|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 9/30/2015 - HROTE ostao bez 150 milijuna kuna, slijedi poskupljenje struje | | Izvor - Večernji list, 29.9.2015. | | | - Građani za zelenu energiju lani dali više od pola milijarde kuna
Dok su Banski dvori benevolentno najavili vaučere za struju socijalno ugroženim građanima, uvjeravajući da se ne radi o jeftinom populizmu jer će teret snositi opskrbljivači, gotovo neprimjetno je prošla vijest o novom zakonu o obnovljivim izvorima energije.
Slučajno ili ne, tim istim opskrbljivačima njime je snižena cijena otkupa struje iz obnovljivih izvora za dvadeset posto. Kako se taj novac slijeva u fond za isplatu poticaja proizvođačima za zelenu električnu energiju, procjenjuje se da će manjkati između 100 i 150 milijuna kuna što bi već naredne godine hrvatski građani mogli platiti višom cijenom struje, doznaje Poslovni dnevnik.
Veći poticaji
Iz izvora bliskih Ministarstvu gospodarstva neslužbeno saznajemo da se razmatra novi plan o reguliranju naknade za obnovljive izvore energije koji plaćaju građani. Prema nacionalnom akcijskom planu odluka bi se trebala donijeti do kraja listopada, no upućeni kažu da je to teško očekivati s izborima pred vratima. Iako zasad nitko ne želi spominjati mogućnost rasta tereta građanima, a time i računa za struju, to je čini se izgledno u narednoj godini. Iako neki naši sugovornici uvjeravaju da će s nižom otkupnom cijenom država moći nastaviti plaćati poticaje, drugi su skeptični smatrajući da će naknada građanima morati rasti sa sadašnjih 3,5 na najmanje 5 lipa po kilovatsatu.
Novi zakon, koji struka naziva možda i najvažnijim propisom u energetici u posljednjih 10 godina, stupa na snagu 1. siječnja iduće godine.
Njime je država snizila otkupnu cijenu koju opskrbljivači plaćaju Hrvatskom operatoru tržišta električne energije (HROTE) sa 0,53 kune po kilovatsatu na 0,42 kune za obvezni otkup zelene energije. Prošle godine u HROTE-ov fond za poticanje proizvodnje zelene električne energije opskrbljivači su uplatili 492,5 milijuna kuna, a građani još 505,2 milijuna kuna kroz naknadu za obnovljive izvore od 3,5 lipe za svaki kilovatsat potrošene struje.
Fond je prošle godine isplatio gotovo 825 milijuna kuna poticaja, čak 50 posto više nego godinu ranije. Osim što će ubuduće ostati kraći za dvadeset posto onog što su dosad plaćali opskrbljivači, rupu bi dodatno mogla produbiti činjenica da je količina otkupljene zelene energije u kontinuiranom porastu. Prema portalu energetika-net.hr računa se da će ove godine trebati otkupiti 1,2 teravatsata, a iduće godine 1,8 teravatsata, ovisno o broju postrojenja koji će ući u sustav poticaja. Hoće li u fondu za to biti dovoljno novca, u resornom ministarstvu i u fondu nisu htjeli komentirati.
Podsjetimo, oko 125.000 građana, odnosno između 60.000 i 70.000 kućanstava od prvog listopada imat će pravo na vaučere za podmirivanje troškova struje od 200 kuna.
Vrdoljakov manevar
Kad je Vlada s opskrbljivačima dogovorila vaučere, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ustvrdio je da trošak izdavanja vaučera, koji će se pokrivati tzv. solidarnom naknadom od tri lipe po kilovatsatu utrošene električne nergije, neće biti prebačen na cijenu struje već će ga snositi opskrbljivači.
Prema Vrdoljakovim riječima, oni su "prostor za to našli u nižim troškovima poslovanja, a kroz cijeli paket mjera za daljnji razvoj i liberalizaciju tržišta električne energije". Oduševljenje dogovorom s Vladom nisu skrivati ni sami opskrbljivači pa i je čelnik GEN-I-ja Robert Golob rekao da zbog uvođenja vaučera neće biti povećanja cijena struje.
Premda se nijedna strana direktno nije prstom uprla u zakon o obnovljivim izvorima energije, Golob je indirektno potvrdio da potpisnici sporazuma s Vladom, HEP, RWE i GEN-I, zbog vaučera neće izvući deblji kraj.
Na ovu smo mjeru pristali, jer smo u dijalogu s Vladom uspjeli unaprijediti rješenja liberalizacije tržišta, na način koji nama snizuje troškove rekao je prije dva tjedna Golob.
| | | | 9/21/2015 - Vaučeri padaju na Ustavnom sudu? | | Izvor - Novi list, 19.9.2015. | | | - Način na koji je jučer Sabor izglasao izmjene Zakona o tržištu električne energije mogao bi dovesti u pitanje Vladin projekt vaučera za socijalno ugrožene kupce električne energije.
Naime, moguće je da ako netko podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavni sud sruši izmjene jer nisu izglasane s potrebnom većinom svih zastupnika u Saboru, odnosno sa 76 ruku. Radi se ovdje o takozvanom organskom zakonu.
Kada je u siječnju 2014. Sabor izglasavao neke druge izmjene ovog istog Zakona on je tada proglašen organskim. Bio je to poznati slučaj kad je Mirela Holy svojim suzdržanim glasom srušila izmjene jer je za njih bilo samo 75 ruku. Tadašnjom sjednicom predsjedavala je potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec koja je prije glasovanja upozorila zastupnike da se radi o organskom zakonu, a nakon njega ustvrdila da izmjene nisu prošle jer je nedostajao jedan glas.
