa samim time i plaća manje poreze. Međutim, Ivan Mravak zaboravio je da su i demantiji podložni provjerama pa su se tako novinari Večernjeg lista potrudili provjeriti u kojem je gradu prijavljen Ivan Mravak.

    Prema izvodu iz sudskog registra, ovjerenom kod javnog bilježnika 13. kolovoza, Ivan Mravak prijavljen je u Vukovaru iako već godinama živi u Zagrebu. Samim time Mravak sebi osigurava niz poreznih olakšica koje ostalim građanima Zagreba nisu dostupne.

    Dakle, Mravak je u demantiju lagao. Taj službeni dokument, bez kojeg gazda HEP-a ne bi mogao potpisati nijednu odluku, jasno pokazuje da se Ivan Mravak još predstavlja kao stanovnik Vukovara i time izbjegava plaćanje poreza.

    Njegova kći Kristina Mravak-Knezić također je reagirala na članak u Večernjem listu ustvrdivši da je stan u zagrebačkoj Bednjaskoj ulici kupila obitelj njezina supruga “iz kreditnih sredstava”. Međutim, i njezin je demantij lažan. Uvidom u povijesni prikaz imovine u gruntovnici razvidno je da obitelj Knezić nikada nije bila vlasnik stana u Bednjanskoj ulici te da na stan kćeri HEP-ova gazde nikada nije bilo nikakvih kreditnih opterećenja. Jedini vlasnik uvijek je bila Kristina Mravak-Knezić, kći Ivana Mravaka. Štoviše, i Kristina Mravak-Knezić, kao i njezin otac, prijavljena je na adresi Lička 30, Vukovar.

    Na stanu u Bednjaskoj ulici nikada nije bilo nikakvih kreditnih tereta. Dakle, ni Kristina Mravak-Knezić nije navodila istinu.

    Ništa bez potpisa
    Pouzdani izvori iz Hrvatske elektroprivrede tvrde da je Kristina Mravak-Knezić stan u Bednjaskoj dobila samo zato što joj je otac predsjednik uprave HEP-a te da ga bez njegova odobrenja ni na koji način nije mogla otkupiti.

    – To je zgrada koju je HEP dobio kao kompenzaciju od Industrogradnje, još ju je i pretplatio, a stanove su dobivali oni koje je Mravak odabrao – ustvrdio je Večernjakov izvor, iznimno dobro upućen u događanja unutar HEP-a. Ta državna tvrtka zgradu je, tvrdi, od Industrogradnje uzela u kompenzaciji po mnogo višoj cijeni od tržišne, a onda je stanove dodijelila svojim djelatnicima – onima koje je odabrao Ivan Mravak.

    – Ne samo dodjela stana na čuvanje, nego ni otkup nije mogao proći bez potpisa Ivana Mravka – rekao je naš sugovornik, koji je zamolio za anonimnost.
 
8/18/2009 - HEP: Buljubašić u kontinuitetu uredno obavlja svoj posao
Izvor - Business.hr, 18. kolovoz 2009.
 
  • Uprava HEP-a, nakon što joj je u dvorištu "eksplodirala " još jedna afera o fiktivnom zapošljavanju zaposlenika za račun HDZ-a "odlučno" je reagirala i ustvrdila da je Buljubašić zaposlen kao instrumentarac, koji u "kontinuitetu" obavlja svoj posao: U HEP-u još tvrde da su HDZ-ovcu iz Australije dali na korištenje stan, na kojem su "uočeni značajni tehnički nedostaci".

    Priopćenje prenosimo u cijelosti:

    "Odlučno odbacujemo navode, koje smatramo krajnje tendecioznima i neistinitim, iznesene u današnjem Večernjem listu prema kojima Buljubašić prima plaću u HEP-u, a radi u HDZ-u.

    Rade Buljubašić zaposlen je od 12.06.2006. godine u HEP Proizvodnji d.o.o., Sektoru za termoelektrane, odnosno organizacijskoj jedinici Elektrana – toplana Zagreb u Odjelu za automatiku i upravljanje. Radno mjesto Instrumentarac, koje nosi koeficijent 2,2 odnosno neto plaću do maksimalno 5.000 kuna.

    Zbog nedostatka pogonskog osoblja uzrokovanog prirodnim odljevom djelatnika u HEP Proizvodnji d.o.o. bilo je potrebno izvršiti popunu novim pogonskim osobljem u sklopu koje je primljen i Buljubašić.

    Prema izjavi direktora Elektrane-toplane Zagreb odnosno organizacijske jedinice u kojoj je Buljubašić zaposlen on u kontinuitetu uredno obavlja svoj posao. Uvidom u vremenik rada utvrđeno je da je Buljubašić na godišnjem odmoru.

