Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
11/2/2009 - HEP: imenovani članovi Uprave HEP-a
Izvor - Hina, 02. studeni 2009.
 
  • Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede (HEP) je u ponedjeljak na sjednici za nove članove Uprave HEP-a imenovao Snježanu Pauk, Dubravka Lukačevića, Velimira Rajkovića, Miljenka Pavlakovića i Damira Pečvarca, priopćeno je iz HEP-a.

    Kako se navodi, Nadzorni odbor nove je članove imenovao jednoglasno, a odluka o stupa na snagu danom donošenja, odnosno od danas.

    Novi članovi Uprave HEP-a imenovani su na prijedlog Vlade koja je s prošlotjedne sjednice Nadzornom odboru i predložila da se za članove Uprave imenuju Snježana Pauk, Dubravka Lukačević, Velimir Rajković, Miljenko Pavlaković i Damir Pečvarac.

    Na čelu Uprave HEP-a od 25. rujna ove godine je Leo Begović.

    ...
 
11/1/2009 - Imenovanja i razrješenja u HEP-u i HFP-u
Izvor - Hina, 30. listopad 2009.
 
  • Radi odlaska na novu dužnost, Miljenko Pavlaković, koji je predstavljao Vladu RH, opozvan je s dužnosti člana Glavne skupštine HEP-a, a Nadzornom odboru društva predloženo je imenovanje novih članova Uprave HEP-a Snježane Pauk, Dubravka Lukačevića, Velimira Rajkovića, Miljenka Pavlakovića i Damira Pečvarca, priopćeno je danas sa zatvorene sjednice Vlade.

    Dužnosti dosadašnjeg predsjednika i članova Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju razriješeni su Damir Polančec, Petar Čobanković, radi odlaska na novu dužnost, te Slobodan Uzelac, na osobni zahtjev, a do imenovanja ministra gospodarstva, rada i poduzetništva predsjednikom i članovima imenovani su Petar Čobanković, Bianca Matković i Tamara Obradović Mazal, stoji u priopćenju.
 
11/1/2009 - Srpski trgovac strujom Hamović želi kupiti HEP
Izvor - Slobodna dalmacija, 29. listopad 2009.
 
  • Dok novi predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Leo Begović najavljuje preispitivanje, kako kaže, prijašnjih nepovoljnih ugovora te tvrtke s isporučiteljima struje, u najvećemu HEP-ovu dobavljaču, EFT-u, otkrivaju kako su dvije strane dogovorile nove isporuke struje.

    Prema riječima suvlasnika i predsjednika Uprave EFT-a Vuka Hamovića, najvećega srbijanskog trgovca strujom, količine električne energije koju će ta tvrtka isporučiti HEP-u tijekom 2010. otprilike su na razini prijašnjih isporuka.

    Poslovi i u Londonu

    Iako Vuka Hamovića mediji na području bivše Jugoslavije časte epitetom kontroverznog, skupina hrvatskih novinara ovih dana mogla se uvjeriti u suprotno.

    U beogradskoj ispostavi EFT-a, Vuk Hamović i njegovi najbliži suradnici su nam u poduljem razgovoru iznijeli povijest i gabarite poslovanja kompanije koja je najveći trgovac električnom energijom u jugoistočnoj Europi.

    I u Hrvatskoj radi tvrtka kćer EFT-a, a na pitanje je li spreman sudjelovati u privatizaciji HEP-a ili izgraditi elektroenergetsko postrojenje u našoj zemlji, Hamović daje načelno pozitivan odgovor.

    - Zainteresirani smo za širenje poslovanja i ulaganja na svim tržištima na kojima poslujemo. U slučaju Hrvatske, kao i još nekih drugih zemalja, čekamo da država donese energetsku strategiju i druge dokumente vezane uz privatizaciju energetike. Tek tada moći ćemo procijeniti bismo li se, i na koji način, pojavili kao ulagači – kazao nam je Vuk Hamović, kojega, kako kaže, čude neke interpretacije ugovora EFT-a i HEP-a o isporuci struje za 2009. po cijeni od 80 eura za megavatsat. Optužba, navodi Hamović, da je cijena od 80 eura štetna za HEP, neosnovana je.

    Šokantni padovi

    - Točno je da se cijena megavatsata trenutačno kreće oko 45 eura. Pad cijena s više od 80 na 40 eura, najveći je u posljednjih nekoliko desetljeća. U trenutku kada je HEP prihvatio našu ponudu, u ljeto 2008., nitko nije mogao predvidjeti da će cijena doći na ovu razinu. Cijena je, inače, počela naglo padati u listopadu 2008. zbog gospodarske krize – kaže prvi čovjek EFT-a, ističući podatak da je njegova kompanija u rujnu prošle godine od Elektroprivrede BiH kupila struju po cijeni od 83 eura za megavatast.

    Hrvatskoj elektroprivredi promatrači zamjeraju i to što je na natječaju koji je dobio EFT tražila godišnju nabavu umjesto da je raspisivala više natječaja i tako se osigurala od cjenovnih šokova. Nenad Savić, direktor za kumunikacije EFT-a, ocjenjuje da je politika nabave struje HEP-a u skladu s dobrim običajima.

    - HEP nabavlja 75 posto nedostajućih količina električne energije unaprijed na godišnjim tenderima, a ostatak na mjesečnim i dnevnim. Svaka elektroprivreda je jednostavno obvezna osigurati isporuku struje i zato najveći dio deficita osigurava unaprijed – dodaje Savić.

    - Svaka cijena koja se dobije na natječaju je opravdana jer je posljedica situacije na tržištu u danom trenutku. Što se tiče dvojbe je li bolje kupovati većinu nedostajuće struje na mjesečnoj ili dnevnoj bazi, dovoljno je sjetiti se nedavnog slučaja kada je nestalo struje u cijeloj Kaliforniji jer je regulator odlučio kupovati struju dan za danom – komentira Vuk Hamović.

    Osobna karta EFT-a

    - osnovan prije 9 godina
    - godišnji promet od milijardu eura
    - isporuke HEP-u čine 9 posto prometa
    - posluje u 19 zemalja
 
11/1/2009 - Mravak negira zlouporabu položaja u slučaju Buljubašić
Izvor - Novi list, 29. listopad 2009.
 
  • Kako je i zašto na plaći u »Hrvatskoj elektroprivredi« bio HDZ-ovac Rade Buljubašić koji je istovremeno radno vrijeme provodio u središnjici vladajuće stranke punih je sat i pol vremena na Županijskom sudu u Zagrebu objašnjavao donedavni šef Uprave HEP-a Ivan Mravak.

    Negirajući da je zlouporabio svoj položaj i ovlasti, bivši čelnik HEP-a pokušao je istražnoj sutkinji Jadranki Mandušić objasniti da kazneno djelo u »slučaju Buljubašić« nije ni počinjeno.

    Osim Mravka, ispitani su i Željko Dorić, direktor proizvodnje u HEP-u, te Antun Crnić, direktor HEP-ove Direkcije za pravne, kadrovske i opće poslove.

    Njih dvojica nisu iznosili obrane, već su se branili šutnjom, dok je Mladen Beljo, direktor pogona elektrana zamolio odgodu ispitivanja. Sve optužbe porekao je i osumnjičeni rukovoditelj HEP-ove službe pripreme i održavanja Aleksandar Bernik.

