Naslovnica Organizacija Pitajte pravnika Radno soc. odnosi Članske pogodnosti Video materijali Dokumenti O TEHNOS-u Linkovi   PraviÄŤno bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća: 0% 15% 30% 45% 60% Rezultati | Arhiva	Hot       8/10/2010 - Nova cijena struje: Poskupjet će grijanje, ali ne i hrana u trgovinama Izvor - VeÄŤernji list, 10. srpnja 2010.   Uspije li HEP, iz sada već tko zna kojeg pokušaja, dobiti odobrenje Vlade o 8-9-postotnom poskupljenju struje, to ne bi trebalo izazvati lavinu ostalih poskupljenja. Cijene proizvoda široke potrošnje i prehrambenih namirnica tako ne bi smjele skoÄŤiti. Jedino bi moglo poskupjeti grijanje. – Cijena grijanja narast će, posebice u Dalmaciji i drugim dijelovima u kojima nema plina. Za stvarna poskupljenja nema razloga jer struja nije jedini faktor pri formiranju cijena. MeÄ‘utim, otvara se prostor za slobodnu procjenu kad je rijeÄŤ o podizanju cijena. No u uvjetima krize i borbe za kupce zasigurno će svatko dvaput razmisliti o poskupljenju – navodi Goran Bakula, gospodarski analitiÄŤar NHS-a. Dodaje da ovakvo poskupljenje struje sindikalnu potrošaÄŤku košaricu ne bi poskupjelo ni jedan posto. I analitiÄŤar Davor Ĺ tern smatra kako najavljeno poskupljenje ne bi trebalo imati veći utjecaj na ostale cijene, ali smatra da bi se moglo odraziti na djelatnosti u kojima se koristi struja. – No svi su svjesni da u uvoznim proizvodima postoji alternativa, pa će sigurno dvaput promisliti prije nego što podignu cijenu – rekao je Ĺ tern. Istaknuo je kako je poskupljenje struje HEP-u nuĹľno zbog novih investicija jer im inaÄŤe banke i neće baš za njih odobriti kredite. – Poskupljenje struje sluĹľi razvoju, a ne stvaranju dobiti – zakljuÄŤio je Ĺ tern.   8/10/2010 - Ni PopijaÄŤ ni Begović 'ne znaju' koliko poskupljuje struja, a poskupljuje 8 do 9 posto Izvor - Bussines.hr, 08. srpnja 2010.   Ministarstvo gospodarstvo nije u pisanoj formi dobilo zahtjev za povećanjem cijene tako da ne mogu reći niti kada će Vlada to razmatrati, kazao je PopijaÄŤ na upite novinara pred današnju sjednicu Vlade. Upitan je li prihvatljivo poskupljenje od 10 posto, PopijaÄŤ je rekao "nema tu prihvatljivo, neprihvatljivo, mi oÄŤekujemo njihov (HEP) prijedlog". Ministarstvo nije dobilo taj prijedlog, ali vjerojatno će, kad je najavljen, doći ovih dana, moĹľda sutra ili za koji dan, rekao je PopijaÄŤ. U Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kaĹľu da su zatraĹľili poskupljenje elektriÄŤne energije, no da ne mogu reći koliko bi to poskupljenje bilo, odnosno da li bi to bilo poskupljenje za 8 do 10 posto. "O tome kad bi i u kojem postotku elektriÄŤna energija mogla poskupjeti ne moĹľemo se oÄŤitovati jer o tome HEP i ne odluÄŤuje", kaĹľu u HEP-u. Kada bi i koliko struja mogla poskupjeti nije bio izriÄŤiti ni predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović koji je sinoć gostovao na HTV-u. Nije na meni da odgovorim na pitanje hoće li, kada i koliko poskupjeti struja. Poslovali smo dobro i zahtjev za poskupljenjem je ublaĹľen, rekao je Begović gostujući sinoć u Dnevniku 3. Na upit da li je rijeÄŤ o poskupljenju od 8 do 9 posto, Begović je rekao "otprilike toliko". Iz HEP-a objašnjavaju da poskupljenje elektriÄŤne energije traĹľe zbog izgradnje novih postrojenja te povećanja cijene plina. "HEP je zatraĹľio korekciju cijena elektriÄŤne energije budući da je pred HEP-om izazovan zadatak izgradnje postrojenja za proizvodnju elektriÄŤne energije u visini od pribliĹľno tri milijarde eura. Zahtjev se takoÄ‘er bazira na povećanoj cijeni plina, a HEP kao veliki potrošaÄŤ koji koristi plin kao energent u svojim termoelektranama (više od 700 milijuna prostornih metara godišnje) itekako trpi posljedice tog poskupljenja", navode iz HEP-a. IstiÄŤu takoÄ‘er kako su u prvoj polovici ove godine "u potpunosti stabilizirali svoje poslovanje, preokrenuli niz nepovoljnih momenata i trendova, kao i niz nepovoljnih ugovora". "To je rezultiralo pozitivnom razlikom izmeÄ‘u prihoda i rashoda na temelju ÄŤega smo mogli korigirati naš prvotni zahtjev za povećanjem cijene elektriÄŤne energije", navode iz HEP-a.   8/10/2010 - Nastavlja se prodaja »obiteljskog srebra« Izvor - Novi list, 07. srpnja 2010.   Premijerka Jadranka Kosor najavila da će Vlada moĹľda i ranije nego je zacrtala donijeti plan za nastavak privatizacije, pogotovu manjinskih udjela u poduzećima. RijeÄŤ je o tvrtkama gdje je drĹľava vlasnik manje od 25 posto dionica, pa na osnovi toga i nema gotovo nikakav utjecaj na odluÄŤivanje i poslovanje tih poduzeća. Prodaja manjinskih udjela jedna je od Vladinih mjera gospodarskog oporavka i to u sklopu novog modela upravljanja drĹľavnom imovinom u ovoj godini bi mogla postati vaĹľan kamenÄŤić u slaganju drĹľavnog proraÄŤuna. DrĹľava u upravljaÄŤkom, ali i strateškom smislu ne bi izgubila previše jer, primjerice, njezin udio od 3,5 posto u HT-u ne daje joj nikakva prava osim dividende. Da bi joj isplata te zarade donijela novac kakav će ubrati prodajom, Vlada bi sadašnjim tempom morala ÄŤekati još šest, sedam godina. To je dugoroÄŤno isplativije raspolaganje dionicama koje se naknadno mogu prodati i za deset godina, ali drĹľavi novac treba ove godine. Samo od prodaje udjela u HT-u Vlada bi mogla, prema sadašnjoj cijeni na burzi, ubrati oko 750 milijuna kuna. To je iznos koji će do kraja godine izgubiti zato što je ranije odluÄŤila ukinuti krizni porez. Prodaja obiteljskog srebra Uz to, Vlada ima udjele do pet ili deset posto te nešto malo iznad toga u tvrtkama koje dobro posluju i koje kotiraju na burzi a za njih bi mogla dobiti nekoliko desetaka milijuna kuna. Primjer je Tisak gdje drĹľava ima nešto više od 13 posto dionica, a paket od 80 posto drĹľi Agrokor pa nitko drugi zapravo nema ni minimalna upravljaÄŤka prava. Za taj udjel drĹľava bi danas mogla zaraditi oko 65 milijuna kuna. Prodajom manjinskih udjela drĹľava će se nakon tri godine ponovo vratiti praksi prodaje imovine za pokrivanje deficita u proraÄŤunu. Posljednji put na taj naÄŤin minus se pokrivao prodajom dionica Ine i HT-a graÄ‘anima i zaposlenima. No tada stanje u proraÄŤunu nije bilo teško kao sada, pa je osim zarade Vladu tada motivirala i Ĺľelja da povuÄŤe jak, narodu dopadljiv potez prodaje obiteljskog srebra graÄ‘anima i to po znatno niĹľim cijenama od trĹľišnih. Ranijih godina privatizacija je, pa i prve faze prodaje