    U cilju naplate teško naplativih potraživanja za isporučenu električnu energiju od tvrtke kojoj je prijetio stečaj HEP se naplatio uzimanjem četiri stana na lokaciji Bednjanska ulica. Kada je HEP došao u posjed stanova na jednom od njih uočeni su značajni tehnički nedostaci. Taj stan je na prijedlog direktora HEP Proizvodnje d.o.o dodijeljen u najam i kasnije prodan djelatniku koji ga je htio sanirati odnosno Buljubašiću po istoj proceduri po kojoj su dodijeljeni i kasnije prodani i ostali stanovi sukladno Odluci Uprave iz 2003. godine, a što je sukladno aktima HEP-a i Zakona."
 
8/18/2009 - Berlengi o slučaju Buljubašić: Sve te kriminalce trebalo bi pohapsiti
Izvor - Večernji list, 18. kolovoz 2009.
 
  • – Ako je sve to istina što ste napisali, a nemam razloga sumnjati da nije, onda je cijela priča posao za Državno odvjetništvo. Sve te kriminalce treba pohapsiti – ustvrdio je Jadranko Berlengi, član Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede. Jadranko Berlengi je komentirao otkriće Večernjeg lista da Rade Buljubašić plaću prima kao zaposlenik HEP-a, a zapravo radi u HDZ-u.

    Očekivano, Uprava HEP-a sasvim je drukčije doživjela naše otkriće.

    Svi peru ruke
    – Odlučno odbacujemo vaše tendenciozne navode prema kojima Buljubašić prima plaću u HEP-u, a radi u HDZ-u. On je 12. lipnja 2006. godine zaposlen u HEP-u na radnom mjestu instrumentarac. Trenutno je na godišnjem odmoru, a inače u kontinuitetu uredno obavlja svoj posao – tvrde u HEP-u.

    Kažu da nije zaposlen na zahtjev HDZ-a, već “zbog nedostatka pogonskog osoblja uzrokovanog prirodnim odljevom djelatnika u HEP Proizvodnji. Bilo je potrebno popuniti mjesta novim pogonskim osobljem u tom je sklopu primljen i gospodin Buljubašić”.

    Iz HDZ-a nismo dobili odgovor je li točno da je stranka pomogla Radi Buljubašiću prilikom zapošljavanja u HEP-u te otkupu HEP-ova stana po povlaštenoj cijeni. Premda je za Večernji list i sam Buljubašić rekao da mu je i posao i stan sredila stranka, HDZ nije želio komentirati njegove tvrdnje.

    Poslali su tek priopćenje da Buljubašić nije imenovan ni na kakvu stranačku dužnost, niti je zaposlen u stranci, već da kao i mnogi drugi članovi povremeno dolazi u središnjicu HDZ-a te stranci pomaže kao volonter. Međutim, Buljubašić nam je i sam priznao da nekoliko dana radi u središnjici stranke, a nekoliko dana u HEP-u.

    – To je nepismen čovjek, završio je dva tečaja od po mjesec i pol dana za tokara i varioca. Sanader ga je doveo u središnjicu kao stručnjaka za dijasporu, ali ubrzo se pokazalo da ni o čemu nema pojma – rekao nam je HDZ-ov prvoborac koji Boljubašića poznaje još iz Australije.

    Podsjetimo, u jučerašnjem broju Večernjeg lista objavili smo da je Rade Buljubašić odmah po povratku iz Australije dobio HEP-ov stan, najprije na korištenje, a zatim ga je po povlaštenoj cijeni i otkupio.

    Buljubašić nam je rekao da je lani stan od 89 kvadrata otkupio za 900.000 kuna. S obzirom na to da je zaposlen na običnom “šljakerskom” mjestu, pitali smo HEP na temelju čega je baš on dobio priliku otkupiti stan u središtu Zagreba.

    – U cilju naplate teško naplativih potraživanja za isporučenu električnu energiju od tvrtke kojoj je prijetio stečaj HEP se naplatio uzimanjem četiri stana na lokaciji Bednjanska ulica. Kada je HEP došao u posjed stanova, na jednom od njih uočeni su znatni tehnički nedostaci.

    Taj stan je na prijedlog direktora HEP Proizvodnje dodijeljen u najam i kasnije prodan djelatniku koji ga je htio sanirati, odnosno gospodinu Buljubašiću, po istoj proceduri po kojoj su dodijeljeni i kasnije prodani i ostali stanovi sukladno odluci uprave iz 2003. godine, a što je sukladno aktima HEP-a i zakona – kaže Radomir Milišić, glasnogovornik HEP-a.

    To nas se ne tiče
    Dok Jadranko Berlengi otvoreno poziva Državno odvjetništvo u HEP, njegovi kolege iz Nadzornog odbora i Uprave uglavnom se prave kao da ih se “slučaj Buljubašić” ne tiče.

