Trebaju li svi radnici HEP-a imati ista prava?
DA
NE, ─Źlanovi SINDIKATA ve─ça prava od drugih radnika
NE, samo ─Źlanovi VE─ćIH SINDIKATA ve─ça prava
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
1/24/2018 - Mo┼żemo li o─Źekivati pomake u 2018.?
Izvor - Energetika net, 10. sije─Źnja 2018.
 
  • Te┼íko se oteti dojmu da se u 2017. i┼íta bitno dogodilo u energetici. Sektor je kadrovski i organizacijski zapu┼íten, nedostaju investicije u proizvodne objekte a zemlja je zabrinjavaju─çe ovisna o uvozu energije i energenata. Ekolozi uzbunjuju javnost oko ba┼í svih energetskih projekata, obnovljivce ne ┼żelimo, a bilo kakav dugotrajni poreme─çaj u opskrbi grubo bi nam pokazao kakvi smo lakomisleni kockari.

    Godina iza nas bila je gospodarski prili─Źno burna, ponajvi┼íe zbog prijete─çeg sloma koncerna Agrokor, koji je i dalje prijetnja na┼íem gospodarstvu. No, gledaju─çi samo energetski sektor, te┼íko da smo mogli ste─çi dojam da se i┼íta posebno zna─Źajno dogodilo. A nije da se ne bi trebalo doga─Ĺati - sektor je kadrovski i organizacijski zapu┼íten, nedostaje strate┼íkog promi┼íljanja i investicija u rafinerije, nove elektroenergetske proizvodne objekte HEP-a, ali i privatnih investitora i gra─Ĺana.

    Zemlja je sve ovisnija o uvozu energije i mo┼że se slobodno re─çi da politika ve─ç dva desetlje─ça ne ula┼że nikakav napor da preokrene taj trend, izbjegavaju─çi javnosti iznijeti podatke o problemati─Źnom pokazatelju koji ─çe sve vi┼íe optere─çivati vanjskotrgovinsku bilancu, jer ─çe sve vi┼íe novca odlaziti za uvoz energije i energenata. Pro┼íloga ljeta, zbog su┼íne godine HEP je dodatno pove─çao ionako velik uvoz skupe struje a zemlja je iz inozemstva podmirivala vi┼íe od 50% potreba za elektri─Źnom energijom, ┼íto je ┼íokantno a javnosti sasvim nepoznato.

    Uvoz naftnih derivata ja─Źa ve─ç godinama, kao i uvoz plina kojeg je na doma─çim poljima sve manje - zahvaljuju─çi prirodnom padu i brzom crpljenju te ─Źinjenici da novih istra┼żivanja nema na vidiku. Svi oni kvazi-ekolozi, koji smatraju da je bolje prljavu struju, naftu i plin uvoziti, umjesto da ih proizvodimo sami, jer bolje kupovati nego riskirati ono ┼íto smatraju '─Źistim okoli┼íem', gadno se varaju. Velika prirodna katastrofa, gospodarska kriza, rat ili neki drugi izvanredan doga─Ĺaj koji bi doveo do dugotrajnog poreme─çaja u opskrbi - a takvih doga─Ĺaja u pro┼ílosti nije nedostajalo - grubo bi nam pokazao da se opako kockamo s vlastitom zemljom i narodom koje u njoj ┼żivi.

    Ne, politika se energetskim sektorom u pro┼íloj godini time opet nije bavila. Uglavnom se zabavljala ga┼íenjem po┼żara dok je glavninu problema pospremila pod tepih.

    Goru─çe otvoreno pitanje, poput odnosa dr┼żave s MOL-om, koje je premijer Plenkovi─ç za Bo┼żi─ç 2016. najavio prioritetno rje┼íavati otkupom ma─Ĺarskih dionica, nije se u proteklih godinu dana pomaklo ni milimetra. Pro┼ílo je tako i punih sedam godina (!) od po─Źetka navodne hrvatske bitke za INA-u u kojoj do dana dana┼ínjeg nitko iz politike nije iza┼íao s kvalitetnim rje┼íenjem ili makar prijedlogom kako raspetljati taj gordijski ─Źvor. Bez ikakve kriti─Źne diskusije ili otpora, javnost se sada mic po mic priprema za novog (ruskog?!) strate┼íkog partnera, 'spasitelja' kojeg treba polako uvesti na scenu. Neobi─Źno, s obzirom na tragi─Źne posljedice INA-ine privatizacije, ali izgleda da nema kriti─Źne mase koja bi se zalo┼żila da dr┼żava vlastitim snagama osmisli bolju budu─çnost za INA-u, ne odri─Źu─çi se opet INA-e. Uronjeni u osobna te┼íka egzistencijalna pitanja i izmoreni borbom sa svojim problemima, ve─ç smo se toliko navikli savijati glavu i okretati pogled da smo zaboravili da se mo┼że pametnije, bolje, ali nipo┼íto bez truda.

    Zato smo osu─Ĺeni da nam se u 2018. povijest ponavlja.┬áNeke bitne zakone koje imamo ni u 2018. ne─çemo primjenjivati. Nedavno je donesena odluka da se uspostava tr┼żi┼íta zelenom energijom, onog tr┼żi┼íta koje je trebalo za┼żivjeti jo┼í 2016.(!) odga─Ĺa za po─Źetak 2019., cementiraju─çi tako investicije u zelenu energetiku. Umjesto da stvorimo uvjete za mala i ve─ça ulaganja, poglavito ona u tzv. gra─Ĺansku energiju te tako oja─Źamo energetsku samodostatnost, stisnuli smo ko─Źnicu i tjeramo po starom. Pitanje je ┼íto se ─Źeka? Mo┼żda pilot, packa iz Europske komisije, jer nema ni tr┼żi┼íta ni prave konkurencije na tr┼żi┼ítu elektri─Źne energije... S otvaranjem tr┼żi┼íta plina malo se te┼że zezamo, jer tu nema dr┼żavnog HEP-a koji ─çe alimentirati ogromnu koli─Źinu politi─Źkog populizma pa bi se sav teret poskupljenja ipak svalio na gra─Ĺane. To su stoga odlu─Źili 'za─Źepiti' barem do 2021., ┼íto ima rezona a i sli─Źnosti s nekim ─Źlanicama EU-a.

    Energetska strategija, bolna tema hrvatske energetike, bit ─çe u fokusu 2018., ali na pone┼íto neobi─Źan na─Źin. Umjesto da se dopusti ┼íiroj stru─Źnoj javnosti da osmisli njezine smjernice, njome se bavi u┼ża grupa stru─Źnjaka, isklju─Źivo iz dr┼żavnih energetskih tvrtki, kao da se Strategija ti─Źe samo njih. Istovremeno, Niskouglji─Źnu strategiju, koja integrira i LNG-terminal na Krku i istra┼żivanja ugljikovodika, ali uz zna─Źajnu primjenu obnovljivaca (kojih se tako pani─Źno bojimo), ministar ─ćori─ç vratio je u ladicu, iako je rije─Ź o najprogresivnijem multisektorskom materijalu kojeg je administracija iznjedrila zadnjih godina.

    S obzirom da je ta strategija u obzir uzela i Pari┼íki klimatski sporazum i europske ciljeve s pogledom na 2050., treba se zapitati ┼íto u energetici novo i druga─Źije mo┼że u ovoj godini ponuditi ─ćori─çev tim, a ┼íto ve─ç nismo mogli pro─Źitati u tom zelenom dokumentu ili vidjeti iz recentnih poteza. Pesimist vidi problem u svakoj prilici, a optimist vidi priliku u svakom problemu, rekao je mudro jedan veliki ─Źovjek i nije porogrije┼íio. U Hrvatskoj je previ┼íe pesimizma i defetizma, a premalo volje i znanja za istinsku promjenu. Vlada je stabilna, ali za sada pokazuje da se olako odri─Źe reformskog potencijala pa bi bila ┼íteta 2018. protratiti na oklijevanje, tim vi┼íe ┼íto su redovni parlamentarni izbori tek krajem 2020. ┼Żelim vam svima sretnu i bolju 2018.

 
1/24/2018 - Priop─çenje HEP-ovih sindikata
Izvor - Ve─Źernji list, 22. prosinca 2017.
 
  • Hrvatski elektrogospodarski sindikat, Nezavisni sindikat radnika HEP-a i Sindikat TEHNOS priop─çili su u petak da nisu suglasni s predlo┼żenim imenovanjem Frane Barbari─ça za predsjednika Uprave HEP-a.

    Predstavnici sindikata o─Źekuju od Vlade da na najodgovorniju poziciju u HEP-u predlo┼żi osobu dokazane stru─Źnosti, a smatraju da bi to morala biti osoba tehni─Źke struke.

    Barbari─ç je u vrijeme kompromitirane Uprave na ─Źelu s Ivanom Mravkom obna┼íao visoku funkciju direktora Direkcije za op─çe, pravne i kadrovske poslove te je pokazao zastra┼íuju─çu netrpeljivost prema sindikatima, tvrdi se u ┬ápriop─çenju.

    Progonio je odvjetnika koji zastupa radnike podno┼íenjem la┼żne prijave protiv njega, a u tom postupku se la┼żno predstavljao kako predstavnik radnika. U doba dok je obna┼íao tu funkciju suradnja sa sindikatima nije postojala, stoga izra┼żavamo bojazan da ne─çe biti uspostavljena nu┼żna i zakonom propisana suradnja, a ┼íto je za tako veliko trgova─Źko dru┼ítvo nedopustivo, poru─Źuju sindikati.

    Vlada je u ─Źetvrtak predlo┼żila Nadzornom odboru HEP-a imenovanje Barbari─ça za predsjednika Uprave. Prijedlog imenovanja obavljen je temeljem javnog natje─Źaja, sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednika i ─Źlanove uprava trgova─Źkih dru┼ítava i drugih pravnih osoba od strate┼íkog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, priop─çeno je sa zatvorenog dijela Vladine sjednice.

 
1/24/2018 - TRI SINDIKATA OŠTRO PROTIV NOVOG ŠEFA HEP-a
Izvor - Jutarnji list, 22. prosinca 2017.
 
  • Nakon godinu dana neodlu─Źnosti kod imenovanja te izbacivanja raznih imena i ┼íu┼íkanja tko bi mogao biti novi ┼íef HEP-a i sjesti na mjesto Perice Juki─ça, Vlada je ju─Źer na sjednici Vlade kona─Źno odlu─Źila ÔÇô ┼íef Uprave HEP-a bit ─çe Frane Barbari─ç.