ta dva poduzeća, bila iskljuÄŤivo u sluĹľbi pokrivanja rupa u proraÄŤunu. Takav potez Vlada će, usuÄ‘uju se to, makar nesluĹľbeno, procjenjivati i neki njezini ÄŤlanovi, morati povući i sljedeće godine. – MoĹľda je prodaja manjinskih udjela u ovoj godini dobra prilika da proraÄŤun zaradi milijardu kuna ili ÄŤak i nešto više, ali ona je uglavnom motivirana Ĺľeljom da se sredi stanje i bolje upravlja drĹľavnom imovinom. No sljedeće godine drĹľava će morati prodati nešto veliko jer bi bilo opasno samo se zaduĹľivati za pokrivanje deficita kad je vanjski dug gotovo jednak BDP-u, kaĹľe naš izvor iz Vlade. Malo za »velike« privatizacije Na pitanje znaÄŤi li to prodaju Hrvatske elektroprivrede, Croatia osiguranja ili, primjerice, Hrvatske poštanske banke, naš sugovornik ne Ĺľeli konkretno odgovoriti, ali upozorava da Hrvatskoj i nije ostalo baš puno toga za »velike« privatizacije. Dodaje i to da takva privatizacija dolazi u obzir samo ako se stanje u Europi stabilizira i ako se oporave europska trĹľišta jer se transfer ne smije obaviti po niskim cijenama. U protivnom to bi bio pokušaj oÄŤajnika pred bankrotom da se na bilo koji naÄŤin domogne novca i »preĹľivi sljedeći dan, makar to znaÄŤilo prodaju najvrjednije imovine ispod cijene«. Takvu opasnost, spremno dodaju naši izvori, drĹľava moĹľe izbjeći ako u prvu znaÄŤajniju privatizaciju od poÄŤetka krize ukljuÄŤi domaće mirovinske fondove. Oni su, tvrdi Vladin duĹľnosnik, zainteresirani za ulaganja i u neke manjinske udjele, ali i u HEP, Croatia osiguranje, pa i za dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke. Otkriva i da su mirovinski fondovi već nekoliko puta mogućnost takvog ulaganja najavili ÄŤlanovima Vlade, pa i samoj premijerki Kosor, ali da s Vladine strane nikada nije bilo konkretnih migova što bi išlo u prodaju. Takva bi opcija osim »sigurne« cijene znaÄŤila i manji otpor graÄ‘ana prema prodaji jer bi veliki sustavi ostali u rukama mirovinskih fondova, dakle samih graÄ‘ana Hrvatske. Zasad se najizglednijim ÄŤini da Vlada mirovinskim fondovima omogući sudjelovanje u dokapitalizaciji Hrvatske poštanske banke. To je vjerojatnija solucija od prodaje HEP-a.   8/10/2010 - Hrvatska mora pronaći nove partnere za LNG Izvor - Novi list, 03. srpnja 2010.   Nakon što je meÄ‘unarodni energetski konzorcij, Adria LNG, i sluĹľbeno objavio kako se projekt LNG-a na Krku odgaÄ‘a za, najranije, 2017. godinu, a njihov dosadašnji direktor, Michael Mertl, napušta Hrvatsku i odlazi na novu duĹľnost u Italiju, domaći se energetiÄŤari slaĹľu u mišljenju kako se Hrvatska mora »trgnuti«, preuzeti stvar u svoje ruke, i poÄŤeti traĹľiti nove partnere za ovaj projekt. Kako se moĹľe ÄŤuti u upućenim plinskim krugovima, ÄŤinjenica jest da su domaća poduzeća, HEP, Ina i Plinacro, dvije godine otezala s donošenjem odluke o ulasku u meÄ‘unarodni konzorcij, no sada, kad Vlada unatrag godinu dana projekt potiÄŤe koliko je to moguće, Adria LNG od njega praktiÄŤki – odustaje. Umjesto da se s tim pomiri i Adria LNG-u dopusti odgodu po nas izuzetno vaĹľnog projekta, Hrvatska bi trebala poÄŤeti pregovarati s drugim zainteresiranim ulagaÄŤima, kojih ima. – Ništa nas ne obavezuje na daljnju suradnju s Adria LNG-om, te im treba dopustiti da ishode lokacijsku dozvolu za projekt, koju su nedavno zatraĹľili, a onda im postaviti posljednji ultimatum ostaju li u projektu ili ne. U meÄ‘uvremenu, mi imamo puno pravo poÄŤeti pregovarati s drugima, koje LNG na Omišlju zanima, a takvih u svijetu ima – mišljenje je Miljenka Ĺ unića, predsjednika Hrvatske struÄŤne udruge za plin, koji je nebrojeno puta upozoravao na pogubne posljedice kašnjenja izgradnje terminala na Krku. Kako predlaĹľe, ukoliko Adria LNG kaĹľe da neće terminal biti pušten u promet prije 2017. godine, treba ući u pregovore s drugim ulagaÄŤima i, u krajnjem sluÄŤaju, graditi manji terminal, kapaciteta od šest do osam milijardi kubika plina, preko kojeg bi se opskrbljivale Hrvatska, Italija, Slovenija, Austrija i, recimo, BiH. – Već sad, meÄ‘utim, treba s drugima zapoÄŤeti pregovore – istiÄŤe Ĺ unić. Kao mogući zainteresirani partneri spominju se Katar, Ĺ panjolska ili, primjerice, Iran, no dok god Adria LNG drĹľi konce u svojim rukama, nitko drugi neće ulaziti u posao. Interesa za LNG u Hrvatskoj svakako ima, unatoÄŤ krizi i zasićenosti trĹľišta, na koje se, odgaÄ‘ajući svoj posao u Hrvatskoj, poziva konzorcij Adria LNG.   8/10/2010 - Kosor: Pravim red u javnim tvrtkama, HEP više nikome nije duĹľan Izvor - Bussines.hr, 30. lipanj 2010.   ... Na pitanje kako ocjenjuje prvih godinu dana rada svoje Vlade, ona je kazala da će o tome govoriti kada bude ta obljetnica. "Bila je to najteĹľa godina u mom Ĺľivotu", dodala je, naglasivši da ipak nije nezadovoljna jer bilo je puno poteškoća i prepreka, ali je i puno posla obavljeno. Kao ilustraciju, iako je rekla da će o tome govoriti na sutrašnjoj sjednici Vlade, Kosor je kazala da je primjerice u javnim poduzećima odluÄŤila napraviti što je moguće više reda na svim razinama. "Na kraju prošle godine dugovi javnih poduzeća bili su milijardu i 800 milijuna kuna, 24. lipnja oni su 128 milijuna", naglasila je. Istaknula je i primjer HEP-a koji s današnjim danom ne duguje ništa. "Kad sam preuzela Vladu, ti su dugovi bili 1,7 ili 1,8 milijardi kuna", naglasila je Kosor. Stoga će i zahtjevi za poskupljenjem struje biti manji, dodala je.   8/10/2010 - Kosor: PolitiÄŤari iz nadzornih odbora odlaze već najesen Izvor - Dnevnik.hr, 29. lipanj 2010.   Premijerka Jadranka Kosor u ekskluzivnom razgovoru za Dnevnik Nove TV otkriva: već najesen! Predsjednicu Vlade suoÄŤili smo s vlastitim obećanjem starim sedam mjeseci i odluÄŤila je reagirati. Već najesen mogao bi biti proveden prvi javni natjeÄŤaj u kojem će se birati struÄŤni ÄŤlanovi nadzornih odbora drĹľavnih tvrtki. Obećanje je to predsjednice Vlade koja već za dva dana u proceduru šalje konaÄŤne izmjene potrebnih zakona. U sklopu naše akcije Ĺ˝elimo znati premijerka otkriva tko će i pod kojim uvjetima moći nadzirati rad uprava drĹľavnih tvrtki. Predsjednica Vlade nije, kaĹľe, odustala od micanja politiÄŤki podobnih kadrova iz nadzornih odbora drĹľavnih tvrtki. Na pitanje kada će konaÄŤno politika napustiti nadzorne odbore drĹľavnih tvrtki, premijerka odgovara: 'Ĺ to se nas u Vladi tiÄŤe, što prije ja vjerujem da bismo do rujna svu tu proceduru mogli završiti.' Već za dva dana Vlada će u proceduru uputiti Zakon o primopredaji vlasti i sukobu interesa. 