    – Ne poznajem gospodina Buljubašića. Slučaj ne bih želio komentirati. Neka o tome brinu nadležni direktori. Gdje bi Uprava stigla kada bi vodila posebnu pažnju o svakom zaposleniku – rekao je jučer Željko Tomšić, član Uprave Hrvatske elektroprivrede.
 
8/18/2009 - JAVNA PODUZEĆA BEZ KONTROLE: Nadzorni odbori koji ništa ne nadziru
Izvor - tportal.hr, 18. kolovoz 2009.
 
  • Nedavne afere u HŽ-u i HEP-u ponovno su otvorile problem neučinkovitih nadzornih odbora javnih poduzeća, u kojima sjede stranački poslanici koji u pravilu ništa ne nadziru, pa čak ni u slučaju kriminalnih radnji nikome ne odgovaraju.

    U Hrvatskoj nema javnog ili državnog poduzeća čija se uprava i nadzorni odbor ne popunjava po stranačkom ključu, a niz afera i lošeg poslovanja pokazuju da dotični najčešće ne vode računa o interesu vlasnika (države), a to je – uspješno poslovanje.

    Novi ravnatelj policije danas je potvrdio ranije medijske napise o tome da se intenzivno istražuju javne nabave u HEP-u i HŽ-u i da je ustanovljeno niz nelogičnosti u strukturi i poslovanju tih tvrtki, o čemu nadzorni odbori šute godinama.

    Stravična nesreća vlaka u Kaštelima, samo je posljednja u nizu mnogobrojnih afera vezanih uz HŽ, državnog gubitaša kojeg porezni obveznici financiraju kroz stotine milijuna proračunskih kuna godišnje. Nakon što je nesreća vlaka još jednom potvrdila premreženost HŽ-a korupcijom i nepotizmom, zbog čega je tada život izgubilo šestero ljudi, ministar Božidar Kalmeta, ujedno i predsjednik nadzornog odbora HŽ-a, ostao je netaknut.

    Da ministrima nije mjesto u nadzornim odborima poduzeća u državnom vlasništvu zbog sukoba interesa, iz Hrvatske udruge poslodavaca upozoravali su godinama. HUP smatra da se tom praksom državne tvrtke stavljaju u privilegiran položaj na tržištu, nauštrb privatnih, ukazujući na čestu nekompetentnost ministara koji se zbog prezauzetosti i činjenice da su odabrani stranačkim ključem, a ne stručnošću, ne bave ozbiljno odgovornim poslom.

    Vlada je, nakon inzistiranja poslodavaca, ipak ograničila broj ministara koji mogu biti članovi nadzornih odbora, da bi se u praksi mjesto predsjednika nadzornih odbora spustilo samo stepenicu niže - na državne tajnike, ostajući i dalje pod okriljem vladajućih.

    Tako su na čelu nadzornih odbora javnih i državnih tvrtki koje su se u posljednje vrijeme našle u središtu skandala redom državni tajnici. Predsjednik nadzornog odbora HEP-a je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Leo Begović, u nadzornom odboru Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta državni tajnik iz Ministarstva prometa Zdravko Livaković, a u odboru HPB-a državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić.

    Zamjenom ministara državnim tajnicima na čelima nadzornih odbora malo se toga dobrog za vlasnike državnih poduzeća promijenilo. Tvrtke i dalje potresaju afere, nižu se minusi, a nadzorni odbori najčešće sve samo promatraju.

    Iako USKOK istražuje poslovanje HEP-a, u nadzornom odboru nisu primijetili postojanje štetnih ugovora. Čak je i predstavnik radnika u nadzornom odboru izjavio da uprava nadzire nadzorni odbor, umjesto da je obrnuto.

    Oporbeni političari Ivica Pančić i Radimir Čačić bez sustezanja govore da je HAC leglo korupcije, ukazujući na podatak da je cijena kilometra autoceste višestruko porasla u posljednjih nekoliko godina. U ovoj fazi HAC-u je otežano financiranje, a strani financijeri (EBRD, EIB) navodno su daljnje kreditiranje uvjetovali poništenjem tendera vrijednih milijardu kuna jer se nisu poštivali europski standardi postupaka javne nabave. Inače, HAC i Hrvatske ceste su, uz HEP, glavni nositelji nelikvidnosti u državi koji su svojim neplaćanjem potopili velike građevinske tvrtke.