    Barbari─ç je, ina─Źe, predsjednik HDZ-a Novi Zagreb - Istok, ujedno je i pravnik u HEP-u, a u vrijeme biv┼íeg ┼íefa HEP-a Ivana Mravka bio je direktor direkcije za pravne poslove.

    Imenovanju su se danas usprotivili Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES), Nezavisni sindikat radnika HEP-a i Sindikat TEHNOS u priop─çenju poslanom medijima.

    Predstavnici sindikata o─Źekuju od Vlade RH da najodgovorniju poziciju u HEP-u i predlo┼żi osobu dokazane stru─Źnosti, te smatraju da bi to morala biti osoba tehni─Źke struke.

    Gospodin Barbari─ç je u vrijeme kompromitirane Uprave na ─Źelu s Ivanom Mravkom obna┼íao vrlo visoku funkciju Direktora Direkcije za op─çe, pravne i kadrovske poslove te je pokazao zastra┼íuju─çu netrpeljivost prema sindikatima. Vr┼íio je progon odvjetnika koji zastupa radnike podno┼íenjem la┼żne prijave protiv njega, u tom postupku se la┼żno predstavljao kao predstavnik radnika. U doba dok je obna┼íao tu funkciju suradnja sa sindikatima nije postojala, stoga izra┼żavamo bojazan da ne─çe biti uspostavljena nu┼żna i zakonom propisana suradnja, a ┼íto je za ovako veliko trgova─Źko dru┼ítvo nedopustivo, stoji u priop─çenju medijima.

    Predstavnica radnika u NO-u HEP-a d.d. Dubravka Kolund┼żi─ç tako─Ĺer ne─çe biti suglasna s predlo┼żenim kandidatom, navodi se u priop─çenju.

 
1/24/2018 - Privatizacija HEP-a samo za kapitaliste
Brokeri bi bili zadovoljni privatizacijom elektroprivrede
Izvor - Energetika net, 08. kolovoza 2017.
 
  • Sudionici tr┼żi┼íta kapitala pozdravljaju namjere da se krene u prodaju dijela HEP-a, jer burza predugo nema ponudu novih dionica.

    Ako bi se dio novca usmjerio u HEP, onda bi to bio i poticaj za investicijski ciklus te kompanije, uzme li se u obzir da polovicu elektri─Źne energije uvozimo, a zbog su┼ínih godina, kao ┼íto je ova, taj uvoz ─çe biti i ve─çi. No, iako poruka o ponudi dionica dobro zvu─Źi, predsjednik HDZ-ova odbora za energetiku Darko Horvat ka┼że da to i nije tako jednostavno, a i upitno je je li potrebno.

    Prvo se pitanje postavlja ┼íto prodavati ÔÇô HEP-ova odmarali┼íta, opskrbu ili infrastrukturu? Osim odmarali┼íta, ni┼íta drugo nije isplativo, ka┼że Horvat, podsje─çaju─çi kako su na IPO energetskih tvrtki i┼íle i tranzicijske zemlje prije desetak godina, velikih u─Źinaka nije bilo, pa su dr┼żave opet otkupile taj udjel, ali po nekoliko puta ve─çoj cijeni, pi┼íe Ve─Źernji list.

    Podsje─ça i kako HEP od 2009. godine ima kumuliranu neto dobit od oko 15 milijardi kuna te da se tim novcem moglo ve─ç u─çi u vi┼íe projekata i pri ─Źemu dr┼żava ne treba uzimati dio dobiti. Istodobno, od prodaje 25% udjela u HEP-u moglo bi se dobiti oko pet milijardi kuna, ka┼że Horvat. Novim ulaganjima HEP-a smanjila bi se ovisnost o uvozu skupe struje, koja iznosi oko 50 eura po megavatsatu. Zbog su┼íe ove ─çe godine uvoz biti poja─Źan i znatno ─çe prije─çi razinu od oko 50 posto, koliko u prosjeku pokrivamo potra┼żnju iz doma─çe proizvodnje. Istodobno, cijena je struje, primjerice iz termoelektrana Plomin, 26 eura po megavatsatu, iz NE Kr┼íko 20 eura. Zato doma─çe investicije HEP-a treba ja─Źati.

    Iz HEP-a su lani najavili projekt obnove i revitalizacije hidroelektrana do 2020. godine vrijedan oko 3,5 milijardi kuna, a ─Źime bi se osiguralo oko 120 megavata nove snage. Ulaganje u hidroelektrane spominje se i u dokumentu koji je trenuta─Źno u javnoj raspravi, 'Strategija niskouglji─Źnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050'. Spominje se i ulaganje u obnovljive izvore energije, prijenos i distribuciju elektri─Źne energije.... Ove godine HEP u prijenosnu i distribucijsku mre┼żu ula┼że 1,45 milijardi kuna.

    Ako Vlada osmisli prodaju i IPO, tada ─çe veliku korist sigurno imati doma─çe tr┼żi┼íte kapitala i dr┼żavne financije.

    ÔÇô Privatizacija mo┼że imati velik u─Źinak ako se u nju uklju─Źi velik broj ulaga─Źa, posebno gra─Ĺana. Ponuda dionica HEP-a imala bi dobar u─Źinak i na ostale vrijednosnice na tr┼żi┼ítu ÔÇô poru─Źuje predsjednica uprave Zagreba─Źke burze Ivana Ga┼żi─ç.

    Inicijativu podr┼żavaju i mirovinski fondovi.

    ÔÇô Svaka nova prilika za ulaganje je dobrodo┼íla, a veli─Źina i zna─Źaj HEP-a daje toj mogu─çoj prilici puno ve─çu vrijednost ÔÇô ka┼że predsjednik uprave Raiffeisen mirovinskog dru┼ítva Damir Grbavac.

    Savjetnik guvernera HNB-a Ante ┼Żigman ka┼że da bi se kupnjom dionica HEP-a gra─Ĺanima omogu─çio ve─çi prinos od onoga koje im nosi kamata u bankama, a nova sredstva imala bi i bolji u─Źinak za prora─Źun.

    ÔÇô Jedan od zna─Źaja su i privatizacijski prihodi koji se koriste za smanjenje javnog duga i smanjenja potreba za zadu┼żivanjem. Mislim da bi i rejting-agencije podr┼żale privatizaciju HEP-a ÔÇô ka┼że ┼Żigman Ve─Źernjem listu.

 
1/24/2018 - Vlada ipak prodaje ─Źetvrtinu HEP-a
Kao što je i ranije najavljivano, u prodaju ide 25 posto dionica
Izvor - Energetika net, 4. kolovoza 2017.
 
  • Kako doznaje Ve─Źernji list iz neslu┼żbenih izvora, nakon izbora nove Uprave HEP-a, Vlada kre─çe u pripreme za inicijalnu ponudu dionica. Kao ┼íto je i ranije najavljivano, u prodaju ide 25 posto dionica koje ─çe se ponuditi gra─Ĺanima, institucionalnim ulaga─Źima, a mo┼żda i radnicima po povla┼ítenim uvjetima. Vlada je navodno odustala od prvotne ideje da se prikupljenim novcem financira otkup dionica Ine. Me─Ĺutim, predvi─Ĺena je i opcija izdavanja novih dionica pa bi se dio novca iskoristio za investicijske projekte HEP-a, pi┼íe Ve─Źernji list.

    S pripremama bi se trebalo krenuti najesen, a sama javna ponuda (IPO) mogla bi se dogoditi tijekom idu─çe godine. Prema ranijim procjenama, cijeli HEP vrijedi oko 20 milijardi kuna ┼íto zna─Źi da bi dr┼żava za 25 posto mogla dobiti 5 milijardi kuna.

    Da bi se moglo krenuti u privatizaciju, prethodne treba rije┼íiti imovinsko pravne odnose nad hidroelektranama i promijeniti Zakon o vodama kako bi HEP dobio pravo gra─Ĺenja bez naknada na ─Źesticama koje su javno dobro.┬áPrethodno bi trebalo izdvojiti elektroenergetsku infrastukturu(prijenos) koja bi trebala ostati u rukama dr┼żave.

    HEP je trenutno organiziran kao koncern u kojem vladaju─çe dru┼ítvo (HEP d.d.) obavlja funkciju korporativnog upravljanja, a unutar grupe posluju povezana dru┼ítva koja obavljaju djelatnosti prijenosa, distribucije, proizvodnje i opskrbe, podsje─ça Ve─Źernjak.

    U posljednjih nekoliko godina HEP Grupa bilje┼żi solidne poslovne rezultate. Lani je prodaja porasla 1,7 posto na 13,7 milijardi kuna, a konsolidirana neto dobit dosegnula je 2 milijarde kuna ┼íto je 5,4 posto vi┼íe nego 2015. godine. Prihodi od prodaje u Hrvatskoj su smanjeni zbog pada ukupne razine jedini─Źnih cijena elektri─Źne energije, ali je zato pove─çan izvoz. Najve─çi iskorak napravljen je na slovenskom tr┼żi┼ítu gdje HEP dr┼żi 12,5 posto tr┼żi┼íta u segmentu opskrbe poslovnih kupaca.

 
1/24/2018 - Igra s dr┼żavnim kompanijama
Izvor - Jutarnji list, 28. kolovoza 2017.
 
  • Ako smo i┼íta mogli nau─Źiti iz dosada┼ínjih velikih privatizacija, onda je to da je lo┼íe kada se va┼żni procesi doga─Ĺaju pod pritiskom

    Dvije to─Źke na posljednjoj sjednici Vlade nazna─Źile su jedan od klju─Źnih zadataka budu─çe ekonomske politike - upravljanje budu─çno┼í─çu najve─çih kompanija u dr┼żavom portfelju.

    Objava potrage za savjetnikom pri mogu─çem otkupu MOL-ovih dionica Ine i otvaranje zakonskih mogu─çnosti za privatizaciju HEP-a mogu se na prvi pogled u─Źiniti kontradiktornim odlukama, jer Ina bi se, uspije li dr┼żava u svojoj nakani, za razliku od HEP-a koji bi oti┼íao, na┼íla ponovo u dr┼żavnim rukama. Rije─Ź je, me─Ĺutim, o planiranom kratkom Ininom boravku u okrilju dr┼żave. Brzo nakon preuzimanja ma─Ĺarskog vlasni─Źkog paketa Ina bi, kako saznajemo, mogla dobiti novog vlasnika, ali i novi bitno druk─Źiji suvlasni─Źki ugovor s dr┼żavom. Dobro.