'Da omoguće što je najvaĹľnije da u ime drĹľave i graÄ‘ana ta javna poduzeća nadziru najkompetentniji ljudi', rekla je Kosor. Osim zakona treba napraviti i stroge, ali transparentne kriterije jer struÄŤni ÄŤlanovi nadzornih odbora trebaju kontrolirati milijune kuna poreznih obveznika. 'Putem natjeÄŤaja će se birati ljudi. Nitko neće moći progurati nikoga svoga pa makar bio on najbolji na svijetu. I to do jeseni. Ja se nadam kad budu završeni kriteriji, kad ćemo imati zakone, ostaje samo raspisati natjeÄŤaj', rekla je Kosor. Do sada je praksa bila da ÄŤlanovi nadzornih odbora u sluÄŤaju istraga zbog kriminala uprava koje nadziru ne snose nikakvu odgovornost. Na pitanje je li u toj regulativi predviÄ‘ena i odgovornost ÄŤlanova nadzornih odbora, Kosor kaĹľe: 'Nadzor mora biti apsolutan potpun da se moraju na vrijeme ukazivati na nepravilnosti i za to u punom smislu odgovarati.' To do sada unatoÄŤ temeljima u zakonu nije bio sluÄŤaj. IskljuÄŤivo zato što su nadzorni odbori bili utoÄŤište za politiÄŤke.Obećanje predsjednice Vlade, kao i ostala dobivena u akciji Ĺ˝elimo znati, provjeravat ćemo. Ovo je treći uspjeh akcije i naša peta svojevrsna intervencija u zakone. Podsjetimo, nakon upozorenja o nedostatku zakona po kojem bi se oduzimala ilegalno steÄŤena imovina, Vlada taj zakon piše. SDP je pak zapoÄŤeo pisanje ÄŤak triju zakona koji bi trebali regulirati sivu zonu udruga, gdje primjerice Dinamo koji okreće milijune na transferima, drĹľavi ne plaća ni kune poreza na dobit.   8/10/2010 - Za 10-ak studija dali 61 mil. kn, a ne trebaju ih Izvor - Poslovni dnevnik, 28. lipnja 2010.   U Hrvatskoj elektroprivredi osnovano je povjerenstvo koje bi trebalo "proÄŤešljati" niz investicijskih studija i studija utjecaja na okoliš koje je HEP u zadnjih pet, šest godina naruÄŤivao od razliÄŤitih instituta i fakulteta, a zapravo ih nije koristio. RijeÄŤ je, kako doznajemo u tom javnom poduzeću, o desetak studija vrijednosti 61 milijun kuna na koje je ukazala izvanredna revizija poÄŤetkom godine. Revizija provedena nakon smjene uprave Ivana Mravka utvrdila je na tridesetak problematiÄŤnih podruÄŤja u poslovanju HEP-a, meÄ‘u kojima su istaknute dokumentacije za gradnju nekoliko objekata od hidroelektrana do dalekovoda, te studije utjecaja na okoliš. UtvrÄ‘eno je, naime, da su studije ukupne vrijednosti 55 milijuna kuna posljednjih godina u bilanci bile nepravilno knjiĹľene kao investicijska imovina elektroprivrede, iako su na taj naÄŤin u bilancu mogle ući samo pod uvjetom da su bile temelj za odreÄ‘enu investicijsku aktivnost što, kako objašnjavaju naši izvori u HEP-u, nije bio sluÄŤaj. To znaÄŤi da su se spomenute studije mogle knjiĹľiti iskljuÄŤivo na rashodovnoj strani kao trošak kompanije. A taj trošak, kako je naknadno utvrdila interna revizija, bio je veći od prvotno utvrÄ‘enih 55 milijuna kuna.Uprava HEP-a stoga je, kako doznajemo, u okviru "ÄŤišćenja" bilance, donijela odluku i isknjiĹľenju spomenutih studija iz investicijske imovine. Tu odluku potvrdio je i Nadzorni odbor dok je HEP-ovo interno povjerenstvo dobilo zadatak utvrditi okolnosti pod kojima su u bilanci dobile tretman "investicijske imovine". Na, povjerenstvu je sada da utvrdi kada su studije naruÄŤene, jesu li u tom razdoblju postojali investicijski planovi na temelju kojih se mogla donijeti odluka o izradi studija i na koji naÄŤin su izabrani nositelji izrada. Pokušat će se utvrditi i moĹľe li koja od njih eventualno koristiti HEP-u u sljedećem investicijskom razdoblju.Uz tih 60-ak milijuna kuna investicijske imovine iz bilance su, kako doznajemo, isknjiĹľene i zalihe u vrijednost oko 200 milijuna kuna.   8/10/2010 - Ĺ˝elimo znati: Zašto Vlada ne Ĺľeli oÄŤistiti gospodarstvo od politike? Izvor - Dnevnik.hr, 26. lipnja 2010.   Pucaju afere u drĹľavnim tvrtkama No, unatoÄŤ odluci sa sjednice Vlade, od toga ništa. Zato mi Ĺľelimo znati do kada će politiÄŤki podobni ljudi nadzirati uprave drĹľavnih gubitaša i aferaša, a da pritom za to nitko neće odgovarati. Vlada krši svoje vlastite odluke, prije dva dana razriješila je Biancu Matković iz Nadzornog odbora Briuna Rivijere i imenovala HDZ-ova stranaÄŤkog tajnika Branka BaÄŤića. Naravno, bez javnog natjeÄŤaja, samo zbog stranaÄŤke pripadnosti. Nadzorni odbori kao i uprave drĹľavnih tvrtki oÄŤito ostaju dom su za podobne kadrove. Njihovi ÄŤlanovi nemaju odgovornost ni u sluÄŤaju kriminalnih radnji onih koje nadziru. Iako to nije zakonito ponašanje, kod nas je tako. Pitamo se do kada. Na pitanje smatra li da bi ministri više trebali znati što se kod njih dogaÄ‘a, premijerka je u studenom 2009. rekla da zato donosi odluku da se raspiše natjeÄŤaj za sve nadzorne odbore javnih poduzeća i trgovaÄŤkih društava u drĹľavnom vlasništvu i da se iskljuÄŤivo putem natjeÄŤaja biraju ÄŤlanice i ÄŤlanovi nadzornog odbora. U meÄ‘uvremenu se u nadzorne odbore imenuje HDZ-ov kadar bez natjeÄŤaja. Danas je premijerki to završena priÄŤa, a ni njezini ministri ne Ĺľele o tome govoriti. Dogovor je ministar Ä�uro PopijaÄŤ zaboravio, ali mi nismo zaboravili na velik problem. Ministri, drĹľavni tajnici, duĹľnosnici stranaka HDZ-a i njihovi koalicijski partneri uglavnom su ÄŤlanovi nadzornih odbora u drĹľavnim tvrtkama. Kada doÄ‘e do afere i prst sumnje se uperi na upravu, nadzorni se odbori izvuku. Tako je bilo s ministrom Kalmetom i HĹ˝-om. 'Lopova je bilo i bit će, ali ne moĹľemo zbog tih ljudi poštenih tamo na te tvrtke gledati kao na kriminalne organizacije,' rekao je ministar Kalmeta u rujnu 2009. godine. I Vukelić je kao ministar gospodartva izbjegao aferu u tvrtki koju je nadzirao. Iz Brodosplita su nestali milijuni. 'Ništa kao predsjednik NO-a nisam mogao uÄŤiniti jer ne pratim dnevni tijek posla koji rade ljudi u brodogradilištu,' rekao je Vukelić 2007. godine. Vlada štiti svoje ministre i drĹľavne tajnike jer kroz nadzorne odbore kontroliraju milijune u drĹľavnim tvrtkama. Baš kao Vukelić i Kalmeta, otporan na odgovornost je i Leo Begovića u HEP-u. Bio je šef nadzornog odbora tadašnjem predsjedniku uprave Mravku. 