|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 9/7/2009 - Stanovi u HEP-u | | Izvor - NSRHEP-a, 04. rujan 2009. | | | - Jedan od grubih oblika diskriminacije radnika je omogućavanje dijelu privilegiranih i posebno odabranih radnika po nepoznatim osnovama i mjerilima unajmljivanje i potom otkupljivanje stanova po posebno povoljnim uvjetima čime je tako privilegiranim pojedincima omogućeno stjecanje protupravne imovinske koristi na štetu HEP-a i većine radnika zaposlenih u HEP-u.
Radnici HEP-a imaju pravo znati istinu o obimu zloupotrebe ovlasti i veličini protupravnosti navedenih djela kao posljedici posebnog pogodovanja privilegiranim radnicima kao i odabranim pojedincima.
NSRHEP-a zahtjeva od Uprave HEP d.d. pisane, cjelovite i istinite odgovore na sljedeća pitanja:
1. Koliko je ukupno u bilanci aktive za 2003. godinu (stanje na dan 31.12.2003.) HEP imao stanova?
2. Koliko je po godinama HEP ""nabavio"" – kupio, stanova od 1.01.2004. do 31.08.2009.?
3. Tražimo poimenični popis osoba (radnika) kojima je u razdoblju od 1.01.2004. do 31.08.2009. godine omogućeno otkupljivanje HEP-ovih stanova
uz prikaz korisne stambene površine, nabavne i prodajne cijene za svaki pojedini stan posebno.
4. Tražimo pojedinačni popis svih sadašnjih najmoprimaca (korisnika) odnosno ""čuvara"" preostalih, a još neprodanih stanova uz prikaz površine i nabavne cijene te iznosa mjesečne najamnine svakog pojedinog stana.
NSRHEP-a zahtjeva pisanu dostavu traženog izvješća u roku od 15 dana od dana primitka ovog zahtjeva.
S poštovanjem,
Predsjednik:
Luko Marojica
| | | | 9/3/2009 - HEP Riječkoj autocesti unaprijed platio čak 80 milijuna kuna | | Izvor - Večernji list, 04. rujan 2009. | | | - Osim što je HEP očigledno sa 300 milijuna kuna financirao HAC, čini se da upravo ovih dana jednako pomaže i tvrtki Autocesta Rijeka – Zagreb. I ovaj slučaj trenutačno istražuje Državno odvjetništvo, a Večernji donosi ugovor potpisan 23. veljače 2009. koji potvrđuje niz sumnji u legalnost ovog posla.
Na osnovi ovog ugovora HEP je prije dva tjedna ARZ-u isplatio 80 milijuna kuna, i to na ime kupnje kabela ugrađena u južni kolnik riječke obilaznice te pripadajućih trafostanica. Njime je regulirano da će za elektroopremu i zvučne barijere biti plaćeno vrtoglavih 376 milijuna kuna, od čega 102 milijuna treba platiti HEP. Naši izvori iz te tvrtke upozoravaju da od ugovorenih triju trafostanica dvije nisu sagrađene, a ni većina od osam kilometara dugog kabela nije postavljena. Izvođač je radova tvrtka Dalekovod, pa se sumnja da se tako i nju posredno financira avansnim plaćanjem.
– Iako je ugovorom regulirano da će plaćanja biti obavljena tako da se jednom u mjesecu provjerava situacija i isplaćuju samo izvedeni radovi, HEP je odjednom uplatio 80 milijuna. To je vrlo zanimljivo zna li se da većini ostalih dobavljača HEP kasni s plaćanjem i više od šest mjeseci. U ovom slučaju od 102 milijuna kuna 80 milijuna plaćeno je prije no što je posao dovršen – kazao nam je visoki izvor iz HEP-a.
No, ovakva benevolentnost prema drugoj strani nije jedino što je sporno u ovom slučaju koji DORH također istražuje ovih dana. Pitanje koje se postavlja odnosi se na cijenu kabela. Naši izvori tvrde da je njegova cijena prema realnoj uvećana od tri do šest puta. U prijavi Državnom odvjetništvu nalazi se i ovaj slučaj.
– Umjesto da HEP izravno naruči kabele za ARZ, to je umjesto njega učinio Dalekovod. Taj 110kW kabel s opremom po kilometru stoji oko 2,2 milijuna kuna. Za dionicu Orehovica-Diračje dugačku osam kilometara to iznosi 17,6 milijuna kuna. Dakle, skuplje šest puta. Ako se pak objasni da je taj kabel i za dionice Zamet-Tumić i Zamet-Tehlin koje će biti sagrađene možda 2011., a također su dugačke oko osam kilometara, onda je cijena kabela tri puta viša od tržišne. No, naše je pitanje zašto financirati privatnu tvrtku Dalekovod ili ARZ toliko unaprijed i tako u suprotnosti s ugovorom – kaže naš izvor.
A što je najgore, HEP je zbog nedostatka novca za tekuće poslovanje morao podići 143 milijuna eura. I za to, dakako, plaća kamate.
| | | | 9/3/2009 - Mravak 'darovao' 300 milijuna kuna HAC-u. Znao je da krši zakon! | | Izvor - Večernji list, 04. rujan 2009. | | | - Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, 2006. godine oštetio je tu tvrtku za 300 milijuna kuna tako što je s Hrvatskim autocestama sklopio sporazum o kupnji elektroopreme na nekoliko autocesta iako je znao da je takav sporazum protuzakonit i da HEP ne može uknjižiti vlasništvo za plaćene objekte.
Više od mjesec dana državno odvjetništvo istražuje taj slučaj te postoje najave da će upravo zbog njega protiv Ivana Mravaka biti podignuta kaznena prijava.
Znali da nema knjiženja!
Večernji list ekskluzivno donosi sporni ugovor iz 2006., krunski dokaz kriminalnih radnji u HEP-u i HAC-u.
Naime, Ivan Mravak i predsjednik uprave HAC-a Mario Crnjak 20. prosinca 2006. sklopili su sporazum (zapravo ugovor o kupoprodaji) kojim HEP preuzima elektroenergetske objekte na autocestama Zagreb – Dubrovnik, Bregana – Lipovac, Goričan – Zagreb i Rupa – Rijeka. Za trafostanice i kabele koje je izgradio i postavio HAC HEP je platio 300 milijuna kuna iako je znao da ih neće moći uknjižiti u svoje vlasništvo. Zakon o javnim cestama, naime, zabranjuje kupnju bilo kojeg dijela autocesta, pa tako i elektroenergetske opreme koja je sagrađena na javnom dobru.
Tada se procjenjivalo da sve trafostanice i kabeli nisu vredniji od 200 milijuna kuna, ali u ugovoru ionako nije navedeno što to HEP točno preuzima pa zapravo nismo ni znali što kupujemo. Skandalozno je da je ugovor vrijedan 300 milijuna kuna sastavljen na samo četiri stranice, ustvrdio je Večernjakov izvor iz vrha HEP-a. Protiv te skandalozne odluke glasovao je tadašnji član uprave HEP-a Ivo Čović, koji se i danas nerado prisjeća sklapanja sporazuma koji je teško oštetio tvrtku. S tim sporazumom počinju financijski problemi HEP-a.
U samo deset dana, do 31. prosinca 2006., morali smo isplatiti 300 milijuna kuna te je na taj način ugrožena stabilnost HEP-a. Upravu sam upozorio da u ugovoru nije navedeno što kupujemo, no nisu me htjeli slušati – rekao je Čović, koji još u svom računalu čuva predstavku koju je napisao protiv tog ugovora. U kolike je probleme HEP zbog toga upao potvrđuje i podatak da je ubrzo počeo s podizanjem kredita da bi financirao svoje tekuće poslovanje. Svu skandaloznost ovog sporazuma pokazuje njegov šesti članak, u kojem se HAC obvezuje da će izlobirati promjenu Zakona o javnim cestama kako bi se HEP mogao uknjižiti u vlasništvo.
Nalog s Markova trga?
To je i krunski dokaz da su i Mravak i Crnjak znali da sklapaju protuzakoniti ugovor. Štoviše, na to ih je upozorilo i Državno odvjetništvo, koje je direktor Sektora za pravne i opće poslove HAC-a Nikola Bačurin pitao je li moguće provesti ovakav ugovor. Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Danica Damjanović, čije dopis Večernji također donosi, odgovorila je da je takav ugovor neprovediv. Mravak i Crnjak na to su se upozorenje oglušili. DORH zato danas istražuje njihove malverzacije.
Kada su u HEP-u, ubrzo nakon sklapanja štetnog sporazuma, shvatili da je isti neprovediv, od profesorice s Pravnog fakulteta u Zagrebu Tatjane Josipović, supruge predsjedničkog kandidata Ive Josipovića, naručili su studiju o izvedivosti upisivanja Elektroprivrede kao vlasnika sporne opreme. Na 80-ak strana studije upozoreni su da bi za tako nešto bilo nužno promijeniti niz zakona. To, naravno, još nije učinjeno. Sporazum HEP-a i HAC u članku četiri predvidio je i takvu mogućnost. Dogovoreno je da će HAC, ako HEP do 31. prosinca 2008. ne uspije upisati vlasništvo nad opremom, vratiti novac ili ako to ne učini na vrijeme platiti zatezne kamate.Koliko mi u HEP-u znamo, ni jedno se nije dogodilo.
Umjesto toga Mravak je s HAC-om sklopio aneks ugovora i produljio im rok vraćanja novca te odustao od zateznih kamata, rekao je naš izvor iz HEP-a. Naši sugovornici tvrde da je Mravak dobio nalog s Markova trga da spasi proračun HAC-a i isplati im 300 milijuna kuna. Kao nalogodavce spominju Damira Polančeca, Božidara Kalmetu i tadašnjeg premijera Ivu Sanadera. Jedino su oni mogli dati takav nalog bez uporišta u zakonu. Dio naših izvora iz HEP-a drži da je tim novcem financirana zadarska obilaznica ‘Kalmetina.’
| | | | 9/3/2009 - Za ugovore koji su na internetu besplatni HEP Tipuriću platio 50.000 eura | | Izvor - Jutarnji list, 04. rujan 2009. | | | - ZAGREB - Dr. Darko Tipurić, utjecajni dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pod obradom je USKOK-a i policije. Policijski istražitelji već su u dva navrata posjetili Ekonomski fakultet 28. i 31. kolovoza, zanimajući se za ugovore koje je s Hrvatskom elektroprivredom I drugim javnim poduzećima potpisivao dekan dr. Darko Tipurić.