    Velike hrvatske banke u stranom vlasništvu prošle su godine imale rekordnu dobit, dok je HPB, koji je u državnom vlasništvu, zaključio godinu s tek minimalnom dobiti, a u prvom kvartalu ove godine čak je ostvario gubitke od 32 milijuna kuna. Nadzorni odbor HPB-a, na čijem je čelu državni tajnik Zdravko Marić, dugo vremena nije reagirao na loše poslovne rezultate i brojne afere o kojima su pisali mediji. Kada je ipak u kolovozu Vlada smijenila šefa banke Josipa Protegu, iz nadzornog odbora ničim nisu objasnili taj čin, već su samo izašli s priopćenjem da 'odbacuju spekulacije prema kojima se banka nalazi u teškoj financijskoj situaciji'.

    Državna poduzeća tako i dalje ostaju stranački plijen, unatoč ispraznim obećanjima Vlade da će ih depolitizirati. Ministri su samo kozmetički zamijenjeni državnim tajnicima, pa očekivano nema ni traga stvarnom nadzoru koji bi trebao osigurati poslovanje na dobrobit države i poreznih obveznika. Koliko je taj princip vladanja uspješan, pokazuju rezultati poslovanja i brojne afere, pa čak i, ljudske žrtve.
 
8/17/2009 - Rade Buljubašić - radi u HDZ-u, a plaća ga HEP!
Izvor - Večernji list, 17. kolovoz 2009.
 
  • Nakon što je Večernji list proteklih tjedana otkrio niz financijskih malverzacija i afera u HEP-u, zbog čega, sumnjajući u ozbiljan kriminal, tu državnu tvrtku istražuju USKOK i Državno odvjetništvo, njezini radnici dojavili su nam i da ona već dulje vrijeme služi kao servis za uhljebljivanje zaslužnih članova HDZ-a.

    Temeljito istražujući te tvrdnje, odlučili smo se pozabaviti slučajem povratnika iz Australije Rade Buljubašića. Otkriće do kojeg smo ubrzo došli frapantan je primjer bahatog klijentelizma i nepobitan dokaz kako stranka na vlasti očito HEP ne smatra državnom, već vlastitom kompanijom.

    Do 2006. godine, kad se vratio u Hrvatsku, Buljubašić je bio predsjednik Koordinacije HDZ-a Australije i Novog Zelanda. Tokar po struci, nakon povratka u Hrvatsku odmah je zaposlen u HEP-u. Od te tvrtke, čak i prije formalnog zaposlenja, dobio je na korištenje stan od 89 četvornih metara. Lani je tu nekretninu otkupio po upola nižoj cijeni od tržišne.

    Potpuno iskren, poput čovjeka koji ne shvaća da to što radi nije u skladu sa zakonom, a niti moralno, Buljubašić nam u razgovoru bez okolišanja objašnjava kako se HDZ brine o svojim vojnicima, kako i samog sebe naziva. U njegovoj ideji između države i HDZ-a nema nikakve razlike. Nakon što je, uz Borbaševe zaštitare i Branimira Glavaša, Ivi Sanaderu omogućio pobjedu nad Ivićem Pašalićem, iz te stranke su mu obećali stan i posao. Obećanje su promptno ispunili. Iseljenički san o povratku u domovinu osigurali su mu i financijski. Jednostavno su ga poslali u HEP kako bi se tamo namirio.

    Od tada je Buljubašić formalno zaposlen u HEP-u i tamo prima plaću, iako ništa ne radi i gotovo nikad ne dolazi na posao. Danima smo ga snimali kako oko 8 ujutro, umjesto u HEP, na posao dolazi u središnjicu HDZ-a na Trgu žrtava fašizma. I da cijela ova paradržavna priča bude posve nevjerojatna i šokantna, kad smo ga pitali kako je to moguće, on u svojoj stranačkoj bahatosti niti jednog trenutka nije smatrao išta spornim.

    - Glavno tajništvo HDZ-a, izvolite.

    - Dobar dan, molim vas gospodina Radu Buljubašića.

    - Trenutak, molim - zamolila je tajnica.

    - Halo, tko je to? - sljedećeg trenutka upitao je Buljubašić.

    - Dobar dan. Ovdje Špoljar, novinar Večernjeg lista. Imate li vremena za kavu kako bismo u miru porazgovarali ili ćemo telefonom?

    - Samo pitajte!

    - Možemo li otvoreno, u glavu?

    - Pucajte!

    - Gdje ste vi, gospodine Buljubašić, zapravo zaposleni?

    - U HEP-u.

    - Kad ste se zaposlili tamo i na kojem mjestu?

    - U lipnju 2006. godine. Došao sam na mjesto instrumentalista, pregledavao sam strojeve i tako to...

    - Tko vam je bio šef?

    - Šef mi je bio... mmm... ne sjećam se...

    - Kako se ne sjećate?

    Šutnja, nema odgovora.

    - Je li točno da vi zapravo sve svoje vrijeme provodite radeći u Glavnom tajništvu HDZ-a na Trgu žrtava fašizma, a plaću primate u HEP-u? Tamo vas, tako nam barem kažu obični zaposlenici HEP-a, nitko od njih nikad nije vidio.