Zgrabec je predsjedala i jučerašnjim izmjenama istog Zakona koje bi trebale omogućiti uvođenje vaučera. Međutim, ovaj put Zgrabec nije upozorila zastupnike da se radi o organskom Zakonu već se krenulo s glasanjem. Ona je nakon glasanja rekla da je za glasalo 76 zastupnika što bi bilo dovoljno. Međutim, uvidom u službenu statistiku Hrvatskog sabora koja se može naći na službenim saborskim Internet stranicama može se vidjeti da je za glasovalo 75 zastupnika, odnosno moguće da je Zgrabec krivo pročitala rezultare.
| | | | 9/17/2015 - Crodux i Švicarci u pohodu na tržište električne energije | | Izvor - Večernji list, 17.9.2015. | | | - Na tržištu električne energije pojavio se još jedan igrač. Naime, Crodux je počeo prodavati struju u strateškom partnerstvu sa švicarskim energetskim divom Alpiqom. Struju od Croduxa mogu kupovati svi segmenti i kategorije potrošača na hrvatskom tržištu, a u planu je širenje na regiju.
| | | | 9/9/2015 - HEP još jednom kao samoposlužna blagajna | | Izvor - Večernji list, 5.9.2015. | | | - Vaučeri za struju
PREDIZBORNA SUBVENCIJA
HEP je vladi još jednom poslužio kao samoposlužna blagajna, ali ovoga puta za financiranje predizborne kampanje, optužuje Krešimir Sever uime Nezavisnih hrvatskih sindikata. U otvorenom pismu premijeru Zoranu Milanoviću navodi kako će odluku o subvenciji struje siromašnima, sada ili nešto kasnije, platiti građani i naziva je ""inovativnim iskorakom u pristupu predizbornoj kampanji"".
- I to je jedan od dokaza kako hitno zakonom treba depolitizirati nadzorne odbore i uprave državnih poduzeća. Ne privatizirati ih zbog poslovanja ispod razine očekivanja i mogućnosti, uzrokovane političkim uhljebljivanjem i utjecajima, nego depolitizirati i povjeriti na upravljanje sposobnima, a ne podobnima - poručuje Sever.
| | | | 9/7/2015 - Za 125 milijuna kuna HEP-Opskrba će osigurati javnu rasvjetu u Zagrebu | | Izvor - zagreb.info, 3.9.2015. | | | - HEP-Opskrba dobila je posao koji je zbog nejavljanja na natječaj izgubila prije četiri godine.
Naime, HEP-Opskrba dobila je posao opskrbe električnom energijom javne rasvjete u gradu Zagrebu vrijedan 125 milijuna kuna. Tako je HEP vratio posao bez kojeg je ostao prije četiri godine iz jednostavnog razloga – tada se uopće nije javio na natječaj, a javnu rasvjetu u Zagrebu opskrbljivala je slovenska tvrtka GEN-I Zagreb, piše Večernji.
HEP Opskrba sada je dala najpovoljniju cijenu i Zagrepčane će javna rasvjeta za četiri godine opskrbe koštati 125 milijuna kuna, dok su GEN-I Zagreb, koji su se na natječaj javili uz Nox Grupu i Proenergy, dali najskuplju ponudu vrijednu 144,6 milijuna kuna. Zanimljivo je da je posao koji će sada HEP-Opskrba naplatiti 125 milijuna kuna u proteklom četverogodišnjem razdoblju koštao 250 milijuna kuna.
| | | | 7/23/2015 - U Baškoj napadnut radnik HEP-a koji je ukapčao struju | | Izvor - t-portal, 16.7.2015. | | | - Na poziv napadnutog djelatnika na teren su izašli policijski djelatnici i napravili očevid, a iz HEP-a najavljuju da će više informacija o okolnostima događaja moći dati nakon izrade policijskog izvješća.
U HEP-u smo zgroženi ponovim teškim napadom na radnika HEP-a. Podsjećamo da su u siječnju ove godine teži fizički napad doživjela dva radnika HEP ODS-a u Karlovcu. Nažalost, naši su radnici prilikom obavljanja svojih redovnih radnih zadataka, najčešće uz vezi s iskapčanjima s mreže zbog neplaćanja obveza kupaca, često izloženi vrijeđanju, prijetnjama, pa i fizičkim napadima, navodi se u priopćenju.
Primjećujemo da su incidenti postali učestaliji nakon što su u medijskom i javnom prostoru Hrvatske određeni pojedinci i skupine počeli pozivati potrošače na neplaćanje računa, sprječavanje iskapčanja, nelegalno ukapčanje i druge metode građanskog neposluha. Pozivamo stoga medije, kupce i građane da osude neprihvatljivo nasilničko ponašanje prema radnicima HEP-a i da time pomognu da im se omogući nesmetano obavljanje poslova utemeljeno na zakonskim propisima RH, kažu u HEP-u nakon ovog incidenta.
Iako iz HEP-a ne govore jasno na koga misle kada spominju pozivanje na otpor, čini se da misle na akcije Živog zida, koji je prije mjesec dana poručio kako nastavlja svoju akciju uključivanja struje potrošačima, kojima je ona isključena zbog dugova.
| | | | 6/24/2015 - Vlada neće uspjeti realizirati plan B za autoceste ni IPO HEP-a | | Izvor - www.seebiz.eu, 23.6.2015. | | | - Vlada je prije 11 dana donijela odluku o početku razduživanja Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb, čime je pokrenut i proces privatizacije HAC-ONC-a, ali od prodaje dionica te tvrtke putem javne ponude u ovoj godini, a najvjerojatnije ni u mandatu sadašnje Vlade neće biti ništa. Toga su sve više svjesni i u Vladi iako o takvom raspletu zasad nitko ne želi službeno govoriti, piše Novi list.
(..)