Fakultetom kojeg je duboko potresla ranija korupcijska afera, ponovo se proširila nelagoda. Ovaj put meta istražitelja nisu profesori koji prodaju ispite za stotinjak eura, nego vodeći ljudi te znanstveno-obrazovne institucije koji sklapaju milijunske ugovore s najvećim državnim tvrtkama, i predstavljaju stup hrvatske znanstvene zajednice.
‘Dekan je odsutan’
Iako smo danas pokušali doći do Dekana Tipurića, kako bismo doznali što je sve zanimalo policijske istražitelje, uspjeli smo tek razgovarati s njegovom tajnicom koja nam je obećala kontkat s dekanom “čim završi sastanak”. No umjesto dr. Tipurića ubrzo se javio odvjetnik fakulteta, kako bi nam se ispričao u ime “odsutnog dekana”, ljubazno odbivši komentirati naša pitanja.
No, prema izvorima bliskim istrazi, policija i tužilaštvo provjeravaju sumnje u sklapanje štetnih ugovora između HEP-a I Ekonomskog fakulteta, koje je potpisivao dr. Tipurić teških više od milijun eura. Informacije kojima raspolaže DORH govore o sumnjivoj poslovno-partnerskoj suradnji dviju institucija koja se naročito razvila u posljedne dvije godine.
Istražitelji sumnjaju da je “za nagradu” dekanu EFZG-a Darku Tipuriću, HEP davao unosne poslove izrade Menagerskih ugovora. Tipurić je, po istim izvorima, tijekom 2008. HEP-u isporučivao šprancirane ugovore potpuno identične obrascima menadžerske udruge CROMA, koja ih inače nudi besplatno na svojim web stranicama.
“Intelektualnu uslugu” koja se može downloadirati bez ikakve naknade, Tipurić je naplaćivao oko 180 tisuća kuna po ugovoru, uz aneks koji je garantirao bonus od još 200 tisuća kuna.
Budući da u HEP Grupi na menadžerskim funkcijama radi približno 80 osoba, cijena za primjerak “copy paste ugovora” prosječnog formata od 8 stranica iznosila je oko 4750 kn, odnosno, približno 600 kuna po stranici.
Niže cijene ugovora
Takva je stranica, da podsjetimo, dostupna gratis, jednim klikom na internetu.
Štoviše, sve do potpisivanja ugovora s dr. Tipurićem, praksa HEP-a bila je da menadžerske ugovore sastavlja na besplatnim obrascima CROMA-e. To je “Jutarnjem” potvrdio i član CROMA-e, te autor studije “Menadžerski ugovori - modeli, savjeti i praksa”, mr. sc. Esad Čolaković.
- Prvi ugovor te vrste potpisali smo još dok je na čelu HEP-a bio dr. Damir Begović. On je uveo ugovore sastavljene sukladno pravilima struke, koje smo mi radili po dobroj praksi susjednih zemalja Slovenije, Austrije i Italije. Dakako cijene su nam bile bitno niže nego u tim zemljama, a nedugo nakon toga HEP je obrasce dobivao besplatno - potvrđuje nam Čolaković, inače jedan od autora obrasca za menadžerske ugovore.
Čudno mu je, također, da posao izrade menadžerskih ugovora za HEP nije izradila neka od službi u toj golemoj kompaniji.
Golema pravna služba
Primjerice, samo u zgradi Uprave HEP-a postoji pravna služba s 13 zaposlenih, od čega je 6 pravnika, u istoj zgradi postoji i Odjel za ljudske resurse čija je zadaća upošljavanje menadžerskog kadra, s 21 zaposlenim od čega su 5 pravnici. Sam HEP ima ukupno 130 pravnika. Posao koji i u daleko manjim tvrtkama rutinski obavlja pravna služba, HEP je ipak delegirao uglednom dekanu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za obilat honorar.
Doznali smo da je, uznemiren pisanjem medija dr. Tipurić nedavno prezentirao sve ugovore s HEP-om pred kolegijem dekanata. Jedan od sudionika te prezentacije dr. Velimir Srića, potvrdio nam je da je dr. Tipurić tom prilikom predstavio više stručnih projekata koje je Ekonomski fakultet izradio za HEP, ali ne i onaj koji sa strukom nema veze - izradu menadžerskih ugovora po špranci za potrebe tog javnog poduzeća.
‘HEP je idealna tvrtka’
Jedna od studija koju je dr. Tipurić potpisao odnosi se i na organizaciju rada HEP-a. Organizacijski ustroj HEP-a u toj je studiji predstavljen kao idealan, premda je tvrtka kadrovski ruinirana, prosjek starosti radnika povećao se za deset godina, a razina stručne spreme se, prema službenoj statistici HEP-a, bitno smanjila u posljednjih pet godina.
Kako doznajemo slične studije od dr. Tipurića su naručivale i druge javne tvrtke.
Istraga diploma djece direktora, među njima je i Mravakov sin
Policija i USKOK ovih će dana provjeriti sve indicije koje dr. Tipurića otkrivaju kao središnju figuru visoke korupcije u našim znanstveno obrazovnim ustanovama. Prvi trag je bogata produkcija skupo plaćenih “stručnih studija” kao mogući paravan za mito, a drugi stotine diploma i certifikata koje je djeci članova uprave, ali i članovima uprave HEP-a i drugih javnih tvrtki, godinama izdavao Ekonomski fakultet u Zagrebu.
Kroz posljednje dvije godine HEP je isplaćivao više milijuna kuna godišnje EFZG-u financirajući školovanje djece direktora tvrtke, uglavnom izvanrednih studenata, koji su pri tome dobivali različite beneficije na fakultetu i garantirano radno mjesto. Jedan od tih studenata bio je i sin predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka, koji je danas zaposlen u Dalekovodu.
Nakon toga slijedi provjera imovine dr. Tipurića koji je u Zagreb došao 1993. kao skromni izbjeglica iz Sarajeva, a potom u 10 godina uspio izgraditi karijeru redovnog profesora i dekana fakulteta, člana Upravnog odbora Carneta, Nadzornog odbora tvrtki Bakrotisak i Dekra, većinskog dioničara brokerske kuće Credos, dioničara tvrtke Dalekovod, savjetnika brojnih direktora naših javnih tvrtki i autora posljednjeg zakona o privatizaciji.
18.000 kuna za dokaz stručnosti
Osim što je u stručnoj javnosti zauzeo poziciju monopolista u izradi stručnih studija i projekata za potrebe javnih poduzeća, dr. Tipurić uspio je monopolizirati i dodjelu certifikata stručnosti za članove nadzornih odbora i uprava naših tvrtki.
To nam je u razgovoru potvrdio i Esad Čolaković, član krovne organizacije hrvatskih menagarea CROMA, koja je 2007. pokrenula inicijativu stručne edukacije članova nadzornih odbora i uprava domaćih poduzeća.
“Namjera nam je bila da kroz koncept cjeloživotne edukacije fakultete prribližimo realnom biznisu, i da buduće članove NO-a osposobimo za stručno upravljanje. Zato smo u projekt uključili i Ekonomski fakultet u Splitu, a potom nam se pridružio i dr. Tipurić.
Kasnije se uglavnom zaslugom dr. Tipurića cijela priča pretvorila u izradu certifikata stručnosti za već postojeće članove uprava i Nadzornih odbora, koje čine uglavnom političari.
Mi smo upozoravali da je inače skandalozno to što u Nadzornim odborima tvrtki sudjeluju političari, i da takvi primjeri ne postoje u demokratskim zemljama, pa smo izašli iz projekta”- kaže član CROMA-e Esad Čolaković. Tipurić je ubrzo pokrenuo i neprofitnu udrugu pri Ekonomskom fakultetu, koja je preuzela izdavanje certifikata stručnosti, koje je naplaćivala 18 tisuća kuna “po komadu”. Time je, kako kaže Esad Čolaković, umjesto “političke podobnosti” uveo “certifikatsku podobnost”.
Dekan Tipurić stručnjak za etički kodeks
Tipurić ima i svojevrsni monopol za izradu etičkog kodeksa javnih poduzeća. Hrvatska energetska regulatorna agencija tako je za izradu kodeksa EFZG-u platila 70 tisuća kuna. Prije dvije godine uprava HERE pred svoje je upravno vijeće iznijela i prijedlog o sklapanju neposredne pogodbe s Ekonomijom, teške 1,3 milijuna kuna, za izradu “studija tržišta plina u RH”. Protiv izravne pogodbe i nerazumno visoke cijene izrade jedne rutinske studije pobunila se većina članova, a galamu je podigao i daleko kvalificiraniji institut Hrvoje Požar . No, sve je završilo sklapanjem ugovora s Ekonomijom po cijeni od 200 tisuća kuna.
| | | | 9/3/2009 - Komentar Nevena Barkovića: Javne tvrtke nisu leglo kriminala, a nebo je zeleno | | Izvor - Business.hr, 03. rujan 2009. | | | - Ukoliko je u Hrvatskoj zaista bilo naivaca koji su očekivali da će Jadranka Kosor konačno uvesti red u javna poduzeća, koja HDZ-u i pridruženim parazitskim strankama gotovo 20 godina služe kao poligon za prebacivanje proračunskog novca u vlastite džepove, nakon današnje sjednice Vlade takvi naivci više ne moraju živjeti u iluziji.
Naime, unatoč silnim najavama o smjenama članova Nadzornih odbora, promjeni Uprava, akcijskim planovima štednje i povećanja likvidnosti danas smo na sjednici Vlade mogli svjedočiti „dobrom starom“ HDZ-ovom modelu upravljanja državom.