    - Na plaći sam u HEP-u. Nekoliko dana sam tamo, nekoliko dana u HDZ-u - kazao je potpuno otvoreno.

    - A što točno radite u HDZ-u?

    - Imam puno posla. Primarni zadatak mi je brinuti se za članstvo stranke.

    Rade Buljubašić član je Središnjeg odbora i Nacionalnog vijeća HDZ-a, a do prije tri godine bio je predsjednik Koordinacije te stranke za Australiju i Novi Zeland. Kako sam kaže, u Hrvatsku se 2006. vratio na poziv Ive Sanadera. Odmah po dolasku zaposlio se u HEP-ovoj podružnici Toplane Zagreb, gdje do danas uredno svaki mjesec prima plaću.

    I ne bi ovo posljednje bilo neobično da Buljubašića već danima nismo svako jutro u osam ujutro snimali kako dolazi na posao. Ali na pogrešnu adresu. Umjesto u HEP, on svoj radni dan započinje u stranci. Tamo ga i završava te kreće kući u 89 kvadrata velik stan u Bednjanskoj ulici 12 na zagrebačkoj Martinovki.

    Što zapravo Buljubašić radi u HEP-u, pitali smo sindikalce i radnike te tvrtke. Jedni su čuli da je kuhar, drugi da radi u održavanju, a treći kažu da ne radi ništa.

    Prema dostupnim podacima, Buljubašić je zaposlen u EL-TO Zagreb na mjestu KV radnika, s koeficijentom plaće 2,8. Iako sam kaže da zarađuje oko 4000 kuna, sindikalci tvrde da uz svojih 30-ak godina staža ne zarađuje manje od 7000 kuna.

    Prije nekoliko mjeseci i zaposlenice HEP-ova računovodstva napokon su ga upoznale kad je sređivao dokumentaciju za kredit.

 
8/15/2009 - Zorislav Antun Petrović (predsjednik Transparency Internationala Hrvatska i član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa): Pravila Torcide uvesti i u javna poduzeća
Izvor - Poslovni dnevnik, 14. kolovoz 2009.
 
  • Napokon se u Hrvatskoj pojavio više nego konkretan recept za rješavanje krize, recept koji je sveobuhvatan i primjenjiv u apsolutno svim sferama upravljanja, od ministarstava pa do javnih poduzeća. Iznjedrila ga je Torcida, klub navijača Hajduka nakon utakmica protiv Zadra, Žiline i Slaven Belupa – tri poraza za redom od protivnika koje se smatralo slabijima. Klub navijača Torcida je stoga nakon posljednjeg poraza objavio zahtjev za neopozivim ostavkama u Hajduku i usvajanjem kodeksa upravljanja „zbog katastrofalnih posljedica lošeg i nestručnog vođenja, rezultatskog potopa i srozavanja ugleda kluba“. Ukratko, navijači Hajduka su zatražili ostavke ljudi koji su operativno vodili klub, izglasavanje nepovjerenja Nadzornom odboru, s posebnim naglaskom na šestoricu članova koji su na to mjesto došli zahvaljujući političkim vezama i utjecaju, hitno raspisivanje javnog natječaja za novog predsjednika kluba, jasne i precizne uvjete po kojima će on biti izabran te stručnu i neovisnu komisiju koja će donijeti odluku o njegovu imenovanju.

    Afere HEP-a
    Svi ovi zahtjevi bili bi apsolutno primjenjivi pri imenovanju čelnih ljudi javnih poduzeća u Hrvatskoj, no, na žalost, ne primjenjuju se. Doduše, postoji sitna razlika jer ugled javnih poduzeća teško da se može srozati više nego što jest, ali o lošem i nestručnom vođenju, odnosno rezultatskom potopu bi se dalo napisati puno, puno stranica. Dovoljno je samo pogledati što je sve tijekom zadnjih nekoliko tjedana objavljeno o poslovanju, primjerice, Hrvatske elektroprivrede i može se povući cijeli niz paralela s Hajdukom.
    Može se početi od trgovanja strujom preko isplata bonusa pa do sklapanja ugovora.
    Što se tiče nadzornog odbora, možda je bolja usporedba s jednom tvrtkom iz Splita koja se trenutno prodaje za jednu kunu: ima li tamo ijednog člana nadzornog odbora koji nije imenovan prvenstveno po političkim kriterijima? A o tome kako je dobro radio nadzorni odbor Brodosplita najbolje je posvjedočila istoimena afera u kojoj je bivši ministar gospodarstva a sada obrane ustvrdio da kao predsjednik tog tijela nije ništa mogao učiniti kako bi spriječio nestajanje šest milijuna dolara iz tvrtke.
    I Brodosplit i HEP već godinama posluju na razini koja je daleko, daleko ispod razine na kojoj je Hajduk igrao, no očito nedostaje klub navijača koji bi barem malo pritisnuo i zatražio promjene ne samo u te dvije već u svim poduzećima u većinskom državnom vlasništvu.


