Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
6/24/2015 - Vlada neće uspjeti realizirati plan B za autoceste ni IPO HEP-a
Izvor - www.seebiz.eu, 23.6.2015.
 
  • Vlada je prije 11 dana donijela odluku o početku razduživanja Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb, čime je pokrenut i proces privatizacije HAC-ONC-a, ali od prodaje dionica te tvrtke putem javne ponude u ovoj godini, a najvjerojatnije ni u mandatu sadašnje Vlade neće biti ništa. Toga su sve više svjesni i u Vladi iako o takvom raspletu zasad nitko ne želi službeno govoriti, piše Novi list.

    (..)

    Sve je izvjesnije da do kraja godine, što onda opet znači u mandatu sadašnje Vlade, neće biti moguće provesti ni javnu ponudu za 25 posto dionica HEP-a. Novac dobiven u toj javnoj ponudi trebao je ići u dokapitalizaciju HEP-a, a plan je bio da tako osnažen HEP krene u akvizicije u regiji. Dok je za HAC-ONC zakon već bio u javnoj raspravi i poznato je kako bi se odvijala javna ponuda dionica te tvrtke te koliki bi se udjeli ponudili na burzi, u HEP-u se tek očekuje da savjetnik Vladi predloži najbolji model. Tek nakon toga bi uslijedile odluke, pa nakon toga i izrada prospekta u kojem će najteže biti odgovoriti na pitanje što s HEP-ovom imovinom koja još nije do kraja proknjižena u zemljišnim knjigama te kako tretirati hidrocentrale oko čijeg se vlasništva HEP spori s državom na Ustavnom sudu, jer su ih po Zakonu o vodama iz 2011. izgubili. Nakon što u HEP-u i pronađu model po kojem će to pitanje tretirati u prospektu, on mora proći HANFA-u odnosno dobiti njezino odobrenje da bi se išlo u javnu ponudu.
 
6/24/2015 - ENERGETSKA BUDUĆNOST Nema novih radnih mjesta bez proizvodnje
Izvor - Lider, 19.6.2015.
 
  • Tijekom gradnje Plomina rast BDP-a je 0,5 posto. Samo jedan projekt donosi rast BDP-a, Samo jedan! Dakle, ako išta možemo učiniti, onda možemo podići razinu BDP-a na stope rasta od dva, tri, četiri posto. No to se nikada neće dogoditi bez industrije i energetskog sektora.

    Naglasio je to ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na Liderovoj 4. konferenciji o energetskoj budućnosti - kako se uključiti u energetski razvoj Hrvatske. Rezimirao je pokrenute projekte u posljednje dvije godine, istaknuvši potencijale istraživanja i eksploatacije plina i nafte na moru i kopnu, HEP-a te obnovljivih izvora energije. Osvrnuo se i na otpore koji dolaze, posebno na projekt istraživanja i eksploatacije nafte i plina. - Ako nemamo domaću proizvodnju plina i nafte, ugasit ćemo Petrokemiju. Ugasili smo već Dioki i Dinu zbog cijene plina. Ugasit ćemo tisuće radnih mjesta, rafinerije... S domaćom proizvodnjom sačuvat ćemo desetke tisuća radnih mjesta i otvoriti nova u raznim strukama.

    Danas čuvamo Jadran više nego što je ikad bio čuvan. No bilo tko tko misli nešto veliko napraviti za svoju zemlju mora računati na batine. Nećemo dozvoliti da nas zaustave, ako treba primit ćemo i batine, ali napravit ćemo hrvatsku energetiku onakvom kakvom je društvo zaslužuje, poručio je Vrdoljak, dodavši da to treba biti konačan cilj, od kojeg politika neće odustati.
 
6/24/2015 - Zbog lošijih rezultata prodaje neki alternativni opskrbljivači počet će se udruživati
Izvor - Večernji list, 17.6.2015.
 
  • Skorašnji Energy market forum bio je povod za razgovor s Tinom Jakaša, direktoricom HEP Opskrbe i sudionicom panel diskusije pod nazivom Domaće tržište struje: nakon liberalizacije konvergencija? Našu smo sugovornicu pitali može li se postići benefit za krajnjeg potrošača kroz regulativne intervencije. Također, zanimalo nas je jesu li kupci postali svjesniji zakonitosti otvorenog tržišta energije, te predstoji li nam manje ili više konkurencije na domaćem tržištu.

    "Tržište električne energije u RH u potpunosti je otvoreno 1. srpnja 2008., kada su ispunjeni svi zakonski preduvjeti za njegovo funkcioniranje. Broj tvrtki koje nude električnu energiju od otvaranja tržišta do danas kontinuirano raste i trenutno u Hrvatskoj djeluju dvadeset dva opskrbljivača. Tržište je stoga zasićeno brojnim marketinškim akcijama, a zbog lošijih rezultata prodaje neki opskrbljivači pribjegavaju lažnom predstavljanju. Stoga kupci, pogotovo u kategoriji kućanstvo, ne reagiraju više kao prije mijenjajući opskrbljivača bez provjere, a stoje vidljivo iz kretanja tržišnih udjela posljednjih pet mjeseci, naglašava Jakaša.

    Koliko su na poslovanje HEP-a utjecali alternativni opskrbljivači energijom?
    Opskrbljivači koji su fokusirani na segment većeg broja kupaca s manjom prosječnom godišnjom potrošnjom suočavaju s povećanim troškovima prodaje, a što im stvara financijske gubitke. Slične probleme s profitabilnošću imaju i opskrbljivači koji energiju nude ispod tržišnih cijena, a sve kako bi pridobili ponekog kupca. Stoga se nameće pitanje dugoročne financijske opstojnosti alternativnih opskrbljivača, što će ih vjerojatno usmjeriti na udruživanje ili pronalazak strateškog partnera. Kao što znamo, neki su već pokrenuli procese pronalaska strateških partnera radi stabiliziranja financijskog poslovanja. I na tržištu Slovenije vidljiv je sličan trend - tamo su u tijeku procesi spajanja opskrbljivača nakon odobrenja agencije za tržišno natjecanje.

    Za razumijevanje stanja na tržištu treba znati da se struktura cijene električne energije značajno promijenila na način da se povećava udio regulirane i skuplje električne energije iz obnovljivih izvora, a tržišni udio, koji je predmet konkurencije, se smanjuje, čime se smanjuje prostor za djelovanje konkurencije. Niske cijene na veleprodajnom tržištu vrše pritisak na marže opskrbljivača, što uz veću pregovaračku moć kupaca, zbog činjenice da mogu birati, snažno utječe na bilance alternativnih opskrbljivača.

    Čime HEP nastoji zadržati svoje kupce?
    Regulatorni okvir EU ide u smjeru održivog razvoja i obveze opskrbljivača da ponude usluge energetske učinkovitosti krajnjim kupcima. HEP nudi projekte energetske učinkovitosti i smanjenje troškova po jedinici proizvoda, a samim time i smanjenje iznosa računa za svoje kupce.