U vrijeme kada je učestalost otkrića milijunskih afera u HEP-u, HŽ-u, Hrvatskim šumama i cijelom nizu velikih tvrtki pod kontrolom države dosegla razine na kojima je teško pratiti silne milijune za koje se pouzdano zna da su, u najmanju ruku, potrošeni netransparentno, Vladina „sjednica oprosta“ savršeno oslikava način na koji vladajuća partija gospodari ovom zaostalom balkanskom državicom.
Tako je Božidar Kalmeta, koji "nadzire" rad HŽ-a i HAC-a, oglednih primjera političke korupcije na najvišim političkim razinama teške na stotine milijuna kuna, danas obrecnuo na okupljene novinare ustvrdivši kako „javna poduzeća nisu kriminalne organizacije”. Da, ministre. A nebo je zeleno.
Obraz Jadranke Kosor i njezinih ministara odavno je postao toliko debeo da im nije ni najmanje neugodno izustiti sljedeću rečenicu: “Potičemo obračun s kriminalom, ako ga negdje ima”. Ako ga negdje ima?!
U prijevodu to znači – ako zbog borbe za fotelje u našoj partiji novinari i dođu do podataka o korupciji u tvrtkama kojima gospodarimo u ime države, onda ćemo formalno podržati Mladena Bajića kad dotični po n-ti put najavi “konačni obračun s kriminalom”. Ali samo formalno, nećemo valjda dozvoliti da nam zlatna koka izmakne iz ruku. I zato je baš dobro da Bajić vrlo dobro zna gde mu je mjesto i koliko daleko smije ići u borbi s najtežim oblicima kriminala.
“Ali, na kraju krajeva, uvijek je bilo lopova" – glasi posljednja rečenica današnjeg trijumfalnog Kalmetinog obraćanja “zlonamjernim” medijima. Da, lopova je uvijek bilo, što ne znači da ćemo ih zbog toga pustiti da zauvijek kradu novac poreznih obveznika koliko im srce želi.
Ili hoćemo – sve ovisi o tome želimo li zaista još dugo živjeti u plemenskoj zajednici s motom “U se, na se i poda se” kakvu predstavlja HDZ i njegovi sateliti.
| | | | 9/3/2009 - Tko to najam stana plaća 15 tisuća kuna? HEP, naravno! | | Izvor - Večernji list, 03. rujan 2009. | | | - Za dvogodišnji najam samo četiri stana Hrvatska elektroprivreda plaća gotovo 700 tisuća kuna. S četiri privatna vlasnika dvosobnih stanova u Zagrebu HEP je, sudeći po obavijestima o sklopljenima ugovorima objavljenim u Narodnima novinama, prošle godine sklopio ugovore o najmu na iznose koji uvelike premašuju tržišne vrijednosti.
Tako su dva stana iznajmljena, jedan u Ulici Zinke Kunc, a za drugi nije navedena adresa, za 130 tisuća kuna za dvije godine, odnosno 5416 kuna na mjesec.
Istodobno se dvosobni stan u Zagrebu može unajmiti za upola nižu cijenu. No, čak i taj iznos djeluje smiješno prema iznosu za koji HEP tvrdi da plaća sinjskom sucu Željku Gusiću.
Za njegov dvosobni stan u Zagrebu HEP je naime u Narodnim novinama objavio da plaća 372.400 kuna za dvogodišnji najam, odnosno 15.516 kuna na mjesec.
Ovo je za kaznenu prijavu!
Za taj se novac, tvrde nam u agencijama za nekretnine, može dobiti stan od 140 kvadrata na elitnoj lokaciji i sa saunom ili nešto slabije opremljen stan od 200 kvadrata u podsljemenskoj zoni.
– To je nemoguće, pa ja imam ugovor s HEP-om po kojem mi na žiro-račun uplaćuju 750 eura (5475 kuna, op. a.) na mjesec, a u to su uključeni i porezi i režije – rekao nam je Željko Gusić. Kad smo ga uputili da na internetskim stranicama Narodnih novina provjeri obavijest o ugovoru, nije mogao doći sebi od šoka.
– Ovo je za kaznenu prijavu! To mora istražiti Državno odvjetništvo! Kako su mogli napisati da mi plaćaju gotovo tri puta više novca? – u nevjerici je rekao Željko Gusić koji s HEP-om ima sklopljen ugovor na dvije godine, s mogućnošću produljenja, po kojem bi ovisno o tečaju eura trebao dobiti oko 130 tisuća kuna.
Priču sličnu njegovoj, koja budi ozbiljnu sumnju da netko iz HEP-a sebi grabi novac namijenjen unajmljivanju stanova, ispričala nam je i Ksenija Kovač koja stan u zagrebačkoj Ulici Božidara Adžije već dugo iznajmljuje HEP-u, ali tvrdi da s izborom najmoprimca nema nikakve veze.
Iako za najam njezina dvosobnog stana HEP plaća posve prihvatljivih 51 tisuću kuna, ona navodno dobiva samo dio tog novca.
Astronomske cijene
– Iznajmljujem stan legalno, preko agencije koja za mene odabire stanare. Redovito za stan plaćam porez, a cijena od 51 tisuću kuna koju spominjete nije ni približno točna – ustvrdila je Ksenija Kovač. O najmu stanova od HEP-a nikakav odgovor nismo dobili.
Jeftini kvadrati u središtu grada za odabrane kadrove
Za najam ni jednog od četiriju stanova za koje HEP plaća sulude iznose nije raspisan javni natječaj, pri čemu se mogla dobiti mnogo povoljnija ponuda.
Umjesto toga HEP je ugovore sklopio izravnom pogodbom s iznajmljivačima, odnosno s agencijama koje ih zastupaju. Sva četiri stana unajmila je HEP Proizvodnja.
I dok za srednje rangirane direktore HEP unajmljuje stanove po astronomskim cijenama, onima koji su više na hijerarhijskoj ljestvici dodjeljuje vlastite kadrovske stanove koje ubrzo mogu otkupiti po iznimno povoljnim uvjetima, odnosno po cijenama mnogo nižim od tržišnih.
Takav stan dobio je primjerice Rade Buljubašić, za kojeg je Večernji list otkrio da plaću prima od HEP-a, a zapravo radi u HDZ-u. Otkupio ga je s popustom od 30 posto i tako stekao vrijedne kvadrate u samom središtu Zagreba. Kadrovski stan dobio je i predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak, ali i mnogi drugi direktori u toj državnoj tvrtki.
Posljednjih godina samo je Ivan Mravak mogao odobravati dodjelu stanova djelatnicima HEP-a i on se tom mogućnošću obilato koristio.
Tako u zgradi u Bednjanskoj ulici, gdje je stan dobio i Rade Buljubašić, stanuje i Mravakova kći, ali i drugi sadašnji i bivši djelatnici HEP-a. Zgradu je HEP kompenzacijom dobio od Industrogradnje, a poslije je stanove jeftino prodao odabranim djelatnicima.
Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u suradnji s policijom intenziviralo je istragu o sumnjivom poslovanju Hrvatske elektroprivrede. Ako se pokažu ozbiljnima najave iz pravosudnog sustava da kreću u progon Ivana Mravaka, predsjednika uprave HEP-a, istražitelji će na izbor ima zaista impresivan popis afera. Još sredinom srpnja Večernji list je otkrio da je Ivan Mravak električnu energiju na međunarodnom tržištu kupovao po cijeni od 83 eura za megavatsat, a prodavao je šibenskom TLM-u po cijeni od 21 eura. No, što je još gore, TLM-u ta struja uopće nije bila potrebna, već ju je za jednako smiješan iznos prepuštao mostarskom Aluminiju. HEP je samo na ta dva posla izgubio 1,5 milijardi kuna. Istražitelji bi se mogli pozabaviti i s ugovorima koje je Mravak sklapao s dekanom Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem koji je sastavljanje menadžerskog ugovora od četiri stranice naplatio 180 tisuća kuna. Nadalje, tu je i slučaj Rade Buljubašića koji je od HEP-a primao plaću iako je radno vrijeme provodio u središnjici HDZ-a, a od državne tvrtke čak je i otkupio stan po cijeni znatno nižoj od tržišne. Istraga bi mogla obuhvatiti i preuzimanje trafostanica uz autoceste koje je HEP Hrvatskim autocestama, na izravan nalog iz Vlade, platio 300 milijuna kuna iako im uopće nisu bile potrebne. Na meti bi se trebali naći i slučajevi sumnjivih zapošljavanja rodbine HEP-ovih moćnika, kao i dodjele stanova, a poslije i otkupi po smiješnim cijenama koje je odobravao osobno Ivan Mravak.
| | | | 9/3/2009 - Mravaku prijeti 10 godina zatvora | | Izvor - Jutarnji list, 03. rujan 2009. | | | - Državno odvjetništvo i ravnateljstvo policije zajednički pripremaju kaznenu prijavu protiv predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka. Kako doznajemo, sumnja se da je Ivan Mravak počinio više kaznenih djela u gospodarskom poslovanju. Iako novinari Jutarnjeg lista nisu službeno upoznati s elementima kaznene prijave, neslužbeno doznajemo da je riječ o sklapanju štetnog ugovora po čl. 294 Kaznenog zakona te prekoračenju položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju po čl. 292 KZ. za koje je propisana kazna do 10 godina zatvora.
Sumnja se da je Mravak koristio svoj položaj u upravi HEP-a kako bi sklapao ugovore koju su oštetili državni proračun za više od milijardu kuna, istodobno pribavljajući znatnu imovinsku korist drugim pravnim osobama i prikrivajući stvarno stanje u poslovim knjigama.
Istražuju se i druge tvrtke
Neslužbeno smo doznali da se kriminalistički obrađuje najmanje desetak ugovora, od kojih su najveći lanjska kupnja električne energije po najvišoj zabilježenoj cijeni na tržištu od 83 eura po MWh te preprodaja kupljene struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju po cijeni od 20 eura za MWh. Pri tome je, kako naglašavaju izvori Jutarnjeg, istrazi mnogo zanimljivije zašto je HEP ionako preplaćenu struju prodavao po četverostruko nižoj cijeni poduzeću u susjednoj državi.