    A još bi bolje bilo kad bi se na sva javna poduzeća primijenio Kodeks upravljanja Hajdukom, koji po mišljenju Torcide trebao postati temeljni dokument kluba i služiti smjernica za djelovanje kluba i odabir osoba koje će pridonositi njegovom boljitku.

    Ovaj uistinu sjajan dokument, nadnaslova „Mi bi tili velikog Ajduka“ ima ukupno devet točaka koje će, ako ga se uistinu usvoji, definitivno stvoriti preduvjete da „Majstor s mora“ postane veliki klub. Tako se u Kodeksu predviđa da „svaki djelatnik kluba, od predsjednika uprave do portira, mora za obnašanje svog posla zadovoljiti tri temeljna preduvjeta: odgovarajuća stručna sprema, minimalni broj godina radnog staža i adekvatne profesionalne reference.“
    Od čelništva kluba se traži jasno definirana i javno prezentirana vizija i strategija razvoja kluba kao osnova za ostvarenje sportskih i poslovnih ciljeva, s time da vodstvo kluba mora podrediti sve ostale profesionalne aktivnosti svom punom radnom angažmanu na poslovima upravljanja klubom te svaki dan provesti puno radno vrijeme na ostvarenju Hajdukovih sportskih i poslovnih ciljeva. Pri tome se mora upravljati klubom sukladno važećim zakonima i pozitivnim standardima transparentnog poslovanja od dana stupanja na dužnost do završetka svog mandata.

    Upravljanje resursima
    Kodeks također predviđa da svaki djelatnik kluba, a ponajprije predsjednik, mora odgovarati za svoj rad i rezultate toga rada, pri čemu su jedino mjerilo uspješnosti u upravljanju klubom ostvareni rezultati u odnosu na unaprijed definirane i javno prezentirane sportske i poslovne ciljeve.
    Od djelatnika se očekuje i da interes Hajduka bude ispred svih ostalih interesa, s time da niti jednom djelatniku kluba niti članu njegove uže obitelji „ne može biti omogućeno bavljenje poslovima u kojima se Hajduk pojavljuje kao poslovni partner, a na temelju kojih bi taj pojedinac mogao ostvariti osobni dobitak ili probitak“.
    I, konačno, kao dužnost uprave kluba je navedeno i formalno definiranje temeljnih vrijednosti Hajduka te sankcioniranje svakog obezvređivanja ili djelovanja koje odstupa od tih vrijednosti na svim klupskim razinama.

    Autor definitivno zaslužuje sve čestitke za sjajno formuliranje Kodeksa, koji bi se mogao bez ikakvih problema primijeniti na apsolutno sva tijela javne vlasti i javna poduzeća u Hrvatskoj.
    Kad bi se čelnici tijela javne vlasti i javnih poduzeća ponašali u skladu s navedenim načelima nema sumnje da bi u Hrvatskoj puno toga bolje funkcioniralo, a posljedice bi bile iznimno pozitivne i osjetili bi ih svi građani.
    No, čini se da građanima ipak nije toliko stalo do dobrog upravljanja resursima koje su povjerili na upravljanje izabranim političarima koliko je navijačima Hajduka stalo do djelotvornog upravljanja klubom.
    Ili bi možda trebalo osnovati Klub poreznih obveznika pa da se kroz njega probaju glasno artikulirati želje svih nas čiji novac se razbacuje u tijelima javne vlasti i javnim poduzećima?
 
8/15/2009 - Milanović: Na čelo državnih tvrtki doveli bi međunarodne stručnjake
Izvor - Business.hr, 14. kolovoz 2009.
 
  • „Za razliku od HDZ-a na mjesta čelnih ljudi državnih poduzeća doveli bismo kompetentne pa ako treba i međunarodne stručnjake koje treba i platiti, a koji onda i odgovaraju. To nije mjesto za stranačke prijatelje“, nudi čelnik oporbe Zoran Milanović na Novoj TV rješenje za brojne afere koje ovih dana tresu javna poduzeća poput HŽ-a i HEP-a i njihove čelnike bliske HDZ-u.

    Milanović je na pitanje o preglomaznom državnom aparatu izjavio da on ne traži „povjerenje građana da bi se obračunavao s nekim“ te tvrdi da ne bi tjerao ljude na ulicu jer je to problem svake Vlade.

    „Da bismo izbjegli MMF- treba učiniti odlučne rezove i smanjiti u proračunu troškove koji nisu potrebni, a što ova Vlada ne želi učiniti“, smatra Milanović nudeći svoju viziju borbe s recesijom.
 
