Trebaju li svi radnici HEP-a imati ista prava?
DA
NE, ─Źlanovi SINDIKATA ve─ça prava od drugih radnika
NE, samo ─Źlanovi VE─ćIH SINDIKATA ve─ça prava
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
3/18/2010 - Podobnici se ne ostavljaju na cjedilu, niti kad su ┬╗zaslu┼żni┬ź za milijunske ┼ítete: Savjetnici agencije za posebni otpad
Izvor - Novi list, 13. o┼żujak 2010.
 
  • Po┼ítovani gospodine premijeru, zaista mi je te┼íko otpo─Źeti ovo pismo Vama iako sam, po primitku informacije da ste dobili jednu gnjusnu objedu ÔÇô prijavu na mene, znao da ga moram napisati. (...) Obzirom na metodu (staljinisti─Źka) kojom se udarilo na mene mogu pretpostaviti da je istu napisao Dubravko ─îorak. O njemu znam toliko da je bio prije rata jedan veliki Jugoslaven i komunista, sin policajca o┼żenjen srpkinjom (punac i punica mu ┼żive u Beogradu) te ─Źesto putuje u Srbiju, da je jako bogat, u HEP-u ima slu┼żbeni auto kao i ─Źlanovi Uprave, karticu, mobitel, da je zajedno s gosp. Dori─çem blatio kolegu Despota u HDZ-u, da puno putuje po inozemstvu s gosp. Dori─çem i Matijevi─çem, da je jako prisan s kolegom Mravkom.┬ź

    Ove autenti─Źno nepismene re─Źenice dio su pisma ┼íto ga je 27. o┼żujka 2007. godine biv┼íem premijeru Ivi Sanaderu uputio biv┼íi ─Źlan Uprave Hrvatske elektroprivrede Velimir Lovri─ç. U svom klevetni─Źkom ┼ítivu, koje je za cilj imalo ┬╗odstrel┬ź HEP-ovog sindikalca, Lovri─ç se Sanaderu izme─Ĺu ostalog pohvalio da su interesi HDZ-a za njega ispred interesa tvrtke kojoj je sjedio na ─Źelu.

    ÔÇô Moje druga─Źije vi─Ĺenje organizacije HEP-a te uloge i pozicije ─Źlana uprave za ekonomsko-financijske poslove za mene nije, niti ─çe ikad biti, va┼żnije od programa stranke kojoj pripadam. To sam i pokazao ÔÇô poslije Krka povla─Źenjem svog Uputstva suradnicima, iako je ono abeceda financijske procedure i utemeljeno na zakonu, moralu, rezonu dobrog privrednika..., pisao je Lovri─ç Sanaderu, priznaju─çi, dakle, da su mu interesi ljubljene stranke iznad dobrobiti javnog poduze─ça kojim je upravljao.

    Umiljato janje dvije majke sisa

    Kad je ovo pismo objavljeno Sanaderu nije preostalo drugo nego nalo┼żiti Lovri─çevu smjenu. ┼áteta nanesena interesima stranke kojoj Lovri─ç pripada na taj na─Źin je amortizirana, a javni interes za nastavak Lovri─çevog poslovnog puta prestao je s njegovim detroniranjem iz Uprave HEP-a. Njega je, pak, ve─ç ─Źekalo drugo radno mjesto: opet, naravno, u javnom poduze─çu u kojem interese HDZ-a mo┼że stavljati ispred javnih interesa. Cinici ─çe re─çi da je zavr┼íio tamo gdje mu je i mjesto ÔÇô u Agenciji za poseban otpad, ali valja nam postaviti pitanje da li je ova tvrtka k─çi Hrvatske elektroprivrede mogla funkcionirati i bez Lovri─çevih usluga? Dakako, odgovor je potvrdan. Hrvatski gra─Ĺani Lovri─ça i dan danas pla─çaju isklju─Źivo zbog HDZ-ove navade da svoje kadrove ne ostavlja na cjedilu, ─Źak niti onda kad su zaslu┼żni za milijunske ┼ítete. ┼Żivotni put Velimira Lovri─ça idealna je ilustracija o uhljebljenju podobnika. Nakon ┼íto je ordinirao u Hercegova─Źkoj banci, gdje je prora─Źunski novac nestajao u crnim rupama pod krinkom skrbi za Hrvate u susjednoj dr┼żavi, on je najprije dospio u bosanskohercegova─Źke institucije. Kako umiljato janje sisa dvije majke, tako se i Lovri─ç u jednom trenutku preorijentirao na ┬╗hrvatsko tr┼żi┼íte javnog novca┬ź, pa je uz pomo─ç HDZ-a dospio za jednog od klju─Źnih ljudi HEP-a.

    Sigurnosna mre┼ża za slu─Źaj pada nakon Lovri─ça je ostala razapeta i za druge ─Źlanove te predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede. Koliku ┼ítetu HEP-u su napravili Ivan Mravak i njegova dru┼żba nikad ne─çe biti precizno utvr─Ĺeno, ali neosporna je ─Źinjenica da je HDZ-ov predsjednik Uprave kupovao struju po najvi┼íim mogu─çim cijenama, da je fiktivno zapo┼íljavao HDZ-ove kadrove, da je pomogao stanovitom vukovarskom poduzetniku da za nekoliko milijuna kuna olak┼ía prora─Źun Grada Vukovara. Serija skandala objavljenih u novinama s Mravkom u glavnoj ulozi na koncu je rezultirala njegovim padom. Dobio je ┼íto je zaslu┼żio, primijetila je javnost, ne znaju─çi koliko je u pravu. Nakon ┼íto je razrije┼íen du┼żnosti ─Źelnog ─Źovjeka poduze─ça, Mravak je dobio izvrsno pla─çeno mjesto savjetnika u ┬╗HEP - Operator distribucijskog sustava┬ź.

    Pravno štima, moralno baš i ne

    Prosje─Źan radnik, koji dr┼żavi nije nanio niti kunu ┼ítete, mo┼że samo sanjati o primanjima koja danas, nakon svih ┼ítetnih poteza ┼íto ih je povukao, prima Ivan Mravak.

    ÔÇô Smijenjeni menad┼żeri u na┼íem poduze─çu zavr┼íavaju na mjestima savjetnika, ako takvih slobodnih mjesta ima. Ako ih nema ÔÇô daju im se ne┼íto ni┼że ┼íefovske pozicije i dodjeljuju im se aneksi ugovora kako bi nastavili primati direktorske pla─çe, ka┼że o ovoj temi Denis Geto, predsjednik HEP-ovog sindikata Tehnos. On napominje da je pravno ta pri─Źa pokrivena, ali moralni aspekt ove prakse, ka┼że, potpuno je zanemaren.

    ÔÇô Cijela stara Uprava uhljebljena je u poduze─çu. Osigurali su im visoka primanja, ┼íto di┼że masu pla─ça tako da u kona─Źnici ispa┼ítaju na┼íi radnici. Svi visokopozicionirani kadrovi ostaju visokopozicionirani, bez obzira na eventualnu ┼ítetu koju je netko napravio, ka┼że Geto. Da je ovaj sindikalist potpuno u pravu govori nam pregled radnih mjesta nekada┼ínjih ─Źelnih ljudi HEP-a: Nikola Rukavina danas je direktor dru┼ítva HEP-Proizvodnja, nekada┼ínji njegov kolega iz Uprave ┼Żeljko Kljakovi─ç-Ga┼ípi─ç danas je savjetnik u istom poduze─çu, dok su Stjepan Tvrdini─ç, Darko Dvornik i ┼Żeljko Tom┼íi─ç nakon Uprave zavr┼íili kao zaposlenici u Uredu Uprave HEP-a.

    Svi navedeni HEP-ovci, zahvaljuju─çi ─Źijem poslovanju nam se smije┼íe nova poskupljenja struje, danas imaju pla─çe ve─çe od deset tisu─ça kuna, poneko od njih na raspolaganju ima i slu┼żbeni automobil, a radni zadaci su im takvi da bi njihov odlazak na dugogodi┼ínji odmor malo tko zamijetio.

    Sutli─ç savjetnik za digitalizaciju

    Lako bi s ovom temom bilo izi─çi na kraj kad bi opisana uhljebljenja nesposobnih i islu┼żenih bila rezervirana samo za Hrvatsku elektroprivredu. Na ┼żalost, rije─Ź je o puno ┼íirem fenomenu, koji obuhva─ça sva javna poduze─ça u dr┼żavi. Kao idealan primjer mo┼że poslu┼żiti i Hrvatska televizija, odnosno njezin odnedavna prvi ─Źovjek Vanja Sutli─ç. Podobni Sutli─ç, uz pomo─ç svojih suradnika, na HRT-u je producirao skandale kojih se ne bi posramio niti Sanaderov ─Źlankolizac Lovri─ç, da bi nakon du┼żeg pritiska javnosti i samih novinara HRT-a napokon bio smijenjen. Me─Ĺutim, ova ┼żeljno i┼í─Źekivana smjena nipo┼íto nije zna─Źila da se Sutli─ç opra┼íta od katedrale duha. I njega je, naime, ─Źekalo zbrinjavanje, u vidu savjetni─Źkog mjesta. Ista sigurnosna mre┼ża od treska je spasila i njegovog smijenjenog suradnika Blagu Markotu.

    ÔÇô Vanja Sutli─ç je pomo─çnik glavnog ravnatelja, ima svoje zada─çe vezane uz digitalizaciju i reorganizaciju dopisni─Źke mre┼że. Biv┼íi ravnatelj HTV-a Markota savjetnik je za reorganizaciju. Za sve kvalitetne ljude ovdje ima mjesta. Sa Sutli─çem imam izvanrednu suradnju jer tko mi mo┼że bolje prenijeti stvari od osobe koja je to do ju─Źer radila. Ovdje nije bilo revolucije, nego su to bili normalni poslovni procesi, pojasnio je javnosti novi, privremeni ravnatelj prisavske javne ku─çe Josip Popovac. Me─Ĺutim, ako je rije─Ź o kvalitetnim ljudima, kako to tvrdi Popovac, kako je mogu─çe da je pod njihovim vodstvom HRT pao na najni┼że grane? Odgovornost za lo┼íe poslovne rezultate u javnim poduze─çima o─Źito ne postoji. Umjesto sankcija, Sutli─ç i Markota nastavili su primati svoje pla─çe, otprilike jednake iznosu tri prosje─Źne radni─Źke pla─çe u Hrvatskoj. Za ovu naknadu, svjedo─Źe na┼íi izvori s HTV-a, navedeni dvojac ne radi gotovo ni┼íta, a ┼íta bi, uostalom, Vanja Sutli─ç radio s digitalizacijom, kad je rije─Ź o ─Źovjeku pred poznim godinama, koji se u nove tehnologije i digitalizaciju slabo, jadan, razumije.