    Petorka iz HEP-a pod istragom se našla nakon što je sredinom kolovoza izbila afera s Buljubašićevim fiktivnim radnim odnosom u toj državnoj tvrtki.

    Naime, povratnik iz Australije, inače po zanimanju tokar, navodno je na račun članske iskaznice HDZ-a dobio zaposlenje u HEP-u, no tamo je samo dobivao plaću, a stvarno je radio u središnjici stranke. Na posao uopće nije dolazio, dobio je na korištenje stan od 89 četvornih metara, te ga lani otkupio po upola nižoj cijeni od tržišne, plaćan mu je trošak mobitela, i za sada se sumnja da je HEP ovom aferom oštećen za 671.159 tisuća kuna.
 
11/1/2009 - HEP pokušava raskinuti nepovoljni ugovor o kupnji struje iz uvoza
Izvor - Novi list, 27. listopad 2009.
 
  • HEP će, kako najavljuje Leo Begović, novi predsjednik uprave tog poduzeća, pokušati do sredine studenog raskinuti nepovoljan ugovor o nabavi struje iz uvoza, sklopljen 2008. godine, za vrijeme bivše uprave na čelu sa smijenjenim Ivanom Mravkom.

    Riječ je o, podsjetimo, ugovoru kojim je u ljeto 2008. godine HEP od srbijanske tvrtke EFT, koja trguje strujom u Europi, kupio 125 MW električne energije za 2009. godinu po cijeni od 80 eura po megavatsatu.
    Nekoliko mjeseci kasnije cijena je pala na 45 eura, zbog čega se HEP prozivalo, a kako sada napominje Begović, ugovor je sklopljen prema tadašnjoj cijeni struje na tržištu, no u njega je trebalo ugraditi mogućnost raskida.

    Pravni tim HEP-a, napominje, traži mogućnost kako ugovor uskoro raskinuti, čime bi se uštedjelo stotinu milijuna kuna.

    Sve nacionalne elektroprivrede, pa tako i HEP, struju iz uvoza moraju kupovati unaprijed za godinu dana, žele li sigurnu opskrbu, što znači da u tom trenutku plaćaju i tržišno važeću cijenu. Struja se u uvozu može kupovati i kratkoročnim ugovorima, no to podrazumijeva i rizik od još veće nabavne cijene.

    Kako pojašnjavaju u EFT-u, od kojeg HEP kupuje struju unatrag osam godina za svaku godinu unaprijed, klauzula u ugovoru kojom bi se HEP-u omogućio raskid ugovora, podrazumijevala bi i daleko veću cijenu od tada plaćene. Ne postoji klauzula o tome da onaj koji struju kupuje unaprijed smanji uvezenu količinu struje u slučaju pada njene cijene, jer bi to za trgovca strujom značilo velike gubitke.

    Snabdjevač HEP-a, u ovom slučaju EFT, kažu u tom poduzeću, također mora tu energiju na tržištu kupiti, i u slučaju otkazivanja HEP-a negdje je drugdje plasirati, što nosi nove rizike.

    Sve velike elektroprivrede, zaključuju, struju uglavnom kupuju ljeti, kad je cijena najpovoljnija, što je lani, kao i ove godine, učinio i HEP, za to plativši tržišnu cijenu. Po cijeni od 45 eura za megavatsat HEP je struju od EFT-a ovoga ljeta kupio i za 2010. godinu.
 
11/1/2009 - Begović: Nema poskupljenja iako je HEP struju preplatio 100 milijuna eura
Izvor - Business.hr, 26. listopad 2009.
 
  • Begović je u središnjem Dnevniku HTV-a negirao da će zbog ulaska Hrvatske u EU poskupjeti struja. "EU od nas ne traži poskupljenje struje, ona traži da se otvore tržišta", kazao je.

    Na novinarski upit je li točno da je njegov prethodnik 'spržio' milijardu kuna na nabavci struje, Begović je rekao da će HEP u ovoj godini platiti između 70 i sto milijuna eura više nego što bi platio da je ugovarao cijene na sadašnjem nivou.

    Govoreći o ugovoru o nabavci električne energije ocijenio je da je on vrlo nepovoljan, jer ne omogućuje raskid. Istaknuo je kako sada s pravnim timom razgovara o tome kako raskinuti taj ugovor. "Ukoliko ga raskinemo negdje polovicom studenoga i u prosincu uštedjet ćemo sto milijuna kuna", kazao je.

    Dodao je kako je ugovor sklopljen u vrijeme kada je cijena električne energije bila takva kakva je bila, ali da se u ugovor trebalo staviti i mogućnost njegova raskida.

    Upitan da li je i on odgovoran zbog toga, jer je u to vrijeme bio predsjednik Nadzornog odbora HEP-a, Begović je rekao da taj ugovor nije nikada došao na Nadzorni odbor već je došao na Nadzorni odbor HEP trgovine, a predsjednik tog Nadzornog odbora je smijenjen.

    Istaknuo je da je su počeli s revizijom štetnih ugovora te je dao nalog internoj kontroli da provede istraživanje vezane uz štetne ugovore.

    Begoviću je predočen ugovor po kojem HEP niže rangiranim direktorima plaća podstanarstvo u Zagrebu u iznosu od šest i pol tisuća kuna mjesečno. "To su situacije koje su se događale u HEP-u ranije, međutim mojim dolaskom na čelo Uprave to se zasigurno više neće događati", rekao je Begović, dodavši kako takve stvari istražuje USKOK i MUP.
 
11/1/2009 - Javna poduzeća najavila božićnice
Izvor - HRT, 25. listopad 2009.
 
  • Vladin naputak o smanjenju ukupne mase plaća za 10 posto, koji je trebao biti ispunjen do 15. rujna, većina javnih poduzeća tek planira poštovati. I dok su direktorima plaće ograničene na 17.000 kuna, od zadiranja u radničke plaće svi zaziru. Dapače, radnici mogu računati i na božićnicu.

    Uprave javnih poduzeća tvrde - božićnica će biti. Iako za mnoge od njih još ne znaju u kojem će obliku biti isplaćene i koliko će iznositi.

    Mi ćemo napraviti sve da bude božićnica. Sve što budemo mogli dati radnicima, mi ćemo im dati, rekao je predsjednik Uprave HAC-a Jurica Prskalo.

    HEP, HAC, HŽ, Janaf, Croatia Airlines, Plinacro, Hrvatske šume, Hrvatske vode - neka su od javnih poduzeća koja radnicima neće smanjivati plaće. Vladin naputak o smanjenju bruto mase plaća za 10 posto poštovat će. Uštedjeti se, tvrde, može i bez diranja radničkih plaća.

    U tvrki "Vuče vlakova" masa plaća smanjena je za 7 posto. To smo postigli poboljšanjem organizacije posla, restriktivnim mjerama unutar samih procesa rada, i na taj način smo uspijeli doći do ušteda od 7 posto u ovoj godini, pohvalio se direktor tvrtke HŽ vuča vlakova Oliver Krilić.

    Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, istaknuo je kako su u toj tvrki smanjene menadžerske plaće i dnevnice te svi izdaci, sve u cilju da se radničke plaće ne diraju.

    U ostalim poduzećima također slična mišljenja. U Janafu su, u skladu s naputkom Vlade, predložili sindikatima smanjenje mase plaća za 10 posto i izmjenu Kolekivnog ugovora. Pregovori su u tijeku.