8/15/2009 - Enjingi: Nisam plaćao HEP-ove radove vinom
Izvor - Večernji list, 14. kolovoz 2009.
 
  • Poznati vinar Ivan Enjingi odbacio je medijske tvrdnje kako je radove na električnoj mreži u selu Venje djelatnicima HEP-a plaćao svojim vinom.

    On je dodao da je u selu Venje dugi niz godina bila izuzetno slaba struja zbog dotrajale mreže, pa je u više navrata tražio rekonstrukciju mreže kroz to selo.

    - Ti radovi su obavljeni, a radnici podružnice HEP-a Požega koji su to obavljali počašćeni su vinima iz moga podruma. To su bile sve količine vina koje sam isporučio Upravi HEP-a u Zagrebu i Požegi - istaknuo je Enjingi.
 
8/12/2009 - SMJENE U HEP-u?
Mravak pada, u igri Sabolić ili Begović
Izvor - tportal, 12. kolovoz 2009.
 
  • Kao upozorenje direktorima drugih javnih poduzeća, Vlada ozbiljno razmatra, nakon niza afera, smjenu sadašnjeg predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka.

    Prema neslužbenim informacijama, za Mravkovo je mjesto nekoliko kandidata, kao najizgledniji čini se dosadašnji direktor HEP prijenosnog sustava - Dubravko Sabolić, čovjek kojeg struka podržava i nekadašnji član Vijeće za telekomunikacije. Spominje se i povratak Damira Begovića, nekadašnjeg čelnog čovjeka HEP-a, a sadašnjeg direktora TLM-a.

    Od Mravka nismo uspjeli dobiti komentar o mogućoj smjeni. Nedostupan je ostao i Leo Begović, inače predsjednik Nadzornog odbora HEP-a, ujedno i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, a cijeli slučaj nije htio komentirati ni resorni ministar Damir Polančec.

    Damir Begović, nekadašnji direktor HEP-a, iako nije htio ni potvrditi ni demantirati da mu je nuđeno mjesto novog predsjednika uprave, komentirao je da je u njegovo vrijeme HEP bio 'vodeća firma u zemlji i na drukčijem glasu'. Za komentar stanja i nepravilnosti u poslovanju HEP-a kaže kako bi morao imati više informacija, ali: 'Ne bih rekao da mediji pretjeruju, mislim da se situacija u HEP-u sa strane medija korektno iznijela', kazao je za tportal Damir Begović.

    Iako se o korupciji i sumnjivim poslovima u državnim tvrtkama govori već godinama, tek nakon Sanaderova odlaska s vlasti kriminal u HEP-u posto je vruća tema. Slavko Linić, SDP-ov zastupnik koji je nedavno prozvao javna poduzeća među kojima i HEP kao izvore kriminala i korupcije, uvjeren je da ovo samo jedan u nizu slučaja koji razotkrivaju sistem vladanja HDZ-a, ali da tajmnig nije nimalo slučajan.

    'Nema dvojbe da su lobiji i frakcije u HDZ-u u međusobnom ratu i da podmeću jedni drugima. Sanader je bio zaštitnik mnogih, nedvojbeno je vodio brigu da u snažnim tvrtkama instalira svoje ljude, koji su se sada našli izloženi', komentirao je za tportal Slavko Linić.

    Prema neslužbenim informacijama Uskok i DORH već dulje vrijeme istražuju poslovanje Hrvatske elektroprivrede i predsjednika Uprave Ivana Mravka, na osnovu više kaznenih prijava zbog sumnji u sklapanje štetnih ugovora, nezakonito trošenje sredstava i lažiranje bilanci tvrtke. Izvori iz HEP-a potvrđuju da istraga traje već godinu i pol, ali da su promjene u HDZ-u zaslužne za raskrinkavanje kriminala u HEP-u.

    U medijima je u posljednjih mjesec dana plasirano niz optužbi na račun Mravka. Među ostalim, spominje se na neracionalni uvoz električne energije na štetu firme. HEP je tim potezom navodno izgubio oko milijardu kuna.

    Vlada nije smatrala problematičnim, odnosno sukobom interesa ni činjenicu da su najveći dobavljači struje HEP-u uz dvije tvrtke srpskih tajkuna, ukrajinsko-slovačka Korlea, čiji je izvršni direktor u Hrvatskoj sin potpredsjednika Nadzornih odbora HEP-a i TLM-a (najvećeg kupca HEP-a) Krešimira Ćosića.

    Iako je štetnim ugovorima izgubio milijarde, HEP je u prošloj godini poslovao s pozitivnim rezultatom ostvarivši dobit od 31 milijun kuna. U prvih šest mjeseci ostvario je iznimno dobre rezultate s dobiti oko 240 milijuna kuna.