    Stvari druga─Źije ne funkcioniraju niti u poduze─çima u vlasni┼ítvu lokalnih samouprava. U najve─çem od takvih ÔÇô Zagreba─Źkom Holdingu, prije dvije godine otkriven je niz malverzacija u podru┼żnici Zagreba─Źke ceste, a kao jedan od odgovornih navo─Ĺen je nedavno preminuli HSP-ov politi─Źar Stipe ─ćori─ç. Svoju poziciju u Zagreba─Źkim cestama on je zbog sumnji u malverzacije izgubio, ali ─Źekalo ga je sjajno mjesto savjetnika predsjednika Uprave Ive ─îovi─ça. ─ćori─ça u amanet ovom je ostavio njegov prethodnik Slobodan Ljubi─Źi─ç Kika┼í. U neslu┼żbenim razgovorima s novinarima predsjednik Uprave ─îovi─ç nerijetko je priznavao da ─ćori─ç ne radi ni┼íta, da nikakve njegove savjete nije uzimao na znanje. Bilo je to klasi─Źno uhljebljenje na teret gra─Ĺana, koji su u krajnjoj liniji vlasnici Holdinga.

    Prskalo sit, svi u HAC-u na broju

    Iznimno zanimljiv slu─Źaj uz ovu temu imamo i u Hrvatskim autocestama, gdje su kruh svagdanji na┼íli vojni umirovljenici, ra┼żalovani saborski zastupnici HDZ-a i ini stru─Źni radnici koji za ┼żivot mogu zaraditi isklju─Źivo ako su priklju─Źeni na vime iscrpljene dr┼żavne krave. Biv┼íi predsjednik uprave ovog poduze─ça Jurica Prskalo, ─Źije poslovanje ─Źe┼íljaju odredi USKOK-a i kriminalisti─Źke policije, bio je, podsjetimo, pritvoren zbog sumnje da je poduze─çu nanio milijunske ┼ítete. Dok je bio u pritvoru u poduze─çu su mu dali otkaz s obrazlo┼żenjem ÔÇô pazite sad ÔÇô da nije dolazio na posao. Kako ku─çna pravila zatvorske jedinice Remetinec Prskalu nisu dozvoljavala da ide na radno mjesto, tako Prskalo sad tu┼żi Hrvatske autoceste redovnom sudu i pritom proniciljivo postavlja pitanje: Kako sam mogao dolaziti na posao kad su ─çelije bile neprestano pod klju─Źem. Po svemu sude─çi, on ─çe ovaj sudski spor dobiti, a nama, pak, ostaje da se pitamo tko je autor takvog obrazlo┼żenja otkaza i nije li takvo obrazlo┼żenje dano namjerno, e kako bi Prskalo ostao sit, a i svi u HAC-u na broju. Sindikalist Mijat Stani─ç kao odgovornu vidi direktoricu Sektora pravnih poslova Marijanu Ragu┼ż.

    ÔÇô U svakom slu─Źaju, direktorica Ragu┼ż tu je najodgovornija. Logi─Źno je da ─çe s ovakvim obrazlo┼żenjem Prskalo dobiti spor, a ja se pitam nije li obrazlo┼żenje njegovog otkaza naru─Źeno, postoji li za┼ítitnik u HAC-u koji je s jedne strane i┼íao zadovoljiti javnost potkazima, a s druge Prskalu omogu─çio da se nada povoljnom ishodu sudskog spora te da se na koncu vrati na posao? O tome sam razgovarao i s novim predsjednikom Uprave Stejpkom Bobekom, ali on smatra da je obrazlo┼żenje otkaza dobro, ka┼że Stani─ç.

    I Vojkovi─ç za kraj

    Kako biste sami mogli ocijeniti da li je obrazlo┼żenje dobro, nudimo vam ga jo┼í jednom: Jurica prskalo otkaz je dobio jer nije dolazi na posao dok je bio u pritvoru na Remetincu. Nemojte se stoga iznenaditi kad Prskala ugledate na mjestu savjetnika predsjednika Uprave, jednom kad se pra┼íina oko HAC-a napokon slegne.

    Ostao nam je na koncu slu─Źaj Croatia Osiguranja, gdje ra┼żalovani predsjednik Uprave Hrvoje Vojkovi─ç sprema primopredaju du┼żnosti. Bude li se Vojkovi─çu prohtjelo, on bez problema mo┼że ostati u sustavu osiguravaju─çe ku─çe, na unosnom mjestu savjetnika. Odlu─Źi li se za odlazak, osigurana mu je pak otpremnina koja iznosi ne┼íto manje od milijun kuna. I na njegovom slu─Źaju mo┼żemo se u─Źiti o povlasticama ┼íto su osigurane za politi─Źku i gospodarsku elitu koja ┼żivi na teret gra─Ĺana.

    U zaklju─Źku, valja nam podvu─çi da savjetni─Źka mjesta u javnim poduze─çima u najve─çoj mjeri slu┼że da se pali an─Ĺeli vladaju─çe stranke ne bi odve─ç ugruvali, jednom kad ih nepredvi─Ĺene pote┼íko─çe izbace iz sedla. Prosje─Źnom gra─Ĺaninu ostaje tek da sa psovkom na usnama promatra tu iz dr┼żavnog prora─Źuna financiranu zemlju Dembeliju, gdje nove direktore savjetuju prethodnici koji su morali odstupiti, naj─Źe┼í─çe zbog lo┼íeg poslovanja. Kod takvog stanja stvari, dr┼żavnom vodstvu valja nam predlo┼żiti da za svoje posrnule menad┼żere rezerviraju posebnu agenciju, u kojoj nitko ni┼íta ne─çe raditi, za ┼íto ─çe biti dobro pla─çen. Ovaj projekt je lako izvediv, jer ne treba izmi┼íljati toplu vodu, nego tek iskoristiti jednu od postoje─çih agencija: Agenciju za posebni otpad, gdje (ne) radi Velimir Lovri─ç, ─Źlankolizac s po─Źetka ovog teksta.
 
3/18/2010 - Predstavnici HEP-a i TLM-a zapo─Źeli razgovore o cijeni struje
Izvor - Slobodna dalmacija, 16. o┼żujak 2010.
 
  • Predstavnici ┼íibenskog TLM-a i HEP-a u utorak su zapo─Źeli pregovore o tome kako razrije┼íiti nastale probleme prouzro─Źene najavom HEP-a da ─çe jednostrano raskinuti ugovor koji ┼íibenskim tvornicama aluminija sve do kraja 2011. godine jam─Źi ni┼że povla┼ítene cijene elektri─Źne energije.

    Rije─Ź je o ugovoru koji takve ni┼że cijene struje garantiraju i mostarskom Aluminiju, ─Źiji je 12 postotni vlasnik TLM,─Źijim valjaonicama i pre┼íaonicama Mostar osigurava vi┼íe od 50 tisu─ça tona sirovog aluminija.

    Sudionici ju─Źera┼ínjih razgovora dogovorili su se da ─çe javnost izvijestiti tek kada bude postignuto kompromisno rje┼íenje prihvatljivo za obje strane. Neslu┼żbeno doznajemo da je prvi krug pregovora pro┼íao u, za ┼áiben─Źane, obe─çavaju─çoj atmosferi, te da ─çe se nastaviti ve─ç u ─Źetvrtak.

    Podsjetimo, najavljeni jednostrani raskid ugovor od strane HEP-a bio bi "no┼ż u le─Ĺa" ┼íibenskim prera─Ĺiva─Źima aluminija koji su svoju kompletnu razvojnu i investicijsku strategiju temeljili upravo na tom dogovoru koji im, uz prihvatljivu cijenu, jam─Źi stabilnu ospkrbu energijom sve do kraja idu─çe godine.

    Vjeruje se da ─çe kompromis biti postignut, jer, u suprotnom, zna─Źilo bi to ga┼íenje ovda┼ínjih valjaoanica i pre┼íanica koje zapo┼íljavaju vi┼íe od 900 radnika.

    Bio bi to te┼żak udarac i za ┼áibensko - kninsku ┼żupabniju, pa i dr┼żavu, jer godi┼ínji izvoz ove dvije tvrtke prema┼íuje 140 milijuna eura s dobrim izgledima, zahvaljuju─çi zapo─Źetim investicijama te┼íkim gotovo 90 milijuna eura,, da ve─ç za godinu dvije dostigne i 250 milijuna eura.
 
3/18/2010 - APEL VLADI Prekid ugovora o ni┼żoj cijeni struje zna─Źi propast za TLM
Izvor - Slobodna dalmacija, 14. o┼żujak 2010.
 
  • ─îlanovi Gospodarskog vije─ça ┼Żupanijske komore ┼áibenik u petak su uputili apel Vladi Republike Hrvatske da sprije─Źi Hrvatsku elektroprivredu da jednostrano raskine do kraja 2011. godine va┼że─çi ugovor o povla┼ítenoj ni┼żoj cijeni elektri─Źne energije za ┼íibenske tvornice aluminija, odnosno Aluminij iz Mostara, odakle se aluminijem opskrbljuje TLM.

    Tako─Ĺer, zatra┼żili su da Vlada ┼żurno inicira trojni sastanak predstavnika HEP-a, TLM-a i mostarskog Aluminija, na kojem bi se zajedni─Źki prona┼ílo obostrano zadovoljavaju─çe rje┼íenje.

    - Tra┼żimo to zbog toga jer bi jednostrani raskid spomenutog ugovora ┼íibenske aluminija┼íe dovelo u vrlo te┼żak polo┼żaj, a to bi se, sasvim je sigurno, odrazilo i na ukupne gospodarske prilike na ┼íibenskom podru─Źju. Dovoljno je kazati da su ovda┼ínje Valjaonica i Pre┼íaonica koje ovise od aluminija iz Mostara, glavni gospodarski subjekti koji su, uz to, i glavni izvoznici - obrazlo┼żio je ovaj prijedlog Petar ┼ákender, predsjednik Gospodarskog vije─ça.

    Kakve posljedice za šibenske aluminijaše ima ovaj jednostrani potez HEP-a, najbolje se vidi na primjeru Valjaonice.

    - Ako HEP uistinu raskine ugovor koji, podsje─çam, vrijedi do kraja 2011. godine, nama ne preostaje ni┼íta drugo nego obustaviti proizvodnju, zatvoriti tvornicu i vi┼íe od 600 radnika otpustiti. Mostar ─çe Valjaonici ove godine isporu─Źiti 45 tisu─ça tona aluminija. Ne bude li se po┼ítovao ugovor, nama bi to na razini godine donijelo novi tro┼íak od gotovo deset milijuna eura.