    Cijene na veleprodajnom tržištu su ostale stabilne na većini EU tržišta električne energije u četvrtom kvartalu 2014. zbog dostatne ponude i ograničene potrošnje i kreću se na razini 43 eura po MWh za baznu energiju. Na kretanje cijena na burzi utječe niz faktora: ekonomski oporavak, temperatura, cijena emisije CO2, udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, cijena plina i sl. Zahvaljujući vlastitom proizvodnom portfelju te pristupu svim burzama električne energije u EU, HEP kontinuirano radi na optimizaciji troškova nabave električne energije.

    Sto otvaranje tržišta znači za kupce?
    Otvoreno tržište jača pregovaračku moć kupaca, traže se sve kompleksniji proizvodi, ponuda energetskih rješenja i veća kvaliteta usluga. Prema nacionalnom i neovisnom istraživanju koje je proveo Savez za energetiku RH, dvije trećine kupaca je ocijenilo da HEP Opskrba nudi najbolji omjer cijene i kvalitete usluge. Naši tarifni modeli za kućanstvo i dalje su najinovativniji proizvod na tržištu s programom lojalnosti, mogućnošću samoočitanja, plaćanjem računa po isteku mjeseca, online uvidom u stanje računa, mobilnom aplikacijom.. .U segmentu poduzetništva se nastojimo prilagoditi složenim zahtjevima kupaca te sudjelujemo u povećanju njihove konkurentnosti kroz smanjenje troškova za električnu energiju.
 
6/24/2015 - Pojeftinjenje struje ipak će kasniti
Izvor - www.seebiz.eu, 15.6.2015.
 
  • Prema izračunu Saveza udruga za zaštitu potrošača, s ovakvim će sniženjem cijene HEP-ovi korisnici, preciznije kućanstva s dvotarifnim modelom i prosječnom potrošnjom struje od 450 kilovatsati na mjesec, godišnje uštedjeti oko 70 kuna.

    Sve one na koje se ova odluka odnosi, a riječ je, kako u HEP-u doznaje Slobodna, o 1.999.794 kućanstva koja su ostala vjerna ovoj državnoj tvrtki, zanima hoće li nastaviti plaćati struju po starim uplatnicama ili će im na kućne adrese stići nove. Zamjenske uplatnice za mjesečne novčane obaveze neće se izdavati. Svim će kupcima u sljedećem redovitom obračunu biti odvojeno iskazana potrošnja u razdoblju do 1. srpnja 2015. godine i nakon toga, objašnjavaju iz Sektora marketinga i korporativnih komunikacija HEP-a.

    Drugim riječima, građani će struju nastaviti plaćati po staroj cijeni, a plaćeni iznos za potrošnju, i to onu od 1. srpnja, umanjit će im se tek za nekoliko mjeseci, odnosno kad stignu uplatnice za sljedeće obračunsko razdoblje. Osim toga će se cijena struje, osim za kućanstva, to jest korisnike univerzalne usluge, umanjiti i u kategoriji zajamčene opskrbe, u koju spada poduzetništvo s ukupno 73.126 obračunskih mjernih mjesta.

    Na pitanje zašto je smanjenje na snazi samo šest mjeseci (do 31. prosinca 2015. godine) u HEP-u odgovaraju kako se cijene ili, preciznije, iznosi tarifnih stavki, prema metodologiji Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), određuju za prvu, odnosno drugu polovicu godine. S obzirom na to da su predstavnici potrošačkih udruga komentirali kako je pojeftinjenje moglo i moralo biti veće s obzirom na to da HEP, koji je lani ostvario 2,4 milijarde kuna dobiti, to može podnijeti, Slobodna je pitala u Hrvatskoj elektroprivredi zašto se nije išlo sa značajnijim smanjenjem cijene.

    Konsolidirana dobit HEP grupe nije podloga za izračun tarifnih stavova za javnu uslugu opskrbe prema metodologiji HERA-e, u kojoj jasno piše koji su elementi za utvrđivanje tarifa, kratko su odgovorili iz HEP-a.
 
6/24/2015 - HEP časti s jednom lipom po kilovatu
Izvor - Slobodna Dalmacija, 12.6.2015.
 
  • Potrošači koji su ostali vjerni Hrvatskoj elektroprivredi, odnosno nisu prešli kod drugog opskrbljivača, bit će nagrađeni za svoju lojalnost. Riječ je, naime, o smanjenju cijene, doduše skromnom, od približno dva posto, no svako pojeftinjenje čovjeka veseli...

    Nova cijena struje u takozvanoj univerzalnoj usluzi, dakle za one potrošače koji primaju jedinstveni račun (od HEP-a kao distributera i opskrbljivača, op.a.), na snazi je od 1. srpnja pa do 31. prosinca. - Tarifne stavke idu, dakle, jednu lipu dolje po kilovatsatu. To znači da će jedno prosječno dvotarifno kućanstvo koje mjesečno troši 450 kilovatsati, godišnje, s ovim najnovijim sniženjem, uštedjeti 70 kuna, dok će Hrvatsku elektroprivredu to pojeftinjenje koštati maksimalno 30 milijuna kuna.

    Riječ je doista o jednom skromnom iznosu kojeg neki potrošači možda neće ni primijetiti. Ovime HEP kao da poručuje evo, radimo nešto i za vas, dobit ćete i vi dio kolača naše ogromne zarade... Prema prošlogodišnjoj dobiti HEPa od vrtoglavih 2,4 milijarde kuna, popust od niti dva posto je beznačajan.

    To je sniženje trebalo biti barem četiri puta veće, distributer struje bi to mogao podnijeti, a ušteda kućanstvima od 280 kuna godišnje bila bi vidljiva - smatra Nenad Kurtović, savjetnik za energetiku u Savezu udruga za zaštitu potrošača.

    Neopravdano poskupljenje

    Naš sugovornik smatra i kako je HEP s većim sniženjem trebao ići kako bi korisnicima usluge vratio barem dio onoga što im je neopravdano oduzeto poskupljenjem iz 2012. godine. Dobra stvar koja bi se mogla izroditi iz HEPova PR poteza jest da se na pojeftinjenje, nadajmo se nešto osjetnije, odluče i drugi opskrbljivači. - Kako je univerzalna usluga osnova za izračun cijene i tržišnim opskrbljivačima, poput RWE Energije, tvrtke GEN-i, T-HT-a i drugih, valja očekivati da će i oni ići HEP-ovim putem, odnosno pojeftiniti svoju uslugu. U mogućnosti su slobodno formirati cijene - objašnjava Kurtović.

    Iako je liberalizacija tržišta električne energije počela još prije dvije godine, zanimljivo je da se još uvijek ne zna koliko je točno građana od HEP-a prešlo drugim opskrbljivačima, a s podacima ne izlazi čak ni regulator, odnosno Hrvatska energetska regulatorna agencija. Kurtović se nada kako bismo odgovor na to pitanje mogli dobiti u okviru HERA-ina godišnjeg izvješća za 2014. godinu, koje će biti objavljeno vrlo skoro, čim prođe saborsku proceduru.
 
6/24/2015 - Istom mjerom: Živi zid podnio kaznene prijave protiv HEP-a
Izvor - 24 sata, 11.6.2015.
 