    Kada je rije─Ź o HEP-u, danas najve─çoj i najboljoj dr┼żavnoj kompaniji, ne treba se ─Źuditi ┼íto gra─Ĺani na spomen privatizacije pu┼íu na hladno. Njihovo prvo i zapravo jedino pitanje - ho─çe li poskupjeti struja - nije nimalo neopravdano (odgovor je, mogla bi, ali ne mora), no daleko je od najva┼żnijeg. Osnovno pitanje jest koji dio HEP-a dr┼żava kani privatizirati. Iskustva pokazuju da su dobro pro┼íle zemlje gdje je dr┼żava privatnom sektoru prepustila proizvodnju energije, dok je u svojim rukama zadr┼żala distribuciju. Kontrola uredne isporuke klju─Ź je za autonomnu energetsku politiku, a onda i za ekonomiju u cjelini.

    Ako smo i┼íta mogli nau─Źiti iz dosada┼ínjih velikih privatizacija, onda je to da je lo┼íe kada se va┼żni procesi doga─Ĺaju pod pritiskom.(...)

 
1/24/2018 - Ljubo Jur─Źi─ç: HEP se ne smije dirati, on nije predmet trgovine
Izvor - Ve─Źernji list, 25. sije─Źnja 2017.
 
  • Profesor na zagreba─Źkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jur─Źi─ç ┬áizjavio je da se HEP ne smije dirati, kako on nije predmet trgovine te je osnovan da proizvede dovoljnu koli─Źinu elektri─Źne energije na hrvatskom teritoriju, za hrvatsku dr┼żavu.

    HEP se ne smije dirati. Osnovan je da proizvede dovoljnu koli─Źinu energije na hrvatskom teritoriju za hrvatsku dr┼żavu. Nedostaje mu jo┼í 30 posto kapaciteta, ┼íto ─çe iza─çi idu─çih pet-┼íest godina. Zna─Źi, jo┼í nije ostvario ulogu zbog koje je osnovan. On nije predmet trgovine - kazao je Jur─Źi─ç odgovaraju─çi na novinarsko pitanje treba li otkupljivati dionice Ine i i─çi na IPO HEP-a.

    Elektrika je energija budu─çnosti, ide se na obnovljive izvore energije. Osobni automobili prije─çi ─çe vjerojatno na elektri─Źni pogon, mnogi ─çe gradovi 2025. ili 2030. po─Źeti zabranjivati ulazak automobilima na fosilna goriva. Zna─Źi, HEP ima sasvim drugi cilj nego biti predmetom trgovine, kazao je Jur─Źi─ç na marginama konferencije Nova hrvatska energetska strategija, u organizaciji Jutarnjeg lista.(...)

 
1/24/2018 - HEP-u treba nova paradigma za budu─çnost
Sindikalci i nevladin sektor o smjerovima razvoja HEP-a
Izvor - Energetika net, 20. travnja 2017.
 
  • O izazovima, planiranju i budu─çnosti HEP-a se 19.4. raspravljalo na okruglom stolu u Novinarskom domu u Zagrebu, kojeg su u srijedu nave─Źer organizirali Strukovni sindikat radnika Hrvatske elektroprivrede (TEHNOS), Institut za politi─Źku ekologiju (IPE) te Zadruga za eti─Źno financiranje (ZEF). Sindikalist Matko Utrobi─Źi─ç istaknuo je u uvodu negativne zna─Źajke HEP-a, me─Ĺu kojim su nedovoljni proizvodni kapaciteti za doma─çe potrebe, nestru─Źni kadar i nedostatak mladih snaga za preno┼íenje znanja, neprepoznavanje trendova, zbog ─Źega HEP nema u svojem vlasni┼ítvu niti jednu vjetroelektranu, nekori┼ítenje jeftinih kredita i centralizirano odlu─Źivanje koje rezultira velikom tromo┼í─çu u dono┼íenju odluka i djelovanju.

    Trenutna energetska strategija HEP-a je usmjerena prema punjenju dr┼żavnog prora─Źuna, sprje─Źavanju socijalnog nemira i interesima privatnog kapitala, umjesto da bude na korist gra─Ĺana i cijelom gospodarstvu Hrvatske, a prve naznake za ozbiljne promijene ─çe se pokazati s transparentnim javnim natje─Źajima, zaklju─Źio je Denis Geto, predsjednik Tehnosa.

    Ivana Rogulj iz Dru┼ítva za oblikovanje odr┼żivog razvoja┬ámisli kako velike probleme HEP-u stvara dr┼żava koja svojim odlukama blokira njegov razvoj, a kao primjer je istaknula odredbe Zakona o vodama iz 2011. kojim je dr┼żava HEP-u oduzela 80% vlasni┼ítva vezano uz hidroelektrane te se do danas ne mo┼że odrediti vrijednost tvrtke jer se jo┼í vodi pravna bitka izme─Ĺu DORH-a i HEP-a. Dodala je kako dr┼żava donosi zakone u kojima su razli─Źiti ciljevi vezani za istu stvar, npr. u ┬áStrategiji energetskog┬árazvoja i ┬áNacionalnom akcijskom planu za obnovljive┬áizvore su bili razli─Źiti ciljevi za vjetroelektrane, kao ┼íto ni u zadnje dvije godine nije donesen podzakonski okvir za obnovljive izvore energije. Ponu─Ĺeni su neki prijedlozi i smjernice za HEP, gdje se Toni Vidan┬áiz Zelene akcije osvrnuo na novu metodu upravljanja HEP-om, koja bi trebala va┼żiti za sve institucije, gdje bi se omogu─çilo ve─çe i ┼íire sudjelovanje zainteresiranih, organiziranje dioni─Źarskih skup┼ítina te dopustiti predstavnicima javnosti mjesto u upravlja─Źkim strukturama.

    Cilj HEP-a bi trebao biti kontinuirano unapre─Ĺenje usluga, ali i pove─çanje dostupnosti tih usluga ┼íto je dosta va┼żno zbog njegovog polo┼żaja kao monopola na tr┼żi┼ítu, tj. omogu─çavanje pristupa elektri─Źnoj energiji bez obzira na veli─Źinu naselja, dob stanovni┼ítva, etni─Źku pripadnost i siroma┼ítvo te sudjelovati u energetskom planiranju gradova i regija, objasnila je Sandra Ben─Źi─ç iz Centra za mirovne studije. Isto tako, HEP treba pru┼żati ja─Źu podr┼íku decentralizaciji i postati ambiciozniji u postanku klju─Źnog nositelja vlasni┼ítva nad investicijama u obnovljivce, jer je privatizacija obnovljivih izvora je privatizacija obnovljivih resursa dr┼żave. Kako tr┼żi┼ína konkurencija ne bi postala prejaka Robert Pa┼íi─Źko┬áiz Zelene energetske zadruge┬áupozorava na va┼żnost investiranja u obnovljive izvore, ┼íto bi pove─çalo zaposlenost, a kao primjer dobre prakse izdvojio je Portugal, koji s 5000 MW instaliranih kapaciteta vjetroelektrana zapo┼íljava 50000 ljudi u tom sektoru.

    Velika korist HEP-u u takvom novom energetskom smjeru bi pomoglo kvalitetno povla─Źenje sredstava iz EU fondova u idu─çih 5-10 godina kako se ne bi propustila jedina ┼íansa da se financira tranzicija u novu energetiku i da ve─çina sustava i kapaciteta ostane u doma─çem vlasni┼ítvu. Hrvatske ove godine ima priliku donijeti mudru odluku da odredi ciljeve u energetskoj strategiji s velikim udjelom obnovljivih izvora u 2030., jer bi se u odnosu na ostale isto─Źne ─Źlanice EU-a, koje ─çe politi─Źki odabrati ┼íto manje ambiciozne ciljeve, izdvojila i bila bolje pozicionirana za povla─Źenje EU fondova u budu─çnosti, istaknuo je Vidan.

 
1/24/2018 - Sindikati tra┼że da se odustane od prodaje HEP-a:
Onaj tko misli da vrijedi 19 milijardi kuna u teškoj je zabludi.
Izvor - Ve─Źernji list, 18. sije─Źnja 2017.
 
  • ┬áPet sindikata, koji okupljaju 90 posto zaposlenih u HEP-u,┬ázatra┼żilo je u srijedu da Vlada┬áodmah odustane od daljnjih aktivnosti na privatizaciji┬áHEP-a jer je interes gra─Ĺana da HEP ostane u stopostotnom┬ávlasni┼ítvu Hrvatske.

    (...)┬áPredsjednik┬áStrukovnog sindikata radnika HEP-a TEHNOS Denis Geto ustvrdio je da bi se Vlada, umjesto privatizacijom HEP-a, trebala pozabaviti ispravljanjem niza┬ánepravilnosti┬áu HEP-u koje je sama uzrokovala. To se odnosi na┬ádono┼íenje┬áenergetske strategije, ukidanje uredbe o obvezi┬áotkupa zelene energije, zbog ─Źega ─çe┬áHEP┬áu 2017. ostati bez milijardu kuna, i┬áizmjene Zakona o vodama, kako bi se hidroelektrane vratile u HEP-ovo vlasni┼ítvo.