Kriminalističkom obradom HEP-a zahvaćene su i neke druge državne tvrtke, poput HAC-a i Dalekovoda, također zbog štetnih ugovora u milijunskim iznosima. Istražuju se i ugovori o zapošljavanju koji dokazuju vladavinu nepotizma u našoj najvećoj kompaniji te ugovori o pružanju intelektualnih usluga koje je HEP sklapao s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu na osnovi kojih je dekan fakulteta Darko Tipurić primao nerazmjerno visoke honorare.
Iz dokumentacije koju posjeduje MUP vidljivo je da su zauzvrat djeca članova uprave i direktora HEP-a kao studenti Ekonomskog fakulteta dobivala različite beneficije te da je jedan od njih i sin Ivana Mravka, koji je nakon završenog studija Ekonomije zaposlen u Dalekovodu.
Ubrzana istraga
Iako se u javnosti dosta spekuliralo o mogućoj političkoj zaštiti Mravka i dijela uprave HEP-a, od najodgovornijih osoba uključenih u istragu slučaja HEP doznali smo da se predistražne radnje provode ubrzanim tokom, nakon čega će posve sigurno uslijediti kaznene prijave za dio članova uprave HEP-a, ali i druge osobe uključene u lanac nepotizma i korupcije koji je poticala naša najveća javna tvrtka.
Stjepan Mesić tražio ‘suštinsku istragu’, Kosor dala potporu
Prve informacije o štetnim ugovorima u DORH su stigle iz Sigurnosno-obavještajne agencije još prije ljeta. One su rezultirale kriminalističkom obradom u koju su se posljednjih tjedana uključile i druge državne službe, što je u konačnici rezultiralo suradnjom velikog broja hrvatskih istražiteljskih agencija koju koordinira USKOK.
Doznajemo i da je jedan od idejnih inicijatora te suradnje bio Ured predsjednika RH te da je predsjednik Mesić u razgovorima s Vladinim dužnosnicima i premijerkom Kosor potencirao “suštinsku, a ne samo formalnu istragu” koja će dovesti do krivaca za goleme gubitke javnih poduzeća.
Potporu ovoj dosad najopsežnoj antikorupcijskoj akciji ikad vođenoj u RH dala je i premijerka Jadranka Kosor, iako u jednom dijelu Vlade i HDZ-a postoji izražen otpor istrazi protiv HEP-a. U tu se opstrukciju nedavno uključila i jedna skupina visokopozicioniranih članova stranke, neslužbeno se sastajući s Ivanom Mravkom i nekolicinom članova uprave HEP-a.
Tijekom tog sastanka dio HDZ-ovaca obećao je Mravku zaštitu, pod izgovorom da svaka afera o HEP-u ruši kreditni rejting te tvrtke inozemstvu, a time je i približava bankrotu, s obzirom na to da HEP sve češće kreditima financira svoje redovno poslovanje. Kako doznajemo, riječ je, zapravo, o loše prikrivenoj zaštiti onih kadrova koje su u javna poduzeća postavljali upravo pripadnici te HDZ-ove grupacije.
| | | | 9/3/2009 - Protupravnost Odluke Vlade Republike Hrvatske | | Izvor - NSR HEP, 03. rujan 2009. | | | -
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici
održanoj 16. srpnja 2009. godine donijela Odluku kojom se u točki III preporuča upravama trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu "da sa sindikatima i radničkim vijećem započnu pregovore o smanjenju plaće putem kolektivnih ugovora".
Preporuka Vlade RH upravama trgovačkih društava da pregovaraju s radničkim
vijećima o smanjenju plaće putem kolektivnih ugovora u suprotnosti je sa
svim važećim propisima Republike Hrvatske jer je ratificiranim Konvencijama međunarodne organizacije rada radničkim vijećima zabranjeno sudjelovanje u pregovorima o sadržaju kolektivnih ugovora.
Zabrinjavajuće je nepoznavanje važećih propisa u postupku i prigodom donošenja odluka na sjednicama Vlade Republike Hrvatske koje se javno objavljuju.
Predsjednik:
Luko Marojica
| | | | 9/2/2009 - Bajić šalje odrede protiv kriminala u sve državne tvrtke | | Izvor - Monitor.hr, 02. rujan 2009. | | | - “Hrvatska javna poduzeća potrebno je temeljito istražiti, nad dijelom uprave provesti kriminalističku obradu, a njihovo poslovanje podvrgnuti stalnoj revizorskoj kontroli. Prioritet treba dati istragama o sklapanju štetnih ugovora u HŽ-u i HEP-u, ali i u drugim javnim tvrtkama poput HAC-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma itd…”, tvrdi se u zaključcima koordinacije državnih istražiteljskih agencija održane potkraj srpnja, čija je jedina tema bio kriminal u javnim poduzećima.
Protivnički lobiji
Na prvom sastanku koordinacije, koju je inicirao glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, sudjelovali su predstavnici Porezne uprave, Financijske policije, Državne revizije, Ravnateljstva policije, DORH-a i USKOK-a.
Povod su bile sve brojnije afere u državnim poduzećima. Ogromna je šteta nanesena državnom proračunu, naglasio je glavni državni odvjetnik.
Tijekom sastanka sudionici su navodili i konkretne primjere koruptivnog ponašanja. Državni odvjetnik, tako se pozvao na indicije utemeljene na informacijama Sigurnosno obavještajne agencije i drugih agencija, o
štetnim ugovorima u HEP-u
kojima je državni proračun oštećen za više od milijardu kuna.
Istaknuo je i da se to događa u vrijeme kad institucije države moraju biti iznimno osjetljive “na svaku proračunsku kunu”, naglasivši kako je taj trend “potrebno odmah i energično zaustaviti.”
Od nekoliko sudionika sastanka doznali smo da koordiniranu borbu protiv
korupcije u javnoj nabavi
podupire vrh države, te da na istragama o kriminalu unutar javnih poduzeća
rade specijalizirani mješoviti timovi.
No, u kuloarima se već može čuti da se pojedini lobiji u Vladi i u HDZ-u opiru toj ideji.
Za nositelja koordinacije određen je ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, a kao voditelji timova pojavljuju se najsposobniji i najiskusniji kadrovi državne uprave poput Ivana Cetine, načelnika Odjela gospodarskog kriminaliteta MUP-a, kojeg je u vrh policije vratio ministar Tomislav Karamarko nakon što ga je prethodna policijska nomenklatura marginalizirala.
Na dva sastanka koordinacije koji su se održali 20. i 23. srpnja dogovoren je modus operandi akcija koje će se provoditi, a koje će teći u dva pravca: kriminalističke obrade brojnih prijava o nezakonitostima u javnim tvrtkama i stalna revizija njihova poslovanja.
Kupnja diploma
Na prvom sastanku koji se održao u DORH-u u Zagrebu dogovoreno je da
prioritet u istragama imaju HŽ i HEP, ali da će se provjeravati i poslovanje drugih javnih tvrtki. Predstavnici policije i tužiteljstva naglasili su da postoje brojne indicije o sklapanjima štetnih ugovora u javnim tvrtkama, od najnižih do najviših upravljačkih razina, što ukazuje na “potrebu utvrđivanja odgovornosti i čišćenja sustava od osoba povezanih s takvim poslovanjem”.
Kao primjer negativnog poslovanja navode se ugovori koje je HEP sklapao s dobavljačima struje u regiji, kupnja luksuznog voznog parka, ali i netransparentna suradnja s pojedinim fakultetima na kojima su se kupovale diplome.
Provjeriti imovinu
Sudionik koordinacije iz redova Financijske policije složio se s time da prioritet u međuagencijskoj suradnji trebaju biti najveće javne tvrtke HEP i HŽ.
Predstavnik Državne revizije naglasio je da bi jedan od elemenata istrage morala biti provjera imovine osumnjičenih članova uprave.
Zadaće tima
* Formirati mješovite međuagencijske timove i dnevno razmjenjivati informacije o poslovanju javnih poduzeća, a posebnu pažnju usmjeriti na poslovanje HEP-a i HŽ-a.
* Državna revizija, Porezna uprava i Financijska policija trebali bi redovitim nadzorom provjeriti transparentnost financijskog poslovanja javnih tvrtki, ali i imovinu članova uprave.
* Odjel za procjenu rizika Porezne uprave trebao bi analizirati slučajeve neracionalno skupe kupnje energenata, ali i druge slučajeve javne nabave.
| | | | 9/2/2009 - Uz viši PDV, cijena nepromijenjena | | Izvor - HEP, 31. kolovoz 2009. | | | -
Unatoč povećanju PDV-a s 22 na 23 posto, cijena električne energije za kupce u kategoriji kućanstva ostaje nepromijenjena.
HEP je, naime, za kućanstva, predložio smanjenje cijene električne energije na koju se obračunava uvećani PDV. To je smanjenje provedeno Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 27. kolovoza 2009., kojom je smanjena visina tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije (jednog od elemenata za formiranje ukupne cijene električne energije), s početkom primjene od 1. rujna 2009.
Tako će od 1. rujna, cijene tarifnih stavki za obračun električne energije bez PDV-a iznositi:
- za Plavi (jednotarifni) model: 0,7042 kn/Wh (umjesto dosadašnjih 0,71 kn/kWh),
- a za Bijeli (dvotarifni) model: u višoj tarifi 0,7439 kn/kWh (umjesto dosadašnjih 0,75 kn/kWh), te u nižoj tarifi 0,3769 kn/kWh (do sada 0,38 kn/kWh).
