Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
3/18/2010 - HEP u iskapčanje struje uz oružanu pratnju zaštitara
Izvor - Novi list, 10. ožujak 2010.
 
  • Dok hrvatski građani sve teže plaćaju svoje mjesečne račune, Hrvatska elektroprivreda angažira naoružane zaštitare koji će njezinim djelatnicima omogućiti da što efikasnije iskopčavaju neplatiše. Na ovaj korak odlučile su se ispostave HEP-a u Splitu i Slavonskom Brodu. Naoružana pratnja, dakle, HEP-ovcima će biti potpora u akcijama iskapčanja zbog neplaćenih mjesečnih računa, odnosno štitit će ih od bijesa građana. U ovu svrhu Elektrodalmacija Split angažirala je zaštitarske agencije »007 Miletić Solin«, »Gradska sigurnost Šimac i sin«, »Budnost Omiš« te »Vrdoljak i dr J.T.D.«. Uslugu službeno podvedenu pod stavku »tjelesna zaštita osoba i imovine i naoružana pratnja djelatnika prilikom iskapčanja« splitski ogranak HEP-a platit će 2,46 milijuna kuna. Elektra Slavonski Brod, pak, ugovor o pružanju istih usluga sklopila je sa zaštitarskom agencijom »Sigurnost Buzov«, a platit će je 473 tisuće kuna.

    Glasnogovornik HEP-a Radimir Milišić za naš list rekao je da iskapčanje neplatiša uz pomoć uniformiranih zaštitara naoružanih pištoljima do sad nije bila redovita praksa Hrvatske elektroprivrede. HEP-ovce je, rekao je, u određenim slučajevima iskapčanja električne energije građanima znala pratiti policija, ali to je ovisilo o dobroj volji »plavaca«.

    – Pretpostavljam da su u Splitu i Slavonskom Brodu procijenili da imaju potrebu za angažiranjem naoružane pratnje. Ovisno o situaciji, naši djelatnici ranije su ponekad na teren išli s policijom, pojasnio je glasnogovornik HEP-a.

    Za potrebe ovog teksta kontaktirali smo i s djelatnikom HEP-a koji na iskapčanju neplatiša radi u zagrebačkoj regiji. S obzirom da bi morao imati posebnu dozvolu za istupanje u javnosti, iz razumljivih razloga on želi ostati anoniman.

    – Osobno nikad nisam imao naoružanu pratnju pri iskapčanju struje ljudima koji ne plaćaju račune, niti sam čuo da je netko od mojih kolega imao takvo iskustvo. Nama je u firmi rečeno da se u slučaju problema jednostavno zahvalimo i odemo, nakon čega se problem rješava na drugi način, obično sudskim tužbama, kaže naš sugovornik.

    Prema iskustvima HEP-ovih djelatnika objavljenim u crnim kronikama, djelatnicima elektroprivrede naoružana pratnja ponekad uistinu može dobro doći. Na samom terenu, doduše, nisu zabilježeni teški incidenti, ako se takvima ne smatraju verbalne prijetnje. Najteži incident vezan za iskapčanje struje građanima zbio se u srpnju prošle godine u Županji, kad je razvojačeni hrvatski branitelj Damir Božanović aktivirao ručnu bombu u dvorištu pogona HEP-a i teško ranio sebe i direktora pogona Tomu Mijatovića. Što se incidenata na terenu tiče, jedan je zabilježen koncem 2008. godine, kad je dvojici djelatnika HEP-a prijetio vlasnik kuće gdje su došli isključiti struju.

    Kod problematičnijih slučajeva iskapčanja električne energije, rekosmo, HEP-ovce je znala pratiti policija, a jedan takav slučaj zabilježen je koncem prošle godine. Tad su u pratnji snaga reda i mira djelatnici Elektroistre iskapčali struju ugostiteljskim objektima u Puli.
 
3/18/2010 - »Visoki napon« trese dio riječkih HEP-ovaca
Izvor - Novi list, 16. ožujak 2010.
 
  • Je li doista direktor HEP-ovog proizvodnog područja Zapad Damir Lučić svoju radnicu H.S. uvrijedio po nacionalnoj i spolnoj osnovi, kako to javno, tvrde čelni ljudi Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Miroslav Matijević i Dubravko Čorak, ili je riječ o izmišljotini koja je posljedica već desetak godina krajnje narušenih međuljudskih odnosa unutar jedne HEP-ove proizvodne cjeline. U svakom slučaju, neupitno je kako jedna od dvije sukobljene strane, ili Lučić, ili sindikalci i H.S., iznosi teške laži i klevete. Višemjesečni sukob između Lučića i sindikata proteklih je dana doživio kulminaciju kad su sindikalni čelnici Upravi HEP-a postavili ultimatum – ili će direktor HEP-a Leo Begović smijeniti svog riječkog direktora Damira Lučića ili će Sindikat krenuti s pripremom štrajka.

    Damir Lučić tvrdi da je to laž koju su plasirali određeni sindikalci kako bi ga pokušali kompromitirati zbog njegovih saznanja o teškim nepravilnostima u radu nekih njihovih članova koje je prijavio nadležnim tijelima. Konkretno, Lučić je kao direktor zbog krivotvorenih studentskih ugovora o radu i tri opomene pokrenuo otkaz ugovora o radu za rukovoditelja ekonomske službe Stipu Vidakovića, inače sindikalnog povjerenika. Upravo zato što je Vidaković njihov kolega-sindikalac i prijatelj, Lučić smatra kako je na udaru Dubravka Čorka i Miroslava Matijevića.

    »U namjeri da me prikažu nevjerodostojnim, plasirali su laž da sam vrijeđao radnicu. No da je riječ o neistini jasno je iz Odluke koju je u lipnju prošle godine, nakon iscrpne istrage, donio Povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika dipl. ing. Kajetan Knešaurek«, kaže Lučić. I doista, na temelju obavljenih razgovora i uvida u dokumentaciju potaknutih prijavom radnice H. S. protiv direktora Damira Lučića, Knešaurek je utvrdio kako uznemiravanja bilo kakve vrste, vrijeđanja i omalovažavanja te povrede dostojanstva nije bilo. Čak štoviše, prema Izvješću o provedenom postupku, radnica H. S. je HEP-ovom istražitelju potvrdila kako je »Damir Lučić u izravnom obraćanju nije vrijeđao i ponižavao po nacionalnoj i spolnoj osnovi«.

    S druge strane prema Odluci povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika i iskazima svjedoka, ona nije bila uznemiravana, istodobno je sama uznemiravala nekog drugog. Radi se o zaposleniku HEP-a Davoru Luliću, zaposlenom u Odjelu za plan i analizu, inače sinu bivšeg direktora HEP-a u Rijeci Franje Lulića, kontroverznog HDZ-ovca s kojim su sindikalci, posebno Miroslav Matijević, godinama bili u krajnje narušenim odnosima. On je pak prijavio H. S. da ga je uznemiravala i zlostavljala. Lulić je H. S. prijavio 16. studenoga 2009., proveden je postupak za zaštitu dostojanstva radnika: »Temeljem razgovora s Davorom Lulićem i ostalim svjedocima te uvidom u dokumentaciju, utvrdila sam da je radnik Davor Lulić uznemiravan na radnom mjestu, odnosno vrijeđan od radnice H.S. Zbog teškog šikaniranja na poslu, koje traje 17 mjeseci, i vrijeđanja pogrdnim riječima utvrđenim u postupku, predlažem provedbu postupka otkaza ugovora o radu«, zaključila je 10. prosinca 2009. povjerenica za zaštitu dostojanstva radnika ing. Barbara Domljan.

