Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
9/3/2009 - Mravaku prijeti 10 godina zatvora
Izvor - Jutarnji list, 03. rujan 2009.
 
  • Državno odvjetništvo i ravnateljstvo policije zajednički pripremaju kaznenu prijavu protiv predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka. Kako doznajemo, sumnja se da je Ivan Mravak počinio više kaznenih djela u gospodarskom poslovanju. Iako novinari Jutarnjeg lista nisu službeno upoznati s elementima kaznene prijave, neslužbeno doznajemo da je riječ o sklapanju štetnog ugovora po čl. 294 Kaznenog zakona te prekoračenju položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju po čl. 292 KZ. za koje je propisana kazna do 10 godina zatvora.

    Sumnja se da je Mravak koristio svoj položaj u upravi HEP-a kako bi sklapao ugovore koju su oštetili državni proračun za više od milijardu kuna, istodobno pribavljajući znatnu imovinsku korist drugim pravnim osobama i prikrivajući stvarno stanje u poslovim knjigama.

    Istražuju se i druge tvrtke
    Neslužbeno smo doznali da se kriminalistički obrađuje najmanje desetak ugovora, od kojih su najveći lanjska kupnja električne energije po najvišoj zabilježenoj cijeni na tržištu od 83 eura po MWh te preprodaja kupljene struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju po cijeni od 20 eura za MWh. Pri tome je, kako naglašavaju izvori Jutarnjeg, istrazi mnogo zanimljivije zašto je HEP ionako preplaćenu struju prodavao po četverostruko nižoj cijeni poduzeću u susjednoj državi.

    Kriminalističkom obradom HEP-a zahvaćene su i neke druge državne tvrtke, poput HAC-a i Dalekovoda, također zbog štetnih ugovora u milijunskim iznosima. Istražuju se i ugovori o zapošljavanju koji dokazuju vladavinu nepotizma u našoj najvećoj kompaniji te ugovori o pružanju intelektualnih usluga koje je HEP sklapao s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu na osnovi kojih je dekan fakulteta Darko Tipurić primao nerazmjerno visoke honorare.

    Iz dokumentacije koju posjeduje MUP vidljivo je da su zauzvrat djeca članova uprave i direktora HEP-a kao studenti Ekonomskog fakulteta dobivala različite beneficije te da je jedan od njih i sin Ivana Mravka, koji je nakon završenog studija Ekonomije zaposlen u Dalekovodu.

    Ubrzana istraga
    Iako se u javnosti dosta spekuliralo o mogućoj političkoj zaštiti Mravka i dijela uprave HEP-a, od najodgovornijih osoba uključenih u istragu slučaja HEP doznali smo da se predistražne radnje provode ubrzanim tokom, nakon čega će posve sigurno uslijediti kaznene prijave za dio članova uprave HEP-a, ali i druge osobe uključene u lanac nepotizma i korupcije koji je poticala naša najveća javna tvrtka.

    Stjepan Mesić tražio ‘suštinsku istragu’, Kosor dala potporu
    Prve informacije o štetnim ugovorima u DORH su stigle iz Sigurnosno-obavještajne agencije još prije ljeta. One su rezultirale kriminalističkom obradom u koju su se posljednjih tjedana uključile i druge državne službe, što je u konačnici rezultiralo suradnjom velikog broja hrvatskih istražiteljskih agencija koju koordinira USKOK.

    Doznajemo i da je jedan od idejnih inicijatora te suradnje bio Ured predsjednika RH te da je predsjednik Mesić u razgovorima s Vladinim dužnosnicima i premijerkom Kosor potencirao “suštinsku, a ne samo formalnu istragu” koja će dovesti do krivaca za goleme gubitke javnih poduzeća.

    Potporu ovoj dosad najopsežnoj antikorupcijskoj akciji ikad vođenoj u RH dala je i premijerka Jadranka Kosor, iako u jednom dijelu Vlade i HDZ-a postoji izražen otpor istrazi protiv HEP-a. U tu se opstrukciju nedavno uključila i jedna skupina visokopozicioniranih članova stranke, neslužbeno se sastajući s Ivanom Mravkom i nekolicinom članova uprave HEP-a.

    Tijekom tog sastanka dio HDZ-ovaca obećao je Mravku zaštitu, pod izgovorom da svaka afera o HEP-u ruši kreditni rejting te tvrtke inozemstvu, a time je i približava bankrotu, s obzirom na to da HEP sve češće kreditima financira svoje redovno poslovanje. Kako doznajemo, riječ je, zapravo, o loše prikrivenoj zaštiti onih kadrova koje su u javna poduzeća postavljali upravo pripadnici te HDZ-ove grupacije.
 
9/3/2009 - Protupravnost Odluke Vlade Republike Hrvatske
Izvor - NSR HEP, 03. rujan 2009.
 
  • Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. srpnja 2009. godine donijela Odluku kojom se u točki III preporuča upravama trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu "da sa sindikatima i radničkim vijećem započnu pregovore o smanjenju plaće putem kolektivnih ugovora".

    Preporuka Vlade RH upravama trgovačkih društava da pregovaraju s radničkim vijećima o smanjenju plaće putem kolektivnih ugovora u suprotnosti je sa svim važećim propisima Republike Hrvatske jer je ratificiranim Konvencijama međunarodne organizacije rada radničkim vijećima zabranjeno sudjelovanje u pregovorima o sadržaju kolektivnih ugovora.

    Zabrinjavajuće je nepoznavanje važećih propisa u postupku i prigodom donošenja odluka na sjednicama Vlade Republike Hrvatske koje se javno objavljuju.

    Predsjednik:
    Luko Marojica
 
9/2/2009 - Bajić šalje odrede protiv kriminala u sve državne tvrtke
Izvor - Monitor.hr, 02. rujan 2009.
 
  • “Hrvatska javna poduzeća potrebno je temeljito istražiti, nad dijelom uprave provesti kriminalističku obradu, a njihovo poslovanje podvrgnuti stalnoj revizorskoj kontroli. Prioritet treba dati istragama o sklapanju štetnih ugovora u HŽ-u i HEP-u, ali i u drugim javnim tvrtkama poput HAC-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma itd…”, tvrdi se u zaključcima koordinacije državnih istražiteljskih agencija održane potkraj srpnja, čija je jedina tema bio kriminal u javnim poduzećima.

    Protivnički lobiji
    Na prvom sastanku koordinacije, koju je inicirao glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, sudjelovali su predstavnici Porezne uprave, Financijske policije, Državne revizije, Ravnateljstva policije, DORH-a i USKOK-a.

    Povod su bile sve brojnije afere u državnim poduzećima. Ogromna je šteta nanesena državnom proračunu, naglasio je glavni državni odvjetnik.

    Tijekom sastanka sudionici su navodili i konkretne primjere koruptivnog ponašanja. Državni odvjetnik, tako se pozvao na indicije utemeljene na informacijama Sigurnosno obavještajne agencije i drugih agencija, o štetnim ugovorima u HEP-u kojima je državni proračun oštećen za više od milijardu kuna.

    Istaknuo je i da se to događa u vrijeme kad institucije države moraju biti iznimno osjetljive “na svaku proračunsku kunu”, naglasivši kako je taj trend “potrebno odmah i energično zaustaviti.”

    Od nekoliko sudionika sastanka doznali smo da koordiniranu borbu protiv korupcije u javnoj nabavi podupire vrh države, te da na istragama o kriminalu unutar javnih poduzeća rade specijalizirani mješoviti timovi.

    No, u kuloarima se već može čuti da se pojedini lobiji u Vladi i u HDZ-u opiru toj ideji.

    Za nositelja koordinacije određen je ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, a kao voditelji timova pojavljuju se najsposobniji i najiskusniji kadrovi državne uprave poput Ivana Cetine, načelnika Odjela gospodarskog kriminaliteta MUP-a, kojeg je u vrh policije vratio ministar Tomislav Karamarko nakon što ga je prethodna policijska nomenklatura marginalizirala.

    Na dva sastanka koordinacije koji su se održali 20. i 23. srpnja dogovoren je modus operandi akcija koje će se provoditi, a koje će teći u dva pravca: kriminalističke obrade brojnih prijava o nezakonitostima u javnim tvrtkama i stalna revizija njihova poslovanja.

    Kupnja diploma
    Na prvom sastanku koji se održao u DORH-u u Zagrebu dogovoreno je da prioritet u istragama imaju HŽ i HEP, ali da će se provjeravati i poslovanje drugih javnih tvrtki. Predstavnici policije i tužiteljstva naglasili su da postoje brojne indicije o sklapanjima štetnih ugovora u javnim tvrtkama, od najnižih do najviših upravljačkih razina, što ukazuje na “potrebu utvrđivanja odgovornosti i čišćenja sustava od osoba povezanih s takvim poslovanjem”.

    Kao primjer negativnog poslovanja navode se ugovori koje je HEP sklapao s dobavljačima struje u regiji, kupnja luksuznog voznog parka, ali i netransparentna suradnja s pojedinim fakultetima na kojima su se kupovale diplome.


    Provjeriti imovinu
    Sudionik koordinacije iz redova Financijske policije složio se s time da prioritet u međuagencijskoj suradnji trebaju biti najveće javne tvrtke HEP i HŽ.

    Predstavnik Državne revizije naglasio je da bi jedan od elemenata istrage morala biti provjera imovine osumnjičenih članova uprave.

    Zadaće tima

    * Formirati mješovite međuagencijske timove i dnevno razmjenjivati informacije o poslovanju javnih poduzeća, a posebnu pažnju usmjeriti na poslovanje HEP-a i HŽ-a.

    * Državna revizija, Porezna uprava i Financijska policija trebali bi redovitim nadzorom provjeriti transparentnost financijskog poslovanja javnih tvrtki, ali i imovinu članova uprave.