HEP će, u skladu s propisima, nove iznose primijeniti na procijenjeno stanje potrošnje kupaca na dan 1. rujna 2009. Kupci koji to žele, mogu i sami do 10. rujna 2009., očitati stanje brojila i podatke radi obračuna dostaviti na jedinstveni besplatni telefon za potrošače 0800-0555 ili na potrošački telefon svog distribucijskog područja (elektre), odnosno putem internetske stranice: www.hep.hr (Dostava očitanja).
| | | | 8/31/2009 - Top 10 HEP-ovih afera: Uhljebi, zataji, nazovi braću Sanader... | | Izvor - Business.hr, 31. kolovoz 2009. | | | - Aferama pogođeni HEP ove godine ne miruje.
Ovom gubitašu u državnom vlasništvu ovogodišnji je prosjek takav da svako nekoliko mjeseci (pa i kraće) proizvede najmanje jednu aferu - počevši od uhljebljenja, preko tajenja stvarnih gubitaka, zapošljavanja nekvalificiranog kadra i naplaćivanja odrađenog rada buteljama vina, pa sve do korištenja braće Sanader kao "džokera zovi" kada iskrsne problem.
Donosimo pregled deset HEP-ovih afera koje su u posljednje vrijeme zauzimale najviše medijskih stupaca.
1. Uhljebljenje HDZ-ovih vojnika
Prvo mjesto svakako zauzima priča o Radi Buljubašiću, povratniku iz Australije kojeg je HDZ (točnije njegov bivši šef Ivo Sanader kojemu je Buljubašić ranije pomogao da osvoji izbore) po povratku u Hrvatsku uhljebio u HEP-u. Tamo je, kažu, bio na plaći, ali posao je odrađivao u središnjici HDZ-a. U "središnjici" je, kako je kazao medijima, "nosio neke spise". Od HEP-a je Buljubašić i prije službenog zaposlenja na korištenje dobio stan od 89 četvornih metara, a na pitanje kako komentira takve pogodnosti, "HDZ-ov vojnik" novinarima je - kao da je sve u najboljem redu - odgovorio nešto u stilu: "Znate kako to ide u Hrvatskoj".
Premijerka Jadranka Kosor ekspresno ga je "zbog narušavanja ugleda stranci" torpedirala iz HDZ-a, pa i iz Pomorskog centra za elektroniku - valjda kako bi dokazala da "misli ozbiljno". Osim što je "ubogi" Buljubašić završio na ulici, ništa se posebno nije dogodilo što bi stavilo točku na "i" ovoj aferi. U HDZ-u, koji je Buljubašiću - i to prema njegovu vlastitu priznanju - dao stan i plaću te fantomsko radno mjesto u HEP-u, nitko nije odgovarao za aferu.
2. Tugu zbog krize liječili novim limuzinama
Afera koja je izbila netom prije priče o Buljubašiću bila je ona kada je Uprava Hrvatske elektroprivrede, unatoč činjenici da je tvrtka gubitaš i da je Vlada najavila posvemašnju štednju zbog krize, za potrebe direkcije kupila šest novih službenih limuzina Audi A6 u vrijednosti od 400 tisuća eura. Kad se već tone, nek' se bar tone u stilu.
3. Kakva kriza, plaće čelnika eksplodirale
Baš negdje u to vrijeme objavljeno je i kako je predsjedniku Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivanu Mravku i petorici članova Uprave Željku Tomšiću, Darku Dvorniku, Stjepanu Tvrdiniću, Nikoli Rukavini i Željku Kljakoviću-Gašpiću ove godine isplaćeno 803.000 kuna, koliko iznose njihove plaće. I dok HEP posluje s ogromnim gubicima, njegovu predsjedniku Uprave Ivanu Mravku, čini se, cvjetaju ruže - mediji su, naime, objavili kako vrijednost nekretnina u njegovom vlasništvu prelazi milijun eura. Kako ih je zaradio, nije poznato.
4. Ne treba ti fakultet ako imaš brata u Saboru
Da se među visokopozicioniranim političarima isplati imati poznanike, dokazuje HEP-ova afera broj 4. Nije tajna da HEP zapošljava nekvalificiran, a ponekad i nepismen kadar. Čast izuzecima. To je iskoristio saborski zastupnik Petar Mlinarić, koji je bratu Nikoli u HEP-u osigurao posao direktora financija, iako ovaj nema visoku stručnu spremu, a jedina mu je referenca bila to što ima iskustva kao poslovođa trgovine cipela. Nikola Mlinarić se, na upit novinara o svom zaposlenju u HEP-u, upitao "gdje bi on kao brat istaknutog HDZ-ovca uopće trebao raditi", spomenuvši kao primjer i Mravakovu kćer, također zaposlenu u "tatinoj firmi". Osim kćeri, Mravak je u HEP-u zaposlio i suprugu.
5. U HEP-u ima mjesta i za umirovljenike
Da HEP na sumnjiv način "zapošljava" čitav niz osoba, dokazuje i primjer umirovljenog generala Ivana Kapulara, koji prema pisanju medija od HEP-a kao savjetnik predsjednika uprave Ivana Mravka prima naknadu u visini tri hrvatske plaće. Kapulara je navodno angažirao Mravak osobno.
6. Nadzor korisnika HEP-ovih darovnih usluga
Šesto mjesto zauzima najnovija priča o Tomi Galiću, predsjedniku Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, koji je plaćen da nadzire HEP - od kojega je inače dobio stan! Galić je, prema pisanju Jutarnjeg lista, od HEP-a dobio stan od stotinjak četvornih metara na zagrebačkom Kvaternikovom trgu, iako je vlasnik obiteljske kuće u Koprivnici. Mediji ga opisuju kao "Mravakova čovjeka" koji je na čelo Agencije, koja među ostalim utvrđuje metodologiju za izračun cijene električne energije i predlaže je Vladi, došao izravno iz Hrvatske elektroprivrede, što Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti zabranjuje.
7. Skrivanje stvarnog gubitka
Sedmo mjesto zauzima afera iz travnja ove godine, kada je Uskok zatražio hitnu istragu poslovanja HEP-a zbog sumnji na nezakonito trošenje sredstava, sklapanje štetnih ugovora i lažiranje bilanci. Prijava koju je po nalogu Uskoka istraživala policija kaže da je Uprava HEP-a lažnom bilancom sakrila stvarni gubitak HEP-a u 2008. godini, a koji je navodno iznosio 1,5 milijardi kuna. U medijima je tada objavljeno kako su u lažnom knjigovodstvenom prikazivanju prihoda HEP-u pomogli konzultanti poput Energetskog instituta. Kao pomagač spominjao se i dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darko Tipurić.
8. Nazovi braću Sanader radi HEP-a
Nekoliko visokopozicioniranih djelatnika HEP-a za Nacional je 2007. godine izrazilo sumnju u poslovne angažmane Ante Despota, tadašnjeg člana uprave HEP-a, kojeg su sumnjičili za reketarenje poslovnih partnera HEP-a. Za njegovo imenovanje u upravi HEP-a zaslužnim se smatrao Mladen Barišić, ravnatelj carine i veliki prijatelj Ive Sanadera. Osim s Ivom, za zaposlenje u HEP-u dobro je njegovati prijateljstvo i s njegovim bratom Vinkom. Naime, Željko Kljaković Gašpić, bivši direktor splitskog HEP-a protiv kojega je Uskoku poslana anonimna prijava zbog namještanja poslova za 50 radnika u HEP-u, prema pisanju medija je promoviran u člana Uprave HEP-a zbog prijateljstva s bratom bivšeg premijera don Vinkom Sanaderom. Nedavno su mediji izvijestili i kako je HEP financirao kupnju ekskluzivnog namještaja za neke od svojih direktora, a jednu dizajnersku stolicu vrijednu tri tisuće eura poklonio je navodno i don Vinku.
9. Umjesto novcem, radove naplatili sa 1000 butelja vrhunskog vina
Sredinom kolovoza Jutarnji list objavio je priču o tome kako je HEP požeškom vinaru Ivanu Enjingiju izmjenu kabla na njegovu imanju naplatio buteljama vrhunskog vina. Umjesto novca, HEP je za odrađeni posao dobio 1000 butelja vina. Procijenjeno je da se radi o poslu kojeg je HEP trebao naplatiti oko 60.000 kuna, a gdje su nestale silne boce vina koje je umjesto novca dobio, nije poznato.
10. Dragi Ivo...
Afera koja je također imala odjeka u javnosti je i ona s Velimirom Lovrićem, članom Uprave HEP-a za ekonomsko-financijske poslove, i njegovim pismom adresiranim na premijera Ivu Sanadera. U njemu mu se pravda oko optužbi da je "napastovao neke žene u HEP-u". Osim zavidne razine nepismenosti, njegovo je pismo otkrilo još mnogo toga. Primjerice da su prijepiske u kojima se razni HDZ-ovi "uhljebljenici" s divljenjem obraćaju onima koji su im omogućili radna mjesta i pozamašne plaće, očito itekako isplate. Iz Lovrićeva pisma može se između ostalog iščitati kako je premijeru drago da mu njegovi vojnici nisu komunisti, da su katolici, te da rađaju sinove koji će biti premijerovi veliki obožavatelji te agilni HDZ-ovci.
| | | | 8/31/2009 - Izvješće o stanju i poslovanju poslodavca | | Izvor - NSR HEP, 31. kolovoz 2009. | | | - Dana 30 travnja 2009. godine održan je sastanak ovlaštenih predstavnika registriranih sindikata u HEP-u s dijelom Uprave HEP d.d.
Na sastanku su prikazani necjeloviti rezultati poslovanja HEP Grupe u 2008. godini kao i u prvom tromjesečju 2009. godine.
Istom prigodom postavljeno je pitanje nepravodobnog, odnosno nikakvog nedostavljanja izvješća Uprave HEP d.d. o stanju i poslovanju HEP Grupe ovlaštenim predstavnicima radnika temeljem i u skladu s odredbama članka 151. Zakona o radu.
Predsjednik Uprave HEP d.d., gospodin Ivan Mravak, mr.sc. osobno se obvezao, u buduće, pravodobno i redovito dostavljati izvješća sukladno članku 151. Zakona o radu kao i potrebna izvješća skupu radnika HEP d.d.