    U slučaju Mravak, javnost je posebno iritirala činjenica da šef HEP-a koji ima nekretnine vrijedne milijun eura i u vrijeme krize sebi diže plaću, iako već godinama živi u Zagrebu, čitavo vrijeme izbjegava plaćanje prireza, ostajući prijavljen kao stanovnik Vukovara.

    U očekivanju raspleta HDZ-ovog sukoba i nastavku micanja Sanaderovih ljudi, Linić smatra problematičnim rad državnog odvjetnika jer 'iako se već godinama stalno otvaraju afere i donose dokumenti, on ništa ne poduzima'.
 
8/12/2009 - Ako ‘harač’ padne, država vraća 1,7 milijarda kuna?
Izvor - Slobodna dalmacija, 12. kolovoz 2009.
 
  • Ako Ustavni sud ukine Zakon o posebnim porezima ili neki njegov dio, postoji mogućnost da će za državu nastati obveza povrata tako naplaćenog poreza građanima, procjenjuje Jurica Malčić, bivši ustavni sudac i sadašnji pučki pravobranitelj.

    Hoće li, pojašnjava Malčić, biti obveze za državu da vrati neustavno prikupljen porez, ne ovisi samo o pravorijeku Ustavnog suda, koji otvara takvu mogućnost, nego i o sadržaju same presude.

    - Sjetimo se samo famozne odluke Ustavnog suda iz 1998. godine o povratu duga umirovljenicima. Tom odlukom, formalno gledano, nije ustanovljeno postojanje duga, ali je iz nje na neki način proistekla obveza povrata duga umirovljenicima. Kako je to provedeno kroz kasnije pripadajuće zakone o mirovinama, opet je posebna priča. Sigurno je da eventualno ukinuće toga poreznog zakona ne povlači automatski obvezu povrata tako prikupljenih proračunskih sredstava - kazao nam je pučki pravobranitelj, upozoravajući i na to da odlučivanje Ustavnog suda u svakom konkretnom slučaju ovisi o sadržaju zahtjeva za ocjenu ustavnosti.

    Vladina zadiranja
    Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnim porezima podnio je Ured predsjednika Republike Stjepana Mesića, ocjenjujući neustavnim tri od 12 članaka zakona što je stupio na snagu 1. kolovoza, s rokom trajanja do konca iduće godine. Njime se plaće i mirovine veće od 3000 kuna a manje od 6000 dodatno oporezuju sa dva, a one iznad 6000 kuna sa četiri posto.

    Za Mesićev ured neustavan je prvi članak Zakona u kojemu se kaže da je osnova za njegovo donošenje načelo pravednosti, jednakosti i razmjernosti, na temelju kojih je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Iz ostalih odredbi Zakona, kaže se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti, proizlaze nejednakost i neravnopravnost u podmirivanju javnih troškova.

    Budući da nije prvi put da Vlada zadire u primanja velikog broja radnika upitnim zakonskim rješenjima, nameće se pitanje hoće li sindikati ustati tužbama ako Ustavni sud pozitivno riješi Mesićev zahtjev, a Vlada ne preuzme obvezu povrata nezakonitog poreza.

    Ana Kranjac Jularić, pravna savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata, poručila nam je kako u ovoj središnjici još nisu razmatrali takvu ideju.

    - Rješenje Ustavnog suda u svakom je slučaju podloga na kojoj se mogu podnositi tužbe za povrat sredstava oduzetih neustavnim zakonom. No valja biti oprezan jer je, primjerice, Ustavni sud svojedobno ukinuo obvezu nečlanova sindikata da plaćaju doprinos solidarnosti, ali nije naložio povrat novca onima kojima je doprinos neustavno naplaćen - napominje Ana Kranjac Jularić.

    Jedan od financijskih najtežih sporova radnika i Vlade, odnosno javnih poduzeća, poveo se nakon suspendiranja kolektivnih ugovora u javnim poduzećima krajem 2000.
    Uprave javnih poduzeća provodile su odluku tadašnje Vlade o stavljanju izvan snage kolektivnih ugovora i pripadajućih materijalnih prava i izazvale val radničkih tužbi, pa je tako samo u Hrvatskoj elektroprivredi podignuto njih desetak tisuća, a ukupna težina tih sporova procjenjivala se na 300 milijuna kuna obveze HEP-a prema svojim radnicima.


    Prema prvim najavama, Ustavni sud mogao bi o posebnim porezima ili “haraču” odlučivati već u rujnu, kada će na vagi biti najmanje 1,7 milijarda kuna.

    Naime, namjera Vlade je da do kraja ove godine “haračem” prikupi 1,7 milijarda kuna i tako ublaži proračunski manjak, ali i da pomoću tog nameta spasi iduću proračunsku godinu.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design