    * Odjel za procjenu rizika Porezne uprave trebao bi analizirati slučajeve neracionalno skupe kupnje energenata, ali i druge slučajeve javne nabave.
 
9/2/2009 - Uz viši PDV, cijena nepromijenjena
Izvor - HEP, 31. kolovoz 2009.
 
  • Unatoč povećanju PDV-a s 22 na 23 posto, cijena električne energije za kupce u kategoriji kućanstva ostaje nepromijenjena.

    HEP je, naime, za kućanstva, predložio smanjenje cijene električne energije na koju se obračunava uvećani PDV. To je smanjenje provedeno Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 27. kolovoza 2009., kojom je smanjena visina tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije (jednog od elemenata za formiranje ukupne cijene električne energije), s početkom primjene od 1. rujna 2009.
    Tako će od 1. rujna, cijene tarifnih stavki za obračun električne energije bez PDV-a iznositi:
    - za Plavi (jednotarifni) model: 0,7042 kn/Wh (umjesto dosadašnjih 0,71 kn/kWh),
    - a za Bijeli (dvotarifni) model: u višoj tarifi 0,7439 kn/kWh (umjesto dosadašnjih 0,75 kn/kWh), te u nižoj tarifi 0,3769 kn/kWh (do sada 0,38 kn/kWh).

    HEP će, u skladu s propisima, nove iznose primijeniti na procijenjeno stanje potrošnje kupaca na dan 1. rujna 2009. Kupci koji to žele, mogu i sami do 10. rujna 2009., očitati stanje brojila i podatke radi obračuna dostaviti na jedinstveni besplatni telefon za potrošače 0800-0555 ili na potrošački telefon svog distribucijskog područja (elektre), odnosno putem internetske stranice: www.hep.hr (Dostava očitanja).
 
8/31/2009 - Top 10 HEP-ovih afera: Uhljebi, zataji, nazovi braću Sanader...
Izvor - Business.hr, 31. kolovoz 2009.
 
  • Aferama pogođeni HEP ove godine ne miruje.
    Ovom gubitašu u državnom vlasništvu ovogodišnji je prosjek takav da svako nekoliko mjeseci (pa i kraće) proizvede najmanje jednu aferu - počevši od uhljebljenja, preko tajenja stvarnih gubitaka, zapošljavanja nekvalificiranog kadra i naplaćivanja odrađenog rada buteljama vina, pa sve do korištenja braće Sanader kao "džokera zovi" kada iskrsne problem.

    Donosimo pregled deset HEP-ovih afera koje su u posljednje vrijeme zauzimale najviše medijskih stupaca.

    1. Uhljebljenje HDZ-ovih vojnika
    Prvo mjesto svakako zauzima priča o Radi Buljubašiću, povratniku iz Australije kojeg je HDZ (točnije njegov bivši šef Ivo Sanader kojemu je Buljubašić ranije pomogao da osvoji izbore) po povratku u Hrvatsku uhljebio u HEP-u. Tamo je, kažu, bio na plaći, ali posao je odrađivao u središnjici HDZ-a. U "središnjici" je, kako je kazao medijima, "nosio neke spise". Od HEP-a je Buljubašić i prije službenog zaposlenja na korištenje dobio stan od 89 četvornih metara, a na pitanje kako komentira takve pogodnosti, "HDZ-ov vojnik" novinarima je - kao da je sve u najboljem redu - odgovorio nešto u stilu: "Znate kako to ide u Hrvatskoj".
    Premijerka Jadranka Kosor ekspresno ga je "zbog narušavanja ugleda stranci" torpedirala iz HDZ-a, pa i iz Pomorskog centra za elektroniku - valjda kako bi dokazala da "misli ozbiljno". Osim što je "ubogi" Buljubašić završio na ulici, ništa se posebno nije dogodilo što bi stavilo točku na "i" ovoj aferi. U HDZ-u, koji je Buljubašiću - i to prema njegovu vlastitu priznanju - dao stan i plaću te fantomsko radno mjesto u HEP-u, nitko nije odgovarao za aferu.

    2. Tugu zbog krize liječili novim limuzinama
    Afera koja je izbila netom prije priče o Buljubašiću bila je ona kada je Uprava Hrvatske elektroprivrede, unatoč činjenici da je tvrtka gubitaš i da je Vlada najavila posvemašnju štednju zbog krize, za potrebe direkcije kupila šest novih službenih limuzina Audi A6 u vrijednosti od 400 tisuća eura. Kad se već tone, nek' se bar tone u stilu.

    3. Kakva kriza, plaće čelnika eksplodirale
    Baš negdje u to vrijeme objavljeno je i kako je predsjedniku Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivanu Mravku i petorici članova Uprave Željku Tomšiću, Darku Dvorniku, Stjepanu Tvrdiniću, Nikoli Rukavini i Željku Kljakoviću-Gašpiću ove godine isplaćeno 803.000 kuna, koliko iznose njihove plaće. I dok HEP posluje s ogromnim gubicima, njegovu predsjedniku Uprave Ivanu Mravku, čini se, cvjetaju ruže - mediji su, naime, objavili kako vrijednost nekretnina u njegovom vlasništvu prelazi milijun eura. Kako ih je zaradio, nije poznato.

    4. Ne treba ti fakultet ako imaš brata u Saboru
    Da se među visokopozicioniranim političarima isplati imati poznanike, dokazuje HEP-ova afera broj 4. Nije tajna da HEP zapošljava nekvalificiran, a ponekad i nepismen kadar. Čast izuzecima. To je iskoristio saborski zastupnik Petar Mlinarić, koji je bratu Nikoli u HEP-u osigurao posao direktora financija, iako ovaj nema visoku stručnu spremu, a jedina mu je referenca bila to što ima iskustva kao poslovođa trgovine cipela. Nikola Mlinarić se, na upit novinara o svom zaposlenju u HEP-u, upitao "gdje bi on kao brat istaknutog HDZ-ovca uopće trebao raditi", spomenuvši kao primjer i Mravakovu kćer, također zaposlenu u "tatinoj firmi". Osim kćeri, Mravak je u HEP-u zaposlio i suprugu.

    5. U HEP-u ima mjesta i za umirovljenike
    Da HEP na sumnjiv način "zapošljava" čitav niz osoba, dokazuje i primjer umirovljenog generala Ivana Kapulara, koji prema pisanju medija od HEP-a kao savjetnik predsjednika uprave Ivana Mravka prima naknadu u visini tri hrvatske plaće. Kapulara je navodno angažirao Mravak osobno.

    6. Nadzor korisnika HEP-ovih darovnih usluga
    Šesto mjesto zauzima najnovija priča o Tomi Galiću, predsjedniku Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, koji je plaćen da nadzire HEP - od kojega je inače dobio stan! Galić je, prema pisanju Jutarnjeg lista, od HEP-a dobio stan od stotinjak četvornih metara na zagrebačkom Kvaternikovom trgu, iako je vlasnik obiteljske kuće u Koprivnici. Mediji ga opisuju kao "Mravakova čovjeka" koji je na čelo Agencije, koja među ostalim utvrđuje metodologiju za izračun cijene električne energije i predlaže je Vladi, došao izravno iz Hrvatske elektroprivrede, što Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti zabranjuje.

    7. Skrivanje stvarnog gubitka
    Sedmo mjesto zauzima afera iz travnja ove godine, kada je Uskok zatražio hitnu istragu poslovanja HEP-a zbog sumnji na nezakonito trošenje sredstava, sklapanje štetnih ugovora i lažiranje bilanci. Prijava koju je po nalogu Uskoka istraživala policija kaže da je Uprava HEP-a lažnom bilancom sakrila stvarni gubitak HEP-a u 2008. godini, a koji je navodno iznosio 1,5 milijardi kuna. U medijima je tada objavljeno kako su u lažnom knjigovodstvenom prikazivanju prihoda HEP-u pomogli konzultanti poput Energetskog instituta. Kao pomagač spominjao se i dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darko Tipurić.

    8. Nazovi braću Sanader radi HEP-a
    Nekoliko visokopozicioniranih djelatnika HEP-a za Nacional je 2007. godine izrazilo sumnju u poslovne angažmane Ante Despota, tadašnjeg člana uprave HEP-a, kojeg su sumnjičili za reketarenje poslovnih partnera HEP-a. Za njegovo imenovanje u upravi HEP-a zaslužnim se smatrao Mladen Barišić, ravnatelj carine i veliki prijatelj Ive Sanadera. Osim s Ivom, za zaposlenje u HEP-u dobro je njegovati prijateljstvo i s njegovim bratom Vinkom. Naime, Željko Kljaković Gašpić, bivši direktor splitskog HEP-a protiv kojega je Uskoku poslana anonimna prijava zbog namještanja poslova za 50 radnika u HEP-u, prema pisanju medija je promoviran u člana Uprave HEP-a zbog prijateljstva s bratom bivšeg premijera don Vinkom Sanaderom. Nedavno su mediji izvijestili i kako je HEP financirao kupnju ekskluzivnog namještaja za neke od svojih direktora, a jednu dizajnersku stolicu vrijednu tri tisuće eura poklonio je navodno i don Vinku.

    9. Umjesto novcem, radove naplatili sa 1000 butelja vrhunskog vina
    Sredinom kolovoza Jutarnji list objavio je priču o tome kako je HEP požeškom vinaru Ivanu Enjingiju izmjenu kabla na njegovu imanju naplatio buteljama vrhunskog vina. Umjesto novca, HEP je za odrađeni posao dobio 1000 butelja vina. Procijenjeno je da se radi o poslu kojeg je HEP trebao naplatiti oko 60.000 kuna, a gdje su nestale silne boce vina koje je umjesto novca dobio, nije poznato.