    Iz ovog dokumenta proizlazi kako je protiv H. S. zbog uznemiravanja i vrijeđanja Davora Lulića pokrenut postupak otkazivanja ugovora o radu. Zanimljivo kako je H. S., što sama priznaje, nakon konzultacije s predsjednikom HES-a Dubravkom Čorakom odbila izaći na postupak za zaštitu dostojanstva radnika. Njen direktor Damir Lučić kaže kako će na ročištu u travnju dokazati, uz nekoliko svjedoka, kako je H. S. i njega teško vrijeđala te kako mu je u nekoliko navrata prijetila da će je od otkaza zaštititi sindikalci Miroslav Matijević i Dubravko Čorak, ali i saborski zastupnik Furio Radin. On je, kao član saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, potvrdio kako je Odbor dobio predstavku od H. S.

    »No sve oko toga je stvar diskrecije«, kratko je rekao Furio Radin.
 
3/18/2010 - Vlada: Tvrdnje sindikalista Čorka su neutemeljene
Izvor - Business.hr, 10. ožujak 2010.
 
  • "Najoštrije odbacujemo tvrdnje predsjednika Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravka Čorka da predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor nije poduzela ništa u povodu zahtjeva predstavnika spomenutog sindikata", kaže se u reagiranju Ureda za odnose s javnošću Vlade RH.

    Naime, 25. kolovoza 2009. godine održan je sastanak predstojnika Ureda predsjednice Vlade i državnog tajnika Krunoslava Mesarića i predsjednika HES-a Dubravka Čorka koji je tom prilikom iznio svoje viđenje trenutačnog stanja u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) te je dobio punu potporu za djelovanje sindikalnog rukovodstva, navodi se u reagiranju vladinog Ureda za odnose s javnošću.

    Dodaje se da je također, 4. prosinca 2009. godine, u Vladi ponovno zaprimljen dopis HES-a, koji je odmah proslijeđen resornom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

    Nadalje, navodi se, 18. siječnja 2010. godine Uprava za rad i tržište rada Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva uputila je dopis HES-u u kojem iscrpno navodi mjere i postupke za zaštitu dostojanstva radnika te ističe kako je stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, obavljanje poslova za suzbijanje diskriminacije povjereno pučkom pravobranitelju.

    "Prema tome, razvidno je da je premijerka Kosor poduzela sve zakonom moguće radnje i aktivnosti u ovom slučaju te odbacujemo neutemeljene tvrdnje predsjednika HES-a Dubravka Čorka", zaključuje se u priopćenju vladinog Ureda za odnose s javnošću.

    Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES) na današnjoj je konferenciji za novinare zatražio smjenu direktora HEP-ova Proizvodnog područja (PP) Zapad Damira Lučića zbog mobbinga koji, kako navodi sindikat, provodi nad troje radnika, te optužio predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića da štiti Lučića zbog njegova političkog zaleđa.

    Predsjednik HES-a Dubravko Čorak ustvrdio je da Lučić pokušava temeljem lažnih optužbi otpustiti troje radnika u PP Zapadu u Rijeci, od kojih je jedan sindikalni povjerenik, a jednu radnicu je vrijeđao na nacionalnoj osnovi.

    Čorak je kazao da su o tom slučaju izvijestili i premijerku Jadranku Kosor i saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
 
3/10/2010 - HES optužuje i prijeti štrajkom
Izvor - T-portal 9.03.2010
 
  • HRVATSKI ELEKTROGOSPODARSKI SINDIKAT OPTUŽUJE 'Direktor u HEP-u zaposlenicu nazvao talijanskom kurvetinom' Sindikalci Čorak i Matijević Nakon što su prije skoro mjesec dana upozorili da direktor Proizvodnog područja HE Zapad Damir Lučić provodi mobing nad zaposlenicima, u Hrvatskom elektrogospodarskom sindikatu danas su najavili štrajk ukoliko Lučić uskoro ne bude smijenjen. U sindikatu su uvjereni da do smjene još nije došlo jer Lučića netko politički štiti Hrvatski elektrogospodarski sindikat zatražio je od šefa Uprave HEP-a Lea Begovića da bez imalo uvijanja i okolišanja smijeni direktora Proizvodnog područja HE Zapad Damira Lučića te imenuje novog direktora. Sindikalci, naime, optužuju Lučića da je provodio mobing te 'smjestio' otkaze za troje zaposlenika koji su na bolovanju, među kojima je i sindikalni povjerenik. 'Nedopustivo je da čovjek koji je jedan obični ispitivač postrojenja političkom odlukom bivšeg premijera s ulice postaje direktor jednog proizvodnog područja. S ulice postaje direktor bez javnog natječaja, bez ičega. I odmah uvodi teror i obračunava se s troje svojih najbližih suradnika optužujući ih za kriminal, a jednu gospođu pred svjedocima naziva talijanskom kurvetinom', optužio je šef HES-a Dubravko Čorak. No verbalno uznemiravanje nije bilo kraj jer je, kako kaže Čorak, Lučić uspio i toj gospođi smjestiti otkaz. Osim toga, anonimno pismo uznemirujućeg sadržaja došlo je i na adresu sindikalnog šefa Čorka. 'Pročitat ću vam ta tri retka: Kako smo dobro smjestili talijanskoj kurvi. Naš Damir dobro kaže talijanskoj kurvetini. Predsjednik Uprave, cijenjeni Leo Begović je naš. Mrzi Srbe. Ova situacija nam pogoduje. Cijenjeni direktor je naš Ličanin. Van s komunističkom bandom. Hoćemo samo Hrvate. HEP je naš', pročitao je Čorak dio anonimnog pisma. Nakon tog pisma, kažu u sindikatu, morali su reagirati. O svemu su obavijestili i premijerku Jadranku Kosor, ali i šefa Uprave Lea Begovića koji je Lučića pozvao i na razgovor u Zagreb, no HEP-ov direktor svom je nadređenom navodno prijetio svojim bratom i cijela stvar je stavljena ad acta. 'Imamo pravo sumnjati da Damira Lučića politički štiti njegov brat Igor Lučić, inače državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Mislim da je to politička poveznica', rekao je Čorak. Ako pak Begović ne smijeni Lučića, sindikalci su spremni i na radikalne mjere. 'Ako se ne dođe do mirnog rješenja, ja ću u roku od 15 dana sazvati Skupštinu sindikata gdje ćemo donijeti odluku o štrajku upozorenja. Ako i to ne upali, onda idemo u generalni štrajk u HEP-u', poručio je šef sindikalne Skupštine Miroslav Matijević. Gdje su rezultati revizije poslovanja HEP-a? Prisjetili su se sindikalci i raznih novinskih naslova o milijardama koje su 'spržene' u HEP-u i o milijunskim gubicima, podsjetivši pritom da su od Lea Begovića zatražili da se napravi prezentacija u kakvom je stanju nova uprava pronašla HEP. 'Pet mjeseci nakon toga navodno je izrađena neovisna revizija koju nitko od nas nikada nije vidio, a u kojoj su pronađene neke nedorečenosti. Koje su to nedorečenosti mi ne znamo, ali svako malo se iz HEP-a u medije plasiraju vijesti pod naslovima poput, primjerice, 'Na temelju neovisne revizije računovodstvene vragolije u HEP-u podloga za korupciju' ili 'Iz HEP-a nestalo 200 milijuna kuna'. Predsjednik Uprave Leo Begović zna rezultate revizije i po našim zaključcima plasira ih kad mu to treba. Mi uskoro počinjemo pregovore za novi kolektivni ugovor i nije nam svejedno je li HEP u dubiozi, je li tamo kriminal ili je to uređena tvrtka koja je u 2009. po našim izračunima ostvarila dobit od 250 milijuna kuna', poručuje Čorak. Sindikalci su uvjereni da HEP nije u tolikim dubiozama jer prema izračunima HEP je dobavljačima dužan milijardu i 800 milijuna kuna, dok kupci HEP-u duguju milijardu i 700 milijuna kuna. 'Primjerice potraživanja prema brodogradilištu 3. maj su oko 16 milijuna kuna od čega je 32 posto već naplaćeno. Interesantan je podatak da je predsjednik Nadzornog odbora 3. maja HEP-ov šef uprave Leo Begović', rekao je Čorak.
 