Na žalost, poslije četiri mjeseca, možemo konstatirati da predsjednik Uprave HEP d.d. i dalje ignorira, odnosno ne poštuje, obveze utvrđene odredbama Zakona o radu, niti svoja obećanja.
Radnicima, radničkim vijećima i sindikatima u zaštiti svojih prava i interesa ne preostaje ništa drugo nego ustrajno i redovito podnositi zahtjeve Državnom inspektoratu Republike Hrvatske za provođenjem inspekcijskog nadzora radi nepoštivanja odredbi članka 151. Zakona o radu.
Predsjednik:
Luko Marojica
| | | | 8/31/2009 - Obavijest | | Izvor - NSR HEP, 31. kolovoz 2009. | | | - Služba nadzora u području rada i zaštite na radu Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Odjel radnih odnosa podneskom Klasa: 116-01/09-01/222, Urbroj: 556-10-01-09-4 od 10. kolovoza 2009. godine dostavio je Nezavisnom sindikatu radnika HEP-a kao podnositelju zahtjeva, izvješće kojim nas izvješćuje da je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, a zbog osnovane sumnje za počinjenje obilježja prekršajnih djela protiv poslodavca (HEP d.d.) i odgovorne osobe nadležnom Prekršajnom sudu podnio optužni prijedlog obzirom da poslodavac nije postupao sukladno odredbi članka 151. Zakona o radu odnosno nije obavještavao najmanje svaka tri mjeseca Radničko vijeće o pitanjima utvrđenim u citiranoj odredbi Zakona o radu.
| | | | 8/31/2009 - Šef nezavisne državne agencije Tomo Galić u sukobu interesa | | Izvor - Jutarnji list, 30. kolovoza 2009. | | | - Tomo Galić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA-e), u ozbiljnom je sukobu interesa koji dovodi u pitanje njegovu objektivnost pri donošenju odluka.
To tvrdi visokopozicionirani djelatnik HEP-a, napominjući da je Hrvatskoj elektroprivredi, napose predsjedniku Uprave Ivanu Mravku, iznimno stalo da na čelu te agencije ima “svog čovjeka”. Galić je na čelo Agencije, koja među ostalim utvrđuje metodologiju za izračun cijene električne energije i predlaže je Vladi, došao izravno iz Hrvatske elektroprivrede, što Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti izrijekom zabranjuje.
U članku 16 stoji da u Upravno vijeće ne može biti imenovana osoba koja je u radnom odnosu “u energetskom subjektu na koji se primjenjuju odredbe”. HEP svakako spada u kategoriju takvog “energetskog subjekta”.
No, Galić ne samo da je prije postavljanja na čelo HERA-e radio u HEP-u, nego je od te državne tvrtke dobio, a potom i otkupio stan. Iako je vlasnik obiteljske kuće u Koprivnici, Galić je od HEP-a 2005. dobio na korištenje četverosobni stan u Zagrebu, veličine stotinjak četvornih metara, u neposrednoj blizini Kvaternikova trga.
Nepoznata cijena kvadrata
Stan mu je dodijeljen u proljeće 2005., neposredno prije odlaska u Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju. Opravdanje za dodjelu stana u Zagrebu bio je njegov kratkotrajni odlazak iz Koprivnice, gdje je radio u tamošnjoj Elektro Koprivnici, u sjedište HEP-a u Zagreb. Galić taj stan nakon odlaska iz HEP-a nije vratio, nego mu je omogućen otkup. Stan je Galić otkupio po iznimno povoljnoj cijeni, znatno nižoj od tržišnih, tvrdi sugovornik Jutarnjeg iz HEP-a. Na upit Jutarnjeg, unatoč obećanju da će to učiniti, glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić ni nakon 10 dana nije iznio podatak po kojoj je cijeni Galić otkupio HEP-ov stan.
- Nekorektna je apriorna sumnja u etičnost rada g. Galića. Normalna je pojava da ljudi mijenjaju poslodavce. Hrvatska je mala zemlja i nema previše stručnjaka.
U konkretnom slučaju, riječ je o izuzetno stručnoj osobi koja vrlo kompetentno vodi HERA-u - rekli su Jutarnjem listu u Uredu za odnose s javnošću HERA-e. Tomo Galić došao je na čelo HERA-e odlukom Sabora iz svibnja 2005. Nejasno je kako je Sabor izglasao takvo imenovanje koje je u potpunoj suprotnosti sa zakonom donesenim samo pola godine ranije.
Potpuno nepristrani
Jer, HERA je ta koja obavlja nadzor nad hrvatskim elektroenergetskim sustavom, te bi osoba koja je na njenom čelu u tome trebala biti potpuno neovisna i nepristrana i, naravno, izvan bilo kakvog mogućeg sukoba interesa.
Galić slovi kao čovjek Damira Polančeca, aktualnog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva. Osobni su prijatelji, a dok je Polančec, prije dolaska na ministarsku funkciju, bio predsjednik koprivničkog HDZ-a, Galić je bio njegov prvi suradnik i dopredsjednik te stranke.
Povoljne tarife za Janaf
No, Galić je u određenom sukobu interesa ne samo kad je u pitanju HEP, nego i Jadranski naftovod (Janaf), tvrtka koja je također “energetski subjekt” koji kontrolira HERA.
On je za potrebe te agencije otkupio šesterokatnicu u Ulici grada Vukovara 14, površine 3351,94 metra četvorna. Zanimljivo je da je Galić od Janafa kupio tu ogromnu zgradu nakon što je HERA dala pozitivno mišljenje za povoljne tarife transporta nafte, kaže energetski stručnjak odlično upoznat sa stanjem u toj agenciji.
- Uz Janafovu zgradu Galić je kupio i njihov namještaj, iako je HERA imala svoj. Sada taj stari namještaj trune u podrumu u Vukovarskoj, a plaćen je 1,2 milijuna kuna - kaže taj stručnjak. Samu zgradu pak HERA je kupila za 40,272.291,80 kuna, pa kad se tome pribroji iznos plaćen za namještaj, porez i uređenje zgrade, dolazi se do fantastične brojke od 50 milijuna kuna. HERA je prije kupnje Janafove zgrade pregovarala o kupnji dvokatnice u Miramarskoj ulici, veličine 1500 metara četvornih, po cijeni od 2200 eura za četvorni metar.
Taj bi, potpuno novi prostor koštao oko 25 milijuna kuna, no Galić se odlučio za dvostruko skuplji. U HERA-i je zaposleno 49 ljudi, što znači da je Galić za svakog od njih kupio sedamdesetak metara prostora.
Pogodovanje Dalekovodu
No, u toj se agenciji pravdaju da će ondje uskoro raditi 80 ljudi, ali i da trenutno dio prostora koristi Fond za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško.
- Ivanu Mravku važno je tko je na čelu HERA-e kako se previše ne bi kopalo po odnosima HEP-a i tvrtke Dalekovod - kaže izvor Jutarnjeg lista u Hrvatskoj elektroprivredi.
- Dalekovod od HEP-a dobiva poslove goleme vrijednosti, a ako se na natječaj javi neka druga tvrtka s nižom cijenom, natječaj se poništava sve dok ga ne dobije Dalekovod - dodaje taj izvor.
Vlasnik tvrtke Teno Elektro iz Đakova Branko Prodanović potvrdio je za Jutarnji list kako se njegova tvrtka barem desetak puta javljala na natječaje za poslove koje je raspisao HEP, no redovno se događalo da unatoč ponudi jeftinijoj i za 30 posto poslove uvijek dobije Dalekovod.
Izvor iz HEP-a tvrdi kako je Mravak i osobno, da bi pogodovao Dalekovodu, znao intervenirati da tvrtka koja se javi na natječaj odustane, obećavajući da će za protuuslugu dobiti neki drugi posao. Mravkov sin Željko radi u Dalekovodu, a kolaju glasine da je Mravak dioničar Dalekovoda. Na upit Jutarnjeg je li točno da je Mravak dioničar Dalekovoda, iz Ureda za odnose s javnošću HEP-a nismo dobili obećani odgovor.
Četvero od petero članova Uprave vezano je uz HEP
Iako bi HERA, poput drugih sličnih agencija u svijetu, trebala biti potpuno neovisan “energetski policajac” koji omogućava transparentno funkcioniranje tržišta energije, ona je pod snažnim utjecajem HEP-a, kaže za Jutarnji energetski stručnjak.
- Kada 1. listopada u Upravno vijeće uđe Loridana Smoljanić, koja također dolazi iz HEP-a, u tom će peteročlanom tijelu biti tri osobe iz Hrvatske elektroprivrede. No, tome treba dodati da je supruga člana Upravnog vijeća, Ante Marušića, zaposlena u HEP-u. Možete misliti kako je HERA neovisna kada je četvero od petero članova Upravnog vijeća izravno ili posredno vezano uz HEP - kaže sugovornik Jutarnjeg. Svaki član Upravnog vijeća na raspolaganju ima službeni Passat, a predsjednik Tomo Galić, uz plaću od oko 18.000 kuna, i službenu karticu te mobitel bez ograničenja troškova.
HERA se financira naknadom od 0,06 posto ukupnog godišnjeg prihoda od prodaja roba ili usluga koje ostvare HEP, Ina, Janaf i drugi “energetski subjekti”. To je golem novac, koji u osnovi plaćaju kupci struje i naftnih derivata, pa je HERA-i u interesu da prihodi tih tvrtki bude što je moguće veći. U prošloj godini HERA je na taj način osigurala prihod od 25,034.115 kuna.
| | | | 8/29/2009 - Hrvatski elektrogospodarski sindikat: Priopćenje radnicima HEP Grupe | | Izvor - HES PRESS, 28. kolovoz 2009. | | | -
Dana 25. kolovoza 2OO9. godine Središnji odbor Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata donio je ODLUKU kojom NE PRIHVAĆA DODATAK 1. Kolektivnom ugovoru za HEP grupu i Sporazumu o utvrđivanju vrijednosti boda, kojim se predlaže smanjenje vrijednosti boda za 10% od 01. rujna 2009. godine do isteka Kolektivnog ugovora 30.lipnja 2010. godine.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. srpnja 2009. godine donijela Odluku o davanju preporuke Nadzornim odborima i Upravama trgovačkih društava u većinskom vlasništvu RH za pokretanje postupka pregovaranja o izmjenama Kolektivnih ugovora, a u skladu s trenutačnom gospodarskom situacijom.