    - Vjerujem da do toga ne─çe do─çi jer to nije ni u ─Źijem interesu u dr┼żavi. Napraviti to poduze─çu kao ┼íto je Valjaonica, ─Źiji ─çe ovogodi┼ínji izvoz prema┼íiti 130 milijuna eura, poduze─çu koje je zapo─Źelo novi ciklus ulaganja u pro┼íirenje i modernizaciju proizvodnje, u ┼íto je ve─ç ulo┼żeno 30-ak milijuna eura, koje bi ve─ç za godinu-dvije trebalo izvoz pove─çati na vi┼íe od 200 milijuna eura, bila bi neoprostiva glupost. Ova tvrtka uspje┼íno izmiruje sve svoje obveze prema dr┼żavi, nema dugova i me─Ĺu malobrojnim je u dr┼żavi koja vi┼íe od 95 posto svoje proizvodnje izvozi - ka┼że Miroslav ┼áupe, direktor TLM-ove Tvornice valjanih proizvoda.

    ┼áupe podsje─ça da je prigodom potpisivanja ugovora s HEP-om, koji oni ┼żele razvrgnuti, utvr─Ĺena svjetska cijena na temelju prosje─Źnih cijena aluminija na svjetskoj burzi. U me─Ĺuvremenu je sve palo, pa i ta cijena. Me─Ĺutim, to su cijene s kojima su aktualni vlasnici u┼íli u nove planove, pa i investicije.

    - Nije ovo dje─Źja igra u kojoj ─çe se jedna strana predomisliti pa re─çi: ÔÇťZnate, pa mi nismo mislili takoÔÇŁ - ka┼że direktor ┼áupe.
 
3/18/2010 - Šverc struje: USKOK pri kraju istrage o štetnu ugovoru HEP-a i Tvornice lakih metala
Izvor - Ve─Źernji list, 11. o┼żujak 2010.
 
  • Na oko 100 milijuna kuna procjenjuje se ┼íteta koju je imao HEP, i to samo na poslu koji je njegov biv┼íi ─Źelnik Ivan Mravak sklopio sa ┼íibenskim TLM-om. Do toga izra─Źuna do┼íli su tu┼żitelji i policajci istra┼żuju─çi trgovinu strujom koja je i┼íla od crnogorskog dilera Vuka Hamovi─ça preko HEP-a, pa dalje do TLM-a i kona─Źno do tvornice aluminija u Mostaru.

    Kako doznajemo, istraga o slu─Źaju o kojem je Ve─Źernji list vrlo iscrpno pisao jo┼í pro┼íle godine, pribli┼żila se kraju, a u sredi┼ítu je ┼ítetni ugovor koji je HEP sklopio s TLM-om.

    Potvrdile su se, naime, Ve─Źernjakove informacije da je HEP od Hamovi─ça kupovao struju pa je preprodavao TLM-u. Problem je, me─Ĺutim, ┼íto je TLM struju kupovao po cijeni koja je iznosila 80 posto iznosa koji je HEP platio Hamovi─çu.

    Izvla─Źenje novca
    Zanimljiv podatak koji su istra┼żitelji ustanovili govori i da je TLM samo 7 posto struje koju je po ovakvoj povla┼ítenoj cijeni kupovao od HEP-a iskori┼ítavao za vlastitu proizvodnju. Ostatak od 93 posto nabavljene struje proslje─Ĺivali su dalje tvornici Aluminij u Mostaru.

    Pod posebnim su pove─çalom u istrazi motivi sklapanja ovakvih ┼ítetnih ugovora. HEP je, naime, ispod cijene prodavao struju TLM-u koji je kupio konzorcij hrvatskih tvrtki sastavljen od Dalekovoda, Konstruktora, Zagreb-Monta┼że, Alu Flex Packa i Feala iz ┼áirokoga Brijega.

    ─ćosi─ç i sin
    Sve upu─çuje na to da je posrijedi klasi─Źan primjer ┼íverca struje kroz lanac u kojem je na po─Źetku dr┼żavno poduze─çe iz kojega se izvla─Źi novac i poslije distribuira preko ugovora koji su povoljni za svakoga osim za HEP.

    Neosporno je, za sada, da je Mravak sklopio ┼ítetan ugovor, no ostaje otvoreno pitanje na ─Źiji je sve poticaj taj posao bio sklopljen. U medijima se ve─ç isticalo da bez odre─Ĺene odgovornosti u svemu ne mo┼że biti ni Kre┼íimir ─ćosi─ç koji je u Nadzornom odboru HEP-a te u Nadzornom odboru TLM-a.

    Dakle, ve─ç je zbog svoje funkcije u tim dvjema tvrtkama morao imati vrlo dobar pregled nad ugovorima te gubicima koji su se na temelju njih gomilali na ra─Źunu dr┼żavnog poduze─ça.

    Ve─Źernji je pisao i o drugoj aferi u ─Źijem je sredi┼ítu ─ćosi─ç. Rije─Ź je o HEP-ovoj kupovini struje od tvrtki ETF, Rudnalp i Korlea.

    I u ovim je slu─Źajevima HEP pla─çao nerealno visoke cijene struje, a znakovito je da je Marko ─ćosi─ç, sin Kre┼íimira ─ćosi─ça, prokurist ukrajinsko-slova─Źkog Korlea za Hrvatsku.

    Istra┼żitelji ispituju je li Polan─Źec i u aferi s HEP-om
    Kad su u javnost po─Źeli izlaziti slu─Źajevi malverzacije s ugovorima u HEP-u, biv┼íi ─Źelnik toga poduze─ça Ivan Mravak poku┼íavao je opravdati ┼ítetno poslovanje. Mravak je tako tvrdio kako nije to─Źno da je HEP mostarskom Aluminiju i ┼íibenskom TLM-u struju prodavao po iznimno niskim cijenama.

    ÔÇô HEP nema ugovor s Aluminijem, a s TLM-om potpisali smo ─Źetverogodi┼ínji ugovor prema kojemu se cijena struje ve┼że uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi ÔÇô govorio je Mravak.

    ÔÇô Kad smo potpisali ugovor, cijena aluminija bila je 2400 dolara po toni, a cijena struje iznosila je 36 eura po megavatsatu. Danas je cijena struje znatno ni┼ża jer je cijena aluminija pala, ali to je tr┼żi┼íte ÔÇô opravdavao se Mravak. U izvorima bliskim istrazi govori se da se u ispitivanju ┼íverca struje preko ┼íibenskog TLM-a utvr─Ĺuje i uloga ─Źlanova konzorcija koji je kupio TLM te biv┼íeg potpredsjednika Vlade Damira Polan─Źeca koji je navodno znao i za afere u HEP-u.
 
3/18/2010 - HEP zbog štetnog ugovora s TLM-om izgubio 100 milijuna kuna
Izvor - Business.hr, 11. o┼żujak 2010.
 
  • To je iznos do kojeg su do┼íli tu┼żitelji i policajci koji istra┼żuju trgovinu strujom koja je i┼íla od crnogorskog trgovca Vuka Hamovi─ça preko HEP-a do ┼íibenskog TLM-a i mostarskog Aluminija.

    U središtu istrage su štetni ugovori koje je Hrvatska elektroprivreda za vrijeme mandata bivšeg predsjednika Uprave Ivana Mravka sklopila s TLM-om.

    Kao što je već neko vrijeme poznato, HEP je od Hamovića kupovao struju koju je preprodavao šibenskom TLM-u, ali po cijeni koja je iznosila 80 posto cijene koju je ta tvrtka platila Hamoviću.

    Istra┼żitelji su ustanovili i da je TLM samo sedam posto struje koju je kupio po povla┼ítenoj cijeni iskori┼ítavao za vlastitu proizvodnju, dok je 93 posto nabavljene struje proslje─Ĺivano Aluminiju.

    U izvorima bliskim istrazi govori se da se u ispitivanju preprodaje struje preko TLM-a utvr─Ĺuje i uloga ─Źlanova konzorcija koji je kupio tu tvrtku te biv┼íeg potpredsjednika Vlade Damira Polan─Źeca koji je navodno znao i za afere u HEP-u.

    Opaska TEHNOS-a: S obzirom na niske cijene po kojima je HEP prodavao energiju TLM-u, a koja je zavr┼íavala u Mostarskom Aluminiju, koji je opet po prakti─Źno tr┼żi┼ínim cijenama prodavao svoj proizvod nazad TLM-u, ukupni gubitak (koji je na svoja le─Ĺa preuzeo HEP), prema na┼íim procjenama, iznosi barem 500 milijuna kuna.
 
3/18/2010 - Kolumna: Politi─Źka demagogija jedna je od klju─Źnih opasnosti za rast i razvoj
Izvor - Ve─Źernji list, 11. o┼żujak 2010.
 
  • U silnim raspravama oko toga ┼íto treba napraviti da izi─Ĺemo iz krize, ponekad se spomene potreba obra─Źuna s politi─Źkom demagogijom, ali ni najodgovorniji u ovoj zemlji, pa i mnogi u medijima, ne shva─çaju koliko smo duboko ogrezli u demago┼íko te stoga vrlo iskrivljeno percipiranje stvarnosti. Primjerice, u analizi neslu┼żbenih informacija s pro┼ílotjednog sastanka poslodavaca i premijerke Kosor nitko se nije ozbiljno uhvatio poruke HUP-ovaca kako je nerealno o─Źekivati da direktori najve─çih javnih sustava u Hrvatskoj rade za 15-ak tisu─ça kuna. A politi─Źka demagogija koja gladnim siromasima poru─Źuje da ograni─Źava i re┼że pla─çe najve─çim dr┼żavnim direktorima krajnje je neodgovorna i zastra┼íuju─çe opasna.

    Vjerojatno je i svakom menad┼żeru po─Źetniku jasno kako je glupo na sebe preuzeti odgovornost restrukturiranja, primjerice, jednog HEP-a, a za to dobivati naknadu od nekih 2-3 tisu─çe eura ili jednu prosje─Źnu zapadnoeuropsku pla─çu. Sasvim je jasno da se oni najsposobniji menad┼żeri ne─çe hvatati najodgovornijih fotelja u dr┼żavnim tvrtkama jer je jasno da u privatnom sektoru mogu financijski pro─çi znatno bolje ─Źak i na puno ni┼żim menad┼żerskim pozicijama. Bilo koji direktor u HEP-u sigurno je izlo┼żen strahovitim medijskim, politi─Źkim i sindikalnim pritiscima. Ima, naravno, iznimnu odgovornost. O tome koliko je pametan, odlu─Źan i vje┼ít ovisi ho─çe li HEP godi┼ínje imati dobit od 500 ili, za┼íto ne, milijardu kuna. Ako je glavni direktor HEP-a nesposoban, nepo┼íten i neodgovoran, minus HEP-a godi┼ínje lako mo┼że biti tako─Ĺer 500 do milijardu kuna. Govorimo, dakle, o ─Źovjeku koji u deset godina mo┼że napraviti razliku od 10-20 milijardi kuna, a ┼żelimo ga pla─çati 2-3 tisu─çe eura.