    10. Dragi Ivo...
    Afera koja je također imala odjeka u javnosti je i ona s Velimirom Lovrićem, članom Uprave HEP-a za ekonomsko-financijske poslove, i njegovim pismom adresiranim na premijera Ivu Sanadera. U njemu mu se pravda oko optužbi da je "napastovao neke žene u HEP-u". Osim zavidne razine nepismenosti, njegovo je pismo otkrilo još mnogo toga. Primjerice da su prijepiske u kojima se razni HDZ-ovi "uhljebljenici" s divljenjem obraćaju onima koji su im omogućili radna mjesta i pozamašne plaće, očito itekako isplate. Iz Lovrićeva pisma može se između ostalog iščitati kako je premijeru drago da mu njegovi vojnici nisu komunisti, da su katolici, te da rađaju sinove koji će biti premijerovi veliki obožavatelji te agilni HDZ-ovci.
 
8/31/2009 - Izvješće o stanju i poslovanju poslodavca
Izvor - NSR HEP, 31. kolovoz 2009.
 
  • Dana 30 travnja 2009. godine održan je sastanak ovlaštenih predstavnika registriranih sindikata u HEP-u s dijelom Uprave HEP d.d.

    Na sastanku su prikazani necjeloviti rezultati poslovanja HEP Grupe u 2008. godini kao i u prvom tromjesečju 2009. godine.

    Istom prigodom postavljeno je pitanje nepravodobnog, odnosno nikakvog nedostavljanja izvješća Uprave HEP d.d. o stanju i poslovanju HEP Grupe ovlaštenim predstavnicima radnika temeljem i u skladu s odredbama članka 151. Zakona o radu.

    Predsjednik Uprave HEP d.d., gospodin Ivan Mravak, mr.sc. osobno se obvezao, u buduće, pravodobno i redovito dostavljati izvješća sukladno članku 151. Zakona o radu kao i potrebna izvješća skupu radnika HEP d.d.

    Na žalost, poslije četiri mjeseca, možemo konstatirati da predsjednik Uprave HEP d.d. i dalje ignorira, odnosno ne poštuje, obveze utvrđene odredbama Zakona o radu, niti svoja obećanja.

    Radnicima, radničkim vijećima i sindikatima u zaštiti svojih prava i interesa ne preostaje ništa drugo nego ustrajno i redovito podnositi zahtjeve Državnom inspektoratu Republike Hrvatske za provođenjem inspekcijskog nadzora radi nepoštivanja odredbi članka 151. Zakona o radu.

    Predsjednik:

    Luko Marojica
 
8/31/2009 - Obavijest
Izvor - NSR HEP, 31. kolovoz 2009.
 
  • Služba nadzora u području rada i zaštite na radu Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Odjel radnih odnosa podneskom Klasa: 116-01/09-01/222, Urbroj: 556-10-01-09-4 od 10. kolovoza 2009. godine dostavio je Nezavisnom sindikatu radnika HEP-a kao podnositelju zahtjeva, izvješće kojim nas izvješćuje da je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, a zbog osnovane sumnje za počinjenje obilježja prekršajnih djela protiv poslodavca (HEP d.d.) i odgovorne osobe nadležnom Prekršajnom sudu podnio optužni prijedlog obzirom da poslodavac nije postupao sukladno odredbi članka 151. Zakona o radu odnosno nije obavještavao najmanje svaka tri mjeseca Radničko vijeće o pitanjima utvrđenim u citiranoj odredbi Zakona o radu.
 
8/31/2009 - Šef nezavisne državne agencije Tomo Galić u sukobu interesa
Izvor - Jutarnji list, 30. kolovoza 2009.
 
  • Tomo Galić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA-e), u ozbiljnom je sukobu interesa koji dovodi u pitanje njegovu objektivnost pri donošenju odluka.

    To tvrdi visokopozicionirani djelatnik HEP-a, napominjući da je Hrvatskoj elektroprivredi, napose predsjedniku Uprave Ivanu Mravku, iznimno stalo da na čelu te agencije ima “svog čovjeka”. Galić je na čelo Agencije, koja među ostalim utvrđuje metodologiju za izračun cijene električne energije i predlaže je Vladi, došao izravno iz Hrvatske elektroprivrede, što Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti izrijekom zabranjuje.

    U članku 16 stoji da u Upravno vijeće ne može biti imenovana osoba koja je u radnom odnosu “u energetskom subjektu na koji se primjenjuju odredbe”. HEP svakako spada u kategoriju takvog “energetskog subjekta”.

    No, Galić ne samo da je prije postavljanja na čelo HERA-e radio u HEP-u, nego je od te državne tvrtke dobio, a potom i otkupio stan. Iako je vlasnik obiteljske kuće u Koprivnici, Galić je od HEP-a 2005. dobio na korištenje četverosobni stan u Zagrebu, veličine stotinjak četvornih metara, u neposrednoj blizini Kvaternikova trga.

    Nepoznata cijena kvadrata
    Stan mu je dodijeljen u proljeće 2005., neposredno prije odlaska u Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju. Opravdanje za dodjelu stana u Zagrebu bio je njegov kratkotrajni odlazak iz Koprivnice, gdje je radio u tamošnjoj Elektro Koprivnici, u sjedište HEP-a u Zagreb. Galić taj stan nakon odlaska iz HEP-a nije vratio, nego mu je omogućen otkup. Stan je Galić otkupio po iznimno povoljnoj cijeni, znatno nižoj od tržišnih, tvrdi sugovornik Jutarnjeg iz HEP-a. Na upit Jutarnjeg, unatoč obećanju da će to učiniti, glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić ni nakon 10 dana nije iznio podatak po kojoj je cijeni Galić otkupio HEP-ov stan.

    - Nekorektna je apriorna sumnja u etičnost rada g. Galića. Normalna je pojava da ljudi mijenjaju poslodavce. Hrvatska je mala zemlja i nema previše stručnjaka.

    U konkretnom slučaju, riječ je o izuzetno stručnoj osobi koja vrlo kompetentno vodi HERA-u - rekli su Jutarnjem listu u Uredu za odnose s javnošću HERA-e. Tomo Galić došao je na čelo HERA-e odlukom Sabora iz svibnja 2005. Nejasno je kako je Sabor izglasao takvo imenovanje koje je u potpunoj suprotnosti sa zakonom donesenim samo pola godine ranije.

    Potpuno nepristrani
    Jer, HERA je ta koja obavlja nadzor nad hrvatskim elektroenergetskim sustavom, te bi osoba koja je na njenom čelu u tome trebala biti potpuno neovisna i nepristrana i, naravno, izvan bilo kakvog mogućeg sukoba interesa.

    Galić slovi kao čovjek Damira Polančeca, aktualnog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva. Osobni su prijatelji, a dok je Polančec, prije dolaska na ministarsku funkciju, bio predsjednik koprivničkog HDZ-a, Galić je bio njegov prvi suradnik i dopredsjednik te stranke.

    Povoljne tarife za Janaf
    No, Galić je u određenom sukobu interesa ne samo kad je u pitanju HEP, nego i Jadranski naftovod (Janaf), tvrtka koja je također “energetski subjekt” koji kontrolira HERA.

    On je za potrebe te agencije otkupio šesterokatnicu u Ulici grada Vukovara 14, površine 3351,94 metra četvorna. Zanimljivo je da je Galić od Janafa kupio tu ogromnu zgradu nakon što je HERA dala pozitivno mišljenje za povoljne tarife transporta nafte, kaže energetski stručnjak odlično upoznat sa stanjem u toj agenciji.

    - Uz Janafovu zgradu Galić je kupio i njihov namještaj, iako je HERA imala svoj. Sada taj stari namještaj trune u podrumu u Vukovarskoj, a plaćen je 1,2 milijuna kuna - kaže taj stručnjak. Samu zgradu pak HERA je kupila za 40,272.291,80 kuna, pa kad se tome pribroji iznos plaćen za namještaj, porez i uređenje zgrade, dolazi se do fantastične brojke od 50 milijuna kuna. HERA je prije kupnje Janafove zgrade pregovarala o kupnji dvokatnice u Miramarskoj ulici, veličine 1500 metara četvornih, po cijeni od 2200 eura za četvorni metar.

    Taj bi, potpuno novi prostor koštao oko 25 milijuna kuna, no Galić se odlučio za dvostruko skuplji. U HERA-i je zaposleno 49 ljudi, što znači da je Galić za svakog od njih kupio sedamdesetak metara prostora.

    Pogodovanje Dalekovodu
    No, u toj se agenciji pravdaju da će ondje uskoro raditi 80 ljudi, ali i da trenutno dio prostora koristi Fond za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško.

    - Ivanu Mravku važno je tko je na čelu HERA-e kako se previše ne bi kopalo po odnosima HEP-a i tvrtke Dalekovod - kaže izvor Jutarnjeg lista u Hrvatskoj elektroprivredi.

    - Dalekovod od HEP-a dobiva poslove goleme vrijednosti, a ako se na natječaj javi neka druga tvrtka s nižom cijenom, natječaj se poništava sve dok ga ne dobije Dalekovod - dodaje taj izvor.

    Vlasnik tvrtke Teno Elektro iz Đakova Branko Prodanović potvrdio je za Jutarnji list kako se njegova tvrtka barem desetak puta javljala na natječaje za poslove koje je raspisao HEP, no redovno se događalo da unatoč ponudi jeftinijoj i za 30 posto poslove uvijek dobije Dalekovod.

    Izvor iz HEP-a tvrdi kako je Mravak i osobno, da bi pogodovao Dalekovodu, znao intervenirati da tvrtka koja se javi na natječaj odustane, obećavajući da će za protuuslugu dobiti neki drugi posao. Mravkov sin Željko radi u Dalekovodu, a kolaju glasine da je Mravak dioničar Dalekovoda. Na upit Jutarnjeg je li točno da je Mravak dioničar Dalekovoda, iz Ureda za odnose s javnošću HEP-a nismo dobili obećani odgovor.