'Ne osjećam se odgovornim,' rekao je Leo Begović u listopadu 2009. Tako je govorio u jeku afere nezakonitog zapošljavanja u HEP-u. Premijerka je tada govorila da je mjestom u upravi nagraÄ‘en za dobar nadzor. Ĺ to kaĹľe sada ne znamo jer se već danima iz HEP-a ne odgovaraju na naš upit. No za radnje iz vremena njegova nadzora danas se tereti Mravka. Po Zakonu o trgovaÄŤkim društvima ÄŤlanovi nadzornih odbora mogu odgovarati za štetu i to vlastitom imovinom. Kod nas se taj ÄŤlanak zakona nije nikada primjenio. Mrtvo slovo na papiru. UvoÄ‘enje reda u nadzorne odbore oÄŤito je bolna toÄŤka za Vladu koja već mjesecima ne poštuje vlastitu odluku, a pritom nitko o tome ne Ĺľeli govoriti. Mi ćemo zato inzistirati na odgovorima jer Ĺ˝elimo znati do kada će podobni u nadzornim odborima izbjegavati odgovornost i biti politiÄŤki nagraÄ‘ivani o trošku poreznih obveznika.   6/26/2010 - Vlada nastavlja s "ublaĹľavanjem porasta cijene struje" Izvor - Business.hr, 24. lipanj 2010.   Izmjenom Odluke o provedbi mjera za ublaĹľavanje porasta cijena elektriÄŤne energije graÄ‘anima i kućanstvima produĹľena je njena primjena do 31. oĹľujka iduće godine. Produljenjem primjene te oduke se, uslijed izmijenjenih makro ekonomskih uvjeta, te globalnih kretanja, koja imaju znaÄŤajne posljedice i na hrvatsko gospodarstvo, Ĺľele ublaĹľiti negativni uÄŤinci na Ĺľivotni standard hrvatskih graÄ‘ana, objašnjavaju iz Vlade. To je drugo produljenje odluke o mjerama za ublaĹľavanje porasta cijena struje koju je Vlada, inaÄŤe, donijela u lipnju 2008., odnosno prije poskupljenja struje od 1. srpnja 2008. Tada je struja za kućanstva poskupila za 20 posto, ali je poskupljenje bilo razliÄŤito ovisno o potrošnji kućanstava, pa tako uopće nije poskupila za kućanstva s godišnjom potrošnjom ispod 2.000 kilovatsati (kWh) elektriÄŤne energije, za 5 posto, odnosno 10 posto poskupila je onima koji troše izmeÄ‘u 2.000 i 2.500 kWh, odnosno izmeÄ‘u 2.500 i 3.000 kWh, a za 20 posto onima ÄŤija je godišnja potrošnja viša od 3.000 kWh. Razlika pak do poskupljenja od 20 posto, koliko je odobreno HEP-u, za one kojima je cijena struje porasla manje od toga ili im uopće nije porasla, HEP-u se kompenzira iz drĹľavnog proraÄŤuna. ...   6/21/2010 - Popis za blokadu: Ĺ to je sve stekao Ivan Mravak Izvor - JUTARNJI LIST 21.06.2010   Popis za blokadu: Ĺ to je sve stekao Ivan Mravak Stan u Miramarskoj 38 u Zagrebu . Kuća na Bjelolasici zajedno s terenom i oranicom, imanje se prostire na 1000 kvadrata . Zemljište na otoku Pagu od 500 kvadrata . Vila od 500 kvadrata u Primoštenu sa zemljištem koje se spušta do mora U Vukovaru ima tri naslijeÄ‘ene kuće, a dvije je darovnim ugovorom prepustio svojoj djeci. ZAGREB - Ivan Mravak iz Vukovara petnaestak je godina radio u HEP-u, a tijekom rada u toj drĹľavnoj tvrtki stekao je vrijedne nekretnine. Stan u Zagrebu, vilu u Primoštenu, kuću na Bjelolasici, zemljište na Pagu, a naslijedio je i kuću u Vukovaru, a imao je, prema vlastitim tvrdnjama, plaću od 19 tisuća kuna. Mravak ispitan, a Ćubeliću, Bušiću i Matiću odreÄ‘en jednomjeseÄŤni pritvor Mravak i direktor proizvodnje dogovorili 16 milijuna kuna mita. Kome je Mravak namijenio dva milijuna eura mita? Ivan Mravak garantirao da će konzorcij vratiti dug TLM-a. Imovina će mu biti blokirana kao osiguranje u postupcima koji se protiv njega vode i zbog kojih je mjesec i pol dana u pritvoru. S mjesta predsjednika Uprave HEP-a Mravak je smijenjen prije 9 mjeseci. Pokrenuta su tri postupka, gdje ga se zajedno s drugim osumnjiÄŤenicima tereti za štetu od 640 milijuna kuna. Naprije je izbila afera zbog Rade Buljubašića koji je tri godine primao plaću u HEP-u, a nije dolazio na posao, pa je smijenjena Uprava HEP-a. Kupovali skupu struju. Otkrivene su pronevjere u HEP-u teške 600 milijuna kuna za koje su osumnjiÄŤeni Damir PolanÄŤec, Ivan Mravak i Ivan Koštan jer su za HEP kupovali skupu struju, kada je trĹľišna cijena bila na vrhuncu, a potom je nerealno jeftino, preko šibenskog TLM-a, prodavana mostarskom Aluminiju. Na kraju je otkriveno i primanje mita, a Mravak je navodno izravno sudjelovao u namještanju dodjele poslova za HEP i od izvoÄ‘aÄŤa radova traĹľio mito od najmanje 16 milijuna kuna. Osim Mravka u pritvoru su završili direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Monting PIM Ljubo Bušić i direktor tog poduzeća Ante Matić. Prazna blagajna Mravak je navodno od dvojice direktora primio 700.000 kuna mita za jedan posao, a dogovor o isplati mita od ÄŤak dva milijuna eura za drugi posao propao je jer je smijenjen. IstraĹľitelji USKOK-a sumnjaju da “provizije” poput ove od dva milijuna eura nisu završile samo u dĹľepovima Mravka i Ćubelića, te da nisu sami razradili kako izvući novac iz tvrtke, ÄŤija je blagajna bila prazna i morali su podizati kredite. Stoga istraga o sumnjivim poslovima HEP-a ide dalje kako bi se utvrdilo kome se sve slijevao novac. Kao osiguranje naknade štete u sluÄŤaju osuÄ‘ujuće presude blokirat će se nova kuća u Primoštenu, od 160 kvadrata, koja se prostire na 500 kvadrata zemljišta i u nivoima se spušta od ceste do mora, a vila je vrijedna oko 250.000 eura. Na Bjelolasici ima planinsku kuću sagraÄ‘enu na terenu od 500 kvadrata, a kako bi zaokruĹľio imanje, dokupio je i oranicu od 600 kvadrata. Stan u zagrebaÄŤkoj Miramarskoj 38, koji je dobio na korištenje od HEP-a, Mravak je otkupio. Taj stan glasi na njegovu kćer. Mravak posjeduje i zemlju na o toku Pagu od 500 kvadrata, na kojoj još nije uspio sagraditi kuću. Provjeravaju i raÄŤune No, zato u rodnom Vukovaru ima tri naslijeÄ‘ene kuće, pa je dvije darovnim ugovorom prepustio djeci, odrasloj kćeri i sinu. Cijela obitelj Mravak ima prijavljeno prebivalište u Vukovaru, a svi rade u Zagrebu; supruga u Dalekovodu, a sin, kći, i donedavno i tata Mravak u HEP-u. Kuća u Vukovaru je naslijeÄ‘ena, pa je vjerojatno neće blokirati. Još nije donesena konaÄŤna odluka što će se blokirati, a provjeravaju se i raÄŤuni Ivana Mravka. Zapušteno imanje vrijedi 70.000 eura Planinska kuća Ivana Mravka nalazi se dva kilometra od HOC-a Bjelolasica. Kuća od 30-ak kvadrata leĹľi na 500 kvadrata zemljišta. - Ivana tu nisam vidjela godinama. Kupio je kuću prije rata - rekla je mještanka. Cijena zemljišta s kućom te veliÄŤine na Bjelolasici se kreće izmeÄ‘u 50.000 i 70.000 eura.   6/20/2010 - Prikupljeno 95 posto potrebnih potpisa za referendum Izvor - Monitor.hr, 20. lipanj 2010.   Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević izjavio je danas u Osijeku kako su sindikati do sada prikupili 95 posto potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama i dopunama Zakona o radu (ZOR) te ponovno pozvao graÄ‘ane da daju potporu ovoj inicijativi. Na konferenciji za novinare na središnjem osjeÄŤkom Trgu Ante StarÄŤevića, gdje se prikupljaju potpisi na peticiju za provedbu referenduma, Matijašević je kazao da će jedna od idućih aktivnosti sindikata biti izmjena, kako drĹľi, "prerigidnih odredbi zakona o referendumu". Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ocijenio je kako tijek ove inicijative pokazuje koliko su loše ustavne i zakonske odredbi o referendumu. Dodao je da su zato sindikati još više zgroĹľeni nedavnim suglasjem vlasti i oporbe u Hrvatskom saboru, u nastojanju da se raspisivanje referenduma što više oteĹľa. Komentirajući nedavni sporazum sindikata drĹľavnih sluĹľbi i Vlade RH o pravima iz kolektivnog ugovora, Ribić je kazao kako se moĹľe odustajati od svojih prava i dogovarati se s poslodavcem, ali smatra da se to ne bi smjeli raditi u vrijeme kada svi ostali sindikati provode ovakvu široku inicijativu. Najavio je da će se sindikati vratiti za "pregovaraÄŤki stol", ali nakon akcije prikupljanja potpisa za referendum. ...   6/20/2010 - Sindikati odustali od boĹľićnica, Vlada pristala isplatiti regres i dar za djecu Izvor - SEEbiz, Jutarnji list, 18. lipanj 2010.   Sporazumom Vlada i sindikati drĹľavnih sluĹľbi iskazuju suglasnost da se u 2010. godini ne isplati boĹľićnica te da se sredstva preusmjere odgovarajućom preraspodjelom u okviru drĹľavnog proraÄŤuna za 2010. godinu za pomoć nezaposlenima, priopćili su iz Vlade. Dogovoreno je zajedniÄŤko sudjelovanje sindikata drĹľavnih sluĹľbi i Vlade u izradi Zakona o plaćama u javnom sektoru, izradi Plana optimalnog broja zaposlenih i Plana zbrinjavanja viška zaposlenih po naÄŤelu dva za jedan. Vlada i sindikati redovito će se informirati o uÄŤincima provedbe Programa gospodarskog oporavka te će u okviru ostvarenih rezultata, rasta BDP-a i fiskalnih mogućnosti putem socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovora dogovarati razinu pojedinih prava drĹľavnih sluĹľbenika i namještenika. "Današnje potpisivanje dokaz je da Vlada i kao poslodavac ne Ĺľeli raskidati kolektivne ugovore, već Ĺľeli sa socijalnim partnerima razgovarati i pregovarati te zajedniÄŤki dogovoriti izmjene kolektivnih ugovora sukladno trenutnim gospodarskim i financijskim okolnostima", stoji u priopćenju iz Vlade. S današnjeg potpisivanja u Vladi izostao je samo Sindikat drĹľavnih sluĹľbenika i namještenika Hrvatske, prenosi Jutarnji list. Potpisanim sporazumom dogovoreno je da se iznos predviÄ‘en za boĹľićnice preusmjeri za pomoć nezaposlenima. Osim što su uspjeli izboriti 1250 kuna regresa i dar za djecu od 400 kuna, sindikati koji su ga potpisali sporazumom su dobili i garanciju kako do 31. srpnja 2012. godina Vlada neće jednostrano otkazati Kolektivni ugovor za drĹľavne sluĹľbenike i namještenike. Kolektivni ugovor im pak garantira isplatu boĹľićnica u 2011. i 2012. godini. Sporazumom je dogovoreno i sudjelovanje sindikata drĹľavnih sluĹľbi u izradi novog Zakona o plaćama u javnom sektoru, Plana optimalnog broja zaposlenih i Plana zbrinjavanja viška zaposlenih po naÄŤelu dva za jedan. InaÄŤe, u drĹľavnim sluĹľbama je trenutaÄŤno zaposleno oko 65.000 djelatnika.   6/20/2010 - VLADA HEP-U DALA SUGLASNOST ZA ZADUĹ˝ENJE VEĆE OD 800 MILIJUNA KUNA Izvor - Glas slavonije, 19. lipanj 2010.   HEP osigurao novac za moguće poskupljenje plina Vlada je HEP-u dala suglasnost za zaduĹľenje veće od 800 milijuna kuna, ali to ne znaÄŤi da će ta tvrtka uskoro podići kredite u tom iznosu. Naime, HEP je tek osigurao taj novac kod banaka, kako bi imao rezerve u sluÄŤaju da doÄ‘e do problema s plaćanjem dobavljaÄŤa. Dobrim dijelom taj je potez motiviran time što HEP u sljedećem razdoblju oÄŤekuje i povećanje cijena plina, energenta koji izmeÄ‘u ostaloga koristi i za proizvodnju struje. - Ne radi se o klasiÄŤnom kreditu, nego o okvirima za otkup potraĹľivanja što će sluĹľiti kao rezerva za plaćanje dobavljaÄŤima u sluÄŤaju poteškoća s likvidnošću. HEP u idućem razdoblju oÄŤekuje novo povećanje cijene plina, ÄŤija cijena kvartalno raste već neko vrijeme - objasnili su iz HEP-a razloge zbog kojih su od Vlade traĹľili suglasnost da „bukiraju“ više od pola milijarde kuna kod RBA Factoringa i ERSTE Factoringa. Napominju i da, unatoÄŤ tome što već nekoliko kvartala zaredom cijena plina raste, uspješno provode Vladine mjere koje nalaĹľu smanjenje rokova plaćanja prema dobavljaÄŤima. - Procijenili smo da bi daljnji porast cijena plina mogao narušiti uspješnu realizaciju Vladinih mjera, te spomenuti krediti predstavljaju alternativne izvore financiranja za takav sluÄŤaj - poruÄŤuju iz Elektroprivrede. Kako kaĹľu, u sluÄŤaju da HEP neće imati potrebu za korištenjem ovako rezerviranih sredstava, neće platiti nikakvu naknadu faktoring kućama, za razliku od kredita gdje se plaća naknada za rezervaciju sredstava. Platit će sve dospjele obveze? SliÄŤno je i s oko 300 milijuna kuna koje HEP-u osigurava ugovor sa ZagrebaÄŤkom bankom, prvi put potpisan 2007. i koji se otad prolongira. Iako nam to u HEP-u nisu sluĹľbeno potvrdili, doznajemo da je to poduzeće u 2009. iskoristilo samo šestinu tih sredstva. „RijeÄŤ je samo o okviru koji sluĹľi kao rezerva u sluÄŤaju smanjene likvidnosti, a takoÄ‘er za pravovremeno servisiranje duga prema dobavljaÄŤima“, kaĹľu iz HEP-a. U toj kompaniji ne oÄŤekuju da će u skorijoj budućnosti koristiti neki od tri navedena okvira, a vjeruju da će do kraja mjeseca i bez toga platiti sve dospjele obveze svojim dobavljaÄŤima.   6/18/2010 - Vlada predloĹľila Darka Horvata za novog predsjednika Nadzornog odbora HEP-a Izvor - Poslovni dnevnik, 17. lipanj 2010.   ... Vlada je predloĹľila glavnoj skupštini Hrvatske elektroprivrede da opozove Branimira HoraÄŤeka duĹľnosti ÄŤlana Nadzornog odbora, te imenuje Darka Horvata novim ÄŤlanom Nadzornog odbora spomenutog Društva. Ujedno, se predlaĹľe Nadzornom odboru Hrvatske elektroprivrede da izabere Darka Horvata za predsjednika Nadzornog odbora Društva iz reda ÄŤlanova Nadzornog odbora Društva. Vlada Republike Hrvatske donijela je prijedlog Odluke o imenovanju predsjednika i dijela ÄŤlanova Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije - HERA, na preostalo vrijeme do isteka roka punog mandata predsjednika i ÄŤlanova Upravnog vijeća spomenute Agencije, koji su predloĹľeni za razrješenje prije isteka mandata, te je uputila u Hrvatski sabor na donošenje. Spomenutim prijedlogom Odluke predloĹľeno je imenovanje Danijela Ĺ˝ambokija, za predsjednika te Tomislava Jurekovića, Igora Sutlovića i Dunje Trakoštanec Jokić za ÄŤlanove Upravnog vijeća spomenute Agencije.   