 
2/27/2017 - Kupit ─çe Inu, ne─çe prodati HEP
Izvor - Ve─Źernji list, 24.2.2017
 
  • Hrvatska ─çe otkupiti udio Ine od MOL-a, ali ne ove godine. Za taj ─çe joj manevar trebati godine, a zbog politi─Źke nesklonosti projektu vjerojatno ─çe propasti IPO Hrvatske elektroprivrede. Zaklju─Źak je to ankete koju je proveo Bloomberg s deset analiti─Źara iz Zagreba i Budimpe┼íte, a koju iznose u tekstu objavljenom u ─Źetvrtak. ─îak osam od 10 analiti─Źara o─Źekuje da ─çe Vlada kupiti udio u Ini od MOL-a, ali samo ih je ─Źetvrtina uvjerena da je izgledno da se dogovor postigne do kraja godine. Polovica anketiranih analiti─Źara kladi se na to da ─çe se transakcija zavr┼íiti u idu─çe dvije godine. Podijeljeni su i oko potencijalne cijene koju Vlada treba platiti za udjel u Ini, ali i oko cijene koju mo┼że dobiti za HEP. Naime, tr┼żi┼ína cijena Ine iznosi oko 4,4 milijarde eura pa bi polovica iznosila oko 2,2 milijarde eura, ali to je posljedica prenapuhane cijene dionice koju se mo┼że posti─çi zahvaljuju─çi niskom free-floatu. Ina realno ima manju vrijednost, ┼íto su potvrdile i neke procjene konzultanata koji gornju granicu stavljaju na 1,1 milijardu eura. S druge strane, Bloombergovi analiti─Źari procijenili su HEP na samo 18 milijardi kuna, ┼íto bi zna─Źilo da bi za 25 posto komunalca Vlada dobila samo 4,6 milijardi kuna. Mnogi se u Banskim dvorima i na doma─çem tr┼żi┼ítu kapitala ne sla┼żu s tom procjenom Bloomberga i tvrde da je realna vrijednost mnogo ve─ça.

    ÔÇô Prodajom HEP-a Vlada bi izgubila politi─Źki kapital koji je dobila otkupom Ine. Nije jasno kako ─çe Hrvatska prikupiti novac kojim bi privukla MOL na prodaju ÔÇô komentar je ma─Ĺarskog analiti─Źara Ferdinanda Varge, starijeg partnera specijaliziranog za energetiku u Boston Consulting Group, koji o─Źekuje izda┼ínu ponudu s hrvatske strane. Hrvatski analiti─Źar Damir Novotny pak tvrdi da je prodaja HEP-a preosjetljivo pitanje i da se odluka o IPO-u na kraju ipak ne─çe donijeti.

 
1/25/2017 - NOVA ENERGETSKA STRATEGIJA Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi─ç iznijela 5 klju─Źnih smjernica za energetsku budu─çnost Hrvatske
Izvor - Jutarnji list, 24.1.2017.
 
  • U hotelu Esplanade okupilo se 300 sudionika, ─Źelnika vode─çih kompanija, dr┼żavnih institucija te poslovnih savjetnika

    U hotelu Esplanade u tijeku je konferencija ""Nova hrvatska energetska strategija"" u organizaciji Hanza Medije i PwC-a. Na konferenciji se vodi rasprava o dono┼íenju novog strate┼íkog dokumenta energetskog razvoja Hrvatske, kao i o klju─Źnim aspektima energetske budu─çnosti iz perspektive glavnih aktera koji rade na tom podru─Źju. Uz prisutstvo 200 sudionika, predstavnika klju─Źnih dr┼żavnih institucija, doma─çih kompanija i ostalih dionika, uvodni govor odr┼żala je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovi─ç.

    Sudionike je pozdravio Goran Ogurli─ç, glavni urednik Jutarnjeg lista, naglasiv┼íi kako je energetska strategija klju─Źna strategija svakog dru┼ítva, a njena izrada zahtjevan posao. Ova konferencija, rekao je, po─Źetak je anga┼żmana Hanza Medije u izradi nove energetske budu─çnosti. Ministar za┼ítite okoli┼ía i energetike Slaven Dobrovi─ç pozdravio je sve u ime premijera Andreja Plenkovi─ça i Vlade RH:

    - Hrvatska kre─çe u zaokret u energetskoj politici. Moramo odlu─Źiti koji sustav ─çemo primijeniti u na┼íoj dr┼żavi, omogu─çiti sigurnost opsrkbe prema cjenovnim mogu─çnostima sukladno za┼ítiti okoli┼ía. U Ministarstvu za┼ítite okoli┼ía i energetike planiramo siguran razvoj energetske politike i prometnog sektora. Dogodile su se zna─Źajne promjene u Europskoj uniji u podru─Źju energetike: imamo europske ciljeve 20-20-20, u listopadu 2016. na snagu je stupio Pari┼íki sporazum, a dogodile su se i promjene u ameri─Źkoj administraciji. Unato─Ź tome, Hrvatska treba biti fokusurana na svoje ciljeve putem strate┼íkih dokumenata kao ┼íto je niskouglji─Źna strategija. To treba u─Źiniti hrabrim koracima kao ┼íto su razvoj neiskori┼ítenih potencijala i obnovljivih izvora energije (ne samo vjetra, ve─ç i energije sunca koja je zanemarena, ┼íto je neobi─Źno za mediteransku zemlju poput Hrvatske) i financijski zdravog sustava poticanja. Tu su i projekti na europskoj energetskoj karti poput LNG terminala na Krku, plutaju─çeg terminala koji je prihva─çen od strane Vlade RH koji omogu─çava sigurnost opskrbe i alternativna rje┼íene. Putem jadranskojonskog plinovoda mo┼żemo diverzificirati izvore, a tu je i veliki nacionalni projekt o kori┼ítenju Save, tzv. Zagreb na Savi, koji omogu─çava za┼ítitu od poplave, poticanje turizma, reguliranje vodotoka, ali ima i energetski aspekt. U Ministarstvu za┼ítite okoli┼ía i energetike ┼żelimo ekolo┼íki odr┼żiv energetski sustav RH uz kori┼ítenje ljudskih potencijala i ekspertize - naglasio je ministar Dobrovi─ç.

    Uvodni govor odr┼żala je Kolinda Grabar-Kitarovi─ç, predsjednica Republike Hrvatske. Njezin govor donosimo vam u cijelosti:

    - Po┼ítovane dame i gospodo, cijenjeni uzvanici, srda─Źno vas pozdravljam. Zadovoljstvo mi je ┼íto se mogu obratiti ovome, u dana┼ínjim okolnostima, rekla bih, potrebnom i va┼żnom skupu. Jer kada govorimo o energetici ÔÇô govorimo o podru─Źju klju─Źnom za gospodarski rast i dru┼ítveni razvoj, u kojem moramo razrije┼íiti niz postoje─çih lo┼íih rje┼íenja, posebno u segmentu sigurnosti opskrbe energijom.
    Mislim kako se svi mo┼żemo slo┼żiti kako u razdoblju ┼íto je pred nama moramo pokazati vi┼íe spremnosti i odlu─Źnosti u stvaranju dobro osmi┼íljene i ambiciozne energetske politike - politike koja ─çe, prije svega, dati odgovore na izazove pred nama, uva┼żiti realnosti sve br┼żih i intenzivnijih promjena te u cijelosti valorizirati na┼íe razvojne potencijale. No, kako to u─Źiniti? Koji su klju─Źni izazovi pred nama? I kakva bi nova energetska strategija morala biti? ÔÇô pitanja su na koja ─çu poku┼íati odgovoriti kroz pet smjernica:
    Prvo, hrvatska energetska politika morala bi dinami─Źnije i konzistentnije pratiti i primjenjivati zahtjeve europske energetske politike. Hrvatskoj nedostaju klju─Źni strate┼íki dokumenti za razdoblje do 2050. Postoje─çi dokumenti nisu aktualni, ne sagledavaju razdoblje nakon 2020. i ne nude rje┼íenja za aktualne, ali ni za predvidive probleme.
    Drugo, hrvatska energetska strategija morala bi uva┼żiti promjene koje donosi velika tranzicija energetskog sektora, od uglji─Źnog prema niskouglji─Źnom. Ti procesi duboko mijenjaju odnose u energetici, poti─Źu tehnolo┼íki razvoj i industrijalizaciju. Dobro osmi┼íljena i ambiciozna energetska politika prepoznat ─çe ove promjene i iskoristiti ih za napredak i razvoj ne samo energetike nego gospodarstva u cjelini.
    Tre─çe, hrvatska energetska strategija mora predvidjeti klju─Źne energetske projekte u koje ─çe se investirati. Ako se ne varam, zajedni─Źki nazivnik svih na┼íih hidroelektrana, izuzev┼íi HE Le┼í─çe, jest starost postrojenja. Strategijom se, tako─Ĺer, moraju dokinuti lutanja u integraciji obnovljivih izvora energije, sustavno razmotriti njihova primjena u proizvodnji toplinske i rashladne energije te unijeti korjenite promjene u sektor biogoriva.
    ─îetvrto, strategija bi morala prepoznati va┼żnost povezivanja hrvatskog plinskog sustava s isto─Źnim susjedstvom (Srbija, BiH). Isto tako, za energetsku sigurnost Hrvatske i srednje Europe od posebnog je interesa izgradnja jadransko-jonskog plinovoda i povezivanje s plinovodnim sustavom TAP. U tom kontekstu, vjerujem kako ─çe nova hrvatska energetska strategija predvidjeti (za Hrvatsku) najprihvatljiviju opciju i model izgradnje LNG-terminala.
    Peto i posljednje, ali i prili─Źno va┼żno: strategija bi morala prepoznati kako nam ─Źlanstvo u Europskoj uniji omogu─çava bolje iskori┼ítenje geostrate┼íkog polo┼żaja. U tom smislu je va┼żno geostrate┼íki polo┼żaj dr┼żave staviti u funkciju energetskog razvoja Europske unije, ┼íto od po─Źetka mandata zagovaram kroz Inicijativu triju mora i to u jo┼í ┼íirem kontekstu.