    Ma potpuno je jasno da se nikada i ni pod koju cijenu ne smijemo pomiriti s imenovanjem nesposobnog ili polusposobnog kadra u preostalim javnim poduze─çima i dr┼żavnim tvrtkama, ali je iz na┼íeg javnog poimanja toga koliko treba pla─çati direktore sasvim jasno da smo se davno poprimili s tim stra┼ínim stanjem. Ne sje─çam se ni jedne o┼ítre javne reakcije protiv ograni─Źavanje menad┼żerskih pla─ça u dr┼żavnim tvrtkama, a tako ne┼íto destimuliraju─çe mogao je napraviti netko potpuno neupu─çen u principe upravljanja, kako dr┼żavom tako i poduze─çima. Sje─çate li se primjera gradona─Źelnika jednog zagorskog gradi─ça koji je radio za pla─çu od 4500 kuna? Je li ikomu promakla ─Źinjenica da je taj ÔÇťskromni ─ŹovjekÔÇŁ kroz lokalne radove u cestogradnji zdimio na desetke milijuna kuna? Je li itko nakon toga zaklju─Źio da male pla─çe nisu dobre pla─çe? Dobre pla─çe su velike pla─çe.
 
3/18/2010 - HEP u iskap─Źanje struje uz oru┼żanu pratnju za┼ítitara
Izvor - Novi list, 10. o┼żujak 2010.
 
  • Dok hrvatski gra─Ĺani sve te┼że pla─çaju svoje mjese─Źne ra─Źune, Hrvatska elektroprivreda anga┼żira naoru┼żane za┼ítitare koji ─çe njezinim djelatnicima omogu─çiti da ┼íto efikasnije iskop─Źavaju neplati┼íe. Na ovaj korak odlu─Źile su se ispostave HEP-a u Splitu i Slavonskom Brodu. Naoru┼żana pratnja, dakle, HEP-ovcima ─çe biti potpora u akcijama iskap─Źanja zbog nepla─çenih mjese─Źnih ra─Źuna, odnosno ┼ítitit ─çe ih od bijesa gra─Ĺana. U ovu svrhu Elektrodalmacija Split anga┼żirala je za┼ítitarske agencije ┬╗007 Mileti─ç Solin┬ź, ┬╗Gradska sigurnost ┼áimac i sin┬ź, ┬╗Budnost Omi┼í┬ź te ┬╗Vrdoljak i dr J.T.D.┬ź. Uslugu slu┼żbeno podvedenu pod stavku ┬╗tjelesna za┼ítita osoba i imovine i naoru┼żana pratnja djelatnika prilikom iskap─Źanja┬ź splitski ogranak HEP-a platit ─çe 2,46 milijuna kuna. Elektra Slavonski Brod, pak, ugovor o pru┼żanju istih usluga sklopila je sa za┼ítitarskom agencijom ┬╗Sigurnost Buzov┬ź, a platit ─çe je 473 tisu─çe kuna.

    Glasnogovornik HEP-a Radimir Mili┼íi─ç za na┼í list rekao je da iskap─Źanje neplati┼ía uz pomo─ç uniformiranih za┼ítitara naoru┼żanih pi┼ítoljima do sad nije bila redovita praksa Hrvatske elektroprivrede. HEP-ovce je, rekao je, u odre─Ĺenim slu─Źajevima iskap─Źanja elektri─Źne energije gra─Ĺanima znala pratiti policija, ali to je ovisilo o dobroj volji ┬╗plavaca┬ź.

    ÔÇô Pretpostavljam da su u Splitu i Slavonskom Brodu procijenili da imaju potrebu za anga┼żiranjem naoru┼żane pratnje. Ovisno o situaciji, na┼íi djelatnici ranije su ponekad na teren i┼íli s policijom, pojasnio je glasnogovornik HEP-a.

    Za potrebe ovog teksta kontaktirali smo i s djelatnikom HEP-a koji na iskap─Źanju neplati┼ía radi u zagreba─Źkoj regiji. S obzirom da bi morao imati posebnu dozvolu za istupanje u javnosti, iz razumljivih razloga on ┼żeli ostati anoniman.

    ÔÇô Osobno nikad nisam imao naoru┼żanu pratnju pri iskap─Źanju struje ljudima koji ne pla─çaju ra─Źune, niti sam ─Źuo da je netko od mojih kolega imao takvo iskustvo. Nama je u firmi re─Źeno da se u slu─Źaju problema jednostavno zahvalimo i odemo, nakon ─Źega se problem rje┼íava na drugi na─Źin, obi─Źno sudskim tu┼żbama, ka┼że na┼í sugovornik.

    Prema iskustvima HEP-ovih djelatnika objavljenim u crnim kronikama, djelatnicima elektroprivrede naoru┼żana pratnja ponekad uistinu mo┼że dobro do─çi. Na samom terenu, dodu┼íe, nisu zabilje┼żeni te┼íki incidenti, ako se takvima ne smatraju verbalne prijetnje. Najte┼żi incident vezan za iskap─Źanje struje gra─Ĺanima zbio se u srpnju pro┼íle godine u ┼Żupanji, kad je razvoja─Źeni hrvatski branitelj Damir Bo┼żanovi─ç aktivirao ru─Źnu bombu u dvori┼ítu pogona HEP-a i te┼íko ranio sebe i direktora pogona Tomu Mijatovi─ça. ┼áto se incidenata na terenu ti─Źe, jedan je zabilje┼żen koncem 2008. godine, kad je dvojici djelatnika HEP-a prijetio vlasnik ku─çe gdje su do┼íli isklju─Źiti struju.

    Kod problemati─Źnijih slu─Źajeva iskap─Źanja elektri─Źne energije, rekosmo, HEP-ovce je znala pratiti policija, a jedan takav slu─Źaj zabilje┼żen je koncem pro┼íle godine. Tad su u pratnji snaga reda i mira djelatnici Elektroistre iskap─Źali struju ugostiteljskim objektima u Puli.
 
3/18/2010 - ┬╗Visoki napon┬ź trese dio rije─Źkih HEP-ovaca
Izvor - Novi list, 16. o┼żujak 2010.
 
  • Je li doista direktor HEP-ovog proizvodnog podru─Źja Zapad Damir Lu─Źi─ç svoju radnicu H.S. uvrijedio po nacionalnoj i spolnoj osnovi, kako to javno, tvrde ─Źelni ljudi Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Miroslav Matijevi─ç i Dubravko ─îorak, ili je rije─Ź o izmi┼íljotini koja je posljedica ve─ç desetak godina krajnje naru┼íenih me─Ĺuljudskih odnosa unutar jedne HEP-ove proizvodne cjeline. U svakom slu─Źaju, neupitno je kako jedna od dvije sukobljene strane, ili Lu─Źi─ç, ili sindikalci i H.S., iznosi te┼íke la┼żi i klevete. Vi┼íemjese─Źni sukob izme─Ĺu Lu─Źi─ça i sindikata proteklih je dana do┼żivio kulminaciju kad su sindikalni ─Źelnici Upravi HEP-a postavili ultimatum ÔÇô ili ─çe direktor HEP-a Leo Begovi─ç smijeniti svog rije─Źkog direktora Damira Lu─Źi─ça ili ─çe Sindikat krenuti s pripremom ┼ítrajka.

    Damir Lu─Źi─ç tvrdi da je to la┼ż koju su plasirali odre─Ĺeni sindikalci kako bi ga poku┼íali kompromitirati zbog njegovih saznanja o te┼íkim nepravilnostima u radu nekih njihovih ─Źlanova koje je prijavio nadle┼żnim tijelima. Konkretno, Lu─Źi─ç je kao direktor zbog krivotvorenih studentskih ugovora o radu i tri opomene pokrenuo otkaz ugovora o radu za rukovoditelja ekonomske slu┼żbe Stipu Vidakovi─ça, ina─Źe sindikalnog povjerenika. Upravo zato ┼íto je Vidakovi─ç njihov kolega-sindikalac i prijatelj, Lu─Źi─ç smatra kako je na udaru Dubravka ─îorka i Miroslava Matijevi─ça.

    ┬╗U namjeri da me prika┼żu nevjerodostojnim, plasirali su la┼ż da sam vrije─Ĺao radnicu. No da je rije─Ź o neistini jasno je iz Odluke koju je u lipnju pro┼íle godine, nakon iscrpne istrage, donio Povjerenik za za┼ítitu dostojanstva radnika dipl. ing. Kajetan Kne┼íaurek┬ź, ka┼że Lu─Źi─ç. I doista, na temelju obavljenih razgovora i uvida u dokumentaciju potaknutih prijavom radnice H. S. protiv direktora Damira Lu─Źi─ça, Kne┼íaurek je utvrdio kako uznemiravanja bilo kakve vrste, vrije─Ĺanja i omalova┼żavanja te povrede dostojanstva nije bilo. ─îak ┼ítovi┼íe, prema Izvje┼í─çu o provedenom postupku, radnica H. S. je HEP-ovom istra┼żitelju potvrdila kako je ┬╗Damir Lu─Źi─ç u izravnom obra─çanju nije vrije─Ĺao i poni┼żavao po nacionalnoj i spolnoj osnovi┬ź.

    S druge strane prema Odluci povjerenika za za┼ítitu dostojanstva radnika i iskazima svjedoka, ona nije bila uznemiravana, istodobno je sama uznemiravala nekog drugog. Radi se o zaposleniku HEP-a Davoru Luli─çu, zaposlenom u Odjelu za plan i analizu, ina─Źe sinu biv┼íeg direktora HEP-a u Rijeci Franje Luli─ça, kontroverznog HDZ-ovca s kojim su sindikalci, posebno Miroslav Matijevi─ç, godinama bili u krajnje naru┼íenim odnosima. On je pak prijavio H. S. da ga je uznemiravala i zlostavljala. Luli─ç je H. S. prijavio 16. studenoga 2009., proveden je postupak za za┼ítitu dostojanstva radnika: ┬╗Temeljem razgovora s Davorom Luli─çem i ostalim svjedocima te uvidom u dokumentaciju, utvrdila sam da je radnik Davor Luli─ç uznemiravan na radnom mjestu, odnosno vrije─Ĺan od radnice H.S. Zbog te┼íkog ┼íikaniranja na poslu, koje traje 17 mjeseci, i vrije─Ĺanja pogrdnim rije─Źima utvr─Ĺenim u postupku, predla┼żem provedbu postupka otkaza ugovora o radu┬ź, zaklju─Źila je 10. prosinca 2009. povjerenica za za┼ítitu dostojanstva radnika ing. Barbara Domljan.