    Četvero od petero članova Uprave vezano je uz HEP
    Iako bi HERA, poput drugih sličnih agencija u svijetu, trebala biti potpuno neovisan “energetski policajac” koji omogućava transparentno funkcioniranje tržišta energije, ona je pod snažnim utjecajem HEP-a, kaže za Jutarnji energetski stručnjak.

    - Kada 1. listopada u Upravno vijeće uđe Loridana Smoljanić, koja također dolazi iz HEP-a, u tom će peteročlanom tijelu biti tri osobe iz Hrvatske elektroprivrede. No, tome treba dodati da je supruga člana Upravnog vijeća, Ante Marušića, zaposlena u HEP-u. Možete misliti kako je HERA neovisna kada je četvero od petero članova Upravnog vijeća izravno ili posredno vezano uz HEP - kaže sugovornik Jutarnjeg. Svaki član Upravnog vijeća na raspolaganju ima službeni Passat, a predsjednik Tomo Galić, uz plaću od oko 18.000 kuna, i službenu karticu te mobitel bez ograničenja troškova.

    HERA se financira naknadom od 0,06 posto ukupnog godišnjeg prihoda od prodaja roba ili usluga koje ostvare HEP, Ina, Janaf i drugi “energetski subjekti”. To je golem novac, koji u osnovi plaćaju kupci struje i naftnih derivata, pa je HERA-i u interesu da prihodi tih tvrtki bude što je moguće veći. U prošloj godini HERA je na taj način osigurala prihod od 25,034.115 kuna.
 
8/29/2009 - Hrvatski elektrogospodarski sindikat: Priopćenje radnicima HEP Grupe
Izvor - HES PRESS, 28. kolovoz 2009.
 
  • Dana 25. kolovoza 2OO9. godine Središnji odbor Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata donio je ODLUKU kojom NE PRIHVAĆA DODATAK 1. Kolektivnom ugovoru za HEP grupu i Sporazumu o utvrđivanju vrijednosti boda, kojim se predlaže smanjenje vrijednosti boda za 10% od 01. rujna 2009. godine do isteka Kolektivnog ugovora 30.lipnja 2010. godine.

    Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. srpnja 2009. godine donijela Odluku o davanju preporuke Nadzornim odborima i Upravama trgovačkih društava u većinskom vlasništvu RH za pokretanje postupka pregovaranja o izmjenama Kolektivnih ugovora, a u skladu s trenutačnom gospodarskom situacijom.


    OBRAZLOŽENJE!

    1. Predmetnom Odlukom Vlade RH grubo se narušavaju odredbe Zakona o radu kojim su definirani načini pregovaranja, sklapanja i primjene Kolektivnih ugovora,

    2. Odluka Vlade RH ne obvezuje Sindikate-stranke Kolektivnog ugovora,

    3. Neprihvatljivo je da Vlada RH donosi linearnu Odluku za sva trgovačka društva u većinskom vlasništvu RH, ne vodeći računa o okolnostima koja definiraju svaku tvrtku pojedinačno,

    4. HEP je trgovačko društvo u 100 % vlasništvu Republike Hrvatske, tvrtka koja je za razdoblje I-VI 2009. godine povećala prihod za 18 %,ostvarila dobit od 242 milijuna kuna, s tendencijom da i na kraju 2009. godine ostvari pozitivan poslovni rezultat.

    5. Ostvarena dobit HEP-Grupe za I- VI višestruko je veća od dobiti svih ostalih tvrtki u većinskom vlasništvu RH.

    6. Pored navedenih podataka činjenica je i da je HEP temeljem Odluke Vlade RH obvezan na donošenje akcijskog plana kojim mora smanjiti troškove za 617 milijuna kuna,

    7. Također se Odlukom Vlade ograničava povećanje cijene el.energije, a povećanjem PDV-a za 1%, dodatni teret HEP-u je i cca 40 milijuna kuna za 2009. godinu, te na ime povećanja PDV-a za 2010. godinu još dodatnih cca 110 milijuna kuna,

    8. HEP-grupa, odnosno sve njene članice ne opterećuju Državni proračun, ne dobivaju subvencije od Države, već sve prihode ostvaruju na otvorenom tržištu sposobnošću svojih zaposlenika. 9. U HEP-Grupi postoji važeći Kolektivni ugovor između svih poslodavaca HEP-Grupe i tri registrirana sindikata, koji se može mijenjati na način propisan odredbama ZOR-a i Kolektivnog ugovora, te koji niti jedna stranka Kolektivnog ugovora ne može otkazati prije 31. ožujka 2010.godine.

    Zbog svega navedenog apsolutno je neprihvatljivo da se političkim odlukama uređuju već uređeni odnosi Sindikata i Poslodavaca. U slučaju da Vlada ne prihvati naše obrazloženje i jednostrano naloži Upravi HEP-a da nezakonito otkaže Kolektivni ugovor za HEP-grupu, neminovno je da Sindikati pozovu članstvo na neposluh prema poslodavcu u cilju obrane svojih stečenih prava. Jednostrano otkazivanje K.U. dovelo bi do masovnih podizanja tužbi, ogromnih sudskih troškova i ostalih nepotrebnih troškova.

    Predstavnici HES-a i dalje su spremni sudjelovati u razgovorima s Upravom HEP-a na pronalaženju kompromisnog rješenja, ali NE na štetu bilo kojega prava radnika ugovorenog Kolektivnim ugovorom za HEP- grupu.

    Predsjednik HES-a

    Dubravko Čorak
 
8/28/2009 - VELIKE NACIONALNE KOMPANIJE JOŠ MUKU MUČE S NEPLAĆENIM RAČUNIMA: HEP, HŽ, HAC i HC dužni 2 milijarde
Izvor - Glas slavonije, 28. kolovoz 2009.
 
  • Kašnjenje u plaćanju računa državnih poduzeća, koje stvara nelikvidnost u cijelom gospodarstvu, problem je zbog kojeg je Vlada na popravni poslala svoja najveća poduzeća HEP, HŽ, HAC i HC, koja imaju i najviše muke u plaćanju obveza.
    Od tih se kompanija očekuju dodatni napori kako bi smanjili neplaćene račune, a podaci o njihovom dugu kojima raspolažemo upućuju na to da se iznos neplaćenih računa ipak smanjio u odnosu prema početku ljeta. Te četiri kompanije trenutačno imaju neplaćene račune veće od dvije milijarde kuna, otkrivaju naši izvori iz Vlade, uz napomenu da je zahvaljujući kreditima koje su podigli HC i HEP nelikvidnost, bar kad je riječ o najvećim poduzećima, posljednjih mjeseci smanjena. U Vladi doznajemo i to da su najveći problem HEP i HAC te da svaka od tih tvrtki duguje više od 700 milijuna kuna.

    HEP prepolovio dug
    Same su tvrtke različito raspoložene prema otkrivanju podataka o svojim neplaćenim obvezama. Tako HEP i HŽ daju precizne podatke o svojim obvezama, pa i onima koje su već dospjele na naplatu ali zbog nedostatka sredstava nisu plaćene. “Dospjele a neplaćene obveze HEP-a iznose 761 milijun kuna”, odgovaraju iz te kompanije. S obzirom na to da se početkom ljeta neslužbeno govorilo o tome da je iznos HEP-ovih neplaćenih računa dosegnuo 1,5 milijarda, to znači da je ta kompanija svoj dospjeli a neplaćeni dug prepolovila.
    Najavljuju i to da se namjeravaju dodatno zadužiti kako bi još smanjili te obveze. Prema nekim inforamcijama, HEP bi trebao podići kredit od 80 milijuna eura.


    U HŽ-u otkrivaju da su njihove obveze prema dobavljačima 490 milijuna kuna te da je na naplatu već dospjelo oko 300 milijuna kuna. Početkom lipnja HŽ je imao 370 milijuna kuna neplaćenih obveza, što znači da je i ta kompanija za najmanje 20 posto smanjila dugovanja koja je odavno trebala platiti. Domaća željeznica ima i gotovo 166 milijuna kuna potraživanja koja njezine tvrtke kćeri nisu naplatile od svojih vjerovnika.
    Što se tiče izrade plana za smanjenje nelikvidnosti koji traži Vlada, i HŽ namjerava podići kredit od 27 milijuna eura, a tvrtke unutar HŽ-a ugovorit će dozvoljeni minus u međusobnom poslovanju pa će tako pribavljati potrebna sredstva po internoj kamati od četiri posto.

    HC i HAC šute o dugovanjima
    Iz HC-a i HAC-a ni nakon pet dana nisu bili spremni odgovoriti na pitanje kolika su njihova dugovanja koja su već dospjela na naplatu, no od naših izvora u Vladi doznajemo da su dugovi HAC-a na razini onih u HEP-u te da je stanje s neplaćenim obvezama HC-a znatno manje zabrinjavajuće.
    To i nije čudno s obzirom na to da je Vlada i HC-u kao i HEP-u odobrila kredit za podmirivanje dospjelih obveza. U Vladi očekuju i to da bi se stanje u HAC-u i HC-u moglo značajno popraviti nakon što Ina državi plati svoje obveze. Na ime trošarina Ina državi duguje 1,4 milijarde kuna, a velik dio tog iznosa pripada HAC-u i HC-u, tvrtkama koje dobivaju 60 lipa po litri prodanog goriva. Ina državi ukupno duguje dvije milijarde kuna i to je uz dugove četiriju velikih državnih poduzeća najveći uzročnik nelikvidnosti. Dio problema s nelikvidnošću država je, tvrde naši izvori, pokušala riješiti prebijanjem pa je tako došlo do prebijanja duga između Ine, s jedne strane, i državnih kompanija Jadrolinije i HŽ-a, s druge strane. Tako bi se stanje s plaćanjem obveza na jesen uz Inino plaćanje duga državi i kredite koje će podići državne tvrtke trebalo nakratko popraviti, no teško će se dostići željeni rok od 60 dana u kojem bi državne tvrtke plaćale svoje obveze.