  • Nakon što je HEP podnio kaznene prijave protiv vodstva stranke Živi zid zbog ilegalnog priključenja struje građanima, oni su odlučili uzvratiti istom mjerom. Supredsjednik stranke Ivan Pernar kaže da će podnijeti dvije kaznene prijave. - Prisilna naplata isključenjem struje nema zakonsko uporište - rekao je Pernar. Podsjećaju da je Vlada trebala zaštititi siromašnije, ali to nije učinila već dvije godine.
 
6/10/2015 - Živi zid optužen da potiče na krađu i anarhiju, sindikalci prijete obračunom
Izvor - Večernji list, 9.6.2015.
 
  • Hrvatska elektroprivreda podnijela je Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Živog zida i nepoznate osobe koja je neplatišu struje priključila na mrežu, što se vidi na snimci koju je ta stranka objavila na intemetu.

    Kopiju prijave proslijedili su i Ravnateljstvu policije, kaže glasnogovornica HEP-a Lidija Džaja Moharić. I u ostalim slučajevima u kojima je Živi zid vratio struju potrošačima HEP će postupiti jednako. Kazne za nelegalno priključenje na mrežu iznose od 5000 do 50.000 kuna. Supredsjednik Živog zida Ivan Pernar za kaznenu prijavu ne zna, ali kaže da je sramota što HEP toliko preplaćuje struju i što unatoč dvije milijarde kuna dobiti iskapča struju sirotinji i u svojoj oholosti ljudima prijeti i kaznenim progonom. - Pred zakonom smo svi jednaki, nitko ne može biti iznad. Ako se Živi zid sada ovako ponaša, ako budu participirali u vlasti, ponašat će se kao uzurpatori - komentira odvjetnik Branko Serić akcije Živog zida, političke stranke koja posljednjih dana ljudima slabijeg imovnog stanja vraća struju i vodu.

    Odvjetnik Šerić kaže da su namjere Živog zida dobre, no to nije opravdanje za način na koji ih provode. - I put u pakao popločan je dobrim namjerama - dodaje.

    Branko Šerić smatra da bi bilo preradikalno da Ustavni sud zabrani Živi zid kao političku stranku. On vjeruje da će glasači prepoznati kamo vode aktivnosti Živog zida i da im zbog toga i neće omogućiti da postanu parlamentarna stranka. - Nekoć su ljudi imali pravo na vodu i vatru, a u modernim društvima vatru je zamijenila energija. To bi pravo građanima u potrebi, kao i pravo na hranu, država morala regulirati zakonima - kaže odvjetnik Šerić.

    Da je ukidanje stranke preradikalna kazna, smatra i Dragan Zelić iz Gonga. - Za takav potez njihovo djelovanje trebalo bi se kositi s ustavnopravnim poretkom, a to ovdje nije slučaj. S druge strane zakoni za sve moraju biti jednaki i institucije trebaju sankcionirati Živi zid kao što bi i druge u takvim slučajevima - kaže Zelić. Dodaje i kako se nada da će birači paziti kome daju svoj glas na izborima.

    U HEP-u smatraju da Živi zid priključivanjem dužnika na mrežu krši Zakon o energiji, ali i uništava imovinu HEP-a te dovodi u opasnost ljudske živote.

    Na akcije Živog zida reagirao je i strukovni sindikat radnika HEP-a koji se pita otkud toj stranci pravo da krade od HEP-a te da potiče druge na krađu i anarhiju. Sindikalisti savjetuju Živom zidu, čije su vodstvo prozvali lopovima, da svoje članstvo ne čini ekshibicionistima jer će ih sljedeći put dočekati i pokazati im što misle o onima koji ih nazivaju uhljebima.
 
6/10/2015 - Čeka se odluka Ustavnog suda: tko je vlasnik hidroelektrana?
Izvor - Jutarnji list, 9.6.2015.
 
  • Zakonom o vodama država preuzela vlasništvo nad najvrednijim dijelom HEP-a koji tvrdi da je to protuustavno.

    Sudbina najavljene privatizacije Hrvatske elektroprivrede u rukama je Ustavnog suda. Naime, kako se doznaje od izvora u tvrtki, pripreme za proces javne ponude kojom bi se na tržištu našlo oko 25 posto dionica nacionalne elektroenergetske kompanije zapele su na pitanju vrednovanja HEP-ovih hidroelektrana i povezane infrastrukture.

    Hidroelektrane, na koje u hidrografski dobrim godinama otpada i više od 70 posto ukupne HEP-ove proizvodnje energije, smatraju se najvrednijim dijelom njegove imovine, ali i najkvalitetnijim elektroenergetskim proizvodnim portfeljem u jugoistočnoj Europi. Ipak, od 2011. hidroelektrane koje je HEP desetljećima gradio i njima upravljao više nisu njegove. To je posljedica odredbi Zakona o vodama, na temelju kojeg su sve građevine za proizvodnju struje proglašene vlasništvom države.

    Precizno definirano, sve brane, akumulacije,odvodni i dovodni tuneli te povezane građevine i oprema više nisu vlasništvo HEP-a iako je upravo on ulagao u njihovu gradnju.

    (...)

    Dakako, u nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji promptno su reagirali nakon donošenja spornog zakona te podnijeli ustavnu tužbu u kojoj tvrde da on narušava ustavom zajamčeno pravo vlasništva te da država ne može preuzeti vlasništvo nad HEPovom imovinom bez adekvatnog obeštećenja unatoč tome što mu je većinski vlasnik. Ustavni sud do danas nije donio odluku o toj tužbi,niti ima formalni rok u kojem to mora učiniti. Ipak, kako je bez jasne slike o tome što je HEP-ova imovina, koliko ona vrijedi i kako se može koristiti moguće odrediti realnu vrijednost tvrtke i dionica koje će ponuditi tržištu? Na to za sada nitko nema odgovor.
 
6/8/2015 - Sumnjivi poslovi predsjednika NO HEP-a vrijedni 100 mil. eura!
Izvor - 7dnevno, 5.6.2015.
 
  • Riječ je o unosnom poslu otkupa vjetroparkova u okolici Zadra, zbog kojeg predsjednik NO HEP-a Nikola Bruketa vrši konstantni pritisak na članove Uprave. Upućeni tvrde da je riječ o krajnje sumnjivim poslovima u koje se upleo Bruketa, kojim, po tvrdnjama insajdera, upravlja bivši član Uprave HEP-a Ante Ćurković zvani Ćurak.

    Ovih je dana iz izvora bliskih HEP-u procurila informacija da Nikola Bruketa, predsjednik Nadzornog odbora te naše najveće energetske tvrtke, vrši pritisak na Upravu HEP-a da uđu u veliki posao otkupa vjetroparkova u okolici Zadra, čija je vrijednost oko 100 milijuna eura. Doista čarobna brojka, zlurado će konstatirati neki od članova Uprave koji se svakodnevno nalaze pod stalnim pritiskom gospodina Brukete i njegovih nastojanja da pod svaku cijenu progura taj posao. No, upućeni tvrde da je riječ o krajnje sumnjivim poslovima u koje se kao pile u kučine upleo predsjednik NO HEP-a Nikola Bruketa, kojim, po tvrdnjama insajdera, upravlja bivši član Uprave HEP-a Ante Ćurković zvani Ćurak.