    Iz ovog dokumenta proizlazi kako je protiv H. S. zbog uznemiravanja i vrije─Ĺanja Davora Luli─ça pokrenut postupak otkazivanja ugovora o radu. Zanimljivo kako je H. S., ┼íto sama priznaje, nakon konzultacije s predsjednikom HES-a Dubravkom ─îorakom odbila iza─çi na postupak za za┼ítitu dostojanstva radnika. Njen direktor Damir Lu─Źi─ç ka┼że kako ─çe na ro─Źi┼ítu u travnju dokazati, uz nekoliko svjedoka, kako je H. S. i njega te┼íko vrije─Ĺala te kako mu je u nekoliko navrata prijetila da ─çe je od otkaza za┼ítititi sindikalci Miroslav Matijevi─ç i Dubravko ─îorak, ali i saborski zastupnik Furio Radin. On je, kao ─Źlan saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, potvrdio kako je Odbor dobio predstavku od H. S.

    ┬╗No sve oko toga je stvar diskrecije┬ź, kratko je rekao Furio Radin.
 
3/18/2010 - Vlada: Tvrdnje sindikalista ─îorka su neutemeljene
Izvor - Business.hr, 10. o┼żujak 2010.
 
  • "Najo┼ítrije odbacujemo tvrdnje predsjednika Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravka ─îorka da predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor nije poduzela ni┼íta u povodu zahtjeva predstavnika spomenutog sindikata", ka┼że se u reagiranju Ureda za odnose s javno┼í─çu Vlade RH.

    Naime, 25. kolovoza 2009. godine odr┼żan je sastanak predstojnika Ureda predsjednice Vlade i dr┼żavnog tajnika Krunoslava Mesari─ça i predsjednika HES-a Dubravka ─îorka koji je tom prilikom iznio svoje vi─Ĺenje trenuta─Źnog stanja u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) te je dobio punu potporu za djelovanje sindikalnog rukovodstva, navodi se u reagiranju vladinog Ureda za odnose s javno┼í─çu.

    Dodaje se da je tako─Ĺer, 4. prosinca 2009. godine, u Vladi ponovno zaprimljen dopis HES-a, koji je odmah proslije─Ĺen resornom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni┼ítva.

    Nadalje, navodi se, 18. sije─Źnja 2010. godine Uprava za rad i tr┼żi┼íte rada Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni┼ítva uputila je dopis HES-u u kojem iscrpno navodi mjere i postupke za za┼ítitu dostojanstva radnika te isti─Źe kako je stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, obavljanje poslova za suzbijanje diskriminacije povjereno pu─Źkom pravobranitelju.

    "Prema tome, razvidno je da je premijerka Kosor poduzela sve zakonom mogu─çe radnje i aktivnosti u ovom slu─Źaju te odbacujemo neutemeljene tvrdnje predsjednika HES-a Dubravka ─îorka", zaklju─Źuje se u priop─çenju vladinog Ureda za odnose s javno┼í─çu.

    Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES) na dana┼ínjoj je konferenciji za novinare zatra┼żio smjenu direktora HEP-ova Proizvodnog podru─Źja (PP) Zapad Damira Lu─Źi─ça zbog mobbinga koji, kako navodi sindikat, provodi nad troje radnika, te optu┼żio predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovi─ça da ┼ítiti Lu─Źi─ça zbog njegova politi─Źkog zale─Ĺa.

    Predsjednik HES-a Dubravko ─îorak ustvrdio je da Lu─Źi─ç poku┼íava temeljem la┼żnih optu┼żbi otpustiti troje radnika u PP Zapadu u Rijeci, od kojih je jedan sindikalni povjerenik, a jednu radnicu je vrije─Ĺao na nacionalnoj osnovi.

    ─îorak je kazao da su o tom slu─Źaju izvijestili i premijerku Jadranku Kosor i saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
 
3/10/2010 - HES optu┼żuje i prijeti ┼ítrajkom
Izvor - T-portal 9.03.2010
 
  • HRVATSKI ELEKTROGOSPODARSKI SINDIKAT OPTU┼ŻUJE 'Direktor u HEP-u zaposlenicu nazvao talijanskom kurvetinom' Sindikalci ─îorak i Matijevi─ç Nakon ┼íto su prije skoro mjesec dana upozorili da direktor Proizvodnog podru─Źja HE Zapad Damir Lu─Źi─ç provodi mobing nad zaposlenicima, u Hrvatskom elektrogospodarskom sindikatu danas su najavili ┼ítrajk ukoliko Lu─Źi─ç uskoro ne bude smijenjen. U sindikatu su uvjereni da do smjene jo┼í nije do┼ílo jer Lu─Źi─ça netko politi─Źki ┼ítiti Hrvatski elektrogospodarski sindikat zatra┼żio je od ┼íefa Uprave HEP-a Lea Begovi─ça da bez imalo uvijanja i okoli┼íanja smijeni direktora Proizvodnog podru─Źja HE Zapad Damira Lu─Źi─ça te imenuje novog direktora. Sindikalci, naime, optu┼żuju Lu─Źi─ça da je provodio mobing te 'smjestio' otkaze za troje zaposlenika koji su na bolovanju, me─Ĺu kojima je i sindikalni povjerenik. 'Nedopustivo je da ─Źovjek koji je jedan obi─Źni ispitiva─Ź postrojenja politi─Źkom odlukom biv┼íeg premijera s ulice postaje direktor jednog proizvodnog podru─Źja. S ulice postaje direktor bez javnog natje─Źaja, bez i─Źega. I odmah uvodi teror i obra─Źunava se s troje svojih najbli┼żih suradnika optu┼żuju─çi ih za kriminal, a jednu gospo─Ĺu pred svjedocima naziva talijanskom kurvetinom', optu┼żio je ┼íef HES-a Dubravko ─îorak. No verbalno uznemiravanje nije bilo kraj jer je, kako ka┼że ─îorak, Lu─Źi─ç uspio i toj gospo─Ĺi smjestiti otkaz. Osim toga, anonimno pismo uznemiruju─çeg sadr┼żaja do┼ílo je i na adresu sindikalnog ┼íefa ─îorka. 'Pro─Źitat ─çu vam ta tri retka: Kako smo dobro smjestili talijanskoj kurvi. Na┼í Damir dobro ka┼że talijanskoj kurvetini. Predsjednik Uprave, cijenjeni Leo Begovi─ç je na┼í. Mrzi Srbe. Ova situacija nam pogoduje. Cijenjeni direktor je na┼í Li─Źanin. Van s komunisti─Źkom bandom. Ho─çemo samo Hrvate. HEP je na┼í', pro─Źitao je ─îorak dio anonimnog pisma. Nakon tog pisma, ka┼żu u sindikatu, morali su reagirati. O svemu su obavijestili i premijerku Jadranku Kosor, ali i ┼íefa Uprave Lea Begovi─ça koji je Lu─Źi─ça pozvao i na razgovor u Zagreb, no HEP-ov direktor svom je nadre─Ĺenom navodno prijetio svojim bratom i cijela stvar je stavljena ad acta. 'Imamo pravo sumnjati da Damira Lu─Źi─ça politi─Źki ┼ítiti njegov brat Igor Lu─Źi─ç, ina─Źe dr┼żavni tajnik Sredi┼ínjeg dr┼żavnog ureda za e-Hrvatsku. Mislim da je to politi─Źka poveznica', rekao je ─îorak. Ako pak Begovi─ç ne smijeni Lu─Źi─ça, sindikalci su spremni i na radikalne mjere. 'Ako se ne do─Ĺe do mirnog rje┼íenja, ja ─çu u roku od 15 dana sazvati Skup┼ítinu sindikata gdje ─çemo donijeti odluku o ┼ítrajku upozorenja. Ako i to ne upali, onda idemo u generalni ┼ítrajk u HEP-u', poru─Źio je ┼íef sindikalne Skup┼ítine Miroslav Matijevi─ç. Gdje su rezultati revizije poslovanja HEP-a? Prisjetili su se sindikalci i raznih novinskih naslova o milijardama koje su 'spr┼żene' u HEP-u i o milijunskim gubicima, podsjetiv┼íi pritom da su od Lea Begovi─ça zatra┼żili da se napravi prezentacija u kakvom je stanju nova uprava prona┼íla HEP. 'Pet mjeseci nakon toga navodno je izra─Ĺena neovisna revizija koju nitko od nas nikada nije vidio, a u kojoj su prona─Ĺene neke nedore─Źenosti. Koje su to nedore─Źenosti mi ne znamo, ali svako malo se iz HEP-a u medije plasiraju vijesti pod naslovima poput, primjerice, 'Na temelju neovisne revizije ra─Źunovodstvene vragolije u HEP-u podloga za korupciju' ili 'Iz HEP-a nestalo 200 milijuna kuna'. Predsjednik Uprave Leo Begovi─ç zna rezultate revizije i po na┼íim zaklju─Źcima plasira ih kad mu to treba. Mi uskoro po─Źinjemo pregovore za novi kolektivni ugovor i nije nam svejedno je li HEP u dubiozi, je li tamo kriminal ili je to ure─Ĺena tvrtka koja je u 2009. po na┼íim izra─Źunima ostvarila dobit od 250 milijuna kuna', poru─Źuje ─îorak. Sindikalci su uvjereni da HEP nije u tolikim dubiozama jer prema izra─Źunima HEP je dobavlja─Źima du┼żan milijardu i 800 milijuna kuna, dok kupci HEP-u duguju milijardu i 700 milijuna kuna. 'Primjerice potra┼żivanja prema brodogradili┼ítu 3. maj su oko 16 milijuna kuna od ─Źega je 32 posto ve─ç napla─çeno. Interesantan je podatak da je predsjednik Nadzornog odbora 3. maja HEP-ov ┼íef uprave Leo Begovi─ç', rekao je ─îorak.
 