    I u HEP-u i u HŽ-u tvrde da su ispunili Vladin naputak prema kojem plaća članova Uprave ne prelazi 3,2 prosječne plaće u državi za travanj. “Plaće menadžera korigirane su u skladu s odlukom Vlade na način da je maksimalna plaća, plaća predsjednika uprave, nešto manje od 17 tisuća kuna, a ostale su plaće menadžera korigirane prema plaći predsjednika uprave”, poručuju iz HEP-a.
    U HŽ-u su plaće članovima uprave također smanjene na iznos nešto manji od 17 tisuća kuna. Dio problema s nelikvidnošću država je pokušala riješiti prebijanjem duga, konkretno između Ine, Jadrolinije i HŽ-a.
 
8/27/2009 - Svaki član Uprave ima svog zaštitnika u vlasti
Izvor - Jutarnji list, 28. kolovoz 2009.
 
  • Željko Kljaković Gašpić, bivši direktor splitskog HEP-a, promoviran je u člana Uprave HEP-a zbog prijateljstva s don Vinkom Sanaderom, bratom bivšeg premijera. Odmah je, doznajemo u HEP-u, počeo ‘pomagati’ prijateljima, rođacima, susjedima: zaposlio je više od 50 svojih ljudi.

    Petru Čubeliću trebala su samo 53 dana da s mjesta koordinator poslova 5 u Splitu postane direktor HEP Proizvodnje d.o.o. u Zagrebu sa svim beneficijama. Čubelić je brat don Ivana Čubelića, vikara Splitske katedrale pa je don Vinko Sanader urgirao kod Kljakovića za njega. Jutarnji posjeduje dokumente iz kojih je vidljivo da je Čubelić u HEP-u počeo raditi 24. siječnja prošle godine i da je za direktora imenovan 17. ožujka 2008.

    Kljaković Gašpić je u Upravu HEP-a ušao zbog prijateljstva sa Sanaderovim bratom i onda odmah zaposlio 50 svojih ljudi Kljaković je, kako se navodi u prijavi Uskoku, namjestio posao za još pedesetak ljudi. Protiv Kljakovića Gašpića djelatnici HEP-a podigli su prijavu USKOK-u i zato što je, tvrde, don Sanaderu novcem državne tvrtke kupio dizajnerski stolac za 3000 eura. To je još jedan pokazatelj skandaloznog ponašanja mnogih direktora i članova Uprave HEP-a koji ilustriraju nemaran odnos prema državnoj tvrtki i državnom novcu.

    Ne zna gdje su milijarde
    HEP je u dugovima, postao je jedan od najvećih generatora nelikvidnosti, kupuju skupu struju koju prodaju po više puta manjoj cijeni, dignuli su ogromne kredite za gradnju i dogradnju termoelektrana i hidroelektrana koje nisu završili, a njihov šef Ivan Mravak ne zna javnosti objasniti u što je lani utrošeno 2,5 milijardi kuna koje su u izvješću prikazane kao “ostali rashodi”.

    Ipak, niti jedan član Uprave HEP-a još nije smijenjen. Je li razlog tome to što svaki ima zaštitnika među ministrima?

    Stjepan Tvrdinić, član HSS-a, postao je članom Uprave za optimiranje rada mrežnih sustava s plaćom od 27.000 kuna preko HSS-a. Do tada je imao radničku odoru i mjesto montera u Elektri Karlovac.

    Darko Dvornik prije godinu dana u HEP je došao iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka gdje je bio Kalmetin pomoćnik u Upravi telekomunikacija i pošte. Prije toga radio je u Siemensu.

    Košarkaška veza
    Posljednji član Uprave Željko Tomšić na sadašnje radno mjesto došao je iz Ministarstva gospodarstva gdje je bio Polančecov pomoćnik za energetiku i rudarstvo. Jedan od naših sugovornika uvjeravao nas je kako je Polančec osobno išao kod Mravka da se Tomšića prebaci u Upravu.

    Prijava radnika
    Kljaković Gašpić je don Vinku Sanaderu kupio stolac za 3000 eura
    Prijateljstvo s vodećim HDZ-ovcima u Upravu HEP-a odvelo je i Gospićanina Nikolu Rukavinu, i tako mu osiguralo novu plaću od 26 tisuća kuna. Na to je mjesto došao iz T-mobilea gdje je bio menadžer za izgradnju i kontrolu kvalitete.

    - Kod mojeg zapošljavanja sve je bilo transparentno - rekao je Rukavina, koji kaže da se on i Milinović vide kada su obojica u Gospiću. Milinović isto tvrdi da su njihovi odnosi na razini slučajnih susreta.

    - Znam da je član Uprave HEP-a, a zar nitko iz Gospića ne može raditi u državnim tvrtkama? - tvrdi Milinović.

    Njihovi poznanici iz Gospića tvrde da je prijateljstvo počelo nakon uzleta Milinovića u visoku politiku, i to zahvaljujući košarci. Milinović je tamo alfa i omega kluba, a Rukavina je bio sudac u ženskoj košarci.

    HEP je sklopio ugovor sponzorstva s klubom vrijedan 800.000 kuna. Ugovor je potpisan za 2008./2009. Rukavina tvrdi da s time nije imao veze iako je u Upravu ušao u travnju 2008.

    - To je bila isplaćena pomoć klubu mnogo prije nego što sam došao u HEP - tvrdi Rukavina.

    Sektor direktora Petra Čubelića u HEP-u mora paziti na ‘megavolte’
    Protiv Kljakovića Gašpića USKOK-u je poslana i anonimna prijava zbog namještanja poslova za 50 radnika u HEP-u, među kojima i samog Čubelića. Prema riječima djelatnika PP HEP-a Jug, osim Čubelića, za kojeg je brat urigirao kod Vinka Sanadera, Kljaković Gašpić zaposlio je i njegovu suprugu Branku Čubelić. Prije zaposlenja u HEP-u Petar Čubelić radio je u HŽ-u. - Čubelić je toliko kompetentan da je na jednom stručnom skupu pred okupljenima izjavio da njegov sektor pazi na megavolte?!? On ne zna najelementarnije činjenice jedinica u elektroenergiji - kažu nam djelatnici HEP-a. Iako smo jučer pokušali s njim kontaktirati preko tajnice, Petar Čubelić nije želio razgovarati s medijima.
 
8/27/2009 - 500 najvećih kompanija u srednjoj i istočnoj Europi
Izvor - Poslovni dnevnik, 27. kolovoz 2009.
 
  • Ina, Konzum, Hrvatska elektroprivreda, Zagrebački holding i OMV Hrvatska najveće su hrvatske kompanije među 500 najvećih u srednjoj i istočnoj Europi, prema analizi koju je sastavila bonitetna kuća Coface Central Europe iz Beča.

    Vrh ljestvice najvećih po ostvarenim prihodima u 2008. godini zauzimaju naftne kompanije. Prvi je poljski koncern PKN Orlen sa 22,78 milijardi eura prihoda, a slijedi ga mađarski Mol sa 13,35 milijardi. Češka automobilska industrija Škoda je treća sa 7,56 milijardi, a potom na ljestvici dolazi ukrajinski Naftogaz sa 6,45 milijardi i poljska grupa Energetyczna sa 5,9 milijardi eura prihoda.

    Njima se od hrvatskih kompanija najviše približila Ina koja je zauzela 19. mjesto s prihodom od 3,77 milijardi eura, dok je Konzum sa 1,8 milijardi na 65. mjestu, a Hrvatska elektroprivreda sa 1,58 milijardi na 80.

    ...
 
8/26/2009 - Vladimir Šeks: U uprave tvrtki puštamo naše iz HDZ-a. Pa što?!
Izvor - Jutarnji list, 26. kolovoz 2009.
 
  • ... Dobro, ali zašto morate objašnjavati članstvu da je urota protiv Vlade?
    - Svaka stranka ima na to pravo, ali ovdje su uključene seljačke udruge i sindikati jer su izmanipulirani.

    Zar sam i ja izmanipulirana ako ću biti na prosvjedu protiv Vlade jer mi je uvela krizni porez?
    - Možete ići u sindikalni prosvjed, ali ne pod zastavom rušenja Vlade. Sindikati se moraju boriti za radnička prava. A gospođa Ana Knežević, predsjednica SSSH, jasno kaže: moj je cilj srušiti Vladu. Neka se gospođa Knežević lijepo upiše u partiju kojoj i pripada pa neka onda ruši Vladu.

    Pa naravno da govori kada je ova Vlada radnicima uvela krizni porez i smanjila plaće.
    - Ali da nije uveden krizni porez, u rujnu ne bismo imali za mirovine.

    Ali to nije krivnja radnika, već politike HDZ-ove Vlade u šest godina i Sanadera koji se ponašao kao Djed Mraz.
    - U proračunu samo 90 milijardi ide za plaće i mirovine, pa još 10 za socijalna davanja...

    A zašto tvrdite da su seljaci izmanipulirani? Pa Sanader im je obećao 2,25 kuna za mlijeko, a znao je da nema novca.
    - Pojedinim seljačkim udrugama se manipulira.

    Pa nisu seljaci glupi da pet pojedinaca može njima upravljati.
    - Nisu oni glupi, ali su izmanipulirani.