3/9/2010 - Mobbing u proizvodnji?
Izvor - Danas.hr
 
  • Šef HEP-a maltretira radnike i ništa mu ne mogu Hrvatski elektrogospodarski sindikat u utorak je zatražio smjenu direktora HEP-ova Proizvodnog područja Zapad Damira Lučića zbog mobbinga koji provodi nad troje radnika, te optužio predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića da štiti Lučića zbog njegovog političkog zaleđa. Predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak izjavio je na konferenciji za novinare kako opoziv Damira Lučića traje već četiri mjeseca. Razlog tome je, kaže, činjenica da je direktor HEP-ovog Proizvodnog područja brat državnog tajnika za e-Hrvatsku Igora Lučića, te da ga Leo Begović zato štiti. "Lučić, koji je na poziciju direktora došao 's ceste' zahvaljujući intervenciji bivšeg premijera Ive Sanadera, pokušava temeljem lažnih optužbi otpustiti troje radnika u PP Zapadu u Rijeci, od kojih je jedan sindikalni povjerenik, a jednu radnicu je vrijeđao na nacionalnoj osnovi", kaže Čorak napominjući kako su o svemu obavijestili i premijerku Jadranku Kosor te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Sve to, vele, nije imalo učinka. No upozoravaju da će ako se nešto ne poduzme organizirati štrajk upozorenja. Čorak je od Begovića također zatražio objavu nalaza neovisne revizije o stanju u HEP-u, koje, kako kaže, predsjednik Uprave plasira u javnost kada mu to zatreba. Navodi kako žele znati rade li u tvrtki u kojoj vlada kriminal ili u kompaniji koja je ipak lani ostvarila 250 milijuna kuna dobiti. "HEP trenutno duguje dobavljačima 1,8 milijardi kuna, a gospodarstvo, država i građani duguju HEP-u ukupno 1,7 milijardi kuna, pa pitamo Upravu zašto je to tako", kazao je Čorak. Sindikat smatra i da je podatak o navodnom poskupljenju struje za 17 posto svjesno pušten u javnost kako bi se sindikatu i radnicima signaliziralo što ih čeka u pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru, prenosi SEEbiz.
 
3/4/2010 - Elektroprivreda BiH u dobitku
Izvor - NET-hr 04.02.2010.
 
  • Dok veliki sustavi u Bosni i Hercegovini grcaju u gubicima pod teretom svjetske ekonomske krize, elektroprivredna poduzeća u BiH ostvaruju enormne dobiti. Radnici tih tvrtki imaju dvostruko veće plaće od prosječnih u BiH. Dok mostarski Aluminij, zenički Arcelor Mittal ili lukavačka Koksara jedva spajaju kraj s krajem, mostarska Elektropriveda Hrvatske zajednice Herceg Bosne prošle je godine ostvarila dobit od 11,5 milijuna eura, otkriva Poslovni dnevnik. Jerko Pavličević, predsjednik Nadzornog odbora na sjednici je potvrdio kako su dobrom rezultatu pridonijeli kontinuirana štednja i racionalno korištenje kapaciteta. I ostali članovi Nadzornoga odbora istaknuli su zadovoljstvo prezentiranim rezultatima poslovanja, posebice u uvjetima aktualne gospodarsko-socijalne krize. Dobre poslovne rezultate potvrđuje i činjenica da je 2009. godine Elektroprivreda Mostar proizvela 1940 GWh električne energije, što je za 43 posto više nego u 2008. godini. Sarajevska Elektroprivreda BiH, čije je konzumno područje prostor Federacije BiH s bošnjačkom većinom, znatno veće od konzumnog područja EP HZ HB, u protekloj godini ostvarila je dobit od 38 milijuna eura, što je za 64 posto više nego u 2008. godini. Elektroprivreda BiH tako je postala najuspješnija kompanija u BiH i jedna od 100 najuspješnijih tvrtki jugoistočne Europe, a njezin glavni direktor Amer Jerlagić proglašen je najboljim menadžerom BiH u 2009. godini. Jerlagić kaže da je najvažnija stvar za tu tvrtku završetak poslova u vezi s formiranjem koncerna EPBiH, u čijem sastavu je od početka 2010. godine i sedam rudnika iz Federacije BiH. Taj koncern sada već ima 16.000 zaposlenih i jedan je od najjačih elektroenergetskih sustava u jugoistočnoj Europi. Jerlagić kaže da je 50 posto dobiti iz 2008. godine, prvi put u povijesti društva, isplaćen kao dividenda dioničarima, među kojima je najveći sa 90 posto Federacija BiH. Inače, sva ostala sredstva koja se nalaze na 12 bankovnih računa, u funkciji su daljnjeg razvoja, odnosno spremljena su za nova ulaganja u gradnju hidroelektrana i vjetroelektrana te obnovu termoelektrana. Jerlagić kaže da je u 2009. godini uloženo više od 16 milijuna konvertibilnih maraka za izrade studija i pribavljanje potrebne dokumentacije za buduću realizaciju šest kapitalnih investicija. Rekao je da su hidroelektrane mjesec dana prije roka ostvarile plan proizvodnje, pa je to omogućilo da se prije roka krene u modernizaciju i rekonstrukciju pojedinih starih blokova u TE Tuzla i Kakanj.
 