OBRAZLOŽENJE!
1. Predmetnom Odlukom Vlade RH grubo se narušavaju odredbe Zakona o radu kojim su definirani načini pregovaranja, sklapanja i primjene Kolektivnih ugovora,
2. Odluka Vlade RH ne obvezuje Sindikate-stranke Kolektivnog ugovora,
3. Neprihvatljivo je da Vlada RH donosi linearnu Odluku za sva trgovačka društva u većinskom vlasništvu RH, ne vodeći računa o okolnostima koja definiraju svaku tvrtku pojedinačno,
4. HEP je trgovačko društvo u 100 % vlasništvu Republike Hrvatske, tvrtka koja je za razdoblje I-VI 2009. godine povećala prihod za 18 %,ostvarila dobit od 242 milijuna kuna, s tendencijom da i na kraju 2009. godine ostvari pozitivan poslovni rezultat.
5. Ostvarena dobit HEP-Grupe za I- VI višestruko je veća od dobiti svih ostalih tvrtki u većinskom vlasništvu RH.
6. Pored navedenih podataka činjenica je i da je HEP temeljem Odluke Vlade RH obvezan na donošenje akcijskog plana kojim mora smanjiti troškove za 617 milijuna kuna,
7. Također se Odlukom Vlade ograničava povećanje cijene el.energije, a povećanjem PDV-a za 1%, dodatni teret HEP-u je i cca 40 milijuna kuna za 2009. godinu, te na ime povećanja PDV-a za 2010. godinu još dodatnih cca 110 milijuna kuna,
8. HEP-grupa, odnosno sve njene članice ne opterećuju Državni proračun, ne dobivaju subvencije od Države, već sve prihode ostvaruju na otvorenom tržištu sposobnošću
svojih zaposlenika.
9. U HEP-Grupi postoji važeći Kolektivni ugovor između svih poslodavaca HEP-Grupe i tri registrirana sindikata, koji se može mijenjati na način propisan odredbama ZOR-a i Kolektivnog ugovora, te koji niti jedna stranka Kolektivnog ugovora ne može otkazati prije 31. ožujka 2010.godine.
Zbog svega navedenog apsolutno je neprihvatljivo da se političkim odlukama uređuju već uređeni odnosi Sindikata i Poslodavaca. U slučaju da Vlada ne prihvati naše obrazloženje i jednostrano naloži Upravi HEP-a da nezakonito otkaže Kolektivni ugovor za HEP-grupu, neminovno je da Sindikati pozovu članstvo na neposluh prema poslodavcu u cilju obrane svojih stečenih prava. Jednostrano otkazivanje K.U. dovelo bi do masovnih podizanja tužbi, ogromnih sudskih troškova i ostalih nepotrebnih troškova.
Predstavnici HES-a i dalje su spremni sudjelovati u razgovorima s Upravom HEP-a na pronalaženju kompromisnog rješenja, ali NE na štetu bilo kojega prava radnika ugovorenog Kolektivnim ugovorom za HEP- grupu.
Predsjednik HES-a
Dubravko Čorak
| | | | 8/28/2009 - VELIKE NACIONALNE KOMPANIJE JOŠ MUKU MUČE S NEPLAĆENIM RAČUNIMA: HEP, HŽ, HAC i HC dužni 2 milijarde | | Izvor - Glas slavonije, 28. kolovoz 2009. | | | - Kašnjenje u plaćanju računa državnih poduzeća, koje stvara nelikvidnost u cijelom gospodarstvu, problem je zbog kojeg je Vlada na popravni poslala svoja najveća poduzeća HEP, HŽ, HAC i HC, koja imaju i najviše muke u plaćanju obveza.
Od tih se kompanija očekuju dodatni napori kako bi smanjili neplaćene račune, a podaci o njihovom dugu kojima raspolažemo upućuju na to da se iznos neplaćenih računa ipak smanjio u odnosu prema početku ljeta. Te četiri kompanije trenutačno imaju neplaćene račune veće od dvije milijarde kuna, otkrivaju naši izvori iz Vlade, uz napomenu da je zahvaljujući kreditima koje su podigli HC i HEP nelikvidnost, bar kad je riječ o najvećim poduzećima, posljednjih mjeseci smanjena. U Vladi doznajemo i to da su najveći problem HEP i HAC te da svaka od tih tvrtki duguje više od 700 milijuna kuna.
HEP prepolovio dug
Same su tvrtke različito raspoložene prema otkrivanju podataka o svojim neplaćenim obvezama. Tako HEP i HŽ daju precizne podatke o svojim obvezama, pa i onima koje su već dospjele na naplatu ali zbog nedostatka sredstava nisu plaćene. “Dospjele a neplaćene obveze HEP-a iznose 761 milijun kuna”, odgovaraju iz te kompanije. S obzirom na to da se početkom ljeta neslužbeno govorilo o tome da je iznos HEP-ovih neplaćenih računa dosegnuo 1,5 milijarda, to znači da je ta kompanija svoj dospjeli a neplaćeni dug prepolovila.
Najavljuju i to da se namjeravaju dodatno zadužiti kako bi još smanjili te obveze. Prema nekim inforamcijama, HEP bi trebao podići kredit od 80 milijuna eura.
U HŽ-u otkrivaju da su njihove obveze prema dobavljačima 490 milijuna kuna te da je na naplatu već dospjelo oko 300 milijuna kuna. Početkom lipnja HŽ je imao 370 milijuna kuna neplaćenih obveza, što znači da je i ta kompanija za najmanje 20 posto smanjila dugovanja koja je odavno trebala platiti. Domaća željeznica ima i gotovo 166 milijuna kuna potraživanja koja njezine tvrtke kćeri nisu naplatile od svojih vjerovnika.
Što se tiče izrade plana za smanjenje nelikvidnosti koji traži Vlada, i HŽ namjerava podići kredit od 27 milijuna eura, a tvrtke unutar HŽ-a ugovorit će dozvoljeni minus u međusobnom poslovanju pa će tako pribavljati potrebna sredstva po internoj kamati od četiri posto.
HC i HAC šute o dugovanjima
Iz HC-a i HAC-a ni nakon pet dana nisu bili spremni odgovoriti na pitanje kolika su njihova dugovanja koja su već dospjela na naplatu, no od naših izvora u Vladi doznajemo da su dugovi HAC-a na razini onih u HEP-u te da je stanje s neplaćenim obvezama HC-a znatno manje zabrinjavajuće.
To i nije čudno s obzirom na to da je Vlada i HC-u kao i HEP-u odobrila kredit za podmirivanje dospjelih obveza. U Vladi očekuju i to da bi se stanje u HAC-u i HC-u moglo značajno popraviti nakon što Ina državi plati svoje obveze. Na ime trošarina Ina državi duguje 1,4 milijarde kuna, a velik dio tog iznosa pripada HAC-u i HC-u, tvrtkama koje dobivaju 60 lipa po litri prodanog goriva. Ina državi ukupno duguje dvije milijarde kuna i to je uz dugove četiriju velikih državnih poduzeća najveći uzročnik nelikvidnosti. Dio problema s nelikvidnošću država je, tvrde naši izvori, pokušala riješiti prebijanjem pa je tako došlo do prebijanja duga između Ine, s jedne strane, i državnih kompanija Jadrolinije i HŽ-a, s druge strane. Tako bi se stanje s plaćanjem obveza na jesen uz Inino plaćanje duga državi i kredite koje će podići državne tvrtke trebalo nakratko popraviti, no teško će se dostići željeni rok od 60 dana u kojem bi državne tvrtke plaćale svoje obveze.
I u HEP-u i u HŽ-u tvrde da su ispunili Vladin naputak prema kojem plaća članova Uprave ne prelazi 3,2 prosječne plaće u državi za travanj. “Plaće menadžera korigirane su u skladu s odlukom Vlade na način da je maksimalna plaća, plaća predsjednika uprave, nešto manje od 17 tisuća kuna, a ostale su plaće menadžera korigirane prema plaći predsjednika uprave”, poručuju iz HEP-a.
U HŽ-u su plaće članovima uprave također smanjene na iznos nešto manji od 17 tisuća kuna.
Dio problema s nelikvidnošću država je pokušala riješiti prebijanjem duga, konkretno između Ine, Jadrolinije i HŽ-a.
| | | | 8/27/2009 - Svaki član Uprave ima svog zaštitnika u vlasti | | Izvor - Jutarnji list, 28. kolovoz 2009. | | | - Željko Kljaković Gašpić, bivši direktor splitskog HEP-a, promoviran je u člana Uprave HEP-a zbog prijateljstva s don Vinkom Sanaderom, bratom bivšeg premijera. Odmah je, doznajemo u HEP-u, počeo ‘pomagati’ prijateljima, rođacima, susjedima: zaposlio je više od 50 svojih ljudi.
Petru Čubeliću trebala su samo 53 dana da s mjesta koordinator poslova 5 u Splitu postane direktor HEP Proizvodnje d.o.o. u Zagrebu sa svim beneficijama. Čubelić je brat don Ivana Čubelića, vikara Splitske katedrale pa je don Vinko Sanader urgirao kod Kljakovića za njega. Jutarnji posjeduje dokumente iz kojih je vidljivo da je Čubelić u HEP-u počeo raditi 24. siječnja prošle godine i da je za direktora imenovan 17. ožujka 2008.
Kljaković Gašpić je u Upravu HEP-a ušao zbog prijateljstva sa Sanaderovim bratom i onda odmah zaposlio 50 svojih ljudi
Kljaković je, kako se navodi u prijavi Uskoku, namjestio posao za još pedesetak ljudi. Protiv Kljakovića Gašpića djelatnici HEP-a podigli su prijavu USKOK-u i zato što je, tvrde, don Sanaderu novcem državne tvrtke kupio dizajnerski stolac za 3000 eura. To je još jedan pokazatelj skandaloznog ponašanja mnogih direktora i članova Uprave HEP-a koji ilustriraju nemaran odnos prema državnoj tvrtki i državnom novcu.
Ne zna gdje su milijarde
HEP je u dugovima, postao je jedan od najvećih generatora nelikvidnosti, kupuju skupu struju koju prodaju po više puta manjoj cijeni, dignuli su ogromne kredite za gradnju i dogradnju termoelektrana i hidroelektrana koje nisu završili, a njihov šef Ivan Mravak ne zna javnosti objasniti u što je lani utrošeno 2,5 milijardi kuna koje su u izvješću prikazane kao “ostali rashodi”.
Ipak, niti jedan član Uprave HEP-a još nije smijenjen. Je li razlog tome to što svaki ima zaštitnika među ministrima?
Stjepan Tvrdinić, član HSS-a, postao je članom Uprave za optimiranje rada mrežnih sustava s plaćom od 27.000 kuna preko HSS-a. Do tada je imao radničku odoru i mjesto montera u Elektri Karlovac.
Darko Dvornik prije godinu dana u HEP je došao iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka gdje je bio Kalmetin pomoćnik u Upravi telekomunikacija i pošte. Prije toga radio je u Siemensu.
Košarkaška veza
Posljednji član Uprave Željko Tomšić na sadašnje radno mjesto došao je iz Ministarstva gospodarstva gdje je bio Polančecov pomoćnik za energetiku i rudarstvo. Jedan od naših sugovornika uvjeravao nas je kako je Polančec osobno išao kod Mravka da se Tomšića prebaci u Upravu.
Prijava radnika
Kljaković Gašpić je don Vinku Sanaderu kupio stolac za 3000 eura
Prijateljstvo s vodećim HDZ-ovcima u Upravu HEP-a odvelo je i Gospićanina Nikolu Rukavinu, i tako mu osiguralo novu plaću od 26 tisuća kuna. Na to je mjesto došao iz T-mobilea gdje je bio menadžer za izgradnju i kontrolu kvalitete.
- Kod mojeg zapošljavanja sve je bilo transparentno - rekao je Rukavina, koji kaže da se on i Milinović vide kada su obojica u Gospiću. Milinović isto tvrdi da su njihovi odnosi na razini slučajnih susreta.
- Znam da je član Uprave HEP-a, a zar nitko iz Gospića ne može raditi u državnim tvrtkama? - tvrdi Milinović.
Njihovi poznanici iz Gospića tvrde da je prijateljstvo počelo nakon uzleta Milinovića u visoku politiku, i to zahvaljujući košarci. Milinović je tamo alfa i omega kluba, a Rukavina je bio sudac u ženskoj košarci.
HEP je sklopio ugovor sponzorstva s klubom vrijedan 800.000 kuna. Ugovor je potpisan za 2008./2009. Rukavina tvrdi da s time nije imao veze iako je u Upravu ušao u travnju 2008.
- To je bila isplaćena pomoć klubu mnogo prije nego što sam došao u HEP - tvrdi Rukavina.
Sektor direktora Petra Čubelića u HEP-u mora paziti na ‘megavolte’
Protiv Kljakovića Gašpića USKOK-u je poslana i anonimna prijava zbog namještanja poslova za 50 radnika u HEP-u, među kojima i samog Čubelića. Prema riječima djelatnika PP HEP-a Jug, osim Čubelića, za kojeg je brat urigirao kod Vinka Sanadera, Kljaković Gašpić zaposlio je i njegovu suprugu Branku Čubelić. Prije zaposlenja u HEP-u Petar Čubelić radio je u HŽ-u. - Čubelić je toliko kompetentan da je na jednom stručnom skupu pred okupljenima izjavio da njegov sektor pazi na megavolte?!? On ne zna najelementarnije činjenice jedinica u elektroenergiji - kažu nam djelatnici HEP-a. Iako smo jučer pokušali s njim kontaktirati preko tajnice, Petar Čubelić nije želio razgovarati s medijima.
| | | | 8/27/2009 - 500 najvećih kompanija u srednjoj i istočnoj Europi | | Izvor - Poslovni dnevnik, 27. kolovoz 2009. | | | - Ina, Konzum, Hrvatska elektroprivreda, Zagrebački holding i OMV Hrvatska najveće su hrvatske kompanije među 500 najvećih u srednjoj i istočnoj Europi, prema analizi koju je sastavila bonitetna kuća Coface Central Europe iz Beča.
Vrh ljestvice najvećih po ostvarenim prihodima u 2008. godini zauzimaju naftne kompanije. Prvi je poljski koncern PKN Orlen sa 22,78 milijardi eura prihoda, a slijedi ga mađarski Mol sa 13,35 milijardi. Češka automobilska industrija Škoda je treća sa 7,56 milijardi, a potom na ljestvici dolazi ukrajinski Naftogaz sa 6,45 milijardi i poljska grupa Energetyczna sa 5,9 milijardi eura prihoda.
Njima se od hrvatskih kompanija najviše približila Ina koja je zauzela 19. mjesto s prihodom od 3,77 milijardi eura, dok je Konzum sa 1,8 milijardi na 65. mjestu, a Hrvatska elektroprivreda sa 1,58 milijardi na 80.
...
| | | | 8/26/2009 - Vladimir Šeks: U uprave tvrtki puštamo naše iz HDZ-a. Pa što?! | | Izvor - Jutarnji list, 26. kolovoz 2009. | | | -
... Dobro, ali zašto morate objašnjavati članstvu da je urota protiv Vlade?
- Svaka stranka ima na to pravo, ali ovdje su uključene seljačke udruge i sindikati jer su izmanipulirani.
Zar sam i ja izmanipulirana ako ću biti na prosvjedu protiv Vlade jer mi je uvela krizni porez?
- Možete ići u sindikalni prosvjed, ali ne pod zastavom rušenja Vlade. Sindikati se moraju boriti za radnička prava. A gospođa Ana Knežević, predsjednica SSSH, jasno kaže: moj je cilj srušiti Vladu. Neka se gospođa Knežević lijepo upiše u partiju kojoj i pripada pa neka onda ruši Vladu.
Pa naravno da govori kada je ova Vlada radnicima uvela krizni porez i smanjila plaće.
- Ali da nije uveden krizni porez, u rujnu ne bismo imali za mirovine.
Ali to nije krivnja radnika, već politike HDZ-ove Vlade u šest godina i Sanadera koji se ponašao kao Djed Mraz.
- U proračunu samo 90 milijardi ide za plaće i mirovine, pa još 10 za socijalna davanja...
A zašto tvrdite da su seljaci izmanipulirani? Pa Sanader im je obećao 2,25 kuna za mlijeko, a znao je da nema novca.
- Pojedinim seljačkim udrugama se manipulira.
Pa nisu seljaci glupi da pet pojedinaca može njima upravljati.
- Nisu oni glupi, ali su izmanipulirani.
Sad ćete reći da su izmanipulirane i sve afere iz HEP-a. Tko štiti Mravaka?
- Tko bi ga štitio. Pričekajmo da završi istraga.
Pa ne treba istraga za to što si je Uprava HEP-a povećala plaće.
- To se sve fabricira i preveličava. Tako su mediji razapinjali i Fiolića zbog njegova radnika koji je pao u vruću vodu, a sada nitko ne piše da je to bila nesreća.
A kako je monter dospio u Upravu HEP-a?
- Pa zašto monter ne bi bio član Uprave. Nužna je kvalifikacija, a ne stručna sprema.
Da, ali on kao monter nikada ne bi bio u Upravi da nije iz HSS-a s kojim ste u koaliciji.
- Zašto bi nekome tko je u HDZ-u ili HSS-u to bio krimen. A kada je bila Račanova koalicija i u svim su upravama sjedili članovi tih stranaka, onda o tome niste pisali.
Ali zašto HDZ to nije promijenio?
- Što, mi bismo sada trebali ustrojiti novu praksu imenovanja izvanstranačkih ljudi? Svaka stranka prirodno teži tome da ima svoje ljude od povjerenja.
| | | | 8/26/2009 - Mesić: Vrijeme je za totalnu reviziju rada javnih tvrtki! | | Izvor - Business.hr, 25. kolovoz 2009. | | | - Teško je da će se Hrvatska izvući iz gospodarske krize uz tako velika porezna opterećenja koje je Vlada nametnula poslodavcima, izjavio je danas predsjednik Republike Stjepan Mesić u Koprivnici, na konferenciji za novinare održanoj u Carlsberg pivovari gdje je otvorio novi proizvodni pogon.
Na novinarsko pitanje kolike su šanse Hrvatske da se uz tolike državne namete izvuče iz gospodarskih problema, Mesić je rekao da Hrvatsku treba decentralizirati kako bi se na rad, a time i gospodarski razvoj, što više motiviralo one koji najbolje znaju potrebe i posebnosti sredine u kojoj djeluju.
Ocijenio je kako je najlakše povećati poreze, no, dodao je, to je mjera koja samo privremeno koristi, dok dugoročni napredak osigurava samo porezni sustav koji će privući strane ulagače.
Na pitanje novinara snose li odgovornost za gospodarske probleme Hrvatske oni koji sjede u nadzornim odborima tvrtki gubitaša, predsjednik Mesć je odgovorio potvrdno.
"Naročito ako su te tvrtke prije njihovog dolaska dobro poslovale i ako nisu ništa poduzimali da se one izvuku iz novčanih problema. Moraju snositi posljedice, a što se događalo najbolje se vidi u HEP-u, HŽ-u i sličnim državnim tvrtkama zbog kojih se postavlja pitanje stručnosti i transparentnosti pri zapošljavanju na vodeće pozicije. Nužna je totalna revizija rada javnih poduzeća te uvođenje transparentnost javnih nabava, naročito kad je riječ o državnim institucijama i tvrtkama", izjavio je Mesić.
...
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