    Dok jedni pregovaraju, drugi su uštede već ostvarili. U Hrvatskim vodama uštede su ostvarene na neproduktivnim troškovima te su, priopćeno je iz te tvrtke, na razini godišnjeg plana ostvarili uštedu u iznosu od 21,07 milijuna kuna. Hrvatske šume do kraja godine planiraju uštedjeti 57,5 milijuna kuna.
 
10/15/2009 - Vlada predložila novi NO HEP-a
Izvor - tportal, 15. listopad 2009.
 
  • Hrvatska je vlada na zatvorenom dijelu današnje sjednice, na prijedlog potpredsjednika vlade i ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Damira Polančeca, uputila Glavnoj skupštini Hrvatske elektroprivrede d. d. prijedlog za opoziv dosadašnjih članova Nadzornog odbora Društva Krešimira Ćosića, Slavka Konfica, Zdenka Juričića, Luciana Delbianca te Dasenka Baldasaria.

    Također je upućen prijedlog za imenovanje novih članova Nadzornog odbora Društva Branimira Horačeka, Krešimira Dragića, Dražena Bošnjakovića, Slavka Konfica, Zvonimira Sabatia te Gordane Obran. Upućen je i prijedlog za imenovanje Branimira Horačeka Nadzornom odboru Društva za izbor predsjednika iz reda članova Nadzornog odbora, priopćeno je sa zatvorenog dijela vladine sjednice.

    Branimir Horaček ravnatelj je Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, a prije toga je bio ravnatelj Hrvatske energetske regulatorne agencije HERA, radio je i u Končaru.
 
10/9/2009 - Ćosić potvrdio da mu je ostavka sugerirana 'odozgo'
Izvor - tportal, 07. listopad 2009.
 
  • Samo dva tjedna nakon što je preuzeo mjesto predsjednika nadzornog odbora HEP-a, Krešimir Ćosić podnio je ostavku na članstvo u NO. U kratkom razgovoru za tportal Krešimir Ćosić potvrdio je da je reagirao nakon 'sugestija iz politike' 'Ako je percepcija važnija od činjenica, onda sam suglasan, takva je politika', komentirao je Krešimir Ćosić razloge svoje ostavke, potvrđujući da mu je iz Vlade bio sugeriran odlazak.

    Za razliku od našeg razgovora s njim nakon preuzimanja dužnosti šefa NO, danas je zvučao vrlo rezignirano. Tada je s puno optimizma najavljivao ozbiljan angažman na ozdravljenju HEP-a, da bi danas kazao kako je bio spreman preuzeti odgovornost, ali je pravo vlasnika da imenuje i smjenjuje.

    'Pravo je vlasnika da imenuje članove nadzornog odbora. Mislim da je jačanje povjerenja u institucije države i Vladu jako važno, mogu reći nacionalni prioritet. Ako mogu dati svoj doprinos tome, onda moj odlazak ima smisla, samo se nadam da je to početak promjena u načinu funkcioniranja nadzornih odbora', komentirao je Ćosić.

    Kao pozitivan primjer, istaknuo je nadzorne odbore u razvijenim zemljama koji se popunjavaju timovima stručnjaka s punim radnim vremenom, a ne političarima koji dojure na taj posao s drugog radnog mjesta. Naglasio je kako je uspješnu karijeru imao i prije ulaska u politiku, Ćosić je doktorirao 1984. na FER-u, a 1991. bio je gost istraživač na Aerospace Departmentu na Sveučilištu Michigan.

    Na pitanje je li mu odmogla činjenica da mu je sin prokurist tvrtke Korlea, od koje je HEP kupovao struju, Ćosić je izjavio: 'Apsolutno ste u pravu.' Sinu je, nakon završene ekonomije i gospodarske diplomacije, sugerirao da se bavi energetikom, jer u tome vidi budućnost. Priznao je da je kolegi koji je u HEP-u bio zadužen za nabavku struje, sugerirao sina, kada je od njega zatražio da mu preporuči nekog stručnjaka.

    Što se tiče mogućnosti da postane predsjednik NO Končara, Ćosić je kazao da je 'čuo nešto o tome, ali da sve ovisi o vlasniku'.
 
10/9/2009 - HEP zamrzava otpremnine čelnicima
Izvor - tportal, 07. listopad 2009.
 
  • 'U naše zakonodavstvo trebalo bi uvesti klauzulu po kojoj onaj koji je pod istragom ili je osumnjičen nema pravo na otpremninu, odnosno da mu se to pravo, i sve ono što uz tu otpremninu ide, barem zamrzne do rezultata istrage', kazao je krajem rujna Hebrang, nakon što je javnost bila ozlojeđena činjenicom što smijenjeni čelnici HEP-a nakon niza afera i unatoč kaznenoj prijavi, zasad protiv samo jednog od njih, imaju pravo na izdašne novčane nagrade.

    Novi predsjednik uprave HEP-a Leo Begović, čini se, prihvatio je Hebrangovu inicijativu, jer, iako su do jučer tumačili otpremnine 'poštivanjem pravnog okvira', danas iz HEP-a dolaze drugačije izjave. Nakon iznenadnog odlaska predsjednika NO Krešimira Ćosića, na red su došle i - otpremnine. 'HEP će svojim aktima za slučajeve da postoji osnovana sumnja o krivičnom i kaznenom djelu zamrznuti otpremnine pojedinog člana uprave do okončanja istrage', kazao je Radomir Milišić, glasnogovornik HEP-a za tportal. Dokaže li se da su članovi uprave počinili kazneno djelo, trebali bi ostati bez unosnih otpremnina.

    No budući da je riječ tek o inicijativi, koju je nakon pritiska medija pokrenuo Leo Begović i koja se mora tek uvrstiti u statut, smijenjeni bi članovi i dalje mogli ostati – nagrađeni. Na pitanje hoće li se zamrzavanje otpremnina odnositi na Ivana Mravaka i smijenjene članove uprave, glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić kazao je: 'Još se ne zna hoće li to pravno biti moguće i u koje će se vrijeme u statut uvrstiti ova inicijativa novog predsjednika uprave.'

    Još jednom su iz HEP-a demantirali da smijenjenim članovima uprave pripadaju milijunske otpremnine, objašnjavajući kako je riječ o 'samo' nekoliko stotina tisuća kuna: 'Otpremnine se isplaćuju samo u slučaju da bivši član uprave napusti HEP odnosno za slučaj da ne prihvati ponuđeni ugovor za novo radno mjesto. Iznos otpremnina kreće se u rasponu između 250 i 300 tisuća kuna', kazali su u HEP-u.
 
10/6/2009 - Ćosić dao ostavku u Nadzornom odboru HEP-a
Izvor - Hina, 06. listopad 2009.
 
  • Krešimir Ćosić dao je danas ostavku na članstvo u Nadzornom odboru (NO) Hrvatske elektroprivrede (HEP), a samim time i na mjesto predsjednika Nadzornog odbora HEP-a, priopćeno je iz Hrvatske elektroprivrede. Ćosić je za Hinu izjavio da osim novih poslova i obveza koje mu predstoje nema nikakvih drugih posebnih razloga za njegovu ostavku.