    Inače, ime Ante Ćurkovića je prije dvije godine dospjelo u žižu javnosti i zauzelo središnja mjesta u vodećim hrvatskim medijima nakon što je USKOK 14. ožujka 2013. godine od Nijemaca zaprimio kaznenu prijavu protiv bivšeg HEP-ovog direktora Sektora za strategiju, investicije i korporativni razvoj, poznatijeg pod nadimkom kralj hrvatskog vjetra. Uz Antu Ćurkovića, prijava je podnesena i protiv njegovog sina Tomislava, supruge Jelene, kćerke Ane Ćurković Ćurić, zeta Ujka Ćurića i Vladimira Matjačića. Antu Ćurkovića se kaznenom prijavom sumnjiči da je kao HEP-ov direktor sebi i tvrtkama koje su u njegovom vlasništvu ili vlasništvu njegove uže obitelji pribavio nepripadnu financijsku korist iskoristivši svoj položaj i ovlasti te da je osigurao dobivanje prethodnih elektroenergetskih suglasnosti (PEES) za vjetroelektrane na području Hrvatske u projektima vrijednim 201,2 milijuna eura.
 
6/8/2015 - Siva zona jeftinije struje: Alternativni opskrbljivači samo prekidaju ugovor, a HEP iskapča
Izvor - Novi list, 7.6.2015.
 
  • Što je donijela liberalizacija tržišta električne energije

    Alternativni opskrbljivači ne iskapčaju svoje korisnike, već ih samo obavještavaju o prekidu suradnje nakon što nisu podmirili račune. Ti korisnici se »vraćaju« u HEP, i ako uredno plaćaju »mrežarinu« i račune, HEP ih neće iskopčati, unatoč dugovanjima alternativnim opskrbljivačima.

    Prošle su točno dvije godine otkad je, i u praksi, a ne samo na papiru, liberalizirano tržište električne energije za kućanstva. U Hrvatsku su sredinom 2013. godine stigli slovenski GENI, njemački RWE, kućanstvima ponudivši jeftiniju struju.
    Koji mjesec nakon toga se u utrku za svakog kupca preko svoje tvrtke HEP-Opskrba uključili i HEP kao dotadašnji monopolist, zatim i, primjerice, T-HT te još neki. Natječu se sa svojim »paketima« jeftine, jeftinije i najjeftinije struje, privlače potrošače raznim pogodnostima, bonusima i poklončićima.

    Dvije godine su, međutim, jako dug period, u kojem se mnogim potrošačima loš financijski status još i pogoršao, u kojem su mnogi dodatno osiromašili, ostali bez posla.
    Poslovna tajna
    Koliko su takvih potrošača, zbog neplaćanja računa, novi, alternativni opskrbljivači na tržištu do sada iskopčali - pitali smo GEN-I, RWE Energiju, HEP -Opskrbu i T-HT. Jer, makar su, sukladno Zakonu o tržištu električne energije, svi opskrbljivači u Hrvatskoj najmanje jednom godišnje podatak o neplatišama, i razloge iskapčanja, dužni javno objaviti, većina ga taji. Pitali smo i u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), u kojoj odgovaraju kako opskrbljivači takav podatak nisu dužni njima dostaviti, pa preostaje samo objava na njihovim vlastitim stranicama, koje nema.
    (...)
    A onda kad kupac više ne plaća ni HEP-ODS-u nakon povratka, i HEP-ODS ga isključi, u »pomoć« priskače Živi zid Ivana Vilibora Sinčića. Koliko su neplatiša do sada ponovno ilegalno ukopčali na mrežu, nije poznato, no jasno je ko dan da će ceh na kraju platiti potrošači. Kazna za nelegalno korištenje električne energije iznosi od 5.000 do 50.000 kuna, dok će kupcu-potrošaču naplaćena biti i neovlaštena potrošnja, koja će biti otkrivena kod prvog sljedećeg obračuna potrošnje. Pritom, potrošaču neće biti naplaćena potrošnja samo od dana nelegalnog ukapčanja, jer HEP taj dan ne može otkriti, već retroaktivno, za razdoblje od godine dana. Osim toga, HEP-ODS može i izmjestiti mjerno mjesto na neko nedostupnije, pri čemu će trošak izmještanja ponovno naplatiti potrošaču.
 
6/8/2015 - Mirela Holy, Puharić i Novak sumnjaju na korupciju u HEP-u
Izvor - Glas Slavonije, 5.6.2015.
 
  • Predsjednica ORaH-a Mirela Holy, Milan Puharić, energetski stručnjak i Mladen Novak, nezavisni saborski zastupnik, upozorili su na konferenciji za novinare na netransparentno trošenje novca HEP-a na različite konzultantske i marketinške usluge.

    Na postavljeno zastupničko pitanje o ovoj temi, Vlada RH, osim golog priznanja da je HEP sklopio ugovore o suradnji koje je zastupnica Holy navela u pitanju, nije iznesena nijedna konkretna informacija. Stoga su zastupnici i Milan Puharić izrazili sumnju da je riječ o korupcijskim poslovima jer je potpuno nejasno zašto HEP koristi konzultante kada na raspolaganju ima 12.000 zaposlenika svih struka (inženjera, pravnika, ekonomista itd.)

    Radi se o sljedećim ugovorima koje i Vlada RH priznaje u odgovoru: angažman vanjskih konzultanta za evaluaciju ponuda za Plomin C; studija restrukturiranja HEP-a; studija operativnog i strateškog restrukturiranja HEP Operatora distribucijskog sustava, te podrška u implementaciji; angažman vanjskih savjetnika za pokušaj kupoprodaje već sagrađenih vjetroelektrana (ukupno osam); angažman marketinške tvrtke Real grupe od strane sektora HEP-a za razvoj proizvoda i usluga koji je za pridobivanje 16.000 kupaca iz kategorije kućanstava platio Real grupi dvadesetak milijun kuna u 2014. godini, rečeno je.

    Zastupnik Mladen Novak posebno se osvrnuo na pokušaj privatizacije HEP-a uz pomoć IPO modela. U proceduri je izbor financijskog savjetnika za privatizaciju HEP-a prema IPO modelu. Ova odluka nije uslijedila nakon provedene sveobuhvatne rasprave unutar Hrvatske elektroprivrede d.d., a postavlja se pitanje i je li Uprava HEP-a izvijestila Vladu RH o tijeku i rezultatima gore spomenutih studija restrukturiranja, odnosno ima li uopće smisla angažirati savjetnike za privatizaciju, a da se ne znaju obrisi novog ustroja HEP-a i njegove prilagođenosti trećem energetskom paketu 2009/72/EU, rekao je Novak.
 
6/1/2015 - Radnici HEP-a članove Živog zida nazvali lopovima
Izvor - N1, 28.5.2015.
 
  • Živom zidu savjetujemo da svoje članove ne čine lopovima i ekshibicionistima, jer je vrlo izvjesno da će ih idući puta dočekati HEP-ovi radnici i pokazati im što misle o prozivanju uhljebima, kažu u Strukovnom sindikatu radnika HEP-a.