3/9/2010 - Mobbing u proizvodnji?
Izvor - Danas.hr
 
  • ┼áef HEP-a maltretira radnike i ni┼íta mu ne mogu Hrvatski elektrogospodarski sindikat u utorak je zatra┼żio smjenu direktora HEP-ova Proizvodnog podru─Źja Zapad Damira Lu─Źi─ça zbog mobbinga koji provodi nad troje radnika, te optu┼żio predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovi─ça da ┼ítiti Lu─Źi─ça zbog njegovog politi─Źkog zale─Ĺa. Predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko ─îorak izjavio je na konferenciji za novinare kako opoziv Damira Lu─Źi─ça traje ve─ç ─Źetiri mjeseca. Razlog tome je, ka┼że, ─Źinjenica da je direktor HEP-ovog Proizvodnog podru─Źja brat dr┼żavnog tajnika za e-Hrvatsku Igora Lu─Źi─ça, te da ga Leo Begovi─ç zato ┼ítiti. "Lu─Źi─ç, koji je na poziciju direktora do┼íao 's ceste' zahvaljuju─çi intervenciji biv┼íeg premijera Ive Sanadera, poku┼íava temeljem la┼żnih optu┼żbi otpustiti troje radnika u PP Zapadu u Rijeci, od kojih je jedan sindikalni povjerenik, a jednu radnicu je vrije─Ĺao na nacionalnoj osnovi", ka┼że ─îorak napominju─çi kako su o svemu obavijestili i premijerku Jadranku Kosor te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Sve to, vele, nije imalo u─Źinka. No upozoravaju da ─çe ako se ne┼íto ne poduzme organizirati ┼ítrajk upozorenja. ─îorak je od Begovi─ça tako─Ĺer zatra┼żio objavu nalaza neovisne revizije o stanju u HEP-u, koje, kako ka┼że, predsjednik Uprave plasira u javnost kada mu to zatreba. Navodi kako ┼żele znati rade li u tvrtki u kojoj vlada kriminal ili u kompaniji koja je ipak lani ostvarila 250 milijuna kuna dobiti. "HEP trenutno duguje dobavlja─Źima 1,8 milijardi kuna, a gospodarstvo, dr┼żava i gra─Ĺani duguju HEP-u ukupno 1,7 milijardi kuna, pa pitamo Upravu za┼íto je to tako", kazao je ─îorak. Sindikat smatra i da je podatak o navodnom poskupljenju struje za 17 posto svjesno pu┼íten u javnost kako bi se sindikatu i radnicima signaliziralo ┼íto ih ─Źeka u pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru, prenosi SEEbiz.
 
3/4/2010 - Elektroprivreda BiH u dobitku
Izvor - NET-hr 04.02.2010.
 
  • Dok veliki sustavi u Bosni i Hercegovini grcaju u gubicima pod teretom svjetske ekonomske krize, elektroprivredna poduze─ça u BiH ostvaruju enormne dobiti. Radnici tih tvrtki imaju dvostruko ve─çe pla─çe od prosje─Źnih u BiH. Dok mostarski Aluminij, zeni─Źki Arcelor Mittal ili lukava─Źka Koksara jedva spajaju kraj s krajem, mostarska Elektropriveda Hrvatske zajednice Herceg Bosne pro┼íle je godine ostvarila dobit od 11,5 milijuna eura, otkriva Poslovni dnevnik. Jerko Pavli─Źevi─ç, predsjednik Nadzornog odbora na sjednici je potvrdio kako su dobrom rezultatu pridonijeli kontinuirana ┼ítednja i racionalno kori┼ítenje kapaciteta. I ostali ─Źlanovi Nadzornoga odbora istaknuli su zadovoljstvo prezentiranim rezultatima poslovanja, posebice u uvjetima aktualne gospodarsko-socijalne krize. Dobre poslovne rezultate potvr─Ĺuje i ─Źinjenica da je 2009. godine Elektroprivreda Mostar proizvela 1940 GWh elektri─Źne energije, ┼íto je za 43 posto vi┼íe nego u 2008. godini. Sarajevska Elektroprivreda BiH, ─Źije je konzumno podru─Źje prostor Federacije BiH s bo┼ínja─Źkom ve─çinom, znatno ve─çe od konzumnog podru─Źja EP HZ HB, u protekloj godini ostvarila je dobit od 38 milijuna eura, ┼íto je za 64 posto vi┼íe nego u 2008. godini. Elektroprivreda BiH tako je postala najuspje┼ínija kompanija u BiH i jedna od 100 najuspje┼ínijih tvrtki jugoisto─Źne Europe, a njezin glavni direktor Amer Jerlagi─ç progla┼íen je najboljim menad┼żerom BiH u 2009. godini. Jerlagi─ç ka┼że da je najva┼żnija stvar za tu tvrtku zavr┼íetak poslova u vezi s formiranjem koncerna EPBiH, u ─Źijem sastavu je od po─Źetka 2010. godine i sedam rudnika iz Federacije BiH. Taj koncern sada ve─ç ima 16.000 zaposlenih i jedan je od najja─Źih elektroenergetskih sustava u jugoisto─Źnoj Europi. Jerlagi─ç ka┼że da je 50 posto dobiti iz 2008. godine, prvi put u povijesti dru┼ítva, ispla─çen kao dividenda dioni─Źarima, me─Ĺu kojima je najve─çi sa 90 posto Federacija BiH. Ina─Źe, sva ostala sredstva koja se nalaze na 12 bankovnih ra─Źuna, u funkciji su daljnjeg razvoja, odnosno spremljena su za nova ulaganja u gradnju hidroelektrana i vjetroelektrana te obnovu termoelektrana. Jerlagi─ç ka┼że da je u 2009. godini ulo┼żeno vi┼íe od 16 milijuna konvertibilnih maraka za izrade studija i pribavljanje potrebne dokumentacije za budu─çu realizaciju ┼íest kapitalnih investicija. Rekao je da su hidroelektrane mjesec dana prije roka ostvarile plan proizvodnje, pa je to omogu─çilo da se prije roka krene u modernizaciju i rekonstrukciju pojedinih starih blokova u TE Tuzla i Kakanj.
 
3/4/2010 - HSP za osnivanje ministarstva energetike
Izvor - Poslovni dnevnik, 04. o┼żujak 2010.
 
  • Predsjednik HSP-a i saborski zastupnik Danijel Srb istaknuo je kako, unato─Ź svim pohvalama premijerki za trud i potpisani ugovor s Rusijom o isporuci plina, ostaje ─Źinjenica da je "ugovor samo privremena i prividna sigurnost" jer imati jednog dobavlja─Źa ne zna─Źi sigurnost. Upitao je tko ─çe snositi posljedice za izgubljeni novac jer plinovod ne prolazi kroz na┼íu zemlju, od ─Źega smo mogli imati koristi.

    Srb je ponovno pozvao vladu da radi sigurnosti, ali i povoljnije cijene, osigura mogu─çnost izbora i dobavlja─Źa, ┼íto se mo┼że posti─çi izgradnjom LNG terminala. "Bojimo se da se novac koji danas gra─Ĺani pla─çaju za skladi┼ítenje (pet lipa po prostornome metru) ne potro┼íi opet nenamjenski kao novac iz HEP-a za obnovljive izvore", istaknuo je.

    Govore─çi o plinovodu prema Splitu, Srb je rekao kako stoji dvije milijarde kuna te da je kamata za taj plinovod 100 milijuna kuna na godinu. Da bi se pla─çala kamata za taj plinovod, potrebno je prodati 500 milijuna prostornih metara plina, ┼íto je Srb ocijenio nemogu─çim jer, kako je rekao, "distributeri cijele sjeverne Hrvatske, osim Gradske plinare u Zagrebu, ne prodaju tu koli─Źinu plina, a ve─ç posluju 30-ak godina".

    Po njegovim rije─Źima, ako se ni┼íta ne u─Źini, u Hrvatskoj ─çe za deset godina nedostajati elektrana s najmanje 3000 MW elektri─Źne snage jer ─çe 1100 MW elektrana "biti izvan funkcije do 2020. godine", ┼íto, dodao je, zna─Źi da ─çe Hrvatska otprilike dvije tre─çine elektri─Źne energije uvoziti, a to, osim skuplje energije, zna─Źi da ─çe se i zapo┼íljavati strana radna snaga.

    Stajali┼íte HSP-a jest da "na┼íim konzorcijima ┼íto prije mora dati da na konkurentan na─Źin proizvode elektri─Źnu energiju, a ne da monopol ostane samo HEP-u, koji ne mo┼że biti konkurentan", istaknuo je Srb, dodaju─çi kako afere u HEP-u to potvr─Ĺuju. Izjavio je i da svi gra─Ĺani Hrvatske iz cijene elektri─Źne energije "pokrivaju gubitke u toplinarstvu na podru─Źju grada Zagreba te tako ionako bogati Zagreb financiraju siroma┼íni gra─Ĺani iz ostalih dijelova Hrvatske".

    Srb je posebno istaknuo kako je Hrvatska do 2010. godine trebala posti─çi 5,8 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a to se, me─Ĺu ostalim, nije postiglo i zbog administrativnih te┼íko─ça vezanih uz dobivanje potrebnih suglasnosti. Zbog svega toga, istaknuo je, HSP od vlade tra┼żi da promijeni energetsku politiku.
 
3/4/2010 - Podignuta optu┼żnica protiv izvo─Ĺa─Źa radova u Kupskoj
Izvor - Jutarnji list, 03. o┼żujak 2010.
 
  • Zbog opasnog izvo─Ĺenja radova u Kupskoj ulici podignuta je optu┼żnica protiv devet osoba i tri tvrtke, Tehnike, Conexa i Interkonzaltinga.

    Nakon dvogodi┼ínje istrage optu┼żnica je podignuta protiv glavnog projektanta Nenada Bacha, odgovornog za osiguranje gra─Ĺevinske jame Davorina Lovren─Źi─ça, nadzornika Antuna Szavitza Nossana, in┼żenjerke Tehnike Marije Peri─ç, voditelja radova Gabrijela Kostanjeve─Źkog, nadzornih in┼żenjera Ton─Źija Glavini─ça i Zorana Petanjeka, glavnog nadzornika Harija Vladovi─ça Relje, te in┼żenjera Gra─Ĺevinskog fakulteta Sa┼íe Mehe Kova─Źevi─ça.

    Tereti ih se da su tijekom gradnje HEP-ove poslovne zgrade s podzemnom gara┼żom, od 20. o┼żujka do 23. rujna 2007., izvodili i nadzirali radove prema izvedbenom projektu koji nije ispunjavao sigurnosne zahtjeve i nije bio u skladu s glavnim projektom zbog ─Źega se uru┼íila ulica i obiteljska ku─ça na broju devet. Nastala ┼íteta procijenjena je na oko 17 milijuna kuna, a bili su ugro┼żeni i ┼żivoti stanara Kupske.

    Nepravomo─çnom presudom zagreba─Źkog Prekr┼íajnog suda, donesenom 30. studenog 2007., tvrtke Conex, Tehnika i Interkonzalting ka┼żnjene su sa po 100 tisu─ça kuna, dok su odgovorne osobe u tim tvrtkama ka┼żnjene sa po deset tisu─ça kuna. Uz to je sud Tehnici i Conexu sud zabranio rad na ─Źetiri mjeseca.

    HEP je u me─Ĺuvremenu zbog recesije odustao od gradnje.
 
3/4/2010 - Raskinut ugovor: HEP ÔÇśgasiÔÇÖ TLM!?
Izvor - Slobodna dalmacija, 04. o┼żujak 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda, koja godinama isporu─Źuje struju ┼íibenskoj Tvornici aluminija po tzv. povla┼ítenoj cijeni, odlu─Źila je raskinuti ugovor s Tvornicom lakih metala i eventualno sklopiti novi s korigiranom cijenom.