    Inicijativa triju mora, koju zastupam zajedno s predsjednikom Republike Poljske, s jedne strane respektira ─Źinjenicu da je energetska infrastruktura u Europi uglavnom izgra─Ĺena u smjeru istok ÔÇô zapad. No, s druge strane, Inicijativa upu─çuje na potrebu izgradnje i uvezivanja energetske infrastrukture u smjeru sjever ÔÇô jug, za koju se, u cilju sigurnosti i diversifikacije opskrbe energentima, ve─ç zauzima i Vi┼íegradska skupina. I to u tako va┼żnom podru─Źju kao ┼íto je energetika.
    Podsjetit ─çu vas na doga─Ĺaje unatrag nekoliko godina, to─Źnije tijekom zima 2006. i 2009. kada su gra─Ĺanima i gospodarstvima pojedinih europskih dr┼żava bile uvedene redukcije plina. Inicijativa triju mora zagovara energetske projekte koji bi takve doga─Ĺaje dokinuli zauvijek.
    Inicijativa, u kontekstu europske politike energetske sigurnosti, respektira i va┼żnost diverzifikacije opskrbe energijom i rizike prevelike ovisnosti pojedinih dr┼żava o uvozu energije iz jednog dobavnog pravca. Stoga Inicijativa nudi dodatne kapacitete za ukapljeni plin u Poljskoj i u Hrvatskoj. Njihovim povezivanjem bi se zauvijek dokinula neizvjesnost i nesigurnost za Baltik i kompletan srednjoeuropski prostor.
    Kako bismo realizirali sve navedene ciljeve i odgovorili na sva postavljena pitanja, moramo se rije┼íiti jednog problema s kojim smo suo─Źeni ve─ç jedno du┼że vrijeme. Problema zako─Źenosti sustava i nemogu─çnosti dono┼íenja odluka. Borba protiv korupcije bila nam je nu┼żna i potrebno ju je sustavno i dalje provoditi. Nedostaju nam jasno postavljeni kriteriji, procedure, pravila pona┼íanja, pa i postavljeni ciljevi i strategije, na svim razinama. Takav prazan prostor prepu┼íten je ┼ípekulacijama, izrazito nagla┼íenom neargumentiranom i populisti─Źkom nastupu interesnih skupina. To je stvorilo klimu u dru┼ítvu koja nas ko─Źi u dono┼íenju odluka i dovodi do opetovanog propu┼ítanja pozitivnih prilika za Republiku Hrvatsku. Taj se krug opstrukcije treba prekinuti kako bi se svi u dr┼żavi, od du┼żnosnika do namje┼ítenika, trebali prestati bojati odra─Ĺivati svoj posao i donositi odluke o svojim svakodnevnim zadacima i aktivnostima.

    O ovome ovisi i pravovremeno dono┼íenje i provo─Ĺenje nove hrvatske energetske strategije i svih relevantnih povezanih projekata. Dame i gospodo, duboko vjerujem, a sigurna sam da i vi dijelite moje uvjerenje: da u ujedinjenoj Europi ni u jednoj dr┼żavi ne smiju biti uskra─çene prednosti povezane sa sigurno┼í─çu opskrbe energentima.
    Europa mora biti zajednica sigurnih, prosperitetnih i neovisnih dr┼żava, u svakom pogledu i u svakom njenom dijelu. Hrvatska ─çe stoga nastaviti s politikom zalaganja za ja─Źanje europskog projekta i smanjivanje razvojnog jaza izme─Ĺu starih i novih ─Źlanica Europske unije. Hrvatska ─çe nastaviti pratiti i poticati sve projekte koji pridonose ─Źvr┼í─çem povezivanju europskog sjevera i juga i to u podru─Źju gospodarstva, ulaganja, poslovanja, prometnog i energetskog povezivanja, u ─Źemu i sama nalazi svoj interes i u ─Źemu mo┼że dati svoj veliki doprinos.
    Po┼ítovane dame i gospodo, zahvaljujem vam na pa┼żnji kojom ste pratili ovo izlaganje. ┼Żelim vam uspje┼ían nastavak rada.

    U nastavku je govor odr┼żao Giorgio Biscardini, PWC. Istaknuo je kako ─çe do 2020. postojati visoka potreba za ukapljenim prirodnim plinom, kao i da ─çe se smanjiti ovisnost o ruskoj opskrbi. Ugljen i nuklearna energija sve ─çe se manje koristiti, no i dalje ─çe biti glavni energent u opskrbi:
    - Vode─çe zemlje kao ┼íto su SAD, Rusija, Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju jasnu energetsku strategiju, dok je strategija europskih zemalja jo┼í ju izradi. Do 2030. cilj EU je smanjiti emisiju ┼ítetnih plinova za 40 posto te koristiti obnovljive izvore energije u razmjeru od 27 posto. Nova energetska strategija Hrvatske mora se temeljiti na definiranju uloge plina i ugljena i smanjenu doma─çe proizvodnje. Treba se diverzificirati izvori, razmisliti o uvo─Ĺenju LNG terminala. Rje┼íiti problem upravljanja nad INA-om ili je razvijati kao dio globalne naftne kompanije. Treba odlu─Źiti ho─çe li se HEP komercijalizirati ili odr┼żati pod dr┼żavnom kontrolom.

    Panel diskusija - U potrazi za idealnim energetskim miksom budu─çnosti

    Pitanje: Energetska strategija je politi─Źki dokument i dijelom definirana me─Ĺunarodnim obavezama. Ve─ç ste nazna─Źili odre─Ĺene agende, no kada ─çe strategija krenuti, koje su osnovne postavke? Da li od nekih energenata odustajemo ili dajemo prioritet?
    Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike:
    Energetska strategija je u izradi. Izrada smjernica ─Źini dobar dio toga posla, moramo se uhvatiti s izazovima novog vremena, a to je prvenstveno potreba za┼ítite okoli┼ía. Kao europska zemlja ┼żelimo ja─Źanje obnovljivih izvora energije i na njoj zbog geostrate┼íkog polo┼żaja mo┼że graditi svoju strategiju. Mi mo┼żemo biti lider u Europi u ja─Źanju tog sektora. Do tranzicije u niskouglji─Źno ili bezuglji─Źno doba premosnica ─çe mo─çi biti plin.

    Pitanje: ┼áto vi ┼żelite i trebate od nove strategije? Imate li vi projekte koje ─Źekaju stategiju?
    Perica Juki─ç, predsjednik Uprave HEP-a:
    Dokumenti i stru─Źno osoblje HEP ─çe pomo─çi u izradi strategije. Mi imamo termoelektranu Plomin u koju ula┼żemo i smanjujemo ┼ítetne emisije, ┼íto mo┼że biti primjer dobre prakse. Mi imamo projekte u koje smo sigurni da ─çe biti u skladu sa strategijom poput revitalizacije hidroelektrana u kojoj smo ulo┼żiti 3,5 mlrd kuna.

    Pitanje: Plin se nameće kao prijelazno gorivo. Iz perspektive Ine to je dobra i loša vijest.
    Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine:
    Mi moramo gledati na sve proizvode s istom te┼żinom. Kada sam pri─Źao s vode─çim nafta┼íima prije desetak godina, oni su rekli da to nije budu─çnost, ali ipak je bila. Mi smo tradicionalni i jo┼í imamo puno toga za raditi do kori┼ítenja obnovljivih izvora. U Hrvatskoj potro┼ínja za naftom je pala za nekoliko posto, a za plinom za tre─çinu. Imamo dobru suradnju s Vladom i investiramo u puno toga.

    Pitanje: Što moramo raditi da naša energetska strategija ne zastari?
    Dejan Ljuština, partner u PWC-u, SEE energy leader:
    Treba djelovati u skladu s novim kontekstom. Investicije u nove tehnologije su jako skupe, a ja kao partner za JI Europu ka┼żem da u tom podru─Źju ima puno prilika za konsolidaciju energetike. Imamo nacionalne ┼íampione. Cijene su razli─Źite u odnosu na proteklih pet godina i trebamo razvijati nove projekte. Potrebna nam je niska cijena, opskrba, kvaliteta usluge. Treba napraviti detaljnu analizu i vidjeti koji su nam ciljevi. Energetika mo┼że biti prilika za rast BDP-a, ona stvara nova radna mjesta. Energetika je ve─çinom u vlasni┼ítvu dr┼żave i zato se goru─çe teme moraju rije┼íiti. Povezane industrije su bitan element. Plin, obnovljivi izvori, nuklearna energija ÔÇô kakva je na┼ía vizija u tome? Na┼í sektor zaostaje u razvoju novih tehnologija. Jako bitna stvar je konsenzus oko dokumenta, mora biti implementabilan i fleksibilan da se prilagodi tr┼żi┼ítu...

    Pitanje: U izradi je niskouglji─Źna strategija, koliko ona definira budu─çu energetsku politiku?
    Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike:
    ─îvrsto se opredjeljujemo za ja─Źanje udjela obnovljivih izvora energije na jedan zdrav na─Źin, a ne kao do sada. Hrvatska mo┼że na njima graditi svoju strategiji zbog svojih prednosti, no energetska sigurnost pritom ne smije bit ugro┼żena i cjenovno mora biti uskla─Ĺena s tr┼żi┼ítem. Sigurno je da ─çemo u tranziciiji morati konzumirati fosilna goriva, a tu je plin dobra premosnica. Energetika je povezana s niskouglji─Źnim aspektima, no na┼í sustav mora biti realan i moramo jo┼í puno toga napraviti.

    Pitanje: Da li bi se morali fokusirati i na uvoz u našoj strategiji?
    Perica Juki─ç, predsjednik Uprave HEP-a:
    Na godi┼ínjoj razini potro┼íimo 16-17 teravat sati energije. 85% tr┼żi┼íta mi dr┼żimo, a ostatak je uvoz. Narasla je cijena energije pogotovo u ovo hladno doba. Imamo hidroenergetske projekte u svom rukavu, no svjesni smo ─Źinjenice da moramo i uvoziti elektri─Źnu energiju.

    Pitanje: Koji je odnos domaće proizvodnje i uvoza u vašoj perspektivi? Koliko je bitno imati sve pod vlastitom kapom?
    Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine:
    2010/11. strategija Ine bila je fokusirana na zadr┼żavanje kupaca. Mo┼żemo biti ponosni ┼íto imamo najve─çu maloprodajnu mre┼żu u Hrvatsku. Veleprodaja je razli─Źita nego prije 15-20 godina, tr┼żi┼íte je otvoreno i nema vi┼íe toliko monopola. Na┼í fokus je na jednom pogonu rije─Źke rafinerije u kojeg smo puno investirali. Mislimo da imamo jo┼í prostora i do 2030. ┼żelimo ostvariti jo┼í jedan investicijski ciklus. Totalna proizvodnja derivata je oko 3 milijuna i ┼żelimo ga pove─çati na barem 5 milijuna.

    Pitanje: Razvoj i sigurnost energetskih postrojenja ko┼íta, ho─çe li dugoro─Źno cijena energije morati rasti?
    Dejan Ljuština, partner u PWC-u, SEE energy leader:
    Treba napraviti detaljnu analizu. U Europi je cijena ve─çinom ostala ista za krajnjeg kupca. Treba paralelno razvijati i financirati nove izvore, i balansirati ve─çu efikasnost igra─Źa u energetskom sektoru. Trebamo stalno restrukturiranje u poduze─çima. Mislim da trebamo iskoristiti nove resurse, ali i trgovinu s drugim tr┼żi┼ítima, a to mo┼że uklju─Źivati i optimizirani uzvoz. Ne mo┼żemo o─Źekivati da ─çemo imati zatvoreno tr┼żi┼íte i fokusirati se istovremeno na izvoz. Svi politi─Źki akteri moraju imati jasne ciljeve.