3/4/2010 - HSP za osnivanje ministarstva energetike
Izvor - Poslovni dnevnik, 04. ožujak 2010.
 
  • Predsjednik HSP-a i saborski zastupnik Danijel Srb istaknuo je kako, unatoč svim pohvalama premijerki za trud i potpisani ugovor s Rusijom o isporuci plina, ostaje činjenica da je "ugovor samo privremena i prividna sigurnost" jer imati jednog dobavljača ne znači sigurnost. Upitao je tko će snositi posljedice za izgubljeni novac jer plinovod ne prolazi kroz našu zemlju, od čega smo mogli imati koristi.

    Srb je ponovno pozvao vladu da radi sigurnosti, ali i povoljnije cijene, osigura mogućnost izbora i dobavljača, što se može postići izgradnjom LNG terminala. "Bojimo se da se novac koji danas građani plaćaju za skladištenje (pet lipa po prostornome metru) ne potroši opet nenamjenski kao novac iz HEP-a za obnovljive izvore", istaknuo je.

    Govoreći o plinovodu prema Splitu, Srb je rekao kako stoji dvije milijarde kuna te da je kamata za taj plinovod 100 milijuna kuna na godinu. Da bi se plaćala kamata za taj plinovod, potrebno je prodati 500 milijuna prostornih metara plina, što je Srb ocijenio nemogućim jer, kako je rekao, "distributeri cijele sjeverne Hrvatske, osim Gradske plinare u Zagrebu, ne prodaju tu količinu plina, a već posluju 30-ak godina".

    Po njegovim riječima, ako se ništa ne učini, u Hrvatskoj će za deset godina nedostajati elektrana s najmanje 3000 MW električne snage jer će 1100 MW elektrana "biti izvan funkcije do 2020. godine", što, dodao je, znači da će Hrvatska otprilike dvije trećine električne energije uvoziti, a to, osim skuplje energije, znači da će se i zapošljavati strana radna snaga.

    Stajalište HSP-a jest da "našim konzorcijima što prije mora dati da na konkurentan način proizvode električnu energiju, a ne da monopol ostane samo HEP-u, koji ne može biti konkurentan", istaknuo je Srb, dodajući kako afere u HEP-u to potvrđuju. Izjavio je i da svi građani Hrvatske iz cijene električne energije "pokrivaju gubitke u toplinarstvu na području grada Zagreba te tako ionako bogati Zagreb financiraju siromašni građani iz ostalih dijelova Hrvatske".

    Srb je posebno istaknuo kako je Hrvatska do 2010. godine trebala postići 5,8 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a to se, među ostalim, nije postiglo i zbog administrativnih teškoća vezanih uz dobivanje potrebnih suglasnosti. Zbog svega toga, istaknuo je, HSP od vlade traži da promijeni energetsku politiku.
 
3/4/2010 - Podignuta optužnica protiv izvođača radova u Kupskoj
Izvor - Jutarnji list, 03. ožujak 2010.
 
  • Zbog opasnog izvođenja radova u Kupskoj ulici podignuta je optužnica protiv devet osoba i tri tvrtke, Tehnike, Conexa i Interkonzaltinga.

    Nakon dvogodišnje istrage optužnica je podignuta protiv glavnog projektanta Nenada Bacha, odgovornog za osiguranje građevinske jame Davorina Lovrenčića, nadzornika Antuna Szavitza Nossana, inženjerke Tehnike Marije Perić, voditelja radova Gabrijela Kostanjevečkog, nadzornih inženjera Tončija Glavinića i Zorana Petanjeka, glavnog nadzornika Harija Vladovića Relje, te inženjera Građevinskog fakulteta Saše Mehe Kovačevića.

    Tereti ih se da su tijekom gradnje HEP-ove poslovne zgrade s podzemnom garažom, od 20. ožujka do 23. rujna 2007., izvodili i nadzirali radove prema izvedbenom projektu koji nije ispunjavao sigurnosne zahtjeve i nije bio u skladu s glavnim projektom zbog čega se urušila ulica i obiteljska kuća na broju devet. Nastala šteta procijenjena je na oko 17 milijuna kuna, a bili su ugroženi i životi stanara Kupske.

    Nepravomoćnom presudom zagrebačkog Prekršajnog suda, donesenom 30. studenog 2007., tvrtke Conex, Tehnika i Interkonzalting kažnjene su sa po 100 tisuća kuna, dok su odgovorne osobe u tim tvrtkama kažnjene sa po deset tisuća kuna. Uz to je sud Tehnici i Conexu sud zabranio rad na četiri mjeseca.

    HEP je u međuvremenu zbog recesije odustao od gradnje.
 
3/4/2010 - Raskinut ugovor: HEP ‘gasi’ TLM!?
Izvor - Slobodna dalmacija, 04. ožujak 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda, koja godinama isporučuje struju šibenskoj Tvornici aluminija po tzv. povlaštenoj cijeni, odlučila je raskinuti ugovor s Tvornicom lakih metala i eventualno sklopiti novi s korigiranom cijenom.

    Elektroprivreda traži 41 euro po megavatsatu struje, a kako je ugovorom cijena vezana uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi, to za megavatsat trenutno dobivaju 30 eura. Tim je neočekivanim ultimatumom najveći domaći aluminijaš, koji je još uvijek u mukotrpnom procesu konsolidiranja i racionalizacije, doveden pred zid.

    Jer, o HEP-ovoj struji izravno ovisi opskrba Šibenčana aluminijem iz Mostara (50 tisuća tona) koji pokriva glavninu potreba TLM-a za sirovinom. Dotok struje Elektroprivreda zasad nije prekinuo, ali postojeći ugovor de facto smatraju nevažećim.

    Vlasnici TLM-a, tzv. Hrvatski konzorcij (Dalekovodi, Zagreb Montaža, Aluflexpack i Feal) reagirali su urgentnim zahtjevom prema premijerki Jadranki Kosor da organizira zajednički sastanak predstavnika HEP-a, Konzorcija i mostarskog Aluminija.

    Naime, aktualna Vlada je bila i potpisnik spornog ugovora s HEP-om o isporuci struje tada državnoj tvrtki TLM, koju je tek poslije preuzeo Konzorcij.

    TLM se 2005. godine obvezao isporučivati Aluminiju struju, a Mostarci zauzvrat jamče sirovinu, koja je Šibenčanima jeftinija zbog blizine dobavljača (nema visokih transportnih troškova).

    No, HEP-u se u ova krizna vremena takav aranžman više ne isplati pa je odlučio ugovor jednostrano raskinuti, a što bi, ne nađe li Vlada rješenje, moglo dovesti u pitanje daljnju proizvodnju u Šibeniku.

    TLM Šibenik i Aluminij Mostar, u kojem Šibenčani imaju 12 posto udjela, surađuju trideset godina. Nakon što je ratne 1991. raketirana i trajno uništena šibenska elektroliza, po Tuđmanovu dekretu TLM (odnosno Vlada RH) investirao je 18,6 milijuna tadašnjih maraka u mostarsku elektrolizu (sic!), uz obvezu da Šibeniku osiguraju aluminij.