    Elektroprivreda tra┼żi 41 euro po megavatsatu struje, a kako je ugovorom cijena vezana uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi, to za megavatsat trenutno dobivaju 30 eura. Tim je neo─Źekivanim ultimatumom najve─çi doma─çi aluminija┼í, koji je jo┼í uvijek u mukotrpnom procesu konsolidiranja i racionalizacije, doveden pred zid.

    Jer, o HEP-ovoj struji izravno ovisi opskrba ┼áiben─Źana aluminijem iz Mostara (50 tisu─ça tona) koji pokriva glavninu potreba TLM-a za sirovinom. Dotok struje Elektroprivreda zasad nije prekinuo, ali postoje─çi ugovor de facto smatraju neva┼że─çim.

    Vlasnici TLM-a, tzv. Hrvatski konzorcij (Dalekovodi, Zagreb Monta┼ża, Aluflexpack i Feal) reagirali su urgentnim zahtjevom prema premijerki Jadranki Kosor da organizira zajedni─Źki sastanak predstavnika HEP-a, Konzorcija i mostarskog Aluminija.

    Naime, aktualna Vlada je bila i potpisnik spornog ugovora s HEP-om o isporuci struje tada dr┼żavnoj tvrtki TLM, koju je tek poslije preuzeo Konzorcij.

    TLM se 2005. godine obvezao isporu─Źivati Aluminiju struju, a Mostarci zauzvrat jam─Źe sirovinu, koja je ┼áiben─Źanima jeftinija zbog blizine dobavlja─Źa (nema visokih transportnih tro┼íkova).

    No, HEP-u se u ova krizna vremena takav aran┼żman vi┼íe ne isplati pa je odlu─Źio ugovor jednostrano raskinuti, a ┼íto bi, ne na─Ĺe li Vlada rje┼íenje, moglo dovesti u pitanje daljnju proizvodnju u ┼áibeniku.

    TLM ┼áibenik i Aluminij Mostar, u kojem ┼áiben─Źani imaju 12 posto udjela, sura─Ĺuju trideset godina. Nakon ┼íto je ratne 1991. raketirana i trajno uni┼ítena ┼íibenska elektroliza, po Tu─Ĺmanovu dekretu TLM (odnosno Vlada RH) investirao je 18,6 milijuna tada┼ínjih maraka u mostarsku elektrolizu (sic!), uz obvezu da ┼áibeniku osiguraju aluminij.

    Poslije su vezani i ugovorom o isporuci struje. Kako navode u Upravi TLM-a, u trenutku potpisivanja ugovora, aluminij se na LB-u prodavao po 2080 eura za tonu, a megavatsat struje je stajao 40 eura, dok je danas cijena metala 1560 eura za tonu i shodno tomu HEP dobiva 30 eura za megavatsat struje, znatno ispod tr┼żi┼íne cijene.

    Korekciju na 41 euro Mostarski aluminija┼íi te┼íko mogu prihvatiti, ka┼żu u TLM-u, jer ve─ç danas struja u cijeni aluminija sudjeluje 40 posto. Svakog mjeseca HEP na ime struje za Mostar TLM-u fakturira 20 milijuna kuna.
 
3/4/2010 - Darinko Kosor protiv HEP-a: HSLS se protivi poskupljenju elektri─Źne energije
Izvor - Nacional, 03. o┼żujak 2010.
 
  • "HSLS se protivi poskupljenju cijene elektri─Źne energije dok se ne utvrde ─Źinjenice vezane za upravljanje tvrtkom HEP, na─Źina kako su se tro┼íila namjenska sredstva za obnovljive izvore energije te na koji na─Źin su se sklapali ugovori o kupnji elektri─Źne energije", stoji u priop─çenju koje potpisuje predsjednik stranke Darinko Kosor.

    "HSLS se ne sla┼że s time da isklju─Źivo gra─Ĺani snose tro┼íak pove─çanja cijene energije zbog lo┼íeg vo─Ĺenja tvrtke od strane Uprave i Nadzornog odbora HEP-a", ka┼że Kosor u priop─çenju i dodaje kako njegova stranka tra┼żi hitnu depolitizaciju upravljanja tom tvrtkom.

    Uspostava otvorenog tr┼żi┼íta
    "HSLS shva─ça realitet dovo─Ĺenja cijena elektri─Źne energije na ekonomski nivo, ali isklju─Źivo kao rezultat potrebnih ulaganja u sustav, a ne kao posljedicu lo┼íeg vo─Ĺenja kompanije", pi┼íe Kosor i zaklju─Źuje kako HSLS tra┼żi uspostavu otvorenog tr┼żi┼íta energije i pravilno i efikasno poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

    Bit će zanimljivo vidjeti reakciju premijerke jadranka Kosor na ovo priopćenje iz HSLS, budući da je već nekloliko puta premijerka ponavljala kako se nada da će se stavovi unutar vladajuće koalicije dogovarati na sastancima prije nego što se iznesu javnosti.
 
3/4/2010 - HEP gradi novi blok Termolektrane, te┼żak 205 milijuna eura
Izvor - Ve─Źernji list, 03. o┼żujak 2010.
 
  • Izgradnjom tre─çeg bloka, Termoelektrana Sisak postat ─çe vode─ça takva elektrana u zemlji, a Ve─Źernji list prvi je imao priliku posjetiti gradili┼íte. Ostvarenje toga, trenuta─Źno najzna─Źajnijeg projekta HEP-a, ─Źija je vrijednost oko 205 milijuna eura, dobro napreduje.

    Izgubljeno 18 mjeseci
    Svi pripremni radovi zavr┼íeni su, a gra─Ĺevinski dobro odmi─Źu. Ve─ç su postavljeni probni piloti dubine do 24 metara, a po─Źela je gradnja temelja za pojedine objekte. Sva oprema proizvedena u Rusiji, koja je financirana prebijanjem klirin┼íkog duga biv┼íeg SSSR-a biv┼íoj SFRJ, odnosno duga Ruske Federacije Hrvatskoj, u ukupnom iznosu 177 milijuna dolara, ve─ç je spremna za isporuku. Rije─Ź je o stotinama tona te┼íkoj plinskoj i parnoj turbini s generatorima te golemom kotlu. Takozvani blok C, visoke u─Źinkovitosti, bit ─çe snage 230 megavata, a kao gorivo ─çe koristiti plin. Najzahtjevniji dijelovi opreme izra─Ĺeni su po Siemensovoj licenci, ┼íto im jam─Źi kvalitetu i sigurnost.

    ÔÇô Iako je rok za gradnju bio 36 mjeseci od potpisivanja ugovora, iz razli─Źitih razloga, uglavnom zbog problema proizvo─Ĺa─Źa opreme, izgubljeno je gotovo 18 mjeseci. Sada ve─çih odstupanja od plana vi┼íe ne bi trebalo biti i prve koli─Źine elektri─Źne energije iz bloka C planiramo predati mre┼żi potkraj 2012. godine. Ve─ç u lipnju ─çemo na temelje montirati kotao, sljede─çe godine turbine s generatorima, a 2012. godina planirana je za probna ispitivanja postrojenja ÔÇô ka┼że Milan Rajkovi─ç, voditelj tima za izgradnju i direktor Termoelektrane Sisak.

    Gra─Ĺevinski, strojarski i monta┼żni radovi natje─Źajem su povjereni konzorciju Monting - Ing-Grad, koji su anga┼żirali ve─çi broj kooperanata. Na izgradnji temelja sada je anga┼żirano osamdesetak radnika, a kad po─Źne monta┼ża opreme, bit ─çe ih i 300. Pored vlastitog nadzornog tima od 20 stru─Źnjaka, supernadzor obavljaju Rusi, nadzor gra─Ĺevinskih i geodetskih radova IGH, konzultati projekta su iskusni Finci, reviziju projekta obavljaju stru─Źnjaci zagreba─Źkog Gra─Ĺevinskog fakulteta, strojarski nadzor Ekonerg, nadzor zavarivanja tvrtka TPK...

    Zagrijavat ─çe cijeli grad
    Va┼żno je napomenuti da ─çe novi blok proizvoditi i 50 megavata toplinske energije za potrebe grijanja Siska i mogu─çe potrebe sisa─Źke industrije, ─Źime ─çe Termoelektrana prakti─Źki postati i sisa─Źka toplana. Uz to, za gradnju tre─çeg bloka u sisa─Źki je prora─Źuna HEP uplatio 14 milijuna kuna. S tre─çim blokom sisa─Źka ─çe Termoelektrana postati jedan od najve─çih potro┼ía─Źa plina u dr┼żavi. Potro┼ínjom od 50.000 prostornih metara na sat potrebe ─çe na godinu iznositi oko 400 milijuna kubika. Zbog toga se u HEP-u s nestrpljenjem o─Źekuju odluke o novim dobavnim pravcima plina, koje bi trebale jam─Źiti nesmetanu isporuku.
 
3/4/2010 - Otkazi radnicima zaposlenima preko javne nabave
Izvor - Novi list, 04. o┼żujak 2010.
 
  • Uredski radnici koje je HEP Proizvodnja Jug godinama zapo┼íljavala preko privatnih tvrtki postali su ┼żrtve neobi─Źnog poslovanja tog javnog poduze─ça. ┼áest radnica, od kojih neke iza sebe imaju i do 14 godina rada u HEP-u, bez ijednog slu┼żbeno evidentiranog radnog dana sta┼ża u toj kompaniji, ostale su bez posla. No, istovremeno je i HEP-ova splitska ispostava ostala bez radnika koji znaju i mogu obavljati administrativne poslove. Prema neslu┼żbenim informacijama iz HEP-a, proteklih tjedan dana od kada je kompanija dobila upit o postupku javne nabave za uredske radnike, splitski je ured pod ┬╗opsadnim stanjem┬ź. Odmah se, ka┼żu na┼íi izvori, krenulo u postupak raskidanja ugovora s tvrtkama MIRTA iz Splita i Novi izgled iz Sinja preko kojih su zapo┼íljavani administrativci.

    Ukupno je preko te dvije kompanije u HEP proizvodnji Jug zaposleno 20 radnika ÔÇô ┼íest administrativaca i 14 radnika koji rade na poslovima ─Źi┼í─çenja. Privatna poduze─ça s kojima su sklopljeni ugovori o iznajmljivanju radnika, nisu registrirana za poslove zapo┼íljavanja i posredovanja u zapo┼íljavanju, dok su im usluge ─Źi┼í─çenja poslovih prostora u opisu poslova kojima se bave. Oglas javne nabave za uredske radnike, ┼íto ga je HEP Proizvodnja Jug objavila sredinom velja─Źe ove godine, nije prvi takav oglas. I lani je s istim tvrtkama sklopljen sli─Źan ugovor, a prema na┼íim saznanjima, ta se praksa provodi vi┼íe od od 10 godina. Te su privatne tvrtke, kako se mo┼że ─Źuti, anga┼żirane jer su njihove usluge jeftinije od usluga tvrtki koje se bave isklju─Źivo poslovima zapo┼íljavanja i posredovanja u zapo┼íljavanju.