    Sad ćete reći da su izmanipulirane i sve afere iz HEP-a. Tko štiti Mravaka?
    - Tko bi ga štitio. Pričekajmo da završi istraga.

    Pa ne treba istraga za to što si je Uprava HEP-a povećala plaće.
    - To se sve fabricira i preveličava. Tako su mediji razapinjali i Fiolića zbog njegova radnika koji je pao u vruću vodu, a sada nitko ne piše da je to bila nesreća.

    A kako je monter dospio u Upravu HEP-a?
    - Pa zašto monter ne bi bio član Uprave. Nužna je kvalifikacija, a ne stručna sprema.

    Da, ali on kao monter nikada ne bi bio u Upravi da nije iz HSS-a s kojim ste u koaliciji.
    - Zašto bi nekome tko je u HDZ-u ili HSS-u to bio krimen. A kada je bila Račanova koalicija i u svim su upravama sjedili članovi tih stranaka, onda o tome niste pisali.

    Ali zašto HDZ to nije promijenio?
    - Što, mi bismo sada trebali ustrojiti novu praksu imenovanja izvanstranačkih ljudi? Svaka stranka prirodno teži tome da ima svoje ljude od povjerenja.
 
8/26/2009 - Mesić: Vrijeme je za totalnu reviziju rada javnih tvrtki!
Izvor - Business.hr, 25. kolovoz 2009.
 
  • Teško je da će se Hrvatska izvući iz gospodarske krize uz tako velika porezna opterećenja koje je Vlada nametnula poslodavcima, izjavio je danas predsjednik Republike Stjepan Mesić u Koprivnici, na konferenciji za novinare održanoj u Carlsberg pivovari gdje je otvorio novi proizvodni pogon.

    Na novinarsko pitanje kolike su šanse Hrvatske da se uz tolike državne namete izvuče iz gospodarskih problema, Mesić je rekao da Hrvatsku treba decentralizirati kako bi se na rad, a time i gospodarski razvoj, što više motiviralo one koji najbolje znaju potrebe i posebnosti sredine u kojoj djeluju.

    Ocijenio je kako je najlakše povećati poreze, no, dodao je, to je mjera koja samo privremeno koristi, dok dugoročni napredak osigurava samo porezni sustav koji će privući strane ulagače.

    Na pitanje novinara snose li odgovornost za gospodarske probleme Hrvatske oni koji sjede u nadzornim odborima tvrtki gubitaša, predsjednik Mesć je odgovorio potvrdno.

    "Naročito ako su te tvrtke prije njihovog dolaska dobro poslovale i ako nisu ništa poduzimali da se one izvuku iz novčanih problema. Moraju snositi posljedice, a što se događalo najbolje se vidi u HEP-u, HŽ-u i sličnim državnim tvrtkama zbog kojih se postavlja pitanje stručnosti i transparentnosti pri zapošljavanju na vodeće pozicije. Nužna je totalna revizija rada javnih poduzeća te uvođenje transparentnost javnih nabava, naročito kad je riječ o državnim institucijama i tvrtkama", izjavio je Mesić.


    ...
 
8/26/2009 - POZIV NA PROSVJED
Izvor - NSR HEP, 25. kolovoz 2009.
 
  • Poštovani!

    Stanje u gospodarstvu i državnom proračunu je katastrofalno.
    Poduzete mjere Vlade RH i način izlaska iz postojećeg stanja su neučinkovite i kontraproduktivne.
    Korupcija i kriminal u javnim službama i gospodarstvu oblik su ponašanja i način poslovanja.
    Većina radnika, umirovljenika i građana učestalo izražavaju nezadovoljstvo stanjem i poduzetim mjerama.

    Legitimno je i demokratsko pravo udruga civilnog društva – sindikata, organizirati PROSVJEDE u cilju izražavanja svojeg nezadovoljstva postojećim stanjem, a istodobno je pravo svih radnika i građana sudjelovati u PROSVJEDIMA kojim će artikulirati svoje nezadovoljstvo i svoje interese za bolje sutra sviju nas kao i za bolju i drugačiju budućnost generacija koje dolaze poslije nas.

    Polazeći od izraženog nezadovoljstva svojeg članstva, HRVATSKA UDRUGA SINDIKATA organizira niz PROSVJEDA koji će se održati dana:
    9. rujna 2009. (srijeda)...........u VINKOVCIMA,
    10. rujna 2009. (četvrtak)........u OSIJEKU,
    11. rujna 2009. (petak).............u ŠIBENIKU,
    12. rujna 2009. (subota)...........u PULI,
    12. rujna 2009. (subota)...........u RIJECI.
    14. rujna 2009. (ponedjeljak)..u SPLITU.

    Središnji PROSVJED održat će se dana 15. rujna 2009. (utorak) u 16,00 sati u ZAGREBU, na Trgu bana Josipa Jelačića.

    NEZAVISNI SINDIKAT RADNIKA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE je punopravni član HUS-a kao udruge sindikata više razine.

    NSRHEP-a poziva sve svoje članstvo na odaziv i sudjelovanje u PROSVJEDIMA po gradovima u kojima će se PROSVJEDI organizirati, kojim ćemo dati svoj doprinos mijenjanju nezadovoljavajućeg stanja u društvu za bolje sutra.

    VIDIMO SE NA PROSVJEDU!

    Predsjednik:
    Luko Marojica
 
8/26/2009 - Kako od rođaka zaštititi javna poduzeća
Izvor - Poslovni dnevnik, 25. kolovoz 2009.
 
  • U cijelom nizu afera koje su proteklih dana pokuljale iz Hrvatskih željeznica i Hrvatske elektroprivrede posebno je indikativna ona o Nikoli Mlinariću. Dotični je postao u HEP-u direktor Sektora korporativnih financija i riznice 2004. godine. Nesumnjivo je riječ o marljivom čovjeku: kako je sam pojasnio novinarima, uz redovni posao završio je opći smjer Više ekonomske škole u Vukovaru. Nakon toga je upisao Ekonomski fakultet u Osijeku, ali ga zbog poslovnih obveza nije završio. Prema podacima objavljenim u medijima prije nego što je došao na mjesto direktora u HEP-u, Mlinarić je bio zaposlen u Borovu, i to na odgovornim mjestima. Kad je 1979. u Ilici bila otvorena ekskluzivna poslovnica Borova, ubrzo je postao poslovođa, i to gotovo dvadeset godina, odnosno gotovo do 1997. kad je poslovnica bankrotirala. Nakon toga je ostao raditi u Borovu, no nije jasno koliko dugo - prema navodima iz tiska sve do 2004. i prelaska u HEP, dok sam Mlinarić tvrdi da je još 2001. prešao raditi u jednu privatnu tvrtku, no njezino ime, barem za sada, javnosti nije dostupno.

    Privilegirana selekcija

    No to se javnosti do tada i nije ticalo. Međutim, nakon što je 2004. postao jedan od ključnih ljudi za financije u jednom od najmoćnijih poduzeća u državi, njegovo obrazovanje i radno iskustvo više ne mogu biti tajna. A posebno ne može biti tajna način kako je došao na tu poziciju. U optimističnoj verziji bio je raspisan natječaj u kojem su bili definirani uvjeti, Mlinarić je bio jedan od prijavljenih, zahvaljujući svojoj stručnosti i kvalifikacijama pobijedio i postao financijski direktor HEP-a. I nema nikakvog razloga da se to ne objavi javnosti jer nema poreznog obveznika kojeg neće radovati kad zna da u tvrtki koja se financira i iz njegova novca rade kvalificirani kadrovi. Međutim, čini se da to nije bilo tako. Nekako je zapošljavanje Nikole Mlinarića koincidiralo s ulaskom njegova brata Petra, inače dugogodišnjega čelnog čovjeka vukovarskog HDZ-a, u Sabor te imenovanjem susjeda Ivana Mravka na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Jako je teško oteti se dojmu da su bratsko-susjedske kvalifikacije bile daleko bitnije od onih stručnih, barem dok javnost ne zna kako se stvar doista razvijala. A nema doista nikakvog razloga da čak i na internetu budu dostupni podaci o imenovanju čelnih ljudi u javnim poduzećima. No to nije slučaj tako da se nerijetko na odgovorna mjesta u javnim poduzećima imenuju ljudi koji nisu dorasli svom poslu, a to ne prolazi bez posljedica, najčešće gubitaka koje onda pokrivaju porezni obveznici. Nekako je teško vjerovati da velika tvrtka poput HEP-a ne postavlja kao uvjet za financijskog direktora fakultetsku naobrazbu. Također bi bilo doista zanimljivo doznati koje su to kvalitete čovjeka koji nikad nije radio u financijama u velikoj tvrtki ponukale HEP da zaposli Mlinarića na tome mjestu, ali on zaista nije jedina osoba koja se, u najmanju ruku, na zanimljiv način zaposlila u okrilju nacionalnog distributera električne energije: proteklog tjedna je medijska zvijezda bio Rade Buljubašić, povratnik iz Australije, koji je iskreno priznao novinarima da radi u HDZ-u premda je zaposlenik HEP-a.

    U kratkom roku bio je izbačen iz stranke radi narušavanja ugleda i nije mu puno pomoglo što je, kako je sam tvrdio, bio jedan od ključnih ljudi pri pobjedi bivšeg premijera na predsjedničkim izborima HDZ-a 2002. godine. A takvih kadrova sigurno ima još, pri čemu je najgore da se upravo zahvaljujući takvoj privilegiranoj selekciji dovodi u pitanje funkcioniranje javnih poduzeća. Zbog čega se nitko nije dosad sjetio pa na mjesto kirurga u nekoj od bolnica, gdje također politika ima značajnu ulogu, imenovao svog bratića koji je završio višu fizioterapeutsku, a studij medicine morao prekinuti zbog poslovnih obveza? Ili imenovao svog nećaka vojnim pilotom jer je završio tečaj za aviomodelara u lokalnom klubu ljubitelja tehnike? Razlog je vrlo jednostavan: u bilo kojem od ta dva slučaja neznanje bi ubrzo prouzročilo štetu koju se ne bi moglo tako jednostavno sanirati. Kad je riječ o tijekovima novca, onda se uvijek može naći neki razlog, od situacije na svjetskim tržištima preko tečajnih razlika pa do političkih igara. Uvijek je netko drugi kriv.