    Strukovni sindikat radnika HEP-a smatra vrlo štetnom kampanju koju posljednjih dana provode aktivisti Živog zida protiv HEP-a. Protuzakonitim ukapčanjem potrošača čine štetu.
    Naročita lakrdija su optužbe iz Živog zida da HEP krši zakone i Ustav RH prilikom redovnog obavljanja svoje djelatnosti. Električna energija je proizvod i mora se platiti kao i svaki drugi proizvod. Za probleme siromašnih trebaju se brinuti ustanove za socijalnu skrb, a ne lopovi-ekshibicionisti. Živom zidu savjetujemo da svoje članove ne čine takvima, lopovima i ekshibicionistima, jer je vrlo izvjesno da će ih idući puta dočekati HEP-ovi radnici i pokazati im što misle o prozivanju uhljebima.

    Radnicima HEP-a nitko neće pod prozorom urlati da su uhljebi ili lopovi! Osobe koje štite interese HEP-a nisu lopovi, već savjesni radnici, a pravi lopovi su čelnici Živog zida. Otkud im pravo da kradu od HEP-a, i potiču druge na krađu i anarhiju?! - pita se sindikat, piše Večernji list.
 
6/1/2015 - Hepovci Sinčiću najavili obračun, ali ne struje
Izvor - Slobodna Dalmacija, 29.5.2015.
 
  • KONTRA ŽIVOG ZIDA - SINDIKAT TEHNOS NAJAVIO KAKO NEĆE TOLERIRATI PONOVNA UKLJUUČIVANJA NEPLATIŠA

    Dok iz Živog zida najavljuju nastavak akcije ukapčanja potrošača Hrvatske elektroprivrede kojima je HEP uskratio struju zbog neplaćanja, sindikat TEHNOS jučer je najavio kako će se članovi sindikata suprotstaviti daljnjim pokušajima Živog zida da radnike HEP-a predstave kao lopove i uhljebe. Mogući su, izgleda, obračuni aktivista Živog zida i sindikalaca HEP-a kojima se ne sviđa najnovija akcija pristaša Ivana Vilibora Sinčića.
    -Umjesto prijetnji našim aktivistima, Denisu Geti bilo bi bolje da nam se pridruži - poručio je Ivan Vilibor Sinčić, komentirajući prijetnje iz TEHNOS-a.
    Sinčić nam je izrazio razočaranje stavovima sindikalista HEP-a koji, ističe, ne razumije osnovne postulate socijalne države i brige za ljude. Tijekom tekućeg tjedna Živi zid ukopčao je nekoliko neplatiša HEP-a i o tome izvijestio javnost videoklipovima koji su izazvali zgražanje i uprave HEP-a i TEHNOS-a. Uprava HEP-a pobrojala je čak osam prekršaja i kaznenih djela koje je Živi zid, prema priopćenju HEP-a, počinio ilegalnim uključivanjem zapečaćenih brojila.
    -Iz javno objavljene snimke neovlaštenog uključenja električne energije jasno je vidljivo da je mjerno mjesto ostalo tehnički neispravno i dostupno za slučajni dodir dijelova pod naponom, što je izravno ugrožavanje sigurnosti ljudi s mogućom smrtnom ugrozom - poručuju iz Uprave HEP-a.

    -Živom zidu savjetujemo da svoje članove ne čine takvima, lopovima i ekshibicionistima, jer je vrlo izvjesno da će ih idući put dočekati HEP-ovi radnici i pokazati im što misle o prozivanju uhljebima - zaprijetili su iz TEHNOS-a. V. MARJANOVIĆ
 
5/18/2015 - ANALIZA TRŽIŠTA DVIJE GODINE OD LIBERALIZACIJE: U HEP-u se hvale da im se vratila velika većina od 35.000 kupaca struje
Izvor - Jutarnji list, 11.5.2015.
 
  • RWE, koji ima 100 tisuća korisnika, tvrdi kako ljude odbija to što dobivaju dva računa za struju

    Hrvatska će uskoro obilježiti dvije godine od početka liberalizacije tržišta električne energije. Uz sve nedaće ona je korisnicima ipak donijela pozitivne pomake. Pojavila se konkurencija, monopol HEP-a je ukinut, a cijene električne energije su pale. Na hrvatskom tržištu struju prodaju četiri velika igrača - HEP-Operator distribucijskog sustava, RWE Energija, GEN-I i Hrvatski telekom. Od ukupno oko 2,2 milijuna kućanstava, samo su 153 tisuće odabrale nekog tržišnog opskrbljivača. To se pripisuje ustaljenim navikama potrošača, strahu od promjena i intertnosti. Cijena je glavni razlog promjene distributera.

    Tajni broj korisnika
    U HEP ODS-u tvrde kako su oni i dalje najveći opskrbljivači kućanstava električnom energijom u Hrvatskoj s dva milijuna kupaca. Ti su kupci i dalje vjerni univerzalnoj usluzi HEP-ODS-a. S liberalizacijom tržišta HEP je pokrenuo Hepi paket s posebnim pogodnostima koji je dosad ugovorilo oko 23.500 kupaca. Prema dostupnim brojkama sljedeći najveći opskrbljivač je RWE Energija, koja ima oko 100 tisuća korisnika. U GEN-I-ju ne otkrivaju broj svojih kupaca, ali tvrde da su osigurali značajan tržišni udio. HT posljednji je krenuo na tržište električne energije i također ne žele govoriti o broju kupaca. Čeka se kvartalni izvještaj o poslovanju tvrtke u kojem će biti objavljen i taj podatak.

    Poput mobitela
    Dolaskom novih opskrbljivača na tržištu se među kompanijama razvila bitka slična onoj među teleoperaterima. Nude se povoljni paketi, popusti, niže cijene i korisnicima se ponekad teško snaći u tim ponudama. Otežavajuća su okolnost i dva računa. Korisnici koji nisu na univerzalnoj usluzi HEP-ODS-a na kućnu adresu dobiju jedan račun za mrežarinu i drugi za potrošenu električnu energiju od svog opskrbljivača. U RWE Energiji tvrde kako je to glavni razlog što kupci raskidaju ugovore te se nadaju da će uskoro biti usvojene zakonske mjere za uvođenje jedinstvenog računa za struju. U GEN-I-ju napominju kako su dosad imali samo 799 raskida ugovora, što je manje od 5 posto korisnika. Kao glavni razlog navode nerealne akontacijske rate koje je HEP DOS odredio kupcima. U HEP-u tvrde kako je do sada više od 35 tisuća kupaca raskinulo ugovore s nekim od tržišnih opskrbljivača, a velik broj njih se vratio u HEP-ODS. Prema njima jedan od glavnih razloga raskida ugovora je zabluda u koju su kupci dovedeni lažnim predstavljanjem akvizitera na njihovom kućnom pragu prilikom sklapanja ugovora.
    Pogodnosti svakog od opskrbljivača ovise o duljini potpisanog ugovora i odabranom paketu te je nemoguće utvrditi kolika je zapravo cijena kilovatsata kod pojedinog opskrbljivača.
    Promjene zakona

    Osim kriterija duljine ugovora, korisnicima se nude i druge pogodnosti. HT tako nudi 5 posto nižu cijenu u odnosu na HEP te bonus dobrodošlice od 187,50 kuna. U HT-u tako tvrde kako uz obavezno trajanje ugovora na 24 mjeseca korisnik može ostvariti uštedu veću od 545 kuna.
    RWE Energija u startu nudi uštedu do 12 posto u odnosu na cijenu koju nudi HEP. Kućanstvima trenutačno nude tri modela, a ovisno o duljini ugovora cijene mogu bi niže od 5 do 10 posto u odnosu na HEP. U toj kompaniji tvrde kako su protekle dvije godine svojim korisnicima donijeli oko 30 milijuna kuna uštede. Iako je dosadašnja liberalizacija tržišta dala svoje pozitivne rezultate, u HT-u, HEP-u i RWE Energiji smatraju da je potrebno promijeniti zakonsku regulativu kako bi liberalizacija potpuno zaživjela.
 