    Poslije su vezani i ugovorom o isporuci struje. Kako navode u Upravi TLM-a, u trenutku potpisivanja ugovora, aluminij se na LB-u prodavao po 2080 eura za tonu, a megavatsat struje je stajao 40 eura, dok je danas cijena metala 1560 eura za tonu i shodno tomu HEP dobiva 30 eura za megavatsat struje, znatno ispod tržišne cijene.

    Korekciju na 41 euro Mostarski aluminijaši teško mogu prihvatiti, kažu u TLM-u, jer već danas struja u cijeni aluminija sudjeluje 40 posto. Svakog mjeseca HEP na ime struje za Mostar TLM-u fakturira 20 milijuna kuna.
 
3/4/2010 - Darinko Kosor protiv HEP-a: HSLS se protivi poskupljenju električne energije
Izvor - Nacional, 03. ožujak 2010.
 
  • "HSLS se protivi poskupljenju cijene električne energije dok se ne utvrde činjenice vezane za upravljanje tvrtkom HEP, načina kako su se trošila namjenska sredstva za obnovljive izvore energije te na koji način su se sklapali ugovori o kupnji električne energije", stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik stranke Darinko Kosor.

    "HSLS se ne slaže s time da isključivo građani snose trošak povećanja cijene energije zbog lošeg vođenja tvrtke od strane Uprave i Nadzornog odbora HEP-a", kaže Kosor u priopćenju i dodaje kako njegova stranka traži hitnu depolitizaciju upravljanja tom tvrtkom.

    Uspostava otvorenog tržišta
    "HSLS shvaća realitet dovođenja cijena električne energije na ekonomski nivo, ali isključivo kao rezultat potrebnih ulaganja u sustav, a ne kao posljedicu lošeg vođenja kompanije", piše Kosor i zaključuje kako HSLS traži uspostavu otvorenog tržišta energije i pravilno i efikasno poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

    Bit će zanimljivo vidjeti reakciju premijerke jadranka Kosor na ovo priopćenje iz HSLS, budući da je već nekloliko puta premijerka ponavljala kako se nada da će se stavovi unutar vladajuće koalicije dogovarati na sastancima prije nego što se iznesu javnosti.
 
3/4/2010 - HEP gradi novi blok Termolektrane, težak 205 milijuna eura
Izvor - Večernji list, 03. ožujak 2010.
 
  • Izgradnjom trećeg bloka, Termoelektrana Sisak postat će vodeća takva elektrana u zemlji, a Večernji list prvi je imao priliku posjetiti gradilište. Ostvarenje toga, trenutačno najznačajnijeg projekta HEP-a, čija je vrijednost oko 205 milijuna eura, dobro napreduje.

    Izgubljeno 18 mjeseci
    Svi pripremni radovi završeni su, a građevinski dobro odmiču. Već su postavljeni probni piloti dubine do 24 metara, a počela je gradnja temelja za pojedine objekte. Sva oprema proizvedena u Rusiji, koja je financirana prebijanjem klirinškog duga bivšeg SSSR-a bivšoj SFRJ, odnosno duga Ruske Federacije Hrvatskoj, u ukupnom iznosu 177 milijuna dolara, već je spremna za isporuku. Riječ je o stotinama tona teškoj plinskoj i parnoj turbini s generatorima te golemom kotlu. Takozvani blok C, visoke učinkovitosti, bit će snage 230 megavata, a kao gorivo će koristiti plin. Najzahtjevniji dijelovi opreme izrađeni su po Siemensovoj licenci, što im jamči kvalitetu i sigurnost.

    – Iako je rok za gradnju bio 36 mjeseci od potpisivanja ugovora, iz različitih razloga, uglavnom zbog problema proizvođača opreme, izgubljeno je gotovo 18 mjeseci. Sada većih odstupanja od plana više ne bi trebalo biti i prve količine električne energije iz bloka C planiramo predati mreži potkraj 2012. godine. Već u lipnju ćemo na temelje montirati kotao, sljedeće godine turbine s generatorima, a 2012. godina planirana je za probna ispitivanja postrojenja – kaže Milan Rajković, voditelj tima za izgradnju i direktor Termoelektrane Sisak.

    Građevinski, strojarski i montažni radovi natječajem su povjereni konzorciju Monting - Ing-Grad, koji su angažirali veći broj kooperanata. Na izgradnji temelja sada je angažirano osamdesetak radnika, a kad počne montaža opreme, bit će ih i 300. Pored vlastitog nadzornog tima od 20 stručnjaka, supernadzor obavljaju Rusi, nadzor građevinskih i geodetskih radova IGH, konzultati projekta su iskusni Finci, reviziju projekta obavljaju stručnjaci zagrebačkog Građevinskog fakulteta, strojarski nadzor Ekonerg, nadzor zavarivanja tvrtka TPK...

    Zagrijavat će cijeli grad
    Važno je napomenuti da će novi blok proizvoditi i 50 megavata toplinske energije za potrebe grijanja Siska i moguće potrebe sisačke industrije, čime će Termoelektrana praktički postati i sisačka toplana. Uz to, za gradnju trećeg bloka u sisački je proračuna HEP uplatio 14 milijuna kuna. S trećim blokom sisačka će Termoelektrana postati jedan od najvećih potrošača plina u državi. Potrošnjom od 50.000 prostornih metara na sat potrebe će na godinu iznositi oko 400 milijuna kubika. Zbog toga se u HEP-u s nestrpljenjem očekuju odluke o novim dobavnim pravcima plina, koje bi trebale jamčiti nesmetanu isporuku.
 
3/4/2010 - Otkazi radnicima zaposlenima preko javne nabave
Izvor - Novi list, 04. ožujak 2010.
 
  • Uredski radnici koje je HEP Proizvodnja Jug godinama zapošljavala preko privatnih tvrtki postali su žrtve neobičnog poslovanja tog javnog poduzeća. Šest radnica, od kojih neke iza sebe imaju i do 14 godina rada u HEP-u, bez ijednog službeno evidentiranog radnog dana staža u toj kompaniji, ostale su bez posla. No, istovremeno je i HEP-ova splitska ispostava ostala bez radnika koji znaju i mogu obavljati administrativne poslove. Prema neslužbenim informacijama iz HEP-a, proteklih tjedan dana od kada je kompanija dobila upit o postupku javne nabave za uredske radnike, splitski je ured pod »opsadnim stanjem«. Odmah se, kažu naši izvori, krenulo u postupak raskidanja ugovora s tvrtkama MIRTA iz Splita i Novi izgled iz Sinja preko kojih su zapošljavani administrativci.

    Ukupno je preko te dvije kompanije u HEP proizvodnji Jug zaposleno 20 radnika – šest administrativaca i 14 radnika koji rade na poslovima čišćenja. Privatna poduzeća s kojima su sklopljeni ugovori o iznajmljivanju radnika, nisu registrirana za poslove zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju, dok su im usluge čišćenja poslovih prostora u opisu poslova kojima se bave. Oglas javne nabave za uredske radnike, što ga je HEP Proizvodnja Jug objavila sredinom veljače ove godine, nije prvi takav oglas. I lani je s istim tvrtkama sklopljen sličan ugovor, a prema našim saznanjima, ta se praksa provodi više od od 10 godina. Te su privatne tvrtke, kako se može čuti, angažirane jer su njihove usluge jeftinije od usluga tvrtki koje se bave isključivo poslovima zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju.

    Iz HEP-a jučer nismo uspjeli dobiti objašnjenje zbog čega su raskinuti ugovori sa dvije tvrtke o zapošljavanju uredskih radnika. Podatak da je kompanija pokrenula postupak raskidanja ugovora s privatnim poduzećima o unajmljivanju radnika potvrđuje da ti radnici nisu bili angažirani na poslovima ograničenog trajanja. No, radnici su nastradali zbog, u najmanju ruku čudnovate, politike zapošljavanja u HEP-u. Iza sebe imaju od dvije do 14 godina staža u HEP-u, a da im niti jedan radni dan u tom javnom poduzeću nije unesen u radne knjižice jer su cijelo vrijeme zaposleni u poduzećima koja su ih iznajmljivala HEP-u. Tako će teško moći tužiti svog stvarnog poslodavca, odnosno HEP.

    Godinama u HEP-u postoji generalna zabrana zapošljavanja, no ona je, tvrde naši izvori, vrijedila samo za niže rangirana radna mjesta. Tako je bivša uprava HEP Proizvodnje Jug proteklih godina »mimo potreba i uvjeta« u radni odnos primila 50 osoba.
 
3/4/2010 - HEP zapošljava radnike putem javne nabave
Izvor - Novi list, 03. ožujak 2010.
 
  • Gotovo 14 tisuća radnika zaposlenih u HEP-u tom javnom poduzeću nisu dovoljni za obavljanje svakodnevnih poslova već poduzeće nesvakidašnjim postupkom javne nabave zapošljava i uredske radnike. Naime, HEP Proizvodnja Jug, sa sjedištem u Splitu, utrošit će gotovo 1,4 milijuna kuna za najam administracije. Tako proizlazi iz postupka javne nabave provedenog u drugom dijelu veljače. Osim činjenice da javno poduzeće unajmljuje administrativne radnike, u cijeloj je priči zanimljivo i to da se oni nabavljaju postupkom javne nabave, odnosno dva postupka javne nabave, s obzirom da se posao sklapa s dvije različite firme iz Splita i Sinja.

    Službeno, iz HEP-a objašnjavaju da je riječ o »privremenom zapošljavanju vanjskih suradnika putem druge tvrtke za obavljanje poslova koji nisu trajne naravi. Njihov je angažman ograničen trajanjem potreba za određenim poslom«. No, zbog čega se u tom slučaju posegnulo za javnom nabavom radnika i zbog čega poduzeće nije objavilo »normalan« oglas za slobodna radna mjesta, odnosno zapošljavanje radnika na određeno vrijeme zbog povećanog obima posla, nisu objasnili. Službeno, nepoznat je i broj radnika, kao i rok na koji će se iznajmiti od privatnih poduzeća, kao i posao koji će obavljati.

    Odgovore na ta pitanja pokušali smo dobiti od osobe koja je za potencijalne interesente navedena kao kontakt u postupku javne nabave. Međutim, službenik je nakon početnog interesa za razgovor, kada je shvatio zbog čega ga trebamo, naglo postao silno zauzet, odnosno »usred sastanka«.

    Prema objavljenoj obavijesti o početku postupka javne nabave, HEP proizvodnja Jug namjerava sklopiti ugovor o najmu uredskih radnika s tvrtkom Novi izgled iz Sinja i to u vrijednosti nešto višoj od 1,09 milijuna kuna, dok s tvrtkom MIRTA iz Splita namjerava sklopiti ugovor o najmu radnika vrijedan 307,2 tisuće kuna. Ukupna je cijena uredskih radnika koji se iznajmljuju gotovo 1,4 milijun kuna.

    Registrirane za svašta, ali ne za zapošljavanje
    Niti jedan od privatnih poslovnih partnera, sudeći prema podacima s Trgovačkog suda, nije registriran za poslove zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju. Stoga je neobično da upravo te tvrtke HEP-u iznajmljuju uredske radnike. Sinjski Novi izgled, osim poslovima prijevoza i trgovačkog posredovanja, bavi se i obradom podataka, čišćenjem svih vrsta objekata, računovodstvenim poslovima, kao i građenjem, kupnjom i prodajom roba. Splitska MIRTA ima daleko širi raspon poslova kojima se bavi, od turizma, preko čišćenja, kupnje i prodaje robe, trgovačkog posredovanja, unutrašnjeg dekoriranja, organiziranja sajmova, izložaba i kongresa, promidžbe do računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova, fotografske djelatnosti i proizvodnje elektromotora, generatora i transformatora. Sve u svemu, obje su tvrtke registrirane za sve i svašta, ali ne i poslove zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju. Stoga je i pitanje, jesu li uredski radnici, što ih HEP nabavlja neuobičajenim putem – javnom nabavom – zapravo krinka za neke druge poslove.
 
3/2/2010 - HEP državnoj agenciji duguje četvrt milijarde
Izvor - Novi list, 02. ožujak 2010.
 
  • Izvanredna revizija provedena unutar HEP-a pokazala je kako ovo poduzeće Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE) nije uplatilo 228,3 milijuna kuna – novac kojeg su građani i tvrtke, preko HEP-a, uredno plaćali državi za poticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije.

    Od 1. srpnja 2007. godine HEP, naime, ima obavezu preko svojih računa za struju od svih potrošača naplaćivati i naknadu za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora, koja je do kraja prošle godine iznosila 0,0089 kuna po svakom potrošenom kilovatsatu u kućanstvu ili poduzeću, a od 1. siječnja ove godine smanjena je na pola lipe za kWh (0,005/kWh).

    Taj novac HEP je morao, i još uvijek to mora, proslijeđivati HROTE-u, agenciji zaduženoj za organizaciju tržišta električnom energijom, koja ga pak prosljeđuje tvrtkama koje struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, za svaki proizvedeni kilovatsat. Njihova je proizvodnja skuplja od proizvodnje struje, i toplinske energije, iz »klasičnih« izvora, a cijena po kojoj se prodaje jednaka cijeni struje proizvedene iz plina, ugljena i slično, zbog čega država onima koji proizvode struju u vjetroelektranama i iz drugih obnovljivih izvora, plaća razliku, sredstva prikupljajući od potrošača.

    Pravo na poticaj imaju, između ostalih, male hidroelektrane, vjetroelektrane, elektrane na biomasu i slično, a njegova visina ovisi o tipu postrojenja. Primjerice, najniži poticaj, 0,36 kuna po proizvedenom kilovatsatu, primaju elektrane na deponijski plin, dok najveći, od 3,4 kune /kWh, pripada malim elektranama na sunčevu energiju. HEP svu energiju iz obnovljivih izvora od proizvođača mora preuzeti i distribuirati je potrošačima, i jedini, navodno, raspolaže s podacima koliko je kilovatsati tako proizvedeno.

    »U razdoblju od 1. srpnja 2007. godine do 31. prosinca 2009.godine HROTE je fakturirao HEP-u naknadu za poticanje od ukupno 425.600.170,19 kuna. U istom razdoblju HEP je platio HROTE-u 197.248.216,45 kuna naknade«, stoji u službenom odgovoru HEP-a našem listu. Na pitanje na što je utrošena razlika, dakle 228,3 milijuna kuna, u HEP-u ne odgovaraju, kao ni to zašto novac HROTE-u nije uplaćivan. Odgovaraju samo kako je dug HEP-a prema HROTE-u nastao za vrijeme stare uprave na čelu s Ivanom Mravkom, od sredine 2008. do rujna 2009. godine, odnosno do dolaska nove uprave na čelu s Leom Begovićem. Ivan Mravak, s druge strane, ovo nije želio komentirati.

    O postojanju duga HROTE je obavijestio sve mjerodavne institucije, i pokrenuo pregovore s HEP-om radi što hitnijeg podmirivanja nastalog duga. Kako tvrde u toj agenciji, dug nije utjecao na kašnjenje projekata obnovljivih izvora energije. Štoviše, valja podsjetiti, Vlada je krajem prošle godine naknadu koju plaćaju potrošači smanjila na pola lipe po kilovatsatu upravo zato što projekata kojima bi tako prikupljen novac išao – nema dovoljno. Prvotno je, 2007. godine, planirano bilo da se naknada, s početnih 0,89 lipa, svake godine povećava, tako da je ove godine trebala već iznositi tri lipe po kilovatsatu. Kako je, međutim, postalo jasno da Hrvatska neće ispuniti zadani cilj da do ove godine 5,8 posto potrošene energije proizvodi iz obnovljivih izvora, odlučeno je da naknada od siječnja ove godine iznosi pola lipe po kilovatsatu. Prepostavlja se da je HROTE-u uplaćivao samo novac za proizvedene »obnovljive« kilovatsate, ne i »višak« prikupljenih sredstava.
 
3/2/2010 - HEP pronevjerio 164 milijuna kuna za obnovljivu energiju
Izvor - Jutarnji list, 02. ožujak 2010.
 
  • Uprava HEP-a nenamjenski je potrošila novac za financiranje obnovljivih izvora električne energije, koji je preko pretplate ubirala od hrvatskih građana u posljednje dvije godine. Iako je prikupljenu naknadu za razdoblje od 2008. do 2009. u iznosu od 200 milijuna kuna HEP do kraja 2009. trebao uplatiti na račun Hrvatskog operatera tržišta (HROT), on to nije učinio.

    Tek nakon dopisa koji je krajem 2009. Uprava HROT-a poslala Ministarstvu gospodarstva iz HEP-a je na račun Hrvatskog operatera tržišta stiglo 35 milijuna kuna, dok je 164 milijuna ostalo nepodmireno. Kako je izdvajanje naknade za obnovljive izvore zakonska obveza HEP-a, očito je da su u bivšoj upravi te javne tvrtke prekršili zakon i stotinjak milijuna kuna potrošili u druge svrhe.

    Isplaćuju poticaje
    Predsjednik Uprave HROT-a Leo Prelec Jutarnjem je potvrdio da HEP ima problema s isplatom tog iznosa, što je dokaz nelikvidnosti u koju je doveden poslovnom politikom bivše uprave.

    - U HEP-u kasne s podmirivanjem obveza, na što smo bili prisiljeni upozoriti Ministarstvo gospodarstva i Hrvatsku regulatornu agenciju. No, unatoč njihovu kašnjenju, mi redovito isplaćujemo poticajna sredstva za obnovljive izvore - tvrdi Prelec. Zanimljivo je da se HEP odlučio na isplatu dijela sredstava iz naknade za obnovljive izvore tek nakon intervencije novog vodstva u Ministarstvu gospodarstva, dok je regulatorna agencija HERA cijelu aferu prešutjela.

    HERA je ipak nadležna
    Tomo Galić, predsjednik Uprave HERA-e, smatra da HEP-ovo kršenje ugovornih obveza ne spada u njegov djelokrug odgovornosti.

    - Mi provodimo nadzor nad primjenom tarifnog sustava za cijene električne energije, a tko kome duguje nije naša stvar - kaže Galić. Podsjeća na to da i HEP i HROT imaju svoje nadzorne odbore koji bi se trebali baviti sporovima između dviju tvrtki.

    No, Leo Prelec smatra da je HERA ipak odgovorna , dok je Pravilnik o djelovanju tržišta električne energije koji su donijeli HROT i HERA-a puno konkretniji. Naime, u čl. 60 tog pravilnika stoji da “nadzor nad radom operatera na tržištu provodi HERA”, dok čl. 70 istog zakona kaže da HERA rješava i sve sporove koji nastaju radom operatera na tržištu el. energije. Premijerka Jadranka Kosor naložila je Ministarstvu gospodarstva da utvrdi tko je odgovoran.
 
3/2/2010 - Vlada: Business.hr je u pravu, mijenjamo sporni zakon
Izvor - Business.hr, 01. ožujak 2010.
 
  • „Zaključili smo da bi bilo rizično sada pokrenuti raspisivanje tog natječaja. Petogodišnji period nabave električne energije prilično je neizvjesan, što bi po našem mišljenju moglo utjecati na standard građana. Stoga smatram da bi bilo razumno odgoditi natječaj dok ne donesemo novi Zakon o tržištu električnom energijom“, rekao je Horaček u petak za Business.hr.

    U Ministarstvu gospodarstva objašnjavaju da do 31. ožujka iduće godine država mora kroz zakonodavstvo implementirati tzv. treći paket energetskih zakona EU, što će im itekako okupirati pozornost u sljedećem razdoblju, a model kako staviti nabavu električne energije za kućanstva na tržište još će razrađivati. U suradnji s Hrvatskom energetskom regulatornom energijom (HERA), koja razrađuje metodologiju natječaja, planiraju analizirati i usporediti razne modele nabave električne energije kroz simulaciju njihove primjene. Ako se i raspiše natječaj, smatra Horačeku, on ne bi bio na pet godina nego na kraći period.

    Na pitanje kako je HERA zamislila određivati cijene na višegodišnji rok, Horaček kaže da je riječ o stvaranju tzv. energetskog miksa, odnosno nabavi određene količine energije proizvedene iz ugljena, plina, nuklearne energije i slično. Cijene tih energenata bile bi, kaže Horaček, vezane uz promjene na tržištu energenata i fluktuirale bi u višemjesečnom periodu. No to je tek osnova za određivanje cijene jer ima niz parametara koje bi još trebalo uzeti u obzir. U svakom slučaju, o tome će još biti stručne rasprave.

    Naime, kao što smo pisali, još aktualne izmjene Zakona o tržištu električnom energijom za ovu su godinu predvidjele raspisivanje petogodišnjeg natječaja za nabavu električne energije za kućanstva. Uz prosječnu cijenu u nabavi od 50 eura po megavatsatu, riječ je o natječaju vrijednom nevjerojatnih 12,5 milijardi kuna. Business.hr upozorio je prošli tjedan na rizik od raspisivanja takvog natječaja, koji nikako ne bi ispunio funkciju maksimalne zaštite ponuđače od petogodišnjeg rizika u fluktuaciji cijene električne energije te zaštite od nerazumna skoka cijena energije.

    Uz to, natječaj HERA-e uveo bi konkurenciju HEP Proizvodnji, koja sada 50 posto proizvodnje plasira kućanstvima, jer bi ga sigurno iskoristio veći broj trgovaca električnom energijom, kao i velike europske energetske tvrtke koje čekaju prodor na druga tržišta. Business.hr upozorio je na mogućnost nuđenja dampinške cijene radi izguravanja HEP-a, pa bi i HEP morao ići na nižu cijenu, što bi moglo ugroziti poslovanje te tvrtke i anulirati efekt poskupljenja električne energije. Kakvi bi natječaj posredno utjecao na opskrbu kućanstva i cijenu energije, također se ne može znati, što je očito uočilo i resorno Ministarstvo.

    Natječaji na pet godina nisu uobičajeni u Europskoj uniji, koja ima razvijenije tržište i gdje postoji konkurencija u tom segmentu opskrbe kupaca pa nema ni potrebe za ovakvim natječajima. Kao što nam je rekao bivši pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Željko Tomšić, država je s natječajem htjela stvoriti konkurenciju, no bit će pravi izazov to izvesti mudro i uz minimalan rizik.
 
3/2/2010 - "HEP još nije tražio poskupljenje struje"
Izvor - Business.hr, 27. veljača 2010.
 
  • "Nema još zahtjeva HEP-a. Ako i kada zahtjev iz HEP-a dođe, onda ćemo ga na sjednici Vlade razmotriti", rekla je premijerka u Krapini, odgovarajući na pitanje novinara hoće li poskupjeti struja. Kosor je danas u Krapini otvorila Muzej krapinskih neandertalaca.

    Kosor je naglasila kako će Vlada zahtjev, ako i kada dođe, razmatrati "vodeći računa o načinima na koje bi se moglo zaštititi najosjetljivije skupine u hrvatskom društvu".

    ...
 
3/2/2010 - Poduzeća dugovima demantiraju vladu
Izvor - Poslovni dnevnik, 25. veljače 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda trebala bi kroz desetak dana realizirati takozvane ""kredite za likvidnost"" za koje mu je država još početkom prosinca izdala državno jamstvo vrijednosti 165 milijuna eura za zaduživanje kod domaćih i stranih banaka, doznaje se u tom javnom poduzeću.

    Na taj način HEP bi napokon trebao započeti s rješavanjem značajnog dijela svojih dugovanja prema vjerovnicima, a koja su se popeli na čak 1,8 milijarde kuna. Likvidnost države i javnih poduzeća bit će tema u Saboru. Naime, na dnevni red dolaze SDP-ove interpelacije o ulozi Vlade u smanjenju nelikvidnosti i stanju u javnim poduzećima. U svom odgovoru Vlada je naznačila da javna poduzeća obveze plaćaju u roku od 60 dana, iako HŽ primjerice sam priznaje da im je ugovorni rok 90 dana, a plaćaju u roku 99 dana.
 
3/2/2010 - T-HT, Agrokor i Vip i dalje najtraženiji
Izvor - Poslovni dnevnik, 23. veljače 2010.
 
  • Pliva je u istraživanju portala MojPosao pala sa petog na deveto mjesto, dok je HEP jedina javna kompanija među najboljih deset.

    Softversku tvrtku SAS magazine Fortune je proglasio najpoželjenijim američkim poslodavcem. SAS se nalazi u Sjevernoj Karolini na imanju koje više podsjeća na sveučilišni kampus nego na jednu od najvećih IT tvrtki svijeta. Zaposlenici se više osjećaju kao studenti nego kao radnici. U stanci za ručak može se zaplivati u bazenu, zaigrati košarku, otići na frizuru, posjetiti dijete u SAS-ovu vrtiću... Cijeli mali grad tvrtku je stajao 4,5 milijuna dolara, ali se svaki cent isplatio.

    Prvi vrtić
    Portal MojPosao za 2009. godinu sastavio je ljestvicu Poslodavaca prvog izbora u Hrvatskoj. Na prvome mjestu je petu godinu zaredom T-HT. Drugi je Agrokor, dok je Vipnet i dalje treći. Ina je zadržala lanjsku četvrtu poziciju, a DM se sa devetog popeo na peto mjesto i tako zamijenio s Plivom. Na šestome mjestu je HEP, sedma je Zagrebačka banka, a osma Privredna banka. Kao glavne razloge prvog mjesta u T-HT objašnjavaju kvalitetnom politikom upravljanja ljudskim resursima. "Svi zaposleni, sukladno kolektivnom ugovoru, imaju razne dodatne beneficije kao što su regres za godišnji odmor, prigodna isplata za Božić i Uskrs, godišnji sistematski zdravstveni pregled, subvencije za sudjelovanje u Zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a na raspolaganju su im i kulturne i sportske aktivnosti koje kompanija financira", kažu u T-HT-u. U konkurentskom Vipnetu kažu da su, uz inovacije u tehnologijama i uslugama inovativni i kada je riječ o kreiranju pozitivnoga radnog okruženja za zaposlenike. "Prvi smo otvorili korporativni vrtić za djecu zaposlenika, restorane, wellness, fitness, bazen, saunu... Uz to zaposlenicima nudimo i dodatne pogodnosti poput dodatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, mogućnost ostvarivanja bonusa prema učinku, najsuvremeniju edukaciju i slično", kažu u Vipnetu. U prošloj poslovnoj godini DM je otvorio 219 novih radnih mjesta i podigao plaće zaposlenima, poručuje Gordana Picek, voditeljica ljudskih resursa.

    Dnevno 20 molbi
    "Danas prosječna neto plaća u DM-u ovim prodavaonicama iznosi 7326 kuna, dok trinaestom i četrnaestom isplatom i dalje stimuliramo svoje zaposlenike", navodi Picek najvažnije razloge zašto je DM među prvih pet poslodavaca prvog izbora u Hrvatskoj i zbog kojih tvrtka svakodnevno prima i do 20 molbi za posao.
 
2/28/2010 - HEP-ova dubioza
Izvor - HRT 28.02.2010
 
  • U koju god da se državnu tvrtku takne, otkrije se neka afera. Nakon slučaja Buljubašić, izvanredna revizija u HEP-u otkrila je da je bivša uprava Ivana Mravka manipulirala novcem građana. Naknadu za obnovljive izvore koju svi plaćamo svakoga mjeseca na računu za struju nisu prosljeđivali agenciji Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE).

    Dug je narastao na gotovo 200 milijuna kuna. Na što je novac potrošen, možemo samo nagađati.

    U HEP-u su nedavno poželjeli struju poskupjeti za najmanje 17%. Hoćemo li opet poskupljenjem plaćati nečije propuste i loše poslovanje? Ostaje nam tek nada da takvo što Vlada neće dopustiti.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design