    Uloga znanja

    Međutim, to nije tako, što najbolje pokazuje primjer brodogradilišta. Uljanik ipak nema gubitke poput Brodotrogira ili Brodosplita, što dobro ilustrira da ipak nešto znači i znanje. Samo se postavlja pitanje kako onda spriječiti da se u javnim poduzećima imenuju ljudi nedorasli svom poslu, a s dovoljno jakim političkim vjetrom u leđa? Jednostavan način bila bi primjena recepta koji je koristio Buljubašić: čovjeku se jednostavno da plaća, a on se ne pojavljuje na poslu i tako se izbjegava da radi bilo kakvu štetu. U biti, možda bi trebalo osnovati Fond za spas javnih poduzeća u kojem bi se zapošljavali takvi kadrovi. Jednostavno, za radna mjesta u tom Fondu raspisao bi se natječaj u kojem bi se uz ostale uvjete navelo i, primjerice, kumstvo s ministrom nečega ili rodbinska veza s nekim gradonačelnikom. Na taj bi se način zaštitilo javna poduzeća od štetnih kadrova i gomilanje milijunskih gubitaka, a rođacima, prijateljima i pulenima politički utjecajnih ljudi osigurao redovan prihod. Jeftinije je dati plaću od petnaestak tisuća kuna čovjeku da se bavi nekim svojih hobijem nego pokrivati milijunske štete nastale nestručnim vođenjem poduzeća.

    Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska i član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
 
8/26/2009 - Monter preko HSS-a ušao u Upravu HEP-a
Izvor - Jutarnji list, 25. kolovoz 2009.
 
  • Nakon što je HSS ušao u novu koalicijsku Vladu, elektromonter Stjepan Tvrdinić, član Friščićeve stanke, strelovito je napredovao u HEP-u: od radnika u Elektri Karlovac za četiri godine je, preko zaposlenika u Uredu uprave HEP-a, došao do pozicije člana Uprave za optimiranje rada mrežnih sustava. S time su jasno došle i sve beneficije, ali i plaća od čak 27 tisuća kuna, puno više nego što ju je imao u Karlovcu!

    Pankretić: To su nebuloze

    - To su bedastoće i nebuloze - rekao je Božidar Pankretić koji je odmah znao o kome pričamo kada smo mu spomenuli ime i prezime dotične osobe.

    - Da, to je osoba iz HEP-a. Čovjek je iz stranke pa ga znam, ali nije zato došao raditi u HEP. Valjda je otprije radio tamo - dodao je Pankretić.

    Potpredsjednik Vlade je dijelom u pravu: Stjepan Tvrdinić je zaposlen u HEP-u od 1981. godine. No, otad pa do 2005. redovno je unapređivan na radna mjesta majstora i referenta u Elektri Karlovac. Tek nakon formiranja nove Vlade Tvrdinić je naglo napredovao sa mjesta koordinatora poslova u Uredu Uprave HEP-a na mjesto člana Uprave.

    Prema dokumentima koje je Jutarnji list vidio, 12. siječnja 2005. godine Tvrdinić je naglo unaprijeđen s mjesta referenta u Elektri Karlovac na mjesto koordinatora poslova u Upravi HEP-a. Koeficijent plaće mu je sa 2,5 povećan na 4,2. Toliko, usporedbe radi, u Karlovcu imaju neki djelatnici s magisterijem.

    Nije omiljen zbog ponašanja

    On je dotad imao završenu višu školu u Dugoj Resi. Završio ju je godinu dana ranije, 29. siječnja 2004., i dobio zvanje inženjera sigurnosti. Nakog toga je očito odlučio “štrebati” i dalje pa je u istoj godini nakon promaknuća u Ured Uprave HEP-a završio i Visoku školu za sigurnost i zaštitu na radu u Zagrebu.

    Potom HSS dolazi na vlast i on doživljava svoj konačni procvat: na sjednici održanoj 18. ožujka 2008. Nadzorni odbor HEP-a imenovao ga je članom Uprave.

    - Dok nije postao član Uprave, redovno je na Jakuševcu prodavao stare automobile, rashladne uređaje i slično. Radio je kao zaposlenik, da bi početkom 2008. preko noći postao član Uprave. U tvrtki nije nimalo omiljen s obzirom na ponašanje i način ophođenja s podređenima - naveli su djelatnici HEP-a te dodali kako je on u HEP-u postao značajni faktor kada je osnovao Udrugu hrvatskih branitelja HEP-a koja obuhvaća oko 4000 ljudi.

    Sagradio vilu

    Stjepan Tvrdinić danas nije želio razgovarati s nama. Preko tajnice je poručio da o njegovu zapošljavanju pitamo glasnogovornika tvrtke.

    Rodom je iz Gornjeg Mekušja gdje mu se nalazi i velika vila, sagrađena na temeljima nekadašnje kuće koja je srušena tijekom rata u kojem je dobio čin satnika HV-a.

    Mravak: Tko od vas novinarima daje informacije?

    Prošli tjedan održan je veliki sastanak direktora Hrvatske elektroprivrede na kojemu je predsjednik Uprave, Ivan Mravak, konstatirao da je počela još jedna hajka novinara na njih.

    Prisutnima je također rekao da informacije novinarima daje netko od okupljenih.

    S obzirom na napise o njegovoj plaći i beneficijama, prvi je put za 125 prisutnih sastanku potpuno otkrio svoj ugovor, ali i ugovor svojih petero savjetnika. No, osim toga, nije demantirao niti jedan drugi članak. Na kraju sastanka zaključeno je da treba žurno unaprijediti odnose s medijima.
    Član uprave HEP-a Stjepan Tvrdinić, koji nas je izbjegavao, toga se očito ne drži.
 
8/26/2009 - Off topic: »'Ladovina« Ladislava Tomičića
Izvor - Novi list, 23. kolovoz 2009.
 
  • Kad članovi (na)stupaju

    Kad prosječan hrvatski građanin u potrazi za poslom preda životopis u tvrtku koja traži radnika, on diže glavu k nebesima i vapi pomoć – dragi Bože... Natprosječan građanin, nazovimo ga – članom, jer on je ponosan vlasnik partijske knjižice, pri traženju posla ne zaziva nebeskog, nego zemaljske bogove. Sjeda za radni stol, lati se pera, pa piše duga, dirljiva pisma što počinju riječima »dragi Ivo«, »barba Luka«, »cijenjeni Božidare«, »najdraža Jadranka«...

    Zemaljski bogovi znatno su pouzdaniji od nebeskih te član najčešće dobiva željeni posao, uglavnom na visokim pozicijama, tamo gdje se uz redovitu plaću dodaju i različiti bonusi, gdje se dobiva poslovna kartica, zavist susjeda i strahopoštovanje stoke sitnog zuba. Razumije se, govorimo o namještenjima u javnim poduzećima.

    Kad se član jednom uvali u javno poduzeće, ne možeš ga s tog posla izvući divljim konjima. Uzmimo za primjer tu Hrvatsku elektro-privredu, poduzeće iz kojeg već danima curi gnoj. Sa svakim novim napisom nepotizam, pljačka i loše gospodarenje u HEP-u dobivaju sve veće i veće razmjere, ali nikom ne pada na pamet ponuditi ostavku, zahvaliti se na povjerenju ili kako se već nazivaju ti tektonski poremećaji, kad članovi odstupaju. Članovi naprosto ne znaju otići, jer oni nemaju srama. Na razvidne dokaze da pljačkaju svoje poduzeće, svoju državu i svoj narod, članovi uzvraćaju napadima na zamišljenog protivnika, nevidljivu spodobu koja mu podmeće klipove u točkove. Članovi su kao kaktusi: imaju debelu kožu načičkanu bodljama.

    Imunitet od otkaza

    Neobjašnjivi imunitet od otkaza imaju i takozvani polu-članovi, ljudi koji svoje pozicije također imaju zahvaliti zemaljskim bogovima, odnosno uslugama koje su im pružili kad je trebalo. Njih također, kao i članove, iz direktorske kancelarije ne možeš istjerati suzavcem. Pogledajte ovog Božu Cerovečkog, dojučerašnjeg člana Uprave HŽ infrastrukture. Iz Uprave je izbačen nakon što je u Rudinama poginulo šestoro ljudi u nesreći nagibnog vlaka, koju je prouzročio nemar u njegovom sektoru odgovornosti. Nije prošlo niti mjesec dana, a naš Božo kažnjen je imenovanjem na poziciju direktora prometnih poslova. Svoju zlehudu sudbinu, sramotu smjene iz Uprave poduzeća, jako je, kaže, teško podnio, no »razumije potez ministra, jer Uprava društva je odgovorna za rad društva i stanje u njemu«. Dakako da Cerovec razumije svog imenjaka, zemaljskog boga Božidara Kalmetu, a što se tiče Vas, dragi čitatelji, Vas nitko ništa ne pita. Vaše razumijevanje nitko nije tražio, od Vas se očekuje da držite jezik za zubima, plaćate račune i poreze te da glasate kad za to dođe vrijeme. Ne nadajte se, međutim, da će Vaš glas donijeti neku promjenu. Pomor članova i drugih trabanata ne događa se niti s promjenom vlasti, kako bi naivan netko mogao očekivati.