Sve je izvjesnije da do kraja godine, što onda opet znači u mandatu sadašnje Vlade, neće biti moguće provesti ni javnu ponudu za 25 posto dionica HEP-a. Novac dobiven u toj javnoj ponudi trebao je ići u dokapitalizaciju HEP-a, a plan je bio da tako osnažen HEP krene u akvizicije u regiji. Dok je za HAC-ONC zakon već bio u javnoj raspravi i poznato je kako bi se odvijala javna ponuda dionica te tvrtke te koliki bi se udjeli ponudili na burzi, u HEP-u se tek očekuje da savjetnik Vladi predloži najbolji model. Tek nakon toga bi uslijedile odluke, pa nakon toga i izrada prospekta u kojem će najteže biti odgovoriti na pitanje što s HEP-ovom imovinom koja još nije do kraja proknjižena u zemljišnim knjigama te kako tretirati hidrocentrale oko čijeg se vlasništva HEP spori s državom na Ustavnom sudu, jer su ih po Zakonu o vodama iz 2011. izgubili. Nakon što u HEP-u i pronađu model po kojem će to pitanje tretirati u prospektu, on mora proći HANFA-u odnosno dobiti njezino odobrenje da bi se išlo u javnu ponudu.
| | | | 6/24/2015 - ENERGETSKA BUDUĆNOST Nema novih radnih mjesta bez proizvodnje | | Izvor - Lider, 19.6.2015. | | | - Tijekom gradnje Plomina rast BDP-a je 0,5 posto. Samo jedan projekt donosi rast BDP-a, Samo jedan! Dakle, ako išta možemo učiniti, onda možemo podići razinu BDP-a na stope rasta od dva, tri, četiri posto. No to se nikada neće dogoditi bez industrije i energetskog sektora.
Naglasio je to ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na Liderovoj 4. konferenciji o energetskoj budućnosti - kako se uključiti u energetski razvoj Hrvatske. Rezimirao je pokrenute projekte u posljednje dvije godine, istaknuvši potencijale istraživanja i eksploatacije plina i nafte na moru i kopnu, HEP-a te obnovljivih izvora energije. Osvrnuo se i na otpore koji dolaze, posebno na projekt istraživanja i eksploatacije nafte i plina. - Ako nemamo domaću proizvodnju plina i nafte, ugasit ćemo Petrokemiju. Ugasili smo već Dioki i Dinu zbog cijene plina. Ugasit ćemo tisuće radnih mjesta, rafinerije... S domaćom proizvodnjom sačuvat ćemo desetke tisuća radnih mjesta i otvoriti nova u raznim strukama.
Danas čuvamo Jadran više nego što je ikad bio čuvan. No bilo tko tko misli nešto veliko napraviti za svoju zemlju mora računati na batine. Nećemo dozvoliti da nas zaustave, ako treba primit ćemo i batine, ali napravit ćemo hrvatsku energetiku onakvom kakvom je društvo zaslužuje, poručio je Vrdoljak, dodavši da to treba biti konačan cilj, od kojeg politika neće odustati.
| | | | 6/24/2015 - Zbog lošijih rezultata prodaje neki alternativni opskrbljivači počet će se udruživati | | Izvor - Večernji list, 17.6.2015. | | | - Skorašnji Energy market forum bio je povod za razgovor s Tinom Jakaša, direktoricom HEP Opskrbe i sudionicom panel diskusije pod nazivom Domaće tržište struje: nakon liberalizacije konvergencija? Našu smo sugovornicu pitali može li se postići benefit za krajnjeg potrošača kroz regulativne intervencije. Također, zanimalo nas je jesu li kupci postali svjesniji zakonitosti otvorenog tržišta energije, te predstoji li nam manje ili više konkurencije na domaćem tržištu.
"Tržište električne energije u RH u potpunosti je otvoreno 1. srpnja 2008., kada su ispunjeni svi zakonski preduvjeti za njegovo funkcioniranje. Broj tvrtki koje nude električnu energiju od otvaranja tržišta do danas kontinuirano raste i trenutno u Hrvatskoj djeluju dvadeset dva opskrbljivača. Tržište je stoga zasićeno brojnim marketinškim akcijama, a zbog lošijih rezultata prodaje neki opskrbljivači pribjegavaju lažnom predstavljanju. Stoga kupci, pogotovo u kategoriji kućanstvo, ne reagiraju više kao prije mijenjajući opskrbljivača bez provjere, a stoje vidljivo iz kretanja tržišnih udjela posljednjih pet mjeseci, naglašava Jakaša.
Koliko su na poslovanje HEP-a utjecali alternativni opskrbljivači energijom?
Opskrbljivači koji su fokusirani na segment većeg broja kupaca s manjom prosječnom godišnjom potrošnjom suočavaju s povećanim troškovima prodaje, a što im stvara financijske gubitke. Slične probleme s profitabilnošću imaju i opskrbljivači koji energiju nude ispod tržišnih cijena, a sve kako bi pridobili ponekog kupca. Stoga se nameće pitanje dugoročne financijske opstojnosti alternativnih opskrbljivača, što će ih vjerojatno usmjeriti na udruživanje ili pronalazak strateškog partnera. Kao što znamo, neki su već pokrenuli procese pronalaska strateških partnera radi stabiliziranja financijskog poslovanja. I na tržištu Slovenije vidljiv je sličan trend - tamo su u tijeku procesi spajanja opskrbljivača nakon odobrenja agencije za tržišno natjecanje.
Za razumijevanje stanja na tržištu treba znati da se struktura cijene električne energije značajno promijenila na način da se povećava udio regulirane i skuplje električne energije iz obnovljivih izvora, a tržišni udio, koji je predmet konkurencije, se smanjuje, čime se smanjuje prostor za djelovanje konkurencije. Niske cijene na veleprodajnom tržištu vrše pritisak na marže opskrbljivača, što uz veću pregovaračku moć kupaca, zbog činjenice da mogu birati, snažno utječe na bilance alternativnih opskrbljivača.
Čime HEP nastoji zadržati svoje kupce?
Regulatorni okvir EU ide u smjeru održivog razvoja i obveze opskrbljivača da ponude usluge energetske učinkovitosti krajnjim kupcima. HEP nudi projekte energetske učinkovitosti i smanjenje troškova po jedinici proizvoda, a samim time i smanjenje iznosa računa za svoje kupce.