    Kaže da ne daje ostavku ni zbog kakvih problema i neregularnosti. Upitan koji su to novi poslovi i obveze, odgovara da će to objaviti onaj tko ga bude na njih imenovao.

    Ćosić je u Nadzornom odboru HEP-a od 2004. godine i bio je u svom drugom mandatu u tom tijelu.

    Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je 25. rujna ove godine, kad je Nadzorni odbor HEP-a, sukladno prijedlogu i zaključku Vlade, opozvao staru Upravu HEP-a te za novog predsjednika Uprave imenovao Lea Begovića.
 
10/1/2009 - Sindikati protiv nastavka političkog kadroviranja u HEP-u
Izvor - Hina, 30. rujan 2009.
 
  • Sindikati HEP-a protive se nastavku političkog kadroviranja u toj kompaniji pa smatraju da u novu Upravu ne bi smio biti imenovan nijedan član stare Uprave, kao i da bi trebalo smijeniti cjelokupni Nadzorni odbor (NO) HEP-a.

    Predsjednici dvaju sindikata, koji predstavljaju 10.000 od ukupno 14.200 zaposlenih u HEP-u, na današnjoj su konferenciji za novinare zatražili od novog predsjednika Uprave Lea Begovića da u novu Upravu postavi stručne i moralne ljude iz HEP-a, umjesto politički podobnih kadrova koji su opterećivali poslovanje te tvrtke.

    U HEP-u ima oko 1000 ljudi s posebnim ovlastima i bonusima, koji su rukovodili kompanijom na netransparentan način, a posljedica toga je udvostručeni dug u zadnjih osam godina, koji sada iznosi preko 15 milijardi kuna i dosegnuo je 85 posto knjigovodstvene vrijednosti tvrtke, ustvrdio je predsjednik sindikata TEHNOS Denis Geto.

    Zbog toga u novoj Upravi više nećemo političke kadrove, ni bivšeg predsjednika Uprave Ivana Mravka niti ostale članove bivše Uprave, kao ni njihovo imenovanje na nekakva izmišljena savjetnička mjesta, istaknuo je Geto.

    Za sadašnje stanje, kao i brojne afere koje su u posljednje vrijeme izbile u javnost, nisu krivi radnici HEP-a, istaknuo je predsjednik HES-a Dubravko Čorak dodavši kako "99 posto radnika nisu Rade Buljubašić i njemu slični".

    Po njegovu mišljenju, i NO je kriv što nije kvalitetno nadzirao rad Uprave, pa je od premijerke Jadranke Kosor zatražio da donese političku odluku o smjeni kompletnog NO-a, ne ulazeći u pravo vlasnika, tj. države, da odluči o sastavu novog NO-a.

    Na novinarski upit kako su sindikalci onda prihvatili novog predsjednika Uprave Lea Begovića, koji je na to mjesto došao s funkcije predsjednika NO-a, Čorak je rekao da neće ulaziti u politički sukob s premijerkom koja je javno rekla da je Begović dobro radio svoj posao.

    "To je politička odluka vlasnika HEP-a, i mi si nećemo zatvoriti vrata za dijalog s novim predsjednikom Uprave, prvenstveno zbog 10.000 naših članova", kazao je Čorak.

    Slično Čorak misli i o novom predsjedniku NO-a Krešimiru Ćosiću, za kojega kaže da je dovoljno kvalificiran za tu poziciju, a za Ćosićev eventualni sukob interesa "nemojte nas pitati".

    Sindikati su Begoviću već dali do znanja da neće pristati na smanjenje plaća niti izmjene Kolektivnog ugovora koji vrijedi do polovice iduće godine, tako da će novi predsjednik Uprave imati problema s provedbom Vladine odluke da se u javnim poduzećima plaće smanje za 10 posto.

    Nikakvo smanjenje plaća za 10 posto nećemo prihvatiti, a premijerki i Vladi poručujemo da "ako misle utjerivati strah radnicima preko nove Uprave, neka to zaborave", rekao je Čorak.
 
10/1/2009 - »Ne« političkom kadroviranju: Sindikati HEP-a traže smjenu NO
Izvor - Novi list, 01. listopad 2009.
 
  • Dva HEP-ova sindikata, Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES) i TEHNOS, zatražila su smjenu kompletnog Nadzornog odbora HEP-a, izuzev Lea Begovića koji je iz tog tijela imenovan predsjednikom uprave. Od njega traže da objavi kakvo je financijsko i kadrovsko stanje zatekao u HEP-u, da objavi sadržaj menadžerskih ugovora, te odgovori na pitanje rade li bivši članovi uprave i dalje u HEP-u, odnosno koliku su otpremninu dobili.

    – Nadzorni odbor je kriv što nije kvalitetnije nadzirao rad uprave. Begović i ostali ne mogu reći da ne znaju što se u HEP-u dešavalo. HEP zaslužuje kompetentniji i kvalitetniji nadzorni odbor koji će novoj upravi sjediti za vratom – poručio je na konferenciji za novinare predsjednik HES-a, Dubravko Čorak. Begovićevu smjenu, kaže, ne traže jer je smjena i biranje uprave »isključivo pravo vlasnika«.

    – U cilju funkcioniranja tvrtke dajemo mu mjesec dana da ispuni naše zahtjeve. Begović spada među one koji nisu naučili hodati po HEP-u. Nećemo biti prvi koji će mu podmetnuti nogu, ali ćemo pratiti svaki njegov potez – najavio je Čorak.

    Šef TEHNOS-a, Denis Geto, zatražio je nastavak istrage nadležnih državnih tijela o poslovnim potezima u HEP-u, jer bi, ako sve stane na smjenama nekoliko ljudi, to moglo biti „žrtvovanje janjaca«, te zametanje tragova istrage. Rukovodeće strukture HEP-a u zadnjih su osam godina udvostručile ukupne obveze HEP-a sa osam na 15 milijardi kuna, što je 85 posto knjigovodstvene vrijednosti, taj novac nije uložen u razvoj tvrtke, a plaće radnika ostale su na razini državnog prosjeka, upozorio je Geto.

    – U HEP-u se ne živi lagodno, niti su radnici HEP-a krivi za nastalo stanje. Poslodavac je poljuljao poslovni rezultat i ugled tvrtke, i nećemo dozvoliti da se to prelomi na leđima radnika – ustvrdio je Geto, te najavio da će stečena prava radnika, koja im jamči kolektivni ugovor, ako treba braniti i industrijskim akcijama.
 
10/1/2009 - Sindikat: Političke kadrove ne puštamo više u HEP
Izvor - Slobodna dalmacija, 30. rujan 2009.
 
  • Na zajedničkoj konferenciji za novinare, koja će se danas održati u HEP-ovoj centralnoj zgradi u Zagrebu, sazvanoj u povodu smjene Uprave, ali i svih afera koje proteklih mjeseci potresaju tu kompaniju, govorit će predstavnici dvaju sindikata, Tehnosa i Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata.

    Kako nam je najavio predsjednik Tehnosa Denis Geto, sindikati će izraziti nezadovoljstvo načinom na koji je izabran novi predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović te iznijeti zahtjev za smjenu HEP-ova Nadzornog odbora:

    - Ne ulazeći u stručnost Lea Begovića, sama činjenica da je izabran kao političko-administrativni kadar dovoljno je loša - ističe Geto dodajući kako je političko kadroviranje postalo sustavni problem HEP-a u kojem ima dovoljno vrlo stručnog i sposobnog kadra.

    Osim članova Uprave, kaže sindikalist, HEP ima oko 1000 kadrova koji uživaju različite povlastice te je većina tih ljudi imenovana ili zaposlena bez internog natječaja, pa mnoga odgovorna i rukovodeća mjesta u HEP-u popunjavaju kadrovi nedovoljne stručnosti.

    Protiv privatizacije

    - Mi smo Begoviću ukazali da će o njegovim potezima uvelike ovisiti i naše ponašanje i postupanje - kaže Geto ističući da će se sindikati u HEP-u, ako bude potrebno, svakom daljnjem kadrovskom uništavanju HEP-a oduprijeti i industrijskim akcijama.

    - Snažno ćemo se oduprijeti političkom kadroviranju nauštrb stručnog kadroviranja. To više nećemo tolerirati - odlučan je Geto.

    Što se eventualne privatizacije HEP-a tiče, sindikati smatraju da bi u tom slučaju stranci ovladali svim resursima koji jednu zemlju čine neovisnom i suverenom.

    Sindikati će Upravi poručiti da ne pokušava smanjiti plaće radnika, a iznijet će i što radnici očekuju od Begovića i njegovih budućih suradnika u Upravi te rezimirati kakav je HEP bivša uprava ostavila iz sebe.
 
10/1/2009 - Sindikati protiv političkoga kadroviranja
Izvor - Vjesnik, 01. listopad 2009.
 
  • Dva od tri sindikata koji predstavljaju oko 10.000 od 14.200 zaposlenih u HEP-u protive se nastavku političkoga kadroviranja u toj tvrtki pa traže da se u novu upravu ne imenuje nijedan član stare te da se zbog loše obavljenog posla smijeni i Nadzorni odbor.

    Predsjednici Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak i Strukovnog sindikata radnika HEP-a - TEHNOS Denis Geto u srijedu su na konferenciji za novinare zatražili od novog predsjednika Uprave Lea Begovića da u novu upravu postavi stručne i moralne ljude iz HEP-a, umjesto politički podobnih kadrova koji su opterećivali poslovanje te tvrtke.

    Novoj upravi i Vladi poručili su da poštuju postojeći kolektivni ugovor i ne smanjuju plaće radnicima podsjetivši da je prije pet godina zbog nezakonitog raskidanja kolektivnog ugovora zaposlenima isplaćeno 500 milijuna kuna. Nikakvo smanjenje plaća za 10 posto nećemo prihvatiti, a premijerki i Vladi poručujemo da »ako misle utjerivati strah radnicima preko nove uprave, neka to zaborave«, rekao je Čorak.
 
9/29/2009 - Krešimir Ćosić: Raspitao sam se, svi mi kažu da nisam u sukobu interesa
Izvor - Jutarnji list, 29. rujan 2009.
 
  • Nikada ne bih prihvatio mjesto predsjednika Nadzornog odbora HEP-a da sam u sukobu interesa jer je moj sin prokurist u tvrtki Korlea od koje taj isti HEP kupuje električnu energiju - kazao nam je Krešimir Ćosić tjedan dana nakon što ga je Vlada imenovala na dužnost predsjednika Nadzornog odbora ove tvrtke.

    Ćosić nam tvrdi da je prije preuzimanja ove dužnosti od pravne službe HEP-a i nadležnih državnih institucija zatražio pravno mišljenje o mogućem sukobu interesa.

    ‘Nisam lobirao za struju’

    - Sva mišljenja su negativna - kaže Ćosić.

    Također tvrdi da nikad u pet godina, koliko je u NO HEP-a, nije sudjelovao u razgovorima o kupovini struje i i lobiranju da se od neke tvrtke kupuje struja.

    Podatak da je upravo njegov sin prokurist u tvrtki od koje je HEP kupovao skuplju struju u javnosti je ocjenjena kao čisti sukob interesa te doveo u sumnju namjere Vlade da raščisti situaciju u HEP-u.

    Sjednice će se pripremati

    Sam Ćosić tvrdi da kao njegov predsjednik želi u potpunosti promijeniti način rada NO-a jer dosadašnji rad smatra neodrživim.

    Zalaže se za što manje telefonskih, a više dobro pripremljenih sjednica na kojima će članovi NO-a kvalitetno raspravljati o stanju u tvrtki. Iako to eksplicitno ne govori, može se zaključiti kako više neće dozvoliti da Uprava kontrolira Nadzorni odbor već obratno.

    ‘Imam znanje za ovaj posao’

    Iako mu se predbacuje da je pozicija predsjednika NO-a HEP-a čista politička sinekura, Ćosić odgovara kako ima znanja za taj posao jer je još prije 30 godina radio kao konzultant velikih tvrtki kao što su UNIS, Energoinvest i ISKRA.

    Tvrdi da je njegova uloga u NO-u šibenskog TLM-a završila kada je hrvatski konzorcij kupio tu tvrtku na čije je traženje bio angažiran.

    Da nije bilo toga, TLM bi bio prodan strancima, tvrdi Ćosić.
 
9/29/2009 - Ovo mu je kazna: ured uz Upravu i srebrni Passat?!
Izvor - Jutarnji list, 29. rujan 2009.
 
  • Novi predsjednik Uprave, Begović, bit će samo fikus jer je Mravak osobno postavio više od 100 direktora, rekao je bivši član Uprave HEP-a.

    Iako se prošli tjedan pričalo da će dane do mirovine provesti u Elektri Zagreb, nedavno smijenjeni predsjednik Uprave HEP-a, Ivan Mravak, pohvalio se nekim djelatnicima da će on biti jedan od savjetnika Lea Begovića, čovjeka kojeg je nakon njegove smjene na mjesto predsjednika Uprave postavila premijerka Jadranka Kosor.

    Begovića je kao idealnog novog direktora te aferama uzdrmane državne tvrtke, priča se, premijerki predložio upravo Mravak kojega su zbog niza afera morali smijeniti. Informacija o Mravakovu novome radnom mjestu djelatnicima HEP-a nije se nimalo svidjela.

    - Ako je Mravak Begovića predložio premijerki, predložio ga je da bude fikus jer Begović ne poznaje ljude u tvrtki, niti poslovanje. Mravak je tu u velikoj prednosti jer je sve direktore, kojih je više od stotinu, osobno postavio.

    On više od 30 godina radi u HEP-u, zna sve dobavljače i poznaje rupe u sustavu - rekao nam je jedan od bivših članova Uprave koje ovaj tjedan očekuju razgovori s Leom Begovićem.

    Posljednja odluka

    Prije nego što ga je Nadzorni odbor HEP-a razriješio dužnosti, u petak rano ujutro Mravak je donio svoju posljednju odluku kao predsjednik Uprave HEP-a.

    U svoj sada već bivši ured pozvao je direktora Sektora nabave, Zvonimira Divića, i priopćio mu kako mu oduzima službeni automobil Passat.

    Taj je automobil Mravak, naime, kažu nam u HEP-u, namijenio sebi. Informaciju o oduzimanju automobila potvrdilo nam je nekoliko djelatnika te kompanije, no Zvonimir Divić nije želio danas ništa komentirati.

    - Nemam izjave. Ja auto imam, a nemojte me pitati koji - rekao nam je Divić.

    - Možete li demantirati događaj od petka ujutro? - upitali smo.

    - Moj je komentar da nemam komentara - ponovio je Divić i inzistirao da mu kažemo tko nam je javio informaciju o oduzimanju Passata.

    Što bliže oltaru

    Osim oduzimanja Passata, Mravak je u petak povukao još jedan potez: ispraznio je ured na katu na kojem je smještena Uprava HEP-a kako bi bio što bliže novom predsjedniku Uprave.

    Novi čelnik HEP-a, Leo Begović, svoj prvi radni dan danas je proveo upoznajući se s djelatnicima. Nove članove Uprave trebao bi imenovati krajem tjedna.

    Iz sjedišta HEP-a danas su iscurila nagađanja da će jedan od njih biti i Kažimir Vrankić. On je već bio član Uprave, i to do 2008. godine kada su i nastale afere zbog kojih je Mravak smijenjen. Osim Vrankića, spominju se još imena Jerka Doka i Frane Barbarića.
 
9/29/2009 - Žužul: Nije točno da dovodim američke kupce za HEP
Izvor - tportal.hr, 29. rujan 2009.
 
  • Nakon što je predsjednički kandidat Vidošević počeo govoriti o američkim interesentima za kupnju HEP-a, opet su podgrijane spekulacije oko toga da iza navodnih investitora stoji najpoznatiji domaći konzultant za tvrtke iz SAD-a Miomir Žužul, no on to demantira i tvrdi da njegovo prijateljstvo s novim predsjednikom NO HEP-a Krešimirom Ćosićem nije isprepleteno nikakvim privatizacijskim interesom.

    Na sve glasnija govorkanja o prodaji HEP-a nadovezao se i Nadan Vidošević, nezavisni predsjednički kandidat i predsjednik Hrvatske gospodarske komore, u emisiji Otvoreno. Vidošević je rekao da je sumnjivo što je niz afera u našem energetskom monopolistu plasiran u medije upravo u trenutku 'kada su se pojavili američki interesenti koji bi željeli tu firmu privatizirati'.

    Podsjetimo da je i dekan Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić, nakon interesa policije za njegov rad, optužio za urotu protiv sebe misteriozni energetski lobi, ali nije htio konkretnije reći na koga se misli. Naravno, u trenutku kada je Vidošević spomenuo 'američke zainteresirane strane', mnogi su odmah sve povezali s Miomirom Žužulom, bivšim HDZ-ovim ministrom i veleposlanikom u SAD, poznatim lobistom i konzultantom mnogih američkih tvrtki koje su poslovale u Hrvatskoj (od Enrona do Bechtela).

    Pitali smo ga izravno zastupa li on zainteresirane investitore za kupnju HEP-a.

    'To je potpuno netočno. Nisam radio ni s američkim niti bilo kojim drugim investitorima bilo kada vezano uz HEP', rezolutan je bio Žužul. Nije želio ni pobliže objašnjavati svoj općeniti stav o privatizaciji HEP-a jer bi to bilo 'neozbiljno', jer on 'od početka uopće nije bio u toj priči' i ne treba mu nikakvo povezivanje s njom. 'Privatizacija HEP-a suviše je ozbiljno i opširno pitanje da bi se ovako ad hoc telefonski odgovaralo. Kad se radi o privatizaciji bilo koje tvrtke, uvijek treba krenuti sa stajališta državnih interesa', objasnio je bivši visoki državni dužnosnik i današnji lobist.

    Što se tiče njegova bliskog prijateljstva s generalom i saborskim zastupnikom HDZ-a Krešimirom Ćosićem, koji je nakon posljednjih smjena i rošada i HEP-u postao predsjednik nadzornog odbora te kompanije, pa se pojavila priča kako je upravo on čovjek preko kojeg će Žužul uvesti Amerikance u HEP, on kaže da se s njim poznaje. 'Mi smo samo prijatelji preko stranke u kojoj smo obojica viđeniji članovi i to je sve. Sve drugo apsurdno je povezivanje. I nevjerojatno je da svaki put kad netko dođe iz Amerike u Hrvatsku sa željom za investiranjem da se to povezuje sa mnom', zaključio je Žužul.
 
9/29/2009 - Kako se skućio niz odabranih kadrova HEP-a
Izvor - Novi list, 26. rujan 2009.
 
  • Upoznajući se s prvobitnom akumulacijom kapitala, odnosno s liberalnim kapitalizmom na balkanski način i inačicom demokracije koja (još uvijek) ne poznaje jednakost pred zakonom niti vladavinu istog, hrvatski građani suočili su se i s novim pravilima životne igre. Među njima izdvajamo za ovu priču bitno pravilo, koje važi za uvjerljivu većinu građana, a ono kaže: ako od svog rada želite steći krov nad glavom, budite pripravni na činjenicu da ćete kupujući jedan, morati (ot)platiti dva stana. Tako nekako funkcionira princip stjecanja stambenih kvadrata u demokratskim, kapitalističkim i kreditnim uvjetima poslovanja. Pravila, međutim, nisu za sve ista, na što zorno ukazuje primjer Hrvatske elektroprivrede, gdje povlastice svojstvene socijalizmu još uvijek dišu, barem kad je riječ o stambenim pitanjima; barem kad je riječ o nevelikoj skupini izabranih. U prvih deset godina hrvatske neovisnosti mnogi upravljački kadar u Hrvatskoj elektroprivredi za sebe je uspio isposlovati stambene kvadrate po posebnim povlasticama. Bilo je dovoljno poznavati prave ljude na pravom mjestu i dočekati blagoslov Uprave poduzeća, koja je odlučivala o svakom pojedinačnom pitanju otkupa stanova.

    S nastupom novog stoljeća zapuhali su i novi politički vjetrovi, pa se na čelu Hrvatske elektroprivrede našao današnji predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović. Početkom svibnja 2003. godine njegova Uprava donijela je Odluku o prodaji stanova, garaža i poslovnih prostora u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede. Njome su propisana jasna pravila prema kojima odabrani zaposlenik HEP-a može otkupiti stan u vlasništvu poduzeća. Odluka je donesena s namjerom da se u praksu otkupa HEP-ovih stambenih kvadrata napokon uvede red, a dobre namjere odabranima su poslužile kao pločnik do stambenog raja. Šest godina kasnije stanovi u vlasništvu »elektroprirede« kojima su se namirili direktori, članovi Uprave i ini zaslužni kadrovi, našli su se na stranicama dnevnih novina, u storijama pod egidom – ekskluzivno, skandalozno, šokantno...

    Dva »pogodna« modela otkupa stanova Od 2003. godine do danas na temelju odluke donesene u vrijeme Čovićevog upravljanja Hrvatska elektroprivreda dala je u otkup 140 stanova. Otkup 93 stana već je dogovoren i konzumiran, dok je 47 stanova još uvijek u procesu dodjele. Posve očekivano, na listi zaslužnih, odnosno privilegiranih kadrova koje je najprije valjalo namiriti stambenim kvadratima našli su se brojni ljudi iz upravljačke strukture poduzeća. Krenut ćemo od spomenutog Ive Čovića, autora Odluke.

    Stasiti Sinjanin u sustavu HEP-a radio je od 1986. do 2004. godine, a u 18 godina staža prevalio je put od inženjera za automatiku i regulaciju u HE Orlovac do predsjednika Uprave HEP-a. Za dugogodišnju vjernost nagrađen je, među ostalim, privilegijem otkupa stana uz kamatu nešto nižu od dva posto. Čović se skućio na Novoj cesti, u stanu od 83 metra kvadratna. Za stan se HEP-u obavezao isplatiti puni procijenjeni iznos od 1,17 milijun kuna, u roku od 20 godina. Kvadrat stana, dakle, Ivu Čovića stajao je nešto manje od dvije tisuće eura, a privilegij, primijetili ste, leži u visini kamate. U Čovićevom slučaju ne može se naći ništa sporno, ako spornim ne smatramo same uvjete otkupa stanova propisane njegovom odlukom, odnosno činjenicu da ih konzumira samo uska skupina djelatnika HEP-a. Radi se, dakle, o pogodnostima sadržanim u dva modela otkupa stanova. Prema prvom modelu, (odabrani) zaposlenik HEP-a stan može otkupiti gotovinom, a u tom slučaju dobiva popust od trideset posto na procijenjenu vrijednost stana. Uvjet je da plaćanje bude izvršeno u roku od 90 dana od dana potpisa ugovora o prodaji. Hrvatskim braniteljima zaposlenima u HEP-u, pak, omogućen je popust od 40 posto u odnosu na procijenjenu vrijednost stana, koju utvrđuje ovlašteni vještak. Drugim modelom odabranim djelatnicima omogućeno je da stan otplate u roku od 20 godina, uz kamatu nešto manju od dva posto, ali bez popusta. Ovaj model, rekosmo, odabrao je Čović.

    Kriteriji ne postoje

    Sve je, dakle, transparentno i bistro kao gorska suza, sve izuzev kriterija prema kojima se biraju kadrovi za privilegirani otkup HEP-ovih stanova. Predsjednik strukovnog sindikata radnika HEP-a (TEHNOS) Denis Geto za naš list kaže da nikad i nigdje nije vidio te kriterije.

    – Kriteriji ne postoje. Znam ljude koji su moljakali da im se omogući takav otkup stana, ali nisu uspjeli. Nama radnicima nikad u ruke nije dospjela nikakva lista, nikakvi kriteriji, ništa što bi imalo veze s otkupom stanova uz popust od 30 i 40 posto, uz kamatu od dva posto, na rok otplate od 20 godina. Postoji pravilnik o subvencioniranoj kamati, što ju je HEP dogovorio sa Zagrebačkom bankom. Prema tom pravilniku izrađena je lista radnika kojima tvrtka subvencionira kamatu spomenute banke. Ta kamata za kredit, uz subvenciju poduzeća, iznosi oko šest posto. Stanovi po uvjetima o kojima vi govorite daju se na otkup prema slobodnom nahođenju uprave poduzeća. Ako, pak, takvi kriteriji postoje, a da nisu dostavljeni nama radnicima – onda je to još skandaloznije, kaže predsjednik strukovnog sindikata HEP-a.

    O odabranim kadrovima koji će dobiti stanove po najpovoljnijim uvjetima, dakle, odlučuje se negdje gore u visini, gdje miriše koža direktorskih fotelja. Na tom mjestu odlučivalo se i devedesetih, prije Čovićeve »Odluke o prodaji stanova, garaža i poslovnih prostora«. Svoje stambeno gnijezdo tad je povlasticom svio i drugi predsjednik Uprave poduzeća, aktualno smijenjeni Ivan Mravak. Ovaj zaslužnik također je koristio mogućnost dvadesetogodišnjeg kredita uz kamatu od dva posto. Ugovor o otkupu potpisao je u drugoj polovici dvedesetih, a stan u Miramarskoj, veličine 82 metra kvadratna, platio je 413 tisuća kuna. Stambeni kvadrat, dakle, Mravka je koštao oko pet tisuća kuna, odnosno nešto manje od 700 eura. Na ovom mjestu valja istaknuti da je vrijednost stambenog kvadrata u drugoj polovici devedesetih bila niža nego danas, zbog čega je i procjena vještaka nerealna u odnosu na aktualne cijene.

    2 posto i 20 godina

    Još jedan (bivši) član Uprave iskoristio je HEP-om danu pogodnost otkupa stana uz uvjete od kojih prosječnom hrvatskom građaninu-podstanaru cure sline na usta. Riječ je o Darku Beliću, kojeg je 2006. godine na mjestu člana za ekonomsko-financijske poslove zamijenio Velimir Lovrić, stručnjak sklon pisanju pisama s uvodnim pozdravom: »Dragi Ivo«.

    Darko je Belić, elem, izabrao popularniju inačicu HEP-ovog cjelogodišnjeg popusta, onu s dva posto kamate na rok od 20 godina. Površina njegovog stana je stotinu četvornih metara, a vrijednost mu je procijenjena na 1,4 milijuna kuna. Nešto manje od dvije tisuće eura po kvadratu.

    Pomoćnik direktora HEP opskrbe Ante Matijević, pak, svoj stan platio je gotovinom, zbog čega mu je odobren popust od trideset posto na procijenjenu vrijednost stana. Potkrovni stan od osamdeset, plus dvadeset kvadrata terase Matijević je platio 998 tisuća kuna, a procjena vještaka bila je 1,4 milijuna. U istoj zgradi stan je na otkup dobio i australski povratnik – žrtvovani HDZ-ov pijun Rade Buljubašić. Utjecaj presudan da se i njemu dodijele privilegiji zaslužnih stoluje izvan, točnije iznad HEP-ove strukture. Dakako, radi se o stranačkoj središnjici. Rade Buljubašić svoj stan širok lijepih 89 četvornih metara platio je 900 tisuća kuna. On nije slijedio logiku većine HEP-ovih menadžera, prema kojoj je bolje imati gotovinskog goluba u ruci, a stan otplaćivati dvopostotnim »vrapcima«, nego se odlučio na HEP-ov nekretninski popust na gotovinu u iznosu od 30 posto ukupne cijene. U istoj zgradi gdje i Buljubašić, stan je kupio i direktor HEP proizvodnje Željko Dorić, koji se pak odlučio za nešto manju kvadraturu – 88 kvadrata stambenih. Prema tvrdnjama naših izvora, i Dorić je dobio niskokamatnu tarifu: dva posto na rok otplate od dvadeset godina.

    Naplata u nekretninama

    Na svako traženje objašnjenja ove lijepe HEP-ove prakse privilegiranih otkupa u novinske kuće iz Ureda za odnose s javnošću poduzeća stizao je sljedeći odgovor: »Način na koji su djelatnici HEP-a stekli vlasništvo nad stanovima u potpunosti je u skladu s važećim aktima Hrvatske elektroprivrede«. U najmanje jednom slučaju ovaj odgovor bio je lažan.

    Cijeli niz odabranih, neznanih kadrova Hrvatske elektroprivrede skućio se na opisani način te nam valja objasniti otkud dolaze svi ti stanovi, što ih naša(!) poduzeća daju na otkup, uz uvjete nedohvatne prosječnom građaninu. Najvećim dijelom oni su kompenzacija dužnika, najčešće građevinskih poduzeća, osobito onih pred izdisajem. Stvar ide ovako: poduzeće x dužno je HEP-u pet milijuna kuna. Osoba koja radi s tim poduzećem i zadužena je za provjeru njegovog boniteta predlaže naplatu u nekretninama, jer se poduzeće x nalazi pred stečajem. Nekretninsku naplatu odgovorni predlaže šefu financijskog sektora, koji isto predlaže Upravi. Uprava je vrh piramide i ona odlučuje želi li se poduzeće naplatiti u stanovima. Završetak ovog prikaza završit ćemo upozorenjem koje smo čuli na više HEP-ovih adresa, uključujući i visokopozicionirane: slučaj otkupa stanova po posebnim povlasticama municija je u obračunu političkih i gospodarskih frakcija u HEP-u i oko njega, a pravi problemi mjereni u stotinama milijuna kuna nalaze se dublje u poslovanju Hrvatske elektroprivrede. Kako je HEP udomio svog despota

    Poseban slučaj u poglavlju otkupa stanova jest onaj Ante Despota, nekadašnjeg čalana Uprave i Predsjednika nadzornog odbora HEP proizvodnje, o kojem je Novi list već pisao. Samo u Despotovom slučaju HEP je kupio stan na tržištu, da bi mu ga potom uz povlastice prodao po povlaštenim uvjetima.

    Ovaj stan nalazi se u Bužanovoj ulici na broju četiri, u »ekskluzivnoj« zgradi u kojoj stanuje i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Stan površine 108 kvadrata, procijenjen je na 1,6 milijuna kuna. Despot ga je gotovinom platio milijun kuna, što je 1.300 eura za kvadrat stambeni. Dobio je popust od 40 posto, jer se vodi kao hrvatski branitelj. Despot je, dakle, uštedio 600 tisuća kuna. Uz stan je dobio i garažno mjesto površine 17.75 četvornih metara. Predsjednik Uprave Ivan Mravak supotpisnik je na kupoprodajnom ugovoru, a stan je Despotu omogućen unatoč Pravilniku o rješavanju stambenih potreba zaposlenika. Tamo u članku 13. piše da »zaposlenik s obzirom na broj članova obiteljskog domaćinstva ima pravo na stambenu površinu do 35 kvadrata ukoliko je samac«. U vrijeme otkupa stana Despot jest bio – pogađate – samac, ali ne bilo kakav. Njegov utjecaj u HEP-u, svjedoče naši izvori, proizilazio je iz pozicije budućeg zeta Mladena Barišića. Riječ je o bivšem šefu carine, državnom tajniku za financije i bliskom prijatelju Ive Sanadera. Despot je u međuvremenu Barišićevu kćer i oženio, pa danas žive kao susjedi: Barišić je prijavljen u Bužanovoj 6, a Despotovi su se na opisani način smjestili u Bužanovoj 4.

    – Ante Despot jedini je u HEP-u upro prstom i pokazao gdje želi stan. Samo njegov stan kupljen je direktno na tržištu, od tvrtke Hypo Alpe-Adria Consultants, da bi bio ponuđen njemu na otkup, svjedoči sugovornik visokopozicioniran u HEP-ovoj upravljačkoj strukturi, kao i dokumentacija koje smo u posjedu.

    Začuđujuća je, također, i činjenica da je Ante Despot uopće bio imenovan u Upravu HEP-a, osobito s obzirom na liječničku dokumentaciju prema kojoj ne smije biti raspoređen na »poslove koji zahtijevaju povećanu koncentraciju i pamćenje«. Ovo rješenje izdao mu je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

    Široj javnosti Despot je poznat iz afere koja se događala koncem 2007. godine, kad ga je vlasnik tvrtke Flex-O Željko Ševerdija optužio za pokušaj reketarenja, što je bio jedan od vjerojatnih razloga njegovog konačnog odstranjenja iz Uprave Hrvatske elektroprivrede. U živopisnoj karijeri promijenio je tri stranke. Najprije je bio u HNS-u, potom u DC-u, da bi na koncu bio preveden na pravu vjeru, onu koju proklamira vladajući HDZ.
 
9/25/2009 - Begović je mogao rušiti Mravkovu otpremninu
Izvor - Slobodna dalmacija, 25.rujan 2009.
 
  • Uprava Hrvatske elektroprivrede, koja je smijenjena u utorak, sama je sebi odredila visinu otpremnine, a Nadzorni odbor to je samo potvrdio, tvrdi za Slobodnu Dalmaciju Luko Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a. Iznosi otpremnina, kazao nam je Marojica, uneseni su u menadžerske ugovore koji su predloženi od strane Uprave.

    - Prilikom glasovanja o menadžerskim ugovorima na Nadzornom odboru izdvojeno mišljenje dao je predstavnik radnika Jadranko Berlengi. Kada je Berlengi zatražio materijale o menadžerskim ugovorima, rečeno mu je da ih može dobiti na uvid u Uredu uprave - otkriva Marojica.

    Berlengi je u svom očitovanju zašto ne može glasovati za prijedlog ugovora o radu za predsjednika Ivana Mravka i druge članove Uprave, izrazio sumnju da bi sadržaj ugovora, s obzirom na način kako se o njima raspravlja i glasuje, mogao biti nezakonit i nemoralan.

    Ujednačena prava

    U priopćenju kojim je Uprava HEP-a u srijedu nastojala demantirati nagađanja o visokim otpremninama za Mravka i ekipu, navode se samo iznosi otpremnina i pripadajuća menadžerska prava, ali ne i, primjerice, podatak u kojem slučaju Uprava nema pravo na rečene naknade. Postavlja se pitanje je li osuđujuća sudska presuda za “državnog” menadžera poput Ivana Mravka, koji je smijenjen zbog kaznene prijave za zlouporabu položaja i ovlasti, ima za učinak uskraćivanje otpremnine.

    Slobodna Dalmacija u jednom od ministarstava zaduženim za rad najvećih javnih poduzeća neslužbeno doznaje kako su menadžerski ugovori uglavnom ujednačeni po pravima i prinadležnostima, ali ne predviđaju situaciju što ako se menadžer suoči sa kaznenim progonom. Menadžerske otpremnine, kažu naši izvori, uglavnom se kreću u iznosima od 12 do 18 plaća iz tromjesečja uoči odlaska iz firme, a od prinadležnosti tu je pravo na životno osiguranje na račun tvrtke.

    Zanimljivo je da su Mravak i ostali članovi Uprave HEP-a svoje ugovore stavili pred Nadzorni odbor, kojim je predsjedao sadašnji šef HEP-a Leo Begović, 16. lipnja ove godine, dakle nakon izbijanja jednog dijela i u jeku drugog dijela afera o poslovanju HEP-a.

    Prema spomenutom priopćenju HEP-a, Mravak si je osigurao otpremninu od 370 tisuća kuna, a ostali smijenjeni članovi Uprave Nikola Rukavina, Stjepan Tvrdinić, Željko Kljaković Gašpić, Darko Dvornik i Željko Tomšić po 340 tisuća. Prema Zakonu o radu, pravo na otpremninu otpada u slučajevima ako je radnik dobio izvanredan otkaz ugovora o radu ili je sam otišao iz tvrtke. To vrijedi i za menadžere, ako, naravno, nisu drugačije dogovorili u ugovorima. U svakom slučaju, smijenjenim HEP-ovcima se nigdje ne žuri, a ako im nova Uprava izruči izvanredne otkaze uvijek mogu potražiti zadovoljštinu na sudu.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design