6/18/2010 - Ćubelić je zaposlio pedeset nesposobnih i opustošio HEP Izvor - Slobodna dalmacija, 15. lipanj 2010.   Bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak i Petar Ćubelić, direktor Proizvodnje u HEP-u, kojeg je policija juÄŤer privela, osumnjiÄŤeni su da su trebali dobiti mito od 16 milijuna kuna za poslove koje su ugovarali s tvrtkom “Monting Pima”. Tijekom istrage poslovnih malverzacija u Hrvatskoj elektroprivredi osim Petra Ćubelića iz Splita, uhićeni su i vodeći ljudi zagrebaÄŤke tvrtke “Monting” iz Zagreba - predsjednik Uprave Ante Matić i predsjednik Nadzornog odbora Ljubo Bušić. Njih trojica i Ivan Mravak sumnjiÄŤe se za zloporabu poloĹľaja i ovlasti te primanje i davanje mita. Pod istragom su poslovi koje je tvrtka “Monting” imala u Termoelektrani Sisak, te Toplani Zagreb. U ovom drugom sluÄŤaju šteta za HEP procjenjuje se na oko 40 milijuna kuna. Zloporaba poloĹľaja MUP je juÄŤer u najkraćim crtama potvrdio nova uhićenja: - Policijski sluĹľbenici Uprave KriminalistiÄŤke policije po nalogu USKOK-a provode kriminalistiÄŤko istraĹľivanje nad ÄŤetvoricom hrvatskih drĹľavljana. Postoji osnova sumnje da je prvoosumnjiÄŤeni (1954.) poÄŤinio kazneno djelo zlouporaba poloĹľaja i ovlasti u pokušaju i kazneno djelo primanja mita u gospodarskom poslovanju, dok su drugoosumnjiÄŤeni (1968.), trećeosumnjiÄŤeni (1953.) i ÄŤetvrtoosumnjiÄŤeni (1965.) poÄŤinili kaznena djela zlouporaba poloĹľaja i ovlasti u pokušaju, te kazneno djelo davanja mita u gospodarskom poslovanju. Protiv osumnjiÄŤenih će nakon dovršetka kriminalistiÄŤkog istraĹľivanja USKOK-u biti podnesena kaznena prijava - navodi se u policijskom priopćenju. Mravak je u povodu novih sumnji juÄŤer ispitan u sjedištu USKOK-a, odakle je doveden iz zatvora u Remetincu. IstraĹľitelji sumnjaju u nezakonitosti prilikom sklapanja 200 milijuna kuna vrijednog ugovora za radove na Termoelektrani Sisak koji je trebao dobiti i svoj dodatak u visini 40 milijuna kuna, a od ÄŤega je, sumnja se, Mravak trebao dobiti veliku proviziju. IstraĹľitelji vjeruju da su osumnjiÄŤeni ugovarali poslove po cijeni manjoj od realne, a potom su bez natjeÄŤaja potpisivali anekse ugovora. Za malverzacije u HEP-u “teške” oko 600 milijuna kuna uz Mravka su otprije osumnjiÄŤeni bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir PolanÄŤec i ÄŤelnik šibenskog TLM-a Ivan Koštan. Sumnja se da je HEP oštećen jer je šibenskom TLM-u po nerealno niskim cijenama prodavao struju koju je na meÄ‘unarodnom trĹľištu nabavljao po nekoliko puta višoj cijeni te ju dostavljao mostarskoj tvrtki “Aluminij”. Petar Ćubelić, direktor HEP Proizvodnje d.o.o., još jedan u nizu rukovoditelja ove tvrtke, koji je juÄŤer uhićen uz ÄŤelne ljude „Montinga“, prema priÄŤanju naših dobro obaviještenih izvora bliskih HEP-u, bio je pravi poslušnik u izvršavanju naredbi tadašnjeg premijera Ive Sanadera. Naime, naš dobro obaviješteni izvor kazao nam je kako je dolaskom na vlast HDZ-a za vrijeme premijera Sanadera poÄŤelo masovno dovoÄ‘enje ljudi izvana na rukovodeće funkcije u HEP-u, ÄŤesto posve nekompetentnih za njihovo obnašanje, dok su, s druge strane, struÄŤnjaci bili sustavno zapostavljani. -Evo, na primjer, na mjesto šefa Revitalizacije HE ZakuÄŤac, jedne od najvaĹľnijih hidroelektrana na ovom podruÄŤju, doveden je preko Ćubelića obiÄŤni cjevar Vinko DraĹľić, koji nema veze s tim poslom, niti je ikad u Ĺľivotu bio direktor. MeÄ‘utim, nije to jedini sluÄŤaj, ima toga još, sve se to u firmi odavno zna, a ne smijemo zaboraviti da je glavni dirigent nepotizma bio ÄŤlan Uprave HEP-a Ĺ˝eljko Kljaković Gašpić koji je svoje planove provodio preko Ćubelića i don Vinka Sanadera i pritom se ponašao bahato, a onima koji bi mu se suprotstavili, prijetio je otkazima i nad njima provodio mobing. BEZ NATJEÄŚAJA Radi zapošljavanja Ćubelićeve Ĺľene u ovu drĹľavnu tvrtku, nastavlja naš sugovornik, mijenjala se ÄŤak i sistematizacija radnih mjesta. Nadalje, doznajemo da se ÄŚubelić na mjesto koordinatora Proizvodnog podruÄŤja hidroelektrane Jug (PPHE), na koje je došao iz HĹ˝-a, zaposlio bez natjeÄŤaja, a radno mjesto dao mu je tadašnji direktor PPHE Jug – upravo spomenuti Kljaković Gašpić. Bivši direktor uprave HEP-a Mravak imenovao je potom Kljakovića Gašpića ÄŤlanom Uprave, a on je, pak, nakon samo 50-ak dana Ćubelića u oĹľujku 2008. godine imenovao direktorom HEP Proizvodnje d.o.o. umjesto tadašnjeg ÄŤelnog ÄŤovjeka Ĺ˝eljka Dorića. Dubravko ÄŚorak, sindikalni voÄ‘a Hrvatskog elektroenergetskog sindikata, kazao nam je kako je ovaj sindikat godinama upozoravao na kadroviranje u HEP-u. -Za vrijeme mandata Petra Ćubelića, u HEP Proizvodnji dogodila se totalna kadrovska devastacija tvrtke. Slali smo medijima priopćenja, ali nikoga to tada nije zanimalo. Ćubelić je došao u HEP, a praktiÄŤno nije znao, kako se kaĹľe, ni hodati. Uz pomoć crkvenog lobija, na ÄŤelu s vikarom splitsko-makarske nadbiskupije don Ivanom Ćubelićem i solinskim Ĺľupnikom don Vinkom Sanaderom provodio je svoju politiku kadroviranja pod dirigentskom palicom Kljakovića Gašpića, gdje je na takav naÄŤin zaposleno više od 50 ljud. Ĺ to se mene tiÄŤe, neka ih sve uhite – drĹľi ÄŚorak.   6/17/2010 - Sanader: Samo sam HEP-u govorio tko je dobar ÄŤovik Izvor - Net.hr 16.06.2010   Nakon što je sindikalni voÄ‘a Hrvatskog elektroenergetskog sindikata Dubravko ÄŚorak izjavio kako je don Vinko Sanader nesluĹľbeni kadrovik HEP-a, oglasio se i prozvani brat bivšeg premijera. "Mogu samo reći da nemam veze ni s ÄŤim. A ljudi za svoju rijeÄŤ i odgovaraju. Preko mene nije bilo zapošljavanja. A ako si koga preporuÄŤio, to je drugo", objasnio je don Vinko Sanader za Slobodnu Dalmaciju. Pa je objasnio što misli pod 'preporukom'. "Jedno je kada netko pita kakvi je ÄŤovik - je li dobar ili loš. Uvijek dobro doÄ‘e preporuka ljudi. No, to što se govori o zapošljavanju nema veze sa mnom", rekao je don Vinko. 