    U tom slučaju novi zemaljski bogovi daju poslove novim članovima, dok se oni iz starog režima pritaje i čekaju na svoj trenutak. Administracija po administracija, i evo ti u javnim poduzećima zaposlenika kao kusih pasa. Nitko se nikog ne može otarasiti, nego rovare jedni protiv drugih i bjesomučno u isto vrijeme kradu, zapošljavaju rodbinu i kumove i troše, troše, troše..., naš novac, naše resurse, naše živce i živote.

    Povratka nema

    Pa kako se onda riješiti tih pijavica koje nam loču krv i pri tom nazdravljaju u slavu majci domovini? Nikako, dragi čitatelju. Stvar je odmakla već tako daleko da povratka, na žalost, nema. Stoga nam valja očekivati skoru privatizaciju javnih poduzeća, istu kakvu smo već vidjeli u slučaju Industrije nafte i Hrvatskih telekomunikacija. Uskoro nam, dakle, stiže konjica civiliziranih kapitalista, čiji će prvi zadatak biti cijeđenje posljednje kune iz novčanika prosječnog hrvatskog građanina. Sve te cerovce i mravke iz javnih poduzeća gorko ćemo proklinjati, gledajući duplo skuplje račune za struju, vodu, prijevoz...

    Možda je tako i bolje, jer barem ćemo znati na čemu smo; barem više nećemo jaukati od nemoći i zazivati nebeske bogove da gromovima pošibaju zemaljsku konkurenciju. Kad sve lijepo rasprodamo i kad nam od državnog imetka ostanu samo grb, zastava i himna, naći će se, ne treba sumnjati, i neka Jadranka Kosor, da tobož zaprijeti socijalno neodgovornim korporacijama, ali bit će to jalov posao, baš kao što je jalova i država koju su s osamostaljenujem preuzeli crni i crveni paraziti, na opću radost rahitičnog biračkog tijela.
 
8/22/2009 - Anonimni izvor optužuje za nagrađivanje kadrova: HEP plaća honorare i generalu Kapularu koji je u mirovini
Izvor - Večernji list, 22. kolovoz 2009.
 
  • Hrvatska elektroprivreda, što je već dokazano na primjeru Rade Buljubašića, vlasti služi za uhljebljivanje ili popravljanje životnog standarda ljudi koji su je na bilo koji način zadužili.

    Jedan visokopozicionirani djelatnik HEP-a potvrdio nam je da umirovljeni general Ivan Kapular već godinama prima honorar od te tvrtke kao savjetnik predsjednika uprave Ivana Mravaka.

    Savjetnik za sigurnost
    – Koliko ja znam, honorar mu iznosi između 13 i 15 tisuća kuna – rekao je naš sugovornik koji je zamolio za anonimnost. Kapular savjetuje Ivana Mravaka u pitanjima sigurnosti tvrtke, a osim honorara, godinama je primao i izdašnu generalsku mirovinu.

    Naš sugovornik tvrdi da je moguće da je Kapular posljednjih mjeseci regulirao svoj status u HEP-u i zamrznuo mirovinu, no godinama je ipak dobivao dvije naknade – mirovinu i honorar od državnog poduzeća. Do komentara umirovljenog generala Kapulara, na žalost, nismo uspjeli doći.

    Naš izvor iz HEP-a tvrdi da je Kapulara angažirao osobno Ivan Mravak te mu tako omogućio da lagodno živi na račun državne tvrtke. Generala Ivana Kapulara prisilno je 2000. godine umirovio predsjednik Stjepan Mesić nakon što je s još 11 generala Hrvatske vojske potpisao pismo koje je Mesić ocijenio nedopustivim miješanjem vojske u politiku.

    Svoje mjesto u HEP-u, odnosno u njegovu mostarskom predstavništvu, pronašao je i Pero Marković, nekadašnji predsjednik općinskog vijeća Čapljine. Markovića je sa svih javnih dužnosti u BiH protjerao visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, i to zbog umiješanosti u aferu s tvrtkom Monitor – u Hrvatskoj poznatijom kao 66. pukovnija HV-a pod zapovjedništvom Ljube Ćesića Rojsa.

    U HEP-u je zaposlen i Nikola Mlinarić, brat saborskog zastupnika Petra Mlinarića. Mlinarić je zaposlen prije pet godina, kada je Mravak već bio predsjednik uprave HEP-a, a 
dobio je mjesto direktora Sektora korporativnih financija i riznice usprkos činjenici da ima završenu samo višu ekonomsku školu.

    ‘Ne’ manjim plaćama

    Sindikati HEP-a odbit će zahtjev za desetpostotno smanjenje plaća koji je pred uprave javnih poduzeća postavila Jadranka Kosor.

    Sindikalist objašnjava da nema razloga za smanjenje plaća u HEP-u jer tvrtka pozitivno posluje i ne dobiva ni kune iz državnog proračuna.

    – Mogu pokušati jednostrano raskinuti kolektivni ugovor, ali posljednji put kad su to napravili, HEP je to stajalo milijune kuna – rekao je predsjednik sindikata Tehnos Denis Geto.


    U intervjuu “Hrvatskoj uživo” sinoć na HTV-u predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak opovrgnuo je da je HEP mostarskom Aluminiju i šibenskom TLM-u struju prodavao po iznimno niskim cijenama.
    – HEP nema ugovor s mostarskim Aluminijem, a s TLM-om potpisali smo četverogodišnji ugovor prema kojemu se cijena struje veže uz cijenu aluminija na londonskoj burzi – rekao je Mravak. – Kad smo potpisali ugovor, cijena aluminija bila je 2400 dolara po toni, a cijena struje iznosila je 36 eura po megavatsatu. Danas je cijena struje znatno niža jer je cijena aluminija pala, ali to je tržište, objasnio je Mravak.

    Na pitanje o Radi Buljubašiću, koji je zaposlen u HEP-u, a radi u HDZ-u, Mravak je rekao da nije njegov posao brinuti se kad koji djelatnik dolazi na posao, dodajući ipak da će se provjeriti kad je Buljubašić radio.
    Na upit je li prijavljen u Vukovaru kako bi plaćao niži porez, Mravak je ustvrdio da je prijavljen u rodnom gradu, ali da porez plaća u Zagrebu.
 
8/22/2009 - HEP konačno osniva tri tvrtke za uvoz električne energije
Izvor - Lider, 22. kolovoz 2009.
 
  • Nakon što je nedavno otkriveno da je HEP od međunarodnih posrednika lani odjednom kupio 350 MW električne energije po iznimno visokoj cijeni od 83,3 eura za MWh i tako izgubio najmanje 750 milijuna kuna, u Elektroprivredi su napokon odlučili osnovati nekoliko vlastitih kompanija koje će biti zadužene za trgovanje u inozemstvu.

    Prema posljednjim informacijama prva trading-tvrtka već je registrirana u Sloveniji, a u završnoj fazi je pokretanje isth i u Mađarskoj i Srbiji. Imena direktora nijedne tvrtke još nisu poznata jer HEP čak i tu za njega povoljnu vijest ne želi podijeliti s novinarima, vjerojatno dijelom i zbog nelagode od neugodnih pitanja o dosadašnjim propustima. Naime, ako se zna da je Hrvatska prema broju potrošača jedna od najvećih uvoznica električne energije u Europi, postavlja se pitanje zašto se do sada struja kupovala preko mešetara umjesto da se direktno nabavljala od proizvođača. HEP-ov sustav na godinu proizvede do 60 posto domaćih potreba, ovisno o količini padalina. Trinaestak posto uvozi se iz Nuklearne elektrane Krško u kojoj je Hrvatska i suvlasnica. No ostatak, odnosno 30-ak posto, HEP mora uvoziti.

    S obzirom na to da do sada nismo imali tvrtke koje bi u zemljama proizvođača izravno od njih kupovale potrebnu električnu energiju, HEP je bio osuđen na korištenje uslugama preprodavača. Svi oni u Hrvatskoj već godinama imaju svoja predstavništva koja se u pravilu svode na dva zaposlenika i tajnicu. Ipak, većina novca koje im je HEP do sada uplaćivao za struju sjedalo je na njihove inozemne račune.Osnovna ekonomska logika nameće zaključak da takvo trgovanje mora biti skuplje od izravnog jer nitko od posrednika ne bi ni radio da si pritom ne zaračunava određenu proviziju. Na popisu tvrtki koje su do sada najviše prodavale HEP-u prednjači EFT, čiji je vlasnik kontroverzan srpski tajkun Vuk Hamović. Slovačko-ukrajinska Korlea, u kojoj kao prokurist radi Marko Ćosić, sin potpredsjednika nadzornih odbora HEP-a i TLM-a, generala Krešimira Ćosića, druga je prema količini prodane energije. Na trećemu je mjestu Rudnap, tvrtka čiji je vlasnik još jedan srpski poduzetnik - Vojin Lazarević.

    Trgujući samo s tom trojicom posrednika, HEP će na njihove račune ove godine uplatiti najmanje 210 milijuna eura.Budući da najviše električne energije uvozimo upravo iz Ukrajine, Mađarske i Srbije, postaje jasna važnost trgovačkih tvrtki koje HEP upravo pokreće. Ako tomu dodamo i podatak da je elektrana Plomin 2 već mjesecima u kvaru, i to baš u razdoblju u kojem je njezino pogonsko gorivo ugljen vrlo jeftino na svjetskim tržištima, jasno je da nas očekuje razdoblje još većeg uvoza električne energije. Ni plan gradnje novih elektrana ne ide prema planu pa bi to razdoblje moglo biti i dulje od očekivanog. Stoga je vijest da ćemo u kupnji električne energije koja nam manjka u sustavu napokon moći uštedjeti do sada izdašne posredničke provizije i više nego dobrodošla.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design