5/5/2015 - HEP je jedan od najvećih pokretača gospodarstva
Izvor - Glas Slavonije, 2.5.2015.
 
  • Potpisivanje ugovora o početku gradnje novih elektrana u Sisku i Osijeku, obje na biomasu (BE-TO), znak je sve izraženije HEP-ove orijentacije prema proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
    U isto vrijeme u HEP-u pozorno analiziraju i mogućnosti širenja poslovanja i na druga regionalna tržišta, ali i u očekivanju su najave privatizacije. Dovoljno tema za razgovor s Pericom Jukićem, predsjednikom Uprave HEP d.d. Prvo pitanje ipak ima lokalni karakter.

    Osim BE-TO-a koji ovime ulazi u proces realizacije, kakva je sudbina one veće, po Osijek i cijeli sustav HEP-a, vrjednijeg - novog proizvodnog bloka kombi kogeneracijske elektrane?
    - U tijeku je drugi stupanj pregovaračkog postupka za KKE Osijek-500, kada očekujemo od sposobnih ponuditelja da dostave ponude. Postupak nabave odnosi se na gradnju i održavanje elektrane. U prvom stupnju pregovaračkog postupka s prethodnom objavom nije bila uključena cijena ponude, nego je svrha bila ocjena sposobnosti natjecatelja. Formalno pravno također su napravljeni kvalitetni koraci, za KKE Osijek ishođena je lokacijska dozvola i priključak na elektroenergetski sustav RH. U tijeku je realizacija predugovora o priključenju potpisanog s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava, odnosno ishođenje građevinskih dozvola za dijelove priključka. Također, radimo na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama koje su u zahvatu projekta, a počinju i arheološka istraživanja na trasi cjevovoda rashladne vode prema Dravi u koridoru određenim lokacijskom dozvolom i posebnim uvjetima konzervatorskog odjela.

    Čeka se odluka Vlade

    Kakve su nove informacije oko dokapitalizacije HEP-a, odnosno očekivanja vezano uz inicijalnu javnu ponudu?
    - Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu navodi da će se u skladu sa stanjem na tržištu kapitala razmotriti opcija inicijalne javne ponude ograničenog opsega dionica HEP-a. Stoga je sukladno navedenom planu Hrvatska elektroprivreda d.d. provela postupak odabira financijskih savjetnika. Zadatak savjetnika je upravo pronaći odgovor na pitanje postavljeno u Planu upravljanja imovinom u vlasništvu RH, a to je pitanje postoje li i kakve su mogućnosti prikupljanja kapitala u javnoj ponudi. Odabrani konzultanti su Morgan Stanley, Sberbank i Unicredit grupa, Zagrebačka banka. HEP za sada nema službenu odluku Vlade o pokretanju procesa dokapitalizacije. Kada i ako do konkretne odluke dođe, spremni smo provesti aktivnosti prema toj odluci. Do tada, naš je posao da tvrtkom upravljamo što bolje, na zadovoljstvo naših kupaca, radnika i vlasnika.

    Milijarde kuna za investicije

    Dugo se prigovaralo HEP-u na nedostatku investicija. Rekli ste da ste imali mnogo prepreka. Jesu li potpisani ugovori u Osijeku i Sisku za BE-TO elektrane znak da se događaju pomaci?
    - Rekao sam više puta otvoreno da nije bilo lako doći do realizacije ovih projekata vrijednih više od 35 milijuna eura. Ova je uprava usmjerena na investicije i rezultati su za sada vrlo ozbiljni. Međutim, ne odustajemo. Intenzivno radimo na akvizicijama projekata u području obnovljivih izvora energije koji su u fokusu našeg poslovanja. Također, potpisali smo Sporazum o ekskluzivnosti s Marubenijem, a projekt Plomin C investicija je od milijardu eura. No, tu su i drugi tekući projekti velikih investicijskih vrijednosti. HEP je pokrenuo ciklus revitalizacije i rekonstrukcije hidroelektrana, vrijedan 3,6 milijardi kuna, čime ćemo dobiti povećanje snage od 110 MW. To je jedna nova velika hidroelektrana. Samo do 2019. godine u tu svrhu namjeravamo investirati 2,1 milijardu kuna. U obnovu i snaženje distribucijske mreže samo u 2015. godini ulažemo milijardu kuna. To nisu najave nekih budućih projekata. To su investicije koje se realiziraju. Na njima već rade mahom hrvatske tvrtke i proizvođači, pa evo i kooperanti iz Slavonije i Baranje. Oni su otvorili nova radna mjesta. HEP pokazuje svoju snagu i kada zbrojimo sve milijarde ulaganja, sa zadovoljstvom mogu reći da je HEP sada doista jedan od najvećih pokretača hrvatskog gospodarstva. HEP postaje ono što i zaslužuje, a to je snažna energetska regionalna tvrtka koja odolijeva svim tržišnim izazovima.
 
5/5/2015 - HEP udvostručio dobit iz 2013. godine
Izvor - Jutarnji list, 2.5.2015.
 
  • Izrazito povoljne hidrološke okolnosti s velikim dotocima vode, odnosno obilne padaline, te značajno smanjenje troškova restrukturiranja, najzaslužniji su za to što je grupa poduzeća u sastavu Hrvatske elektroprivrede (HEP) lani ostvarila dvostruko veću dobit nego godinu dana ranije.

    Prema financijskim izvješćima objavljenim na web stranicama Zagrebačke burze, HEP grupa je u 2014. ostvarila neto dobit od 2,47 milijardi kuna, dok je u 2013. ostvarila 1,3 milijardi kuna profita.

    HEP u vlasništvu ima 14 tvrtki kćeri te 26 hidroelektrana i osam termoelektrana ukupne snage 4000 megavata (MW). Uz električnu, HEP proizvodi i isporučuje i toplinsku energiju iz postrojenja snage 1242 MW.

    Lani je HEP-Proizvodnja uspjela iz hrvatskih rijeka i akumulacija proizvesti rekordnih 8,4 teravatsati (TWh) struje. Ponovila se izvrsna 2010., kada je HEP “iz vode” proizveo 8,3 TWh. Visoku dobit HEP može zahvaliti smanjenju troškova kupljene struje te goriva, ali i završetku restrukturiranja: lani više nije morao isplaćivati otpremnine i stvarati pričuve za sudske sporove. Osim toga, HEP je uspio smanjiti i ukupnu zaduženost za čak 17 posto, na oko pet milijardi kuna.
 
4/23/2015 - HEP ostao i bez elektrana na vodi
Izvor - Slobodna Dalmacija, 17.4.2015.
 
  • UZ NAJAVE 0 PRIVATIZACIJI NACIONALNE ENERGETSKE TVRTKE, POKAZUJE SE DA NJEZINA IMOVINA OZBILJNO KOPNI

    PIŠE FRENKI LAUSIC

    I ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom k imovinom Mladen Pejnović u četvrtak nije bio raspoložen za službeni komentar činjenice da je Uprava HEP-a, u godini kad se predviđa privatizacija, svela knjigovodstvenu vrijednost sedam termoelektrana na nula kuna. Ni Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva i jedini član Skupštine HEP-a, nije odgovorio na našu zamolbu da objasni tu koincidenciju.
    Podsjetimo, Bloomberg je u srijedu objavio Pejnovićevu izjavu da će Hrvatska ove godine na prodaju ponuditi 25 posto dionica HEP-a u Londonu i Zagrebu, čime bi se moglo namaknuti dvije do tri milijarde kuna, koje bi bile upotrijebljene za reinvestiranje u kompaniju. Dakle, 25 posto dionica HEP-a za dvije do tri milijarde kuna, a mediji su nedavno prenijeli informaciju kako njemački E.ON želi prodati svoju najvrjedniju imovinu u Italiji, hidroelektranu Terni snage 531M W (nešto jača od HE Zakučac, snage 476 MW), čija se vrijednost procjenjuje na minimalno milijardu eura. A HEP ima 26 hidroelektrana, doduše, ostale su manje snage u odnosu na Zakučac. Tu, očito, nešto ne štima.

    Oduzimanje

    Možda je stvar u tome što je HEP-u Zakonom o vodama 2011. oduzeto 80 posto vrijednosti svih hidroelektrana, jer je utvrđeno da se sve vodne građevine za proizvodnju električne energije prenose u vlasništvo Hrvatskih voda bez naknade HEP-u, koji je na taj način postao korisnik-koncesionar brana i postrojenja svojih hidroelektrana.
    Tako je, na primjer, čitava HE Peruča, koja je pribranska elektrana (nalazi se u sklopu brane), vlasnički izmještena u Hrvatske vode. HEP je još prije dvije godine podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona, ali sud se još nije očitovao o tome. Iz ove zakonsko-vlasničko-korisničke peripetije može se izvući mali milijun zaključaka, ali jasno je kako HEP, kad su u pitanju hidroelektrane, ne bi više bio umogućnosti prodavati energetsku infrastrukturu, nego koncesionarsko pravo, pa je jasno da onda i cijena mora biti niža. Ili bi, pak, budući suvlasnik HEP-a mogao tužiti državu za obeštećenje.
    Nalazimo se u situaciji u kojoj je otpisana vrijednost sedam termoelektrana, u kojoj se očekuje otpisivanje vrijednosti nekoliko distribucijskih područja i toplana, u kojoj HEP nije vlasnik oko 80 posto imovine svojih hidroelektrana, te kada još nije izvršeno certificiranje HOPS-a - i baš u toj godini namjerava se privatizirati 25 posto HEP-a. Baš u vrijeme kad će vrijednost tvrtke (knjigovodstveno nešto više od 20 milijarda kuna) biti drastično smanjena. Veliki, nezgodni upitnik širi se oko privatizacije HEP-a.

    Jadranko Berlengi, predstavnik Radničkog vijeća u NO-u HEP-a, u svojem je Izdvojenom mišljenju napisao da HEP planira umanjiti vrijednosti imovine neprofitabilnih distribucijskih područja (Elektra Vinkovci, Elektra Sisak, Elektra Šibenik, Elektrolika Gospić i Elektra Požega), kao i imovine centralnih toplinskih sustava (CTS Zagreb, CTS Dubrava, CTS Osijek, CTS Sisak, CTS Samobor i CTS Velika Gorica). Uz to, već godinu i pol dana HEP nikako da Hrvatskoj energetskoj regulatomoj agenciji dostavi sve dokumente vezane uz isknjiženje zemljišta i drugih objekata koji trebaju pripasti Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (u vlasništvu HEP d.d.) kako bi od HERA-e dobio certifikat da kao neovisna kompanija može obavljati svoj posao.

    A rekli su da neće...
    Treba podsjetiti na nedavne informacije iz DUUDI-ja da se neće ići u dokapitalizaciju 25 posto HEP-a, jer bi to uključivalo privatizaciju reguliranih sektora prijenosa i distribucije, ali i najvećeg preostalog proizvodnog blaga - hidroelektrana. Iz DUUDI-ja su tada poručivali kako se može ići samo u projektne IPO-ove, na način da se ulaže u nove investicijske projekte, ali ne da se kupuju HEP-ove dionice. No, nekoliko mjeseci kasnije, ove srijede, Pejnović je u intervjuu Bloombergu ustvrdio da se ide u privatizaciju HEP-a, a nama je u četvrtak iz DUUDI-ja poručeno da ne mogu ništa konkretnije reći o privatizaciji HEP-a prije nego što savjetničke kuće daju svoje prijedloge za modele inicijalne javne ponude HEP-a.
 
4/22/2015 - HEP-u Vlada uzima dobit kako bi spasila proračun i izbjegla sankcije Bruxellesa
Izvor - Jutarnji list, 17.4.2015.
 
  • Osim povećanja prihoda u proračunu, očekuje se i smanjenje rashoda za oko milijardu i pol kuna
    PISE MARINA KLEPO
    Iako je povećanjem trošarina na duhan i naftne derivate izazvala veliki gnjev javnosti, Vlada će na taj način riješiti tek manji dio preblema s manjkom a proračunu. Od oko tri milijarde kuna, koliko ovaj put iznosi potrebna fiskalna prilagodba, računa se da će većim trošarinama osigurati najviše oko 500 milijuna kuna. Kao druga važna mjera na strani prihoda spominje se povlačenje dijela dobiti iz državnih poduzeća.

    S obzirom na prošlogodišnje rezultate najozbiljniji kandidat za to je HEP koji je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvario dobit od gotovo dvije milijarde kuna, dok je u istom razdobolju godinu ranije ona iznosila 855 milijuna kuna. Od ostalih poduzeća koja su imala nešto veći profit izdvajaju se Plinacro s dobiti od 125,2 milijuna kuna, Hrvatske šume s 91,5 milijuna kuna i Janaf koji je ostvario 65,9 milijuna kuna dobiti. S liste strateških tvrtki njih je 39 ostvarilo ukupnu dobit od četiri milijarde kuna, što je 42 posto više nego u devet mjeseci godinu ranije kada slfi dobitaši zaradili 2,8 i kuna. No,u toj grupi su i institucije poput Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Agencija za obvezne zalihe nafte, a one zacijelo nisu u kategoriji onih od kojih se može uzeti malo.

    Glavni Vladin ovogodišnji adut nesumnjivo je HEP koji se pojavljuje u različitim planovima. Jedan od njih je i izlazak na burzu, a da bi se inicijalna javna ponuda dionica lakše provela, prema pisanju Slobodne Dalmacije, država ide na otpisivanje knjigovodstvene vrijednosti sedam termoelektrana HEP proizvodnje. Problem neadekvatnosti kapitala koji time nastaje riješio bi se povećanjem kapitala i to pretvaranja dobiti u temeljni kapital. Vlada će, očito, morati dobro odvagati što želi i što može. Višegodišnja praksa povlačenja dobiti iz državnih poduzeća, osiboto HEPa,već je ostavila traga na kvalitetu njegova poslovanja. Osim povećanja prihoda, očekuje se i smanjivanje rashoda proračuna za oko milijardu i pol kuna. Ono što je sigurno, neće se dirati plaće, mirovine i socijalna davanja, već se i ovaj put uštede tražiti u području subvencija, materijalnih rashoda i investicija. Konkretne mjere trebale bi biti poznate idućih dana, a krajem mjeseca vlada će programe reformi i konvergencije poslati u Bruxelles.

    Vladin plan da deficit smanji za samo 1,5 milijardi kuna očito nije prošao i povjerenik Komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moskovici zatraži je dodatne uštede od 0,4 posto, odnosno za 1,3 milijarde kuna. Stoga Vladi nije preostalo drugo nego hitno povećati trošarine.
 
4/20/2015 - 25% HEP-a ide u prodaju!
Izvor - index.hr, 15.travanj 2015.
 
  • Hrvatska će do kraja godine putem inicijalne ponude (IPO) prodati 25 posto dionica Hrvatske Elektroprivrede, potvrdio je za Bloomberg predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović.

    Pejnović je u intervjuu održanom 14. travnja u Zagrebu rekao da vlada od IPO-a očekuje između dvije i tri milijarde kuna koje će reinvestirati u tvrtku i koje će HEP-u omoguiti akviziciju imovine u Sloveniji, Crnoj Gori i BIH.

    Hep je prošle godine imao dobre rezultate i sad je važno da tvrtku okrenemo prema razvoju na domaćem i regionalnom tržištu, rekao je Pejnović i dodao da su interes za IPO pokazale invetsticijke banke u Sjedinjenim državama i Europi. Hrvatska je kao savjetnike za prodaju dionica unajmila stručnjake iz Morgan Stanleya, Zagrebačke banke i ruskog Sberbanka.

    Predstojnik je u razgovoru najavio novi tender za Hrvatsku Poštansku banku, zadnju veliku banku u državnom vlasništvu, rekavši da bi se s prodajom moglo krenuti već u lipnju. Posljednji put kad smo prodavali HPB mi smo ciljali na punjenje proračnuna, ali prodaja nije krenula dobro jer banka nije bila dovoljno kapitalizirana, rekao je 61-godišnji Pejnović.
    Ovaj put bi trebali biti zadovoljni s povećanjem kapitala. HPB treba dodatni kapital u iznosu između 550 i 800 milijuna KN, a u tenderu će moći sudjelovati i državne tvrtke.
    Pejnović je podsjetio da Hrvatska traži investitore u Petrokemiju i da razmišlja o zamjeni postojećih dugova za vlasništvo u tvrtci.
    Najveći kreditor Petrokemije je INA čije su dionice u posljednja dva dana porasle za 5,5 posto.
    Vlada traži investitore s dugoročnim interesom u tvrtku i regiju, kakvi su proizvođači plina, rekao je predstojnik i najavio nastavak prodaje hotela u državnom vlasništvu i druge imovine povezane s turizmom.
 
1/29/2012 - Politika bira upravu? To je rani kapitalizam
Izvor - t-portal, 26. siječanj 2012.
 
  • O Vladinoj odluci da ukine javne natječaje i politički imenuje članove uprava i nadzornih odbora razgovarali smo s Anamarijom Musom, docenticom s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ova stručnjakinja za javnu upravu smatra da bi u nadzornim odborima većinu mjesta trebali imati profesionalci, a u manjini bi bile politički imenovane osobe. Što se tiče uprava, nema dvojbe - treba angažirati profesionalce, čije se obaveze definiraju ugovorima.

    Iako se činilo da je, doduše tek na samom kraju HDZ-ove vladavine i nakon brojnih primjera isisavanja novca iz državnih poduzeća, stručnjacima i poslodavcima, pa i većini javnosti jasno da konačno treba prekinuti s hrvatskom praksom političkog imenovanja uprava i nadzornika, s novom vlašću došlo je do zaokreta. Mantra nove vlasti kaže da natječaji ne jamče bolje upravljanje. Upozoravaju da su HDZ-u natječaji, koje je Jadranka Kosor uvela za izbor nadzornika u javna poduzeća, služili samo kao izlika za politička imenovanja, pa oni sada otvoreno odustaju od te procedure. S obzirom na to da preuzimaju odgovornost za ta tvrtke, žele da ih vode njihovi ljudi od povjerenja.

    Je li odluka Milanovićeve Vlade korak unazad, upitali smo docenticu s Pravnog fakulteta, Anamariju Musu? 'U svakom slučaju, lutanje od jedne do druge opcije je nepotrebno, treba principijelno definirati stvar', kazala je.

    Što se tiče uprava, ona bi ih definirala na način da budu u potpunosti profesionalne kod državnih i javnih poduzeća. 'Vrijeme kada su vlasništvo i upravljanje bili spojeni u istoj osobi je vrijeme ranog kapitalizma, danas je pravilo da se za menadžerske poslove (uprava) angažiraju profesionalci, a ugovorom se određuju obaveze i kontrola', upozorila je.

    Apsolutna primjena i jednog i drugog koncepta –imenovanje članova nadzornog odbora po političkom odnosno profesionalnom kriteriju, nije po njoj najbolje rješenje, jer u prvom slučaju imamo čistu politizaciju, a u drugom nedostatak političke kontrole.

    'Oba elementa su nužna. S obzirom na to da javna poduzeća djeluju u području službi od općeg interesa, tj. obavljaju poslove koje su u javnom interesu (npr. isporučuju električnu energiju, pružaju željezničke usluge), a za koje u konačnici odgovara javna vlast, potreban je određen oblik kontrole političke vlasti (centralne za one koja su državna, lokalne za lokalna poduzeća)', objašnjava.

    S druge strane, upozorava ova stručnjakinja s Pravnog fakulteta, profesionalni element treba osigurati da se organizacija vodi u skladu s ekonomskim i financijskim načelima koja odgovaraju dobrom gospodarenju. S obzirom na to da javni natječaj može, ako je dobro osmišljen, osigurati takvu ekspertizu, potrebno je i da jedan dio nadzornih odbora bude profesionalan.

    'U tom smislu, predložila bih, kao što je slučaj u nekim drugim europskim zemljama, da nadzorni odbori budu sastavljeni od neparnog broja članova u kojem bi u većem dijelu bili zastupljeni profesionalci (uključujući funkciju predsjednika), a u manjem politički imenovane osobe', kazala je Musa, naglasivši da sastav odbora nije bitan ako sve zajedno ne funkcionira po načelima profesionalne odnosno političke odgovornosti i naravno osobnog integriteta.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design