'Podobni' šef hidrocentrale: Bavite se pizdarijama! Ipak, da su HEP-u zapošljavani ljudi koji nemaju veze sa strukom, pokazuje i primjer iz Hidroelektrane ZakuÄŤac. Za voditelja Revitalizacije HE ZakuÄŤac bio je imenovan Vinko DraĹľić, bivši voditelj bravarsko-limarske radionice u Brodosplitu! DraĹľić nije htio objasniti kako je dospio na tako odgovornu funkciju, a da nikada nije radio ni na sliÄŤnim poslovima, nego je novinarima Slobodne poruÄŤio da se "bave pizdarijama". Ĺ˝eljko Kljaković Gašpić, ÄŤlan Uprave HEP-a i prijatelj don Vinka Sanadera, bio je nedostupan za komentar. InaÄŤe, i Vinko DraĹľić i ostali koje je Ĺ˝eljko Kljaković Gašpić doveo u HEP, bili su redom aktivni ÄŤlanovi HDZ-a u Solinu ili Splitu. Kao kadrovi Ĺ˝eljka Kljakovića Gašpića spominju se i voditelj investicija termoelektrane Sisak Ante Roso, koji je u HEP došao iz brodogradilišta i po struci je diplomirani inĹľenjer strojarstva. Zatim, Denis BoĹľo Marović, koji je vodio izgradnju nove HE Lešće, a koji je takoÄ‘er došao iz brodogradilišta. U HEP je doveden i Ĺ˝eljko ÄŚulina, šurjak dr. Dujomira Marasovića, koji je poslije imenovan šefom pravne sluĹľbe u Zagrebu, ali se potom samoinicijativno vratio u Split. Luka Ĺ karica imenovan je na mjesto pomoćnika direktora HE Jug Split, iako to mjesto nije postojalo u tadašnjoj sistematizaciji rada. Nisu trošili na redovito odrĹľavanje, moglo je doći do havarije Luka Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata HEP-a, opisao je zašto je moglo doći do katastrofe u vrijeme kada je voditelj Revitalizacije HE ZakuÄŤac bio Vinko DraĹľić. "Ta ekipa koju je u HEP doveo Ĺ˝eljko Kljaković Gašpić vrlo brzo je odustala od izdvajanja sredstava za redovito odrĹľavanje, da bi izmislila korektivno odrĹľavanje. To znaÄŤi da se, ako se dogodi bilo kakva havarija na hidroelektrani, moĹľe nešto novca izdvojiti za njeno saniranje, u protivnom se na odrĹľavanje nije trošilo ništa! Tako su smanjivali troškove i frizirali ukupnu bilancu, što je njima bilo jako, jako vaĹľno. Mislim da vam ne moram objašnjavati da je redovito odrĹľavanje u sistemu kakav je HEP jednostavno nuĹľnost bez koje se ne moĹľe normalno funkcionirati", kazao je Marojica. Marojica dodaje da se lopovsko klupko poÄŤelo odmotavati nakon što je 2009. objavljen tekst o Ivanu Mravku, u kojemu su otvoreni samo neki od problema koji su muÄŤili HEP, da bi kasnije niĹľerangirani kadrovi koje su 'šlepali' Mravak i Ĺ˝eljko Kljaković Gašpić pali domino-efektom koji su pokrenuli USKOK i DORH. 'Pa i u Saboru su sjedili ljudi bez dana škole' "U vrijeme Ĺ˝eljka Kljakovića Gašpića nije se poštovalo zakonske odredbe o zapošljavanju, pa neki nisu imali iskustva ili odgovarajuću struÄŤnu spremu, a drugima je nedostajao struÄŤni ispit. No, na sve se to odmahivalo rukom i radilo po svome", kaĹľe Marojica. Nije ÄŤudno što je na tako odgovornome mjestu u HE ZakuÄŤac bio nestruÄŤnjak. To je samo trun u oku od kojeg ne vidimo balvan. Pa, zar u Saboru nisu znali sjediti ljudi bez dana škole? U HEP je na kljuÄŤne pozicije politika i parapolitika uvijek postavljala svoje ljude, umjesto da to radi struka. Izgleda da je u Hrvatskoj sasvim normalna stvar da svugdje oko nas vladaju nestruÄŤnjaci", komentirao je prof. dr. sc. Slavko Vujević sa splitskog FESB-a.   6/11/2010 - Slavonija pod vodom, u HEP-u trljaju ruke: Kiše donijele milijardu kuna dobiti Izvor - Business.hr, Nacional, 04. lipanj 2010.,   Dok se Slavonija bori s katastrofalnim poplavama i materijalnim štetama koje se procjenjuju u stotinama milijuna kuna, u HEP-u zbog nastavka izrazito kišovitog vremena zadovoljno trljaju ruke jer je, zbog velikih oborina, proizvodnja u hidroelektranama u prvih pet mjeseci ove godine veća ÄŤak 69 posto u odnosu na planirano. Business.hr piše kako će zbog dobrih hidroloških okolnosti koje smanjuju potrebu za trošenjem novca za druge energente koje tvrtka koristi u termoelektranama rast i zarada HEP-a. HEP je tako u prva tri mjeseca 2010. imao dobit od 900 milijuna kuna, a do polovice bi godine zarada mogla iznositi i milijardu kuna. Iako je ukupna potrošnja elektriÄŤne energije u ovoj godini narasla, HEP je uspio smanjiti uvoz za ÄŤak 33 posto. Istovremeno je izvoz elektriÄŤne energije bio 4,8 puta veći od planiranog. Zbog velikih oborina proizvodnja u hidroelektranama u prvih je pet mjeseci bila 12,2 puta veća nego prošle godine, a ostvareno je već 77,4 posto godišnjeg plana proizvodnje elektriÄŤne energije u hidroelektranama. Uz sve to zabiljeĹľen je i najveći sadrĹľaj vode u akumulacijskim bazenima u povijesti, u njima je travnju bilo 1602 gigavat sata ili 87 posto od maksimalne brojke. Zbog ovako uspješnog rada hidrolelektrana u HEPu su uspjeli uštedjeti i na loĹľivom ulju jer je proizvodnja u termoelektranama u prvih pet mjeseci smanjena za 25 posto.   5/30/2010 - 'Ĺ trajkom se i dalje moĹľe izboriti kolektivni ugovor' Izvor - T-portal 29.05.2010   Hoće li izmjena famoznog ÄŤlanka 262. Zakon o radu (ZOR) dovesti do ukidanja kolektivnih ugovora, kao što tvrde sindikalisti? StruÄŤnjaci za radno pravo ne slaĹľu se s tom konstatacijom. Ĺ toviše, mišljenja su da je dosadašnji ZOR išao na ruku sindikatima, a da će njegove izmjene izjednaÄŤiti odnos snaga izmeÄ‘u njih i poslodavaca . Dosad je ÄŤlanak 262. odreÄ‘ivao da se nakon isteka kolektivnog ugovor i dalje primjenjuju sva u njemu 'sadrĹľana pravna pravila kojima se ureÄ‘uje sklapanje, sadrĹľaj i prestanak radnog odnosa' do sklapanja novog ugovora. Pravna pravila su svi oni benifiti koje uĹľivaju zaposleni koji u svojim tvrtkama imaju kolektivne ugovore – boĹľićnica, regres, dar za djecu, vrijeme trajanja godišnjeg odmora i ostalo. Dosad su ta prava vrijedila beskonaÄŤno dugo bez obzira na to što je kolektivni istekao. 'Mnogi sindikati iskorištavali su takvo stanje i bili pasivni. Osobito ako je namjera poslodavca bila da u novom kolektivnom ugovoru smanji dotadašnja steÄŤena prava', kaĹľe Ivana Grgurev, docentica zagrebaÄŤkog Pravnog fakulteta s katedre radno i socijalno pravo. Prema njezinim rijeÄŤima, izmjena ÄŤlanka 262, prema kojem će prava nakon što kolektivni istekne vrijediti još šest mjeseci, neće znaÄŤiti nestanak kolektivnih ugovora, nego će samo klatno koje je dosad bilo na strani sindikata pomaknuti u sredinu. 