    Pitanje: Imamo puno slu─Źajeva u kojima su napravljeni projekti iako se na kraju nisu uklapali s trendovima, postoji li takva bojazan oko izgradnje plinovoda?
    Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike:
    Mislim da ne, iako plin nije atraktivan, mi ga mo┼żemo takvim u─Źiniti. Ono je naj─Źi┼í─çe fosilno gorivo i u malim jedinicama mo┼że posti─çi puno. Vrlo lako ulazi u segment transporta na du┼że distance. Va┼żno je spomentu da na┼í ekonomski sustav ne obuhva─ça sve tro┼íkove, koje energetika ne vidi. Npr. utjecaj ┼ítetnih efekata na prirodi, koji naposljetku imaju tro┼íak za dru┼ítvo.

    Pitanje: Sad ste na tr┼żi┼ítu i konkurirate, kako uskladiti tradicionalnu ulogu i tr┼żi┼íni element otvorenog tr┼żi┼íta?
    Perica Juki─ç, predsjednik Uprave HEP-a:
    Neko─ç smo dr┼żali svo tr┼żi┼íte i izgubili smo dio, na ┼íto smo bili spremni. Krenuli smo u smjeru tr┼żi┼íne utakmice i dalje nam dobit raste zbog dobrog korporativnog upravljanja. HEP ima osiguran uvoz po povoljnoj cijeni. U Sloveniji smo prisutni preko 12 posto. Na┼í miks ne smije biti iznad tr┼żi┼íne cijene i zato smo orijentirani na revitalizaciju hidroelektrana. U fazi smo razvoja i obnovljivih izvora elektri─Źne energije i to si mo┼że priu┼ítiti jer ima dobar energetski miks, poput hidroenergetskog sustava Kosinj/Senj koji je dugotrajan proces. Nama je cilj do 2030. pove─çati proizvodnju obnovljivih izvora i zainteresirani smo za akvizicije.

    Pitanje: Perspektiva Ina je došla ponovno u fokus javnosti, kako vi ocjenjujete perspektivu Ine u narednih 20 godina?
    Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine:
    ─îujemo sva┼íta u trenutnom dijalogu oko Ine. ─îujemo stvari poput toga da je kompanija uni┼ítena, ali za dobrim konjem pra┼íina se di┼że. U zadnjih 10 godina investirali smo 15 milijardi kuna. Mi smo imali tri velika ┼íoka. Prvi, Sirija s gubitkom od milijardu kuna. Drugi, regulative koje su tako─Ĺer uzrokovale milijardu kuna gubitka. Tre─çe, rast cijena nafte i plina. To su ogromni ┼íokovi, no Ina i dalje pozitivno posluje. Na┼ía perspektiva je jasna ÔÇô pove─çati prozivodnju, obnoviti rezerve u Hrvatskoj, investiranje u rafinerije.

    Pitanje: Koji mora biti okvir naše strategije u smislu restrukturiranja?
    Dejan Ljuština, partner u PWC-u, SEE energy leader:
    Treba se investirati u tehnologije kako bismo oslobodili nova sredstva. No, to je stvar individualne strategije kompanije. Ipak, naglašavam da bez investiranja nema budućnosti.

    Druga panel diskusija - U potrazi za idealnom strukturom nacionalnog energetskog sustava budu─çnosti (taktika strategije)

    Pitanje: Kakvi su planovi Ministarstva o samom procesu donošenja energetske strategije?
    Ante ─îikoti─ç, dr┼żavni tajnik za┼ítite okoli┼ía i energetike:
    To je proces koji mora uklju─Źivati sve bitne sudionike energetskog sektora. Mora imati ekonomske i pravne temelje ┼íto do sada nije bio slu─Źaj. Stav je da svi moraju biti uklju─Źeni u izradu projektnog zadatka i u smjernicama mora biti postignut konsenzus. Nadamo se da ─çe biti donesen do kraja ove godine.

    Pitanje: Dosadašnja strategija nije ostvarila planirane efekte. Gdje vidite probleme i što se mora promjeniti?
    Slavko Krajcar, redoviti profesor na FER-u:
    Ne bih se slo┼żio da se nije ostvarila strategija. Ono ┼íto nije ostvareno je pove─çanje potro┼ínje. Podaci su u strategiji bili prije krize i na tome se bazirala. Zbog recesije i neostvarenja velike proizvodnje brojke nisu pogo─Ĺene, no smjer nije. Nacionalni akcijski planovi su doneseni relativno kasno ┼íto je stvorilo tr┼żi┼íne stresove.
    Jasminko Umi─Źevi─ç, direktor Oil&Gas Consulting:
    Današnja strategija se mora staviti u vremenski okvir 2009. godine, razdoblje krize. Akcijski plan bio je prvi plan koji se morao donijeti. Politika mora biti inkluzivna i utvrditi pravce i nakon toga nastupa samo struka i nitko više.

    Pitanje: ┼áto vi o─Źekujete od nove strategije?
    Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Croatia&Slovakia:
    Svjesni smo da politika kroji okvire energetske politike i drago nam je da se diskutira o ovoj temi. U implementacji ┼żelimo imati prostora za rad, a uz to i jasne upute kako mi mo┼żemo djelovati. Pravi energetski miks se u Hrvatskoj mora definirati kao i problemi koji mu─Źe Hrvatske, kratkoro─Źno i dugoro─Źno.

    Pitanje: Vi ste najveći domaći privatni investitor energetskog sustava. Što biste vi voljeli vidjet u novoj strategiji?
    Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva:
    Mora biti sklop vi┼íe aktivnosti, mi smo ─Źlanovi EU i preuzimamo njene obaveze, ali i regije koja je ovisna o isto─Źnim izvorima. Sa strane vanjske politike ne mo┼żemo biti neovisni. To je mogu─çe samo ogromnim ulaganjima. Na┼ía strategija mora biti dio regionalne slike i na najbolje na─Źine moramo iskoristiti na┼íe benefite. Mi kao privatni investitori imamo cilj profitirat, ali ┼żelimo i da nas dr┼żava gleda kao partnera, ┼żelimo i─çi uz njen bok i da nam ona poka┼że dugoro─Źni put za budu─çe projekte. ┼Żelimo da ona prvenstveno definira na┼íu poziciju u Europi i regiji.

    Pitanje: Kakva je komplementarnost svih vladinih dokumenata koji se ti─Źu enegetike?
    Ante ─îikoti─ç, dr┼żavni tajnik za┼ítite okoli┼ía i energetike:
    Energetska strategija je samo dio mozaika energetske politike. Idealna struktura nije samo nacionalna stvar, ve─ç i gledanje na susjede jer nismo izolirani. Tra┼żiti ─çemo od uprava dr┼żavnih tvrtki da idemo u ┼íirenje infrastruktrure i oprskrbe tr┼żi┼íta jer je to garancija sigurnosti i rasta gospodarstva. ┼Żelimo njihovu ambicioznost i proaktivnost. Ja sam zadovoljan ┼íto smo odlu─Źili da vratimo Inu u na┼íe vlasni┼ítvo. Primio sam sve subjekte kojih se to ti─Źe na razgovor do sada i nadam se da ─çemo se dr┼żati dogovorenih okvira.

    Pitanje: Kako osigurati sigurnu liniju dr┼żavnih i privatnih interesa?
    Slavko Krajcar, redoviti profesor na FER-u:
    Na dva na─Źina: moramo biti originalni i ugledati se na druge. Interesi moraju biti ravnopravni, iako su oni konkuretni. Ta dva subjekta vrlo kvalitetno mogu poslovati skupa. Hrvatska je veliko tr┼żi┼íte s velikim igra─Źima, a ┼íirenjem mo┼żemo imati mjesta za sve. Ne smijemo zanemariti konkurentnost unutar regulatornog okvira.

    Pitanje: Da li je nu┼żno da Ina bude dr┼żavna ili vertikalno integrirana?
    Jasminko Umi─Źevi─ç, direktor Oil&Gas Consulting:
    Done┼íenjem odluke vlade o vra─çanju Ine htjelo se utjecati na sprje─Źavanje uru┼íavanja te kompanije. Mora se definirati je li Ina strate┼íka kompanija, ┼íto mislim da jest. Ina je jedina kompanija koja proizvodi naftu u Hrvatskoj. Inina vrijednost danas je znatno manja nego kad ju je Mol preuzeo. Od 2011. otpustila je 25% radnika, njih 5700. Za Hrvatsku je to krucijalno jer ona ne smije biti samo platforma za proizvodnju svojih proizvoda.

    Pitanje: Kako funkcionira razdjeljivanje segmenata?
    Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Croatia&Slovakia:
    RWE je vertikalno integrirana i on je bio oportuni model u ovoj regiji ┼íto smo i mi osjetili. Naravno da treba na─çi najbolji i najjasniji oblik za svaku situaciju. Sve ostale industrije to rade, tr┼żi┼íte se stalno mjenja.

    Pitanje: Mora li energetska infrastruktura biti dr┼żavna ili ne?
    Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva:
    Danas ne postoji dugoro─Źna sigurnost u biznisu bez diverzifikacije. Morate stalno ulagati i pratiti tr┼żi┼íte. Velike megakompanije ula┼żu u vi┼íe segmenata i tako i mi radimo. Mi smo pobornici liberalizacije tr┼żi┼íta, no dr┼żava mora dr┼żati odre─Ĺenu kontrolu nad infrastrukturom i aktere na tr┼żi┼ítu. Nisam za potpunu liberalizaciju i infrastrukture i tr┼żi┼íta. Na┼ía regija nije spremna na to da dr┼żavni ┼íampioni rastu na tom podru─Źju jer ne mogu dobiti isti tretman kao privatne kompanije s obzirom da dolazi do sukoba politi─Źkih odluka.