    Iz HEP-a ju─Źer nismo uspjeli dobiti obja┼ínjenje zbog ─Źega su raskinuti ugovori sa dvije tvrtke o zapo┼íljavanju uredskih radnika. Podatak da je kompanija pokrenula postupak raskidanja ugovora s privatnim poduze─çima o unajmljivanju radnika potvr─Ĺuje da ti radnici nisu bili anga┼żirani na poslovima ograni─Źenog trajanja. No, radnici su nastradali zbog, u najmanju ruku ─Źudnovate, politike zapo┼íljavanja u HEP-u. Iza sebe imaju od dvije do 14 godina sta┼ża u HEP-u, a da im niti jedan radni dan u tom javnom poduze─çu nije unesen u radne knji┼żice jer su cijelo vrijeme zaposleni u poduze─çima koja su ih iznajmljivala HEP-u. Tako ─çe te┼íko mo─çi tu┼żiti svog stvarnog poslodavca, odnosno HEP.

    Godinama u HEP-u postoji generalna zabrana zapo┼íljavanja, no ona je, tvrde na┼íi izvori, vrijedila samo za ni┼że rangirana radna mjesta. Tako je biv┼ía uprava HEP Proizvodnje Jug proteklih godina ┬╗mimo potreba i uvjeta┬ź u radni odnos primila 50 osoba.
 
3/4/2010 - HEP zapošljava radnike putem javne nabave
Izvor - Novi list, 03. o┼żujak 2010.
 
  • Gotovo 14 tisu─ça radnika zaposlenih u HEP-u tom javnom poduze─çu nisu dovoljni za obavljanje svakodnevnih poslova ve─ç poduze─çe nesvakida┼ínjim postupkom javne nabave zapo┼íljava i uredske radnike. Naime, HEP Proizvodnja Jug, sa sjedi┼ítem u Splitu, utro┼íit ─çe gotovo 1,4 milijuna kuna za najam administracije. Tako proizlazi iz postupka javne nabave provedenog u drugom dijelu velja─Źe. Osim ─Źinjenice da javno poduze─çe unajmljuje administrativne radnike, u cijeloj je pri─Źi zanimljivo i to da se oni nabavljaju postupkom javne nabave, odnosno dva postupka javne nabave, s obzirom da se posao sklapa s dvije razli─Źite firme iz Splita i Sinja.

    Slu┼żbeno, iz HEP-a obja┼ínjavaju da je rije─Ź o ┬╗privremenom zapo┼íljavanju vanjskih suradnika putem druge tvrtke za obavljanje poslova koji nisu trajne naravi. Njihov je anga┼żman ograni─Źen trajanjem potreba za odre─Ĺenim poslom┬ź. No, zbog ─Źega se u tom slu─Źaju posegnulo za javnom nabavom radnika i zbog ─Źega poduze─çe nije objavilo ┬╗normalan┬ź oglas za slobodna radna mjesta, odnosno zapo┼íljavanje radnika na odre─Ĺeno vrijeme zbog pove─çanog obima posla, nisu objasnili. Slu┼żbeno, nepoznat je i broj radnika, kao i rok na koji ─çe se iznajmiti od privatnih poduze─ça, kao i posao koji ─çe obavljati.

    Odgovore na ta pitanja poku┼íali smo dobiti od osobe koja je za potencijalne interesente navedena kao kontakt u postupku javne nabave. Me─Ĺutim, slu┼żbenik je nakon po─Źetnog interesa za razgovor, kada je shvatio zbog ─Źega ga trebamo, naglo postao silno zauzet, odnosno ┬╗usred sastanka┬ź.

    Prema objavljenoj obavijesti o po─Źetku postupka javne nabave, HEP proizvodnja Jug namjerava sklopiti ugovor o najmu uredskih radnika s tvrtkom Novi izgled iz Sinja i to u vrijednosti ne┼íto vi┼íoj od 1,09 milijuna kuna, dok s tvrtkom MIRTA iz Splita namjerava sklopiti ugovor o najmu radnika vrijedan 307,2 tisu─çe kuna. Ukupna je cijena uredskih radnika koji se iznajmljuju gotovo 1,4 milijun kuna.

    Registrirane za svašta, ali ne za zapošljavanje
    Niti jedan od privatnih poslovnih partnera, sude─çi prema podacima s Trgova─Źkog suda, nije registriran za poslove zapo┼íljavanja i posredovanja u zapo┼íljavanju. Stoga je neobi─Źno da upravo te tvrtke HEP-u iznajmljuju uredske radnike. Sinjski Novi izgled, osim poslovima prijevoza i trgova─Źkog posredovanja, bavi se i obradom podataka, ─Źi┼í─çenjem svih vrsta objekata, ra─Źunovodstvenim poslovima, kao i gra─Ĺenjem, kupnjom i prodajom roba. Splitska MIRTA ima daleko ┼íiri raspon poslova kojima se bavi, od turizma, preko ─Źi┼í─çenja, kupnje i prodaje robe, trgova─Źkog posredovanja, unutra┼ínjeg dekoriranja, organiziranja sajmova, izlo┼żaba i kongresa, promid┼żbe do ra─Źunovodstvenih i knjigovodstvenih poslova, fotografske djelatnosti i proizvodnje elektromotora, generatora i transformatora. Sve u svemu, obje su tvrtke registrirane za sve i sva┼íta, ali ne i poslove zapo┼íljavanja i posredovanja u zapo┼íljavanju. Stoga je i pitanje, jesu li uredski radnici, ┼íto ih HEP nabavlja neuobi─Źajenim putem ÔÇô javnom nabavom ÔÇô zapravo krinka za neke druge poslove.
 
3/2/2010 - HEP dr┼żavnoj agenciji duguje ─Źetvrt milijarde
Izvor - Novi list, 02. o┼żujak 2010.
 
  • Izvanredna revizija provedena unutar HEP-a pokazala je kako ovo poduze─çe Hrvatskom operatoru tr┼żi┼íta energije (HROTE) nije uplatilo 228,3 milijuna kuna ÔÇô novac kojeg su gra─Ĺani i tvrtke, preko HEP-a, uredno pla─çali dr┼żavi za poticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije.

    Od 1. srpnja 2007. godine HEP, naime, ima obavezu preko svojih ra─Źuna za struju od svih potro┼ía─Źa napla─çivati i naknadu za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora, koja je do kraja pro┼íle godine iznosila 0,0089 kuna po svakom potro┼íenom kilovatsatu u ku─çanstvu ili poduze─çu, a od 1. sije─Źnja ove godine smanjena je na pola lipe za kWh (0,005/kWh).

    Taj novac HEP je morao, i jo┼í uvijek to mora, proslije─Ĺivati HROTE-u, agenciji zadu┼żenoj za organizaciju tr┼żi┼íta elektri─Źnom energijom, koja ga pak proslje─Ĺuje tvrtkama koje struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, za svaki proizvedeni kilovatsat. Njihova je proizvodnja skuplja od proizvodnje struje, i toplinske energije, iz ┬╗klasi─Źnih┬ź izvora, a cijena po kojoj se prodaje jednaka cijeni struje proizvedene iz plina, ugljena i sli─Źno, zbog ─Źega dr┼żava onima koji proizvode struju u vjetroelektranama i iz drugih obnovljivih izvora, pla─ça razliku, sredstva prikupljaju─çi od potro┼ía─Źa.

    Pravo na poticaj imaju, izme─Ĺu ostalih, male hidroelektrane, vjetroelektrane, elektrane na biomasu i sli─Źno, a njegova visina ovisi o tipu postrojenja. Primjerice, najni┼żi poticaj, 0,36 kuna po proizvedenom kilovatsatu, primaju elektrane na deponijski plin, dok najve─çi, od 3,4 kune /kWh, pripada malim elektranama na sun─Źevu energiju. HEP svu energiju iz obnovljivih izvora od proizvo─Ĺa─Źa mora preuzeti i distribuirati je potro┼ía─Źima, i jedini, navodno, raspola┼że s podacima koliko je kilovatsati tako proizvedeno.

    ┬╗U razdoblju od 1. srpnja 2007. godine do 31. prosinca 2009.godine HROTE je fakturirao HEP-u naknadu za poticanje od ukupno 425.600.170,19 kuna. U istom razdoblju HEP je platio HROTE-u 197.248.216,45 kuna naknade┬ź, stoji u slu┼żbenom odgovoru HEP-a na┼íem listu. Na pitanje na ┼íto je utro┼íena razlika, dakle 228,3 milijuna kuna, u HEP-u ne odgovaraju, kao ni to za┼íto novac HROTE-u nije upla─çivan. Odgovaraju samo kako je dug HEP-a prema HROTE-u nastao za vrijeme stare uprave na ─Źelu s Ivanom Mravkom, od sredine 2008. do rujna 2009. godine, odnosno do dolaska nove uprave na ─Źelu s Leom Begovi─çem. Ivan Mravak, s druge strane, ovo nije ┼żelio komentirati.

    O postojanju duga HROTE je obavijestio sve mjerodavne institucije, i pokrenuo pregovore s HEP-om radi ┼íto hitnijeg podmirivanja nastalog duga. Kako tvrde u toj agenciji, dug nije utjecao na ka┼ínjenje projekata obnovljivih izvora energije. ┼átovi┼íe, valja podsjetiti, Vlada je krajem pro┼íle godine naknadu koju pla─çaju potro┼ía─Źi smanjila na pola lipe po kilovatsatu upravo zato ┼íto projekata kojima bi tako prikupljen novac i┼íao ÔÇô nema dovoljno. Prvotno je, 2007. godine, planirano bilo da se naknada, s po─Źetnih 0,89 lipa, svake godine pove─çava, tako da je ove godine trebala ve─ç iznositi tri lipe po kilovatsatu. Kako je, me─Ĺutim, postalo jasno da Hrvatska ne─çe ispuniti zadani cilj da do ove godine 5,8 posto potro┼íene energije proizvodi iz obnovljivih izvora, odlu─Źeno je da naknada od sije─Źnja ove godine iznosi pola lipe po kilovatsatu. Prepostavlja se da je HROTE-u upla─çivao samo novac za proizvedene ┬╗obnovljive┬ź kilovatsate, ne i ┬╗vi┼íak┬ź prikupljenih sredstava.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridr×ana A design