'Bitno je da i dalje postoji pravo na kolektivno pregovaranje. U sluÄŤaju da se sindikat i poslodavac ne uspiju dogovoriti ni nakon šest mjeseci te poslodavac odluÄŤi uvesti Pravilnik o radu, koji mora poštivati ZOR, tada sindikatu uvijek ostaje mogućnost štrajka. Na taj naÄŤin mogu testirati svoju snagu', objašnjava Grgurev. Njezin kolega s Pravnog fakulteta Viktor Gotovac takoÄ‘er smatra da izmjene ZOR-a neće dovesti do nestanka kolektivnih ugovora. U susjednoj Sloveniji, kaĹľe, takoÄ‘er postoji zakonsko ograniÄŤenje razdoblja trajanja primjene prava iz kolektivnog ugovora nakon što on istekne. U zakonodavstvu drĹľava zapadne Europe negdje postoji zakonska produĹľena primjena, ali u ograniÄŤenom trajanju, negdje postoji zakonska mogućnost da stranke to pitanje sporazumno riješe, a najÄŤešće je ovo pitanje predmet autonomnog sporazumijevanja stranaka kolektivnog ugovora o trajanju apsolutnog ili relativnog socijalnog mira, sasvim neovisno od zakona. ÄŚeka nas masovno raskidanje kolektivnih ugovora. 'U tom je svjetlu dosadašnje rješenje iz našeg zakonodavstva odskakalo time što je davalo apsolutnu zaštitu ugovorenog koje su sindikati interpretirali kao steÄŤena prava, od kojih oni nisu Ĺľeljeli odstupiti, već su u pregovorima traĹľili još veća prava. Tako je ne samo dolazilo do pasivizacije na sindikalnoj strani, već i do rješenja ÄŤija se neĹľivotnost pokazuje u vremenima krize kakvo je ovo sada', smatra Gotovac. Osim ÄŤlanka 262. Vlada je izmjenila i ÄŤlanak 263. koji sad omogućava da se otkaĹľu svi kolektivni ugovori, bez obzira bili oni sklopljeni na neodreÄ‘eno vrijeme ili na odreÄ‘eno vrijeme, s tim da su se potonji do sada mogli otkazati samo ako je tako bilo ugovoreno samim tim ugovorima. Pri tome, ako se drugaÄŤije ne dogovore dvije strane, otkazni rok iznosi mjesec dana, umjesto dosadašnjih tri mjeseca. Za oÄŤekivati je da će poslodavci kad izmjene ZOR-a stupe na snagu masovno krenuti u raskidanje postojećih kolektivnih ugovora jer je velika većina njih sklopljena na odreÄ‘eni broj godina i to bez odredbe o ranijem otkazivanju.   5/30/2010 - DrĹľavne tvrtke moraju otpustiti 5 posto radnika. Izvor - T-portal, 28. svibanj 2010.   Vlada je na današnjoj sjednici usvojila plan smanjenja broja zaposlenih u trgovaÄŤkim društvima u većinskom vlasništvu drĹľave te u javnim ustanovama. U roku od šest mjeseci sve drĹľavne tvrtke i javne ustanove moraju napraviti analizu i program zbrinjavanja 5 posto radnika koje moraju otpustiti. Vodstva drĹľavnih tvrtki za analizu imaju 60 dana, a nakon toga za otpuštanje još 120 dana.   5/30/2010 - Srbijanski tajkun Vuk Hamović spašava HEP jeftinom strujom Izvor - VeÄŤernji list, 26. svibanj 2010.   Hrvatska elektroprivreda uskoro će Heri (Hrvatska energetska regulatorna agencija) i Vladi poslati novi, umjereniji zahtjev za poskupljenje struje. Nedavno su zatraĹľili prosjeÄŤno poskupljenje od 17 posto, a novim zahtjevom traĹľit će poskupljenje od oko 12 posto. Za manje poskupljenje zasluĹľni su srbijanski energetski moguli Vuk Hamović i njegova tvrtka EFT te Vojin Lazarević, vlasnik tvrtke Rudnap. Nisu mogli vjerovati Iako ugovori još nisu potpisani, potpisat će ih sljedećeg tjedna, uprava HEP već je odluÄŤila od njih kupiti ukupno 270 MW struje za 2011. godinu. – Nismo ih mogli odbiti jer su ponudili cijenu koja je tako niska da je ÄŤak niĹľa od naše proizvodne cijene – povjerio nam je jedan ÄŤlan uprave HEP-a. Hamovićevih 200 MW HEP će plaćati 46,95 eura, a Lazarevićevih 70 MW u razdobljima najveće potrošnje 58,75 eura. Te su cijene u prosjeku desetak posto niĹľe od trenutaÄŤnih, koje se na referentnoj burzi elektriÄŤne energije u Leipzigu kreću oko 52 eura, a ta cijena otprilike odgovara i proizvodnoj cijeni HEP-a. Toliku cijenu HEP je otprilike i oÄŤekivao na natjeÄŤaju. Uvoznu struju sljedeće godine HEP će platiti ukupno 97,8 milijuna eura. – Zbog ovako povoljne kupnje Heri i Vladi poslat ćemo novi korigirani zahtjev za poskupljenjem koji će biti znatno manji od prijašnjeg – rekao je naš sugovornik iz uprave HEP-a. Uprava drĹľavne elektroprivrede dugo je razmišljala o prihvaćanju Hamovićeve ponude zbog loše reputacije koju je HEP-u donijelo poslovanje s njime u vrijeme sada pritvorenog predsjednika uprave Ivana Mravka. On je od Hamovića 2008. kupio struju po cijeni od 81 euro za MW, da bi se cijena uskoro prepolovila. U novoj upravi kaĹľu kako su Hamovićevu ponudu prihvatili vodeći se iskljuÄŤivo ekonomskim kriterijima. – Malo je vjerojatno da će cijena pasti ispod razine koju su nam oni ponudili. MoĹľemo ih voljeti ili ne, ali poslali su ponudu koja se ne odbija. Uopće mi nije jasno kako su uspjeli ponuditi tako nisku cijenu, naši traderi (trgovci, op. aut.) uhvatili su se za glavu kada su vidjeli ponudu – tvrde u HEP-u. Vjeruju da su tako povoljnu cijenu ostvarili jer su meÄ‘unarodni natjeÄŤaj raspisali ranije nego prethodnih godina. Mravak je, pak, iz samo njemu poznatih razloga natjeÄŤaje raspisivao u ljeto, kada je cijena najviša, i tako gubio milijune eura. Zaradili na izvozu Zahvaljujući obilnim kišama, nabujalim rijekama i prepunim akumulacijskim jezerima, HEP-u ove godine treba nešto manje uvozne struje. Proizvode toliko da su ÄŤak u stanju i izvoziti struju, doduše u noćnim, neatraktivnim satima. – Ove smo godine na izvozu zaradili petnaestak milijuna eura i tako dijelom pokrili razliku s uvozom. Preko dana još nam nedostaje struje, ali noću uspijevamo prodati viškove po cijeni od 30 eura – pohvalili su se u HEP-u. I taj će izvozni segment ukljuÄŤiti u izraÄŤun nove cijene elektriÄŤne energije i Vladi ponuditi što niĹľu cijenu. Bilo je, navodno, dosta otpora u samom HEP-u oko sniĹľavanja cijena jer su neki smatrali da situaciju treba prelomiti "preko koljena" i uzeti što god se moĹľe. – Mi moramo nešto zaraditi, ali moramo biti i realni i svjesni situacije u kojoj Ĺľivimo. Ne moĹľemo sve svaliti na graÄ‘ane, iako bi to za samu kompaniju bilo dobro – poruÄŤuju iz uprave HEP-a. Njihov novi cjenik, nakon što analize budu dovršene, još će morati odobriti Hera i na kraju Vlada koja je već jednom odgodila poskupljenje. Iako je Mravak u zatvoru, opet će potpisati ugovor s TLM-om Prošlog su se ponedjeljka sastala vodstva HEP-a i TLM-a i naÄŤelno dogovorila potpisivanje novog ugovora o isporuci jeftinije struje šibenskoj tvornici aluminija. TLM će i dalje imati subvencioniranu struju, zbog koje je bivši predsjednik uprave Ivan Mravak završio u pritvoru, no u formulu za izraÄŤun cijene bit će ukljuÄŤena klauzula koja će HEP štititi od gubitaka.   Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
Sva prava pridržana A design