    Pitanje: Hrvatska u odre─Ĺenim projektima ┼żeli biti predvodnik u regiji, kako ─çe se to omogu─çiti?
    Ante ─îikoti─ç, dr┼żavni tajnik za┼ítite okoli┼ía i energetike:
    Na┼íi geografski resursi mogu nam omogu─çiti da budemo ─Źvori┼íte energije, na primjer, LNG terminal koji je dobio jednoglasnu odluku Vlade ┼íto mo┼że biti prvi korak za to.

    Pitanje: Potro┼ía─Źi nisu vidjeli benefite liberalizacija naftnih derivata, mora li dr┼żava utjecati na energetiku kako bi do toga do┼ílo?
    Jasminko Umi─Źevi─ç, direktor Oil&Gas Consulting:
    Liberalizacija tr┼żi┼íta je potakla konkurenciju i u nekim europskim zemljama se triput dnevno znaju mjenjati. U Hrvatskoj je Ina i dalje tr┼żi┼íni predvodnik, dok ju ostali slijede. Kada je do┼ílo do pada cijene nafte, mar┼że trgovaca su rasle. Dr┼żava ne mo┼że to na┼żalost predvidjeti, no mo┼że raditi na tome...

 
12/9/2016 - IZME─ÉU HDZ-a I MOSTA U TIJEKU JE BITKA ZA KONTROLU NAD DR┼ŻAVNIM GIGANTOM Obje stranke ┼żele HEP za sebe, evo koja su sve imena u igri za novog ┼íefa
Izvor - Jutarnji list, 6.12.2016.
 
  • Prije nekoliko dana u Jutarnjem listu objavljen je tekst o ""bitci za kontrolu nad dr┼żavnim gigantom"" - na┼íim poduze─çem, HEP-om. Slijedi komentar sindikata na spomenuti tekst i pona┼íanje politi─Źke vlasti u njemu, originalni tekst dostupan na:

    http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/izmedu-hdz-a-i-mosta-u-tijeku-je-bitka-za-kontrolu-nad-drzavnim-gigantom-obje-stranke-zele-hep-za-sebe-evo-koja-su-sve-imena-u-igri-za-novog-sefa/5349571/

    ""Na primjerima ovakvih vijesti najbolje se mo┼że vidjeti koji su glavni problemi, ne samo sa upravljanjem u HEP-u, nego i svim drugim javnim poduze─çima i resursima. Spominje se 10-ak imena iz dvije vladaju─çe stranke, sve sami te┼íka┼íi u potrazi za ""zaslu┼żenom nagradom"" zbog obavljenih zada─ça, a ispod njih jo┼í deseci anonimaca sa sli─Źnim ambicijama. Koliki je ukupan tro┼íak za HEP svakog pojedinog kadrovskog ""re┼íetanja"" nakon izbora? Razgovara li se uop─çe na tim ""visokim razinama"" o situaciji u samom poduze─çu, o problemima, o manjku radnika? Radi li itko od ovih glave┼íina na nekakvom programu, strategiji za oporavak i ja─Źanje HEP-a? Da li je uop─çe takav program dio procesa, ili se samo namje┼ítaju ""podobni"" nakon ┼íto se politi─Źke elite dogovore o podjeli plijena?

    Ova pitanja su naravno, na┼żalost, retori─Źka. Ne radi se ni┼íta, programi i strategije ne postoje, postoji jedino nagra─Ĺivanje zaslu┼żnih unosnim pozicijama. Zbog toga ─çemo opet ponoviti, ne samo svoje o┼ítro protivljene eventualnoj privatizaciji HEP-a, nego i ovakvom ""rodija─Źkom"" na─Źinu vo─Ĺenja poduze─ça. Bez transparentne, demokratske kontrole rada uprave (tko god u njoj sjedio), HEP ─çe i dalje ostati tek servis za namirivanje strana─Źkih zaslu┼żnika, igra─Źka u rukama politi─Źkih elita.""
 
12/9/2016 - Radnike tjeraju, politi─Źare zapo┼íljavaju
Izvor - Novosti, 8.12.2016. (INTERVJU - DENIS GETO)
 
  • PI┼áE Dragan Grozdani─ç

    Smanjenje broja radnika u HEP-u smatraju uspje┼ínim restrukturiranjem: Dok HEP neuspje┼íno motivira zaposlenike da odu, nastavlja se degutantno politi─Źko kadroviranje, ka┼że sindikalist Denis Geto

    Nakon ┼íto je prije tri godine izvedeno u gotovo svim dijelovima Hrvatske elektroprivrede (HEP), restrukturiranje se ponovno provodi u HEP-u ODS, djelatnosti distribucije elektri─Źne energije. Uprava HEP-a od listopada provodi odluku o poticajnim mjerama za prestanak radnog odnosa za zamalo sedam tisu─ça radnika tog dijela HEP grupe. Poticajne mjere uklju─Źuju otpremninu koju mogu ostvariti radnici stariji od 63,5 godina, ali na dobrovoljnoj osnovi.
    - S obzirom na stotine milijuna kuna koje su u nekoliko posljednjih godina restrukturiranja nepotrebno potro┼íene na otpremnine, poslodavac je odlu─Źio kolektivnim ugovorom to rasipanje limitirati. Ina─Źe, redovna otpremnina u HEP-u je jedna osmina, odnosno 12,5 posto bruto pla─çe po godini sta┼ża, ┼íto za radnika s tridesetak godina sta┼ża i prosje─Źnom pla─çom iznosi izme─Ĺu 55 i 60 tisu─ça kuna neto. U slu─Źaju otkaza otpremnina je gotovo pet puta ve─ça, dakle 60 posto bruto pla─çe po godini radnog sta┼ża. Tako su neki radnici dobivali i po 200 do 300 tisu─ça kuna otpremnine samo zato ┼íto ih je zadesilo restrukturiranje koje se provodi uz sporazumno otkazivanje postoje─çeg ugovora o radu i to ba┼í u trenutku kada su trebali i─çi u mirovinu - ka┼że Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, strukovnog sindikata radnika u HEP-u.
    Zbog toga je, nastavlja on, poslodavac inzistirao, a ve─çina sindikata prihvatila, ugra─Ĺivanje odredbe u kolektivni ugovor po kojoj radnici stariji od 63,5 godina, kada su blizu redovnog odlaska u mirovinu, ne mogu dobiti otkaz kojim bi ostvarivali te ogromne otpremnine. Istovremeno je poslodavac obe─çao da ─çe za kategoriju radnika starijih od 63,5 godina donijeti poticajne mjere u smislu da se radniku dodatno ispla─çuje 55 posto neto pla─çe za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu.
    - No te su mjere zapravo vrlo slabe jer ve─çina radnika ─çe ipak ostati raditi do kraja radnog vijeka i zara─Ĺivati sto posto pla─çe. Samo malom broju ljudi ─çe ta mjera biti prihvatljiva. Ova odredba u kolektivnom ugovoru je stimulativna za poslodavca, a ne za radnika, odnosno njome su ostali sindikati napravili velik ustupak poslodavcu i u┼ítedjeli mu znatan novac. Premda su tzv. poticajne mjere na snazi tek mjesec-dva, koliko je meni poznato, njihovu konzumaciju do sada je zatra┼żila doslovce tek nekolicina radnika - isti─Źe Geto. Dodaje da uprava HEP-a smanjenje broja radnika smatra uspje┼ínim restrukturiranjem.
    - Osobno smatram da je rije─Ź o neuspjehu, pogotovo jer su deficitarna radna mjesta, kao ┼íto su odr┼żavanje postrojenja i smjenski rad, odlascima tih radnika do┼íla do to─Źke neodr┼żivosti, kada se vi┼íe ni nezakonitim prekovremenim radom ne mogu pokriti. Naravno, politi─Źki sponzoriran nepotreban kadar i dalje se nesmetano zapo┼íljava - ka┼że sindikalac. Tako ─çe o─Źito biti i dalje jer upravo traje politi─Źki grabe┼ż izme─Ĺu HDZ-a i Mosta, koji se trebaju dogovoriti ─Źiji ─çe ljudi zasjesti na va┼żne pozicije tog strate┼íkog dr┼żavnog poduze─ça.

    - To su ve─ç degutantne pri─Źe. Sramota je ┼íto se po─Źelo smatrati sasvim normalnim da su javna poduze─ça plijen, samo je pitanje ─Źiji. Ne, to nije normalno i najve─çi je problem u poslovanju HEP-a. Sindikat TEHNOS ve─ç du┼że priprema ozbiljan obra─Źun s politi─Źkim kadroviranjem. Pitanje je samo tko ─çe natr─Źati kada sijevne na┼ía ljevica. Zaslu┼żili su je otprije Radimir ─îa─Źi─ç i Ivan Vrdoljak - zaklju─Źuje Denis Geto.
 
1/11/2016 - Grade bioplinsku elektranu vrijednu 7 milijuna eura
Izvor - Radio Slatina, 8.1.2016.
 
  • SLATINA ÔÇô Nakon godina gospodarske stagnacije i administrativne pripreme zna─Źajnih projekata, ─Źini se da Slatinu ─Źekaju bolji dani, bar kad je rije─Ź o proizvodnji i kori┼ítenju energije iz obnovljivih izvora.

    U poduzetni─Źkoj zoni Ku─çanica-Medinci tvrtka Biointegra vlastitim sredstvima gradi bioplinsku elektranu vrijednu gotovo sedam milijuna eura, snage 2,4 MW, od kojih ─çe 2 MW prodavati HEP-u, a preostalih 0,4 koristiti za potrebe postrojenja. Vlasnik i direktor tvrtke Franjo Hoi─ç planira zavr┼íetak elektrane i po─Źetak proizvodnje elektri─Źne energije 1. svibnja ove godine. U toj modernoj elektrani, kojom ─çe se upravljati ra─Źunalom iz dispe─Źerskog centra, bit ─çe stalno zaposlene tri osobe i ┼íest sezonskih radnika, a sila┼żni kukuruz kao sirovinu proizvodit ─çe tridesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na pribli┼żno 400 hektara zemlji┼íta. Proizvedena elektri─Źna energija isporu─Źivat ─çe se preko HEP-ove mre┼że, kupac je Hrvatski operator tr┼żi┼íta energije (HROTE), a HEP ─çe biti distributer.