Cijene na veleprodajnom tržištu su ostale stabilne na većini EU tržišta električne energije u četvrtom kvartalu 2014. zbog dostatne ponude i ograničene potrošnje i kreću se na razini 43 eura po MWh za baznu energiju. Na kretanje cijena na burzi utječe niz faktora: ekonomski oporavak, temperatura, cijena emisije CO2, udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, cijena plina i sl. Zahvaljujući vlastitom proizvodnom portfelju te pristupu svim burzama električne energije u EU, HEP kontinuirano radi na optimizaciji troškova nabave električne energije.
Sto otvaranje tržišta znači za kupce?
Otvoreno tržište jača pregovaračku moć kupaca, traže se sve kompleksniji proizvodi, ponuda energetskih rješenja i veća kvaliteta usluga. Prema nacionalnom i neovisnom istraživanju koje je proveo Savez za energetiku RH, dvije trećine kupaca je ocijenilo da HEP Opskrba nudi najbolji omjer cijene i kvalitete usluge. Naši tarifni modeli za kućanstvo i dalje su najinovativniji proizvod na tržištu s programom lojalnosti, mogućnošću samoočitanja, plaćanjem računa po isteku mjeseca, online uvidom u stanje računa, mobilnom aplikacijom.. .U segmentu poduzetništva se nastojimo prilagoditi složenim zahtjevima kupaca te sudjelujemo u povećanju njihove konkurentnosti kroz smanjenje troškova za električnu energiju.
| | | | 6/24/2015 - Pojeftinjenje struje ipak će kasniti | | Izvor - www.seebiz.eu, 15.6.2015. | | | - Prema izračunu Saveza udruga za zaštitu potrošača, s ovakvim će sniženjem cijene HEP-ovi korisnici, preciznije kućanstva s dvotarifnim modelom i prosječnom potrošnjom struje od 450 kilovatsati na mjesec, godišnje uštedjeti oko 70 kuna.
Sve one na koje se ova odluka odnosi, a riječ je, kako u HEP-u doznaje Slobodna, o 1.999.794 kućanstva koja su ostala vjerna ovoj državnoj tvrtki, zanima hoće li nastaviti plaćati struju po starim uplatnicama ili će im na kućne adrese stići nove. Zamjenske uplatnice za mjesečne novčane obaveze neće se izdavati. Svim će kupcima u sljedećem redovitom obračunu biti odvojeno iskazana potrošnja u razdoblju do 1. srpnja 2015. godine i nakon toga, objašnjavaju iz Sektora marketinga i korporativnih komunikacija HEP-a.
Drugim riječima, građani će struju nastaviti plaćati po staroj cijeni, a plaćeni iznos za potrošnju, i to onu od 1. srpnja, umanjit će im se tek za nekoliko mjeseci, odnosno kad stignu uplatnice za sljedeće obračunsko razdoblje. Osim toga će se cijena struje, osim za kućanstva, to jest korisnike univerzalne usluge, umanjiti i u kategoriji zajamčene opskrbe, u koju spada poduzetništvo s ukupno 73.126 obračunskih mjernih mjesta.
Na pitanje zašto je smanjenje na snazi samo šest mjeseci (do 31. prosinca 2015. godine) u HEP-u odgovaraju kako se cijene ili, preciznije, iznosi tarifnih stavki, prema metodologiji Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), određuju za prvu, odnosno drugu polovicu godine. S obzirom na to da su predstavnici potrošačkih udruga komentirali kako je pojeftinjenje moglo i moralo biti veće s obzirom na to da HEP, koji je lani ostvario 2,4 milijarde kuna dobiti, to može podnijeti, Slobodna je pitala u Hrvatskoj elektroprivredi zašto se nije išlo sa značajnijim smanjenjem cijene.
Konsolidirana dobit HEP grupe nije podloga za izračun tarifnih stavova za javnu uslugu opskrbe prema metodologiji HERA-e, u kojoj jasno piše koji su elementi za utvrđivanje tarifa, kratko su odgovorili iz HEP-a.
| | | | 6/24/2015 - HEP časti s jednom lipom po kilovatu | | Izvor - Slobodna Dalmacija, 12.6.2015. | | | - Potrošači koji su ostali vjerni Hrvatskoj elektroprivredi, odnosno nisu prešli kod drugog opskrbljivača, bit će nagrađeni za svoju lojalnost. Riječ je, naime, o smanjenju cijene, doduše skromnom, od približno dva posto, no svako pojeftinjenje čovjeka veseli...
Nova cijena struje u takozvanoj univerzalnoj usluzi, dakle za one potrošače koji primaju jedinstveni račun (od HEP-a kao distributera i opskrbljivača, op.a.), na snazi je od 1. srpnja pa do 31. prosinca. - Tarifne stavke idu, dakle, jednu lipu dolje po kilovatsatu. To znači da će jedno prosječno dvotarifno kućanstvo koje mjesečno troši 450 kilovatsati, godišnje, s ovim najnovijim sniženjem, uštedjeti 70 kuna, dok će Hrvatsku elektroprivredu to pojeftinjenje koštati maksimalno 30 milijuna kuna.
Riječ je doista o jednom skromnom iznosu kojeg neki potrošači možda neće ni primijetiti. Ovime HEP kao da poručuje evo, radimo nešto i za vas, dobit ćete i vi dio kolača naše ogromne zarade... Prema prošlogodišnjoj dobiti HEPa od vrtoglavih 2,4 milijarde kuna, popust od niti dva posto je beznačajan.
To je sniženje trebalo biti barem četiri puta veće, distributer struje bi to mogao podnijeti, a ušteda kućanstvima od 280 kuna godišnje bila bi vidljiva - smatra Nenad Kurtović, savjetnik za energetiku u Savezu udruga za zaštitu potrošača.
Neopravdano poskupljenje
Naš sugovornik smatra i kako je HEP s većim sniženjem trebao ići kako bi korisnicima usluge vratio barem dio onoga što im je neopravdano oduzeto poskupljenjem iz 2012. godine. Dobra stvar koja bi se mogla izroditi iz HEPova PR poteza jest da se na pojeftinjenje, nadajmo se nešto osjetnije, odluče i drugi opskrbljivači. - Kako je univerzalna usluga osnova za izračun cijene i tržišnim opskrbljivačima, poput RWE Energije, tvrtke GEN-i, T-HT-a i drugih, valja očekivati da će i oni ići HEP-ovim putem, odnosno pojeftiniti svoju uslugu. U mogućnosti su slobodno formirati cijene - objašnjava Kurtović.
Iako je liberalizacija tržišta električne energije počela još prije dvije godine, zanimljivo je da se još uvijek ne zna koliko je točno građana od HEP-a prešlo drugim opskrbljivačima, a s podacima ne izlazi čak ni regulator, odnosno Hrvatska energetska regulatorna agencija. Kurtović se nada kako bismo odgovor na to pitanje mogli dobiti u okviru HERA-ina godišnjeg izvješća za 2014. godinu, koje će biti objavljeno vrlo skoro, čim prođe saborsku proceduru.
| | | | 6/24/2015 - Istom mjerom: Živi zid podnio kaznene prijave protiv HEP-a | | Izvor - 24 sata, 11.6.2015. | | | - Nakon što je HEP podnio kaznene prijave protiv vodstva stranke Živi zid zbog ilegalnog priključenja struje građanima, oni su odlučili uzvratiti istom mjerom. Supredsjednik stranke Ivan Pernar kaže da će podnijeti dvije kaznene prijave. - Prisilna naplata isključenjem struje nema zakonsko uporište - rekao je Pernar. Podsjećaju da je Vlada trebala zaštititi siromašnije, ali to nije učinila već dvije godine.
| | | | 6/10/2015 - Živi zid optužen da potiče na krađu i anarhiju, sindikalci prijete obračunom | | Izvor - Večernji list, 9.6.2015. | | | - Hrvatska elektroprivreda podnijela je Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Živog zida i nepoznate osobe koja je neplatišu struje priključila na mrežu, što se vidi na snimci koju je ta stranka objavila na intemetu.
Kopiju prijave proslijedili su i Ravnateljstvu policije, kaže glasnogovornica HEP-a Lidija Džaja Moharić. I u ostalim slučajevima u kojima je Živi zid vratio struju potrošačima HEP će postupiti jednako. Kazne za nelegalno priključenje na mrežu iznose od 5000 do 50.000 kuna. Supredsjednik Živog zida Ivan Pernar za kaznenu prijavu ne zna, ali kaže da je sramota što HEP toliko preplaćuje struju i što unatoč dvije milijarde kuna dobiti iskapča struju sirotinji i u svojoj oholosti ljudima prijeti i kaznenim progonom. - Pred zakonom smo svi jednaki, nitko ne može biti iznad. Ako se Živi zid sada ovako ponaša, ako budu participirali u vlasti, ponašat će se kao uzurpatori - komentira odvjetnik Branko Serić akcije Živog zida, političke stranke koja posljednjih dana ljudima slabijeg imovnog stanja vraća struju i vodu.
Odvjetnik Šerić kaže da su namjere Živog zida dobre, no to nije opravdanje za način na koji ih provode. - I put u pakao popločan je dobrim namjerama - dodaje.
Branko Šerić smatra da bi bilo preradikalno da Ustavni sud zabrani Živi zid kao političku stranku. On vjeruje da će glasači prepoznati kamo vode aktivnosti Živog zida i da im zbog toga i neće omogućiti da postanu parlamentarna stranka. - Nekoć su ljudi imali pravo na vodu i vatru, a u modernim društvima vatru je zamijenila energija. To bi pravo građanima u potrebi, kao i pravo na hranu, država morala regulirati zakonima - kaže odvjetnik Šerić.
Da je ukidanje stranke preradikalna kazna, smatra i Dragan Zelić iz Gonga. - Za takav potez njihovo djelovanje trebalo bi se kositi s ustavnopravnim poretkom, a to ovdje nije slučaj. S druge strane zakoni za sve moraju biti jednaki i institucije trebaju sankcionirati Živi zid kao što bi i druge u takvim slučajevima - kaže Zelić. Dodaje i kako se nada da će birači paziti kome daju svoj glas na izborima.
U HEP-u smatraju da Živi zid priključivanjem dužnika na mrežu krši Zakon o energiji, ali i uništava imovinu HEP-a te dovodi u opasnost ljudske živote.
Na akcije Živog zida reagirao je i strukovni sindikat radnika HEP-a koji se pita otkud toj stranci pravo da krade od HEP-a te da potiče druge na krađu i anarhiju. Sindikalisti savjetuju Živom zidu, čije su vodstvo prozvali lopovima, da svoje članstvo ne čini ekshibicionistima jer će ih sljedeći put dočekati i pokazati im što misle o onima koji ih nazivaju uhljebima.
| | | | 6/10/2015 - Čeka se odluka Ustavnog suda: tko je vlasnik hidroelektrana? | | Izvor - Jutarnji list, 9.6.2015. | | | - Zakonom o vodama država preuzela vlasništvo nad najvrednijim dijelom HEP-a koji tvrdi da je to protuustavno.
Sudbina najavljene privatizacije Hrvatske elektroprivrede u rukama je Ustavnog suda. Naime, kako se doznaje od izvora u tvrtki, pripreme za proces javne ponude kojom bi se na tržištu našlo oko 25 posto dionica nacionalne elektroenergetske kompanije zapele su na pitanju vrednovanja HEP-ovih hidroelektrana i povezane infrastrukture.
Hidroelektrane, na koje u hidrografski dobrim godinama otpada i više od 70 posto ukupne HEP-ove proizvodnje energije, smatraju se najvrednijim dijelom njegove imovine, ali i najkvalitetnijim elektroenergetskim proizvodnim portfeljem u jugoistočnoj Europi. Ipak, od 2011. hidroelektrane koje je HEP desetljećima gradio i njima upravljao više nisu njegove. To je posljedica odredbi Zakona o vodama, na temelju kojeg su sve građevine za proizvodnju struje proglašene vlasništvom države.
Precizno definirano, sve brane, akumulacije,odvodni i dovodni tuneli te povezane građevine i oprema više nisu vlasništvo HEP-a iako je upravo on ulagao u njihovu gradnju.
(...)
Dakako, u nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji promptno su reagirali nakon donošenja spornog zakona te podnijeli ustavnu tužbu u kojoj tvrde da on narušava ustavom zajamčeno pravo vlasništva te da država ne može preuzeti vlasništvo nad HEPovom imovinom bez adekvatnog obeštećenja unatoč tome što mu je većinski vlasnik. Ustavni sud do danas nije donio odluku o toj tužbi,niti ima formalni rok u kojem to mora učiniti. Ipak, kako je bez jasne slike o tome što je HEP-ova imovina, koliko ona vrijedi i kako se može koristiti moguće odrediti realnu vrijednost tvrtke i dionica koje će ponuditi tržištu? Na to za sada nitko nema odgovor.
| | | | 6/8/2015 - Sumnjivi poslovi predsjednika NO HEP-a vrijedni 100 mil. eura! | | Izvor - 7dnevno, 5.6.2015. | | | - Riječ je o unosnom poslu otkupa vjetroparkova u okolici Zadra, zbog kojeg predsjednik NO HEP-a Nikola Bruketa vrši konstantni pritisak na članove Uprave. Upućeni tvrde da je riječ o krajnje sumnjivim poslovima u koje se upleo Bruketa, kojim, po tvrdnjama insajdera, upravlja bivši član Uprave HEP-a Ante Ćurković zvani Ćurak.
Ovih je dana iz izvora bliskih HEP-u procurila informacija da Nikola Bruketa, predsjednik Nadzornog odbora te naše najveće energetske tvrtke, vrši pritisak na Upravu HEP-a da uđu u veliki posao otkupa vjetroparkova u okolici Zadra, čija je vrijednost oko 100 milijuna eura. Doista čarobna brojka, zlurado će konstatirati neki od članova Uprave koji se svakodnevno nalaze pod stalnim pritiskom gospodina Brukete i njegovih nastojanja da pod svaku cijenu progura taj posao. No, upućeni tvrde da je riječ o krajnje sumnjivim poslovima u koje se kao pile u kučine upleo predsjednik NO HEP-a Nikola Bruketa, kojim, po tvrdnjama insajdera, upravlja bivši član Uprave HEP-a Ante Ćurković zvani Ćurak.
Inače, ime Ante Ćurkovića je prije dvije godine dospjelo u žižu javnosti i zauzelo središnja mjesta u vodećim hrvatskim medijima nakon što je USKOK 14. ožujka 2013. godine od Nijemaca zaprimio kaznenu prijavu protiv bivšeg HEP-ovog direktora Sektora za strategiju, investicije i korporativni razvoj, poznatijeg pod nadimkom kralj hrvatskog vjetra. Uz Antu Ćurkovića, prijava je podnesena i protiv njegovog sina Tomislava, supruge Jelene, kćerke Ane Ćurković Ćurić, zeta Ujka Ćurića i Vladimira Matjačića. Antu Ćurkovića se kaznenom prijavom sumnjiči da je kao HEP-ov direktor sebi i tvrtkama koje su u njegovom vlasništvu ili vlasništvu njegove uže obitelji pribavio nepripadnu financijsku korist iskoristivši svoj položaj i ovlasti te da je osigurao dobivanje prethodnih elektroenergetskih suglasnosti (PEES) za vjetroelektrane na području Hrvatske u projektima vrijednim 201,2 milijuna eura.
| | | | 6/8/2015 - Siva zona jeftinije struje: Alternativni opskrbljivači samo prekidaju ugovor, a HEP iskapča | | Izvor - Novi list, 7.6.2015. | | | - Što je donijela liberalizacija tržišta električne energije
Alternativni opskrbljivači ne iskapčaju svoje korisnike, već ih samo obavještavaju o prekidu suradnje nakon što nisu podmirili račune. Ti korisnici se »vraćaju« u HEP, i ako uredno plaćaju »mrežarinu« i račune, HEP ih neće iskopčati, unatoč dugovanjima alternativnim opskrbljivačima.
Prošle su točno dvije godine otkad je, i u praksi, a ne samo na papiru, liberalizirano tržište električne energije za kućanstva. U Hrvatsku su sredinom 2013. godine stigli slovenski GENI, njemački RWE, kućanstvima ponudivši jeftiniju struju.
Koji mjesec nakon toga se u utrku za svakog kupca preko svoje tvrtke HEP-Opskrba uključili i HEP kao dotadašnji monopolist, zatim i, primjerice, T-HT te još neki. Natječu se sa svojim »paketima« jeftine, jeftinije i najjeftinije struje, privlače potrošače raznim pogodnostima, bonusima i poklončićima.
Dvije godine su, međutim, jako dug period, u kojem se mnogim potrošačima loš financijski status još i pogoršao, u kojem su mnogi dodatno osiromašili, ostali bez posla.
Poslovna tajna
Koliko su takvih potrošača, zbog neplaćanja računa, novi, alternativni opskrbljivači na tržištu do sada iskopčali - pitali smo GEN-I, RWE Energiju, HEP -Opskrbu i T-HT. Jer, makar su, sukladno Zakonu o tržištu električne energije, svi opskrbljivači u Hrvatskoj najmanje jednom godišnje podatak o neplatišama, i razloge iskapčanja, dužni javno objaviti, većina ga taji. Pitali smo i u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), u kojoj odgovaraju kako opskrbljivači takav podatak nisu dužni njima dostaviti, pa preostaje samo objava na njihovim vlastitim stranicama, koje nema.
(...)
A onda kad kupac više ne plaća ni HEP-ODS-u nakon povratka, i HEP-ODS ga isključi, u »pomoć« priskače Živi zid Ivana Vilibora Sinčića. Koliko su neplatiša do sada ponovno ilegalno ukopčali na mrežu, nije poznato, no jasno je ko dan da će ceh na kraju platiti potrošači. Kazna za nelegalno korištenje električne energije iznosi od 5.000 do 50.000 kuna, dok će kupcu-potrošaču naplaćena biti i neovlaštena potrošnja, koja će biti otkrivena kod prvog sljedećeg obračuna potrošnje. Pritom, potrošaču neće biti naplaćena potrošnja samo od dana nelegalnog ukapčanja, jer HEP taj dan ne može otkriti, već retroaktivno, za razdoblje od godine dana. Osim toga, HEP-ODS može i izmjestiti mjerno mjesto na neko nedostupnije, pri čemu će trošak izmještanja ponovno naplatiti potrošaču.
| | | | 6/8/2015 - Mirela Holy, Puharić i Novak sumnjaju na korupciju u HEP-u | | Izvor - Glas Slavonije, 5.6.2015. | | | - Predsjednica ORaH-a Mirela Holy, Milan Puharić, energetski stručnjak i Mladen Novak, nezavisni saborski zastupnik, upozorili su na konferenciji za novinare na netransparentno trošenje novca HEP-a na različite konzultantske i marketinške usluge.
Na postavljeno zastupničko pitanje o ovoj temi, Vlada RH, osim golog priznanja da je HEP sklopio ugovore o suradnji koje je zastupnica Holy navela u pitanju, nije iznesena nijedna konkretna informacija. Stoga su zastupnici i Milan Puharić izrazili sumnju da je riječ o korupcijskim poslovima jer je potpuno nejasno zašto HEP koristi konzultante kada na raspolaganju ima 12.000 zaposlenika svih struka (inženjera, pravnika, ekonomista itd.)
Radi se o sljedećim ugovorima koje i Vlada RH priznaje u odgovoru: angažman vanjskih konzultanta za evaluaciju ponuda za Plomin C; studija restrukturiranja HEP-a; studija operativnog i strateškog restrukturiranja HEP Operatora distribucijskog sustava, te podrška u implementaciji; angažman vanjskih savjetnika za pokušaj kupoprodaje već sagrađenih vjetroelektrana (ukupno osam); angažman marketinške tvrtke Real grupe od strane sektora HEP-a za razvoj proizvoda i usluga koji je za pridobivanje 16.000 kupaca iz kategorije kućanstava platio Real grupi dvadesetak milijun kuna u 2014. godini, rečeno je.
Zastupnik Mladen Novak posebno se osvrnuo na pokušaj privatizacije HEP-a uz pomoć IPO modela. U proceduri je izbor financijskog savjetnika za privatizaciju HEP-a prema IPO modelu. Ova odluka nije uslijedila nakon provedene sveobuhvatne rasprave unutar Hrvatske elektroprivrede d.d., a postavlja se pitanje i je li Uprava HEP-a izvijestila Vladu RH o tijeku i rezultatima gore spomenutih studija restrukturiranja, odnosno ima li uopće smisla angažirati savjetnike za privatizaciju, a da se ne znaju obrisi novog ustroja HEP-a i njegove prilagođenosti trećem energetskom paketu 2009/72/EU, rekao je Novak.
| | | | 6/1/2015 - Radnici HEP-a članove Živog zida nazvali lopovima | | Izvor - N1, 28.5.2015. | | | - Živom zidu savjetujemo da svoje članove ne čine lopovima i ekshibicionistima, jer je vrlo izvjesno da će ih idući puta dočekati HEP-ovi radnici i pokazati im što misle o prozivanju uhljebima, kažu u Strukovnom sindikatu radnika HEP-a.
Strukovni sindikat radnika HEP-a smatra vrlo štetnom kampanju koju posljednjih dana provode aktivisti Živog zida protiv HEP-a. Protuzakonitim ukapčanjem potrošača čine štetu.
Naročita lakrdija su optužbe iz Živog zida da HEP krši zakone i Ustav RH prilikom redovnog obavljanja svoje djelatnosti. Električna energija je proizvod i mora se platiti kao i svaki drugi proizvod. Za probleme siromašnih trebaju se brinuti ustanove za socijalnu skrb, a ne lopovi-ekshibicionisti. Živom zidu savjetujemo da svoje članove ne čine takvima, lopovima i ekshibicionistima, jer je vrlo izvjesno da će ih idući puta dočekati HEP-ovi radnici i pokazati im što misle o prozivanju uhljebima.
Radnicima HEP-a nitko neće pod prozorom urlati da su uhljebi ili lopovi! Osobe koje štite interese HEP-a nisu lopovi, već savjesni radnici, a pravi lopovi su čelnici Živog zida. Otkud im pravo da kradu od HEP-a, i potiču druge na krađu i anarhiju?! - pita se sindikat, piše Večernji list.
| | | | 6/1/2015 - Hepovci Sinčiću najavili obračun, ali ne struje | | Izvor - Slobodna Dalmacija, 29.5.2015. | | | - KONTRA ŽIVOG ZIDA - SINDIKAT TEHNOS NAJAVIO KAKO NEĆE TOLERIRATI PONOVNA UKLJUUČIVANJA NEPLATIŠA
Dok iz Živog zida najavljuju nastavak akcije ukapčanja potrošača Hrvatske elektroprivrede kojima je HEP uskratio struju zbog neplaćanja, sindikat TEHNOS jučer je najavio kako će se članovi sindikata suprotstaviti daljnjim pokušajima Živog zida da radnike HEP-a predstave kao lopove i uhljebe. Mogući su, izgleda, obračuni aktivista Živog zida i sindikalaca HEP-a kojima se ne sviđa najnovija akcija pristaša Ivana Vilibora Sinčića.
-Umjesto prijetnji našim aktivistima, Denisu Geti bilo bi bolje da nam se pridruži - poručio je Ivan Vilibor Sinčić, komentirajući prijetnje iz TEHNOS-a.
Sinčić nam je izrazio razočaranje stavovima sindikalista HEP-a koji, ističe, ne razumije osnovne postulate socijalne države i brige za ljude. Tijekom tekućeg tjedna Živi zid ukopčao je nekoliko neplatiša HEP-a i o tome izvijestio javnost videoklipovima koji su izazvali zgražanje i uprave HEP-a i TEHNOS-a. Uprava HEP-a pobrojala je čak osam prekršaja i kaznenih djela koje je Živi zid, prema priopćenju HEP-a, počinio ilegalnim uključivanjem zapečaćenih brojila.
-Iz javno objavljene snimke neovlaštenog uključenja električne energije jasno je vidljivo da je mjerno mjesto ostalo tehnički neispravno i dostupno za slučajni dodir dijelova pod naponom, što je izravno ugrožavanje sigurnosti ljudi s mogućom smrtnom ugrozom - poručuju iz Uprave HEP-a.
-Živom zidu savjetujemo da svoje članove ne čine takvima, lopovima i ekshibicionistima, jer je vrlo izvjesno da će ih idući put dočekati HEP-ovi radnici i pokazati im što misle o prozivanju uhljebima - zaprijetili su iz TEHNOS-a. V. MARJANOVIĆ
| | | | 5/18/2015 - ANALIZA TRŽIŠTA DVIJE GODINE OD LIBERALIZACIJE: U HEP-u se hvale da im se vratila velika većina od 35.000 kupaca struje | | Izvor - Jutarnji list, 11.5.2015. | | | - RWE, koji ima 100 tisuća korisnika, tvrdi kako ljude odbija to što dobivaju dva računa za struju
Hrvatska će uskoro obilježiti dvije godine od početka liberalizacije tržišta električne energije. Uz sve nedaće ona je korisnicima ipak donijela pozitivne pomake. Pojavila se konkurencija, monopol HEP-a je ukinut, a cijene električne energije su pale. Na hrvatskom tržištu struju prodaju četiri velika igrača - HEP-Operator distribucijskog sustava, RWE Energija, GEN-I i Hrvatski telekom. Od ukupno oko 2,2 milijuna kućanstava, samo su 153 tisuće odabrale nekog tržišnog opskrbljivača. To se pripisuje ustaljenim navikama potrošača, strahu od promjena i intertnosti. Cijena je glavni razlog promjene distributera.
Tajni broj korisnika
U HEP ODS-u tvrde kako su oni i dalje najveći opskrbljivači kućanstava električnom energijom u Hrvatskoj s dva milijuna kupaca. Ti su kupci i dalje vjerni univerzalnoj usluzi HEP-ODS-a. S liberalizacijom tržišta HEP je pokrenuo Hepi paket s posebnim pogodnostima koji je dosad ugovorilo oko 23.500 kupaca. Prema dostupnim brojkama sljedeći najveći opskrbljivač je RWE Energija, koja ima oko 100 tisuća korisnika. U GEN-I-ju ne otkrivaju broj svojih kupaca, ali tvrde da su osigurali značajan tržišni udio. HT posljednji je krenuo na tržište električne energije i također ne žele govoriti o broju kupaca. Čeka se kvartalni izvještaj o poslovanju tvrtke u kojem će biti objavljen i taj podatak.
Poput mobitela
Dolaskom novih opskrbljivača na tržištu se među kompanijama razvila bitka slična onoj među teleoperaterima. Nude se povoljni paketi, popusti, niže cijene i korisnicima se ponekad teško snaći u tim ponudama. Otežavajuća su okolnost i dva računa. Korisnici koji nisu na univerzalnoj usluzi HEP-ODS-a na kućnu adresu dobiju jedan račun za mrežarinu i drugi za potrošenu električnu energiju od svog opskrbljivača. U RWE Energiji tvrde kako je to glavni razlog što kupci raskidaju ugovore te se nadaju da će uskoro biti usvojene zakonske mjere za uvođenje jedinstvenog računa za struju. U GEN-I-ju napominju kako su dosad imali samo 799 raskida ugovora, što je manje od 5 posto korisnika. Kao glavni razlog navode nerealne akontacijske rate koje je HEP DOS odredio kupcima. U HEP-u tvrde kako je do sada više od 35 tisuća kupaca raskinulo ugovore s nekim od tržišnih opskrbljivača, a velik broj njih se vratio u HEP-ODS. Prema njima jedan od glavnih razloga raskida ugovora je zabluda u koju su kupci dovedeni lažnim predstavljanjem akvizitera na njihovom kućnom pragu prilikom sklapanja ugovora.
Pogodnosti svakog od opskrbljivača ovise o duljini potpisanog ugovora i odabranom paketu te je nemoguće utvrditi kolika je zapravo cijena kilovatsata kod pojedinog opskrbljivača.
Promjene zakona
Osim kriterija duljine ugovora, korisnicima se nude i druge pogodnosti. HT tako nudi 5 posto nižu cijenu u odnosu na HEP te bonus dobrodošlice od 187,50 kuna. U HT-u tako tvrde kako uz obavezno trajanje ugovora na 24 mjeseca korisnik može ostvariti uštedu veću od 545 kuna.
RWE Energija u startu nudi uštedu do 12 posto u odnosu na cijenu koju nudi HEP. Kućanstvima trenutačno nude tri modela, a ovisno o duljini ugovora cijene mogu bi niže od 5 do 10 posto u odnosu na HEP. U toj kompaniji tvrde kako su protekle dvije godine svojim korisnicima donijeli oko 30 milijuna kuna uštede. Iako je dosadašnja liberalizacija tržišta dala svoje pozitivne rezultate, u HT-u, HEP-u i RWE Energiji smatraju da je potrebno promijeniti zakonsku regulativu kako bi liberalizacija potpuno zaživjela.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