    ÔÇô Planiramo sagraditi plastenike za proizvodnju povr─ça, a toplinske energije bit ─çe dovoljno za dva hektara plastenika. U njima bi se moglo zaposliti vi┼íe od dvadeset radnika ÔÇô ka┼że direktor Hoi─ç. Uz elektranu ─Źija je gradnja u poodmakloj fazi, tvrtka Bioplin proizvodnja Franje Hoi─ça i njegovih partnera zapo─Źinje po─Źetkom sljede─çe godine, tako─Ĺer u poduzetni─Źkoj zoni Ku─çanica-Medinci, gradnju jo┼í jedne elektrane snage 1MW, vrijedne 4,4 milijuna eura. Ukupna ulaganja toga poduzetnika u Slatini, koja obuhva─çaju dvije elektrane i plastenike, procjenjuju se na gotovo 14 milijuna eura.

    Nedaleko od Hoi─çeve bioplinske elekrane po─Źetkom studenoga pu┼ítena je u proizvodnju sun─Źana elektrana Sinerot ukupne vrijednosti 6,9 milijuna kuna. Fond za za┼ítitu okoli┼ía i energetsku u─Źinkovitost sufinancira prihvatljive tro┼íkove s 80 posto udjela, odnosno s 4.811.000 kuna, dok Viroviti─Źko-podravska ┼żupanija kao nositelj projekta osigurava preostalih 20 posto i dio tro┼íkova koji ne mogu biti predmet sufinanciranja.

    To je najve─ça elektrana u vlasni┼ítvu jedne jedinice lokalne samouprave, a stru─Źnjaci su projekt Sinerot ocijenili jednim od najboljih projekata u 2015. godini u Republici Hrvatskoj. Solarni paneli postavljeni su na povr┼íini od 6000 ─Źetvornih metara na betonske stupove visine 2,5 metra u razmaku od ─Źetiri metra, s dovoljno svjetla na zemlji ispod njih za poljoprivrednu proizvodnju. Investitor i nositelj projekta je Viroviti─Źko-podravska ┼żupanija, a partneri su Grad Slatina, Srednja ┼íkola Marka Maruli─ça Slatina, Poljoprivredni fakultet iz Osijeka i ┼żupanijska Razvojna agencija VIDRA, koja je operativno pripremila i provodi projekt. Prema rije─Źima ravnatelja agencije Tomislava Petrica, iznimne vrijednosti elektrane Sinerot su promocija energetske u─Źinkovitosti, godi┼ínja proizvodnja oko 560.000 kWh, edukacija srednjo┼íkolaca u povrtlarskoj kao strate┼íkoj proizvodnji na podru─Źju ┼żupanije i za┼ítita okoli┼ía smanjenjem proizvodnje uglji─Źnog dioksida.
 
12/14/2015 - HEP ula┼że 370 mil. kuna u obnovu HE Vara┼żdin
Izvor - Poslovni dnevnik, 14.12.2015.
 
  • Do 2021. godine Hrvatska ─çe dobiti novi energetski objekt u vidu revitalizirane hidroelektrane Vara┼żdin u koju ─çe HEP ulo┼żiti 370 milijuna kuna.

    To je najavljeno u petak prilikom obilje┼żavanja 120 godina postojanja elektri─Źne rasvjete u tom gradu i 40 godina rada HE Vara┼żdin.

    Perica Juki─ç, predsjednik Uprave HEP-a, isti─Źe kako je samo u ovoj godini HEP ODS na podru─Źju cijele Hrvatske ulo┼żio gotovo milijardu kuna, a HEP Proizvodnja nastavila s ulaganjima u revitalizaciju hidroelektrana u sklopu vi┼íegodi┼ínjeg ciklusa vrijednog 3,6 milijardi kuna. Time je, ka┼że Juki─ç, HEP zadr┼żao ulogu jednog od najve─çih investitora hrvatskog gospodarstva.
 
11/23/2015 - Šest hrvatskih projekata na listi strateških
Izvor - Ve─Źernji list, 20.11.2015.
 
  • Na listu 195 strate┼íkih energetskih projekata Europske unije uguralo ih se ┼íest iz Hrvatske.

    (...)

    dva su proizvod rada Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS) i suradnje doma─çe tvrtke sa slovenskim kolegama

    (...)

    HOPS ima dva projekta, od kojih je prvi nastavak gradnje elektroenergetske interkonekcije Hrvatska-Ma─Ĺarska-Slovenija i dalekovodne mre┼że, a drugi je pametna mre┼ża Sincro.Grid koju gradimo u suradnji sa Slovenijom. Rije─Ź je o sustavu koji bi rije┼íio problem previsokih napona u 400 i 220 kV prijenosnim mre┼żama Hrvatske i Slovenije te lak┼íu i efikasniju integraciju obnovljivih izvora energije.
 
11/23/2015 - 'HEP do kraja godine otpremnine za još 1500 zaposlenika'
Izvor - Lider, 20.11.2015.
 
  • Ovim putem ┼żelimo reagirati na tekst novinarke Ksenije Pu┼íkari─ç objavljen u Lideru u izdanju od 5. studenoga 2015. pod naslovom 'HEP do kraja godine otpremnine za jo┼í 1500 zaposlenika', koji nije utemeljen na to─Źnim informacijama, a novinarka nije korektno prenijela odgovor koji joj je upu─çen iz HEP-a na njezin upit. Nisu to─Źne brojke kojima barata novinarka, a iznesene su u tekstu, niti je to─Źan kontekst ─Źlanka vezan uz tvrtku HEP-Operator distribucijskog sustava. Vezano uz tvrtku HEP-Operator distribucijskog sustava, iz HEP-a smo novinarki jasno i nedvosmisleno odgovorili da je 'projekt poslovnog restrukturiranja HEP ODS-a pokrenut tek nedavno te do kraja ove godine ne─çe biti novih odlazaka zaposlenika kao rezultata procesa restrukturiranja.' HEP Grupa se od 2013. nalazi u procesu poslovnog restrukturiranja i on se nastavlja, a dio tog procesa je i nastavak smanjivanja broja zaposlenih. HEP d.d. Sektor za korporativne komunikacije
 
11/16/2015 - Pokusni rad Bloka C
Izvor - Novi Sisa─Źki tjednik, 12.11.2015.
 
  • Petog studenoga po─Źeo je pokusni rad novoga plinskog postrojenja Bloka C Termoelektrane-Toplane Sisak, a do kraja ove godine postupak preuzimanja bloka C treba biti zavr┼íen. Pet godina trebalo je za ostvarenje ove HEP-ove investicije koja ─çe osigurati 10 posto snage hrvatskog elektroenergetskog sustava i omogu─çiti proizvodnju oko 10 posto ukupne elektri─Źne energije za sada┼ínje potrebe tog sustava. Uz struju, proizvodit ─çe i oko 85 posto energije za sustav grijanja Toplinarstva grada Siska.

    Novi blok C trebao bi raditi do 7000 sati na godinu, blok B ─çe se koristiti u slu─Źaju potrebe, a najstariji blok A, izgra─Ĺen 1970. godine postupno ─çe se gasiti. Termoelektrana Sisak ─çe sa 650 megavata (MW) ukupno instalirane nazivne snage prestavljati najve─çi i najpouzdaniji energetski kompleks Hrvatske elektroprivrede (HEP). Isho─Ĺene su i gra─Ĺevinske dozvole za BE-TO Sisak koji ─çe imati snagu 3 MW elektri─Źne i 10 MW toplinske energije, a bit ─çe izgra─Ĺeni i toplovodi.
 
11/16/2015 - Manji ra─Źuni za struju obrtnicima
Izvor - Jutarnji list, 13.11.2015.
 
  • Prestavnici HEP Opskrbe i Hrvatske obrtni─Źke komore potpisali su sporazum o suradnji koji ─çe obrtnicima omogu─çiti povoljnije cijene elektri─Źne energije. Potpisivanjem sporazuma, istaknuto je, osigurana je pravna podloga za povoljnije uvjete opsrkbe elektri─Źnom energijom za ─Źlanove HOK-a u cijeloj dr┼żavi. Sporazum stupa na snagu odmah. Direktorica HEP Opskrbe Tina Jaka┼ía rekla je da obrtnike koji potpi┼íu ugovor o─Źekuju dvoznamenkaste u┼ítede.
 
9/30/2015 - Od Vladinih igara sa strujom gra─Ĺanima bi uskoro mogao pasti mrak na o─Źi
Izvor - Poslovni dnevnik, 29.9.2015.
 
  • Tro┼íak vau─Źera za struju snosit ─çe opskrbljiva─Źi strujom, ali su istovremeno od Banskih dvora dobili dar u vidu ni┼że otkupne cijene zelene elektri─Źne energije. Zato fond za poticanje obnovljivih izvora energije ostaje bez dvjesto milijuna kuna, ┼íto ─çe u kona─Źnici platiti gra─Ĺani na vi┼íim ra─Źunima za struju.

    Osim zao┼ítravanja retorike, predizbornu utrku o─Źekivano prate obe─çanja kojima aktualna vlast u nadi za jo┼í jedan mandat poku┼íava prora─Źunskim poklonima dodvoriti se bira─Źima. Iako se u medijima gotovo svakodnevno mogu prona─çi teme koje imaju zajedni─Źki nazivnik predizborne kupovine, od posljednjih igara s vau─Źerima za struju ─Źovjeku padne mrak na o─Źi.

    Prije dva tjedna Vlada je slavodobitno objavila da je u borbi protiv energetskog siroma┼ítva poput ostalih savjesnih dr┼żava u Europi odlu─Źila uvesti vau─Źere od 200 kuna kako bi struja postala dostupnija socijalno ugro┼żenim gra─Ĺanima. Pritom je premijer izri─Źito napomenuo da se tu ne radi ni o kakvom "jeftinom populizmu", da ga to─Źno citiramo, jer ─çe se tro┼íak izdavanja vau─Źera za 125.000 pojedinaca, odnosno izme─Ĺu 60.000 i 70.000 ku─çanstava, prebaciti na opskrbljiva─Źe strujom ┼íto bi oni, valjda iz ─Źiste empatije i protivno duhu racionalnog biznisa trebali prihvatiti kao normalnu pojavu. Za┼íto su onda opskrbljiva─Źi pristali Vladin plan ne skrivaju─çi pritom zadovoljstvo?

    Tinta na sporazumu Nije se tinta na sporazumu njih i Vlade stigla ni osu┼íiti, a odgovor na to prostrujao je energetskim krugovima - stigao je novi zakon o obnovljivim izvorima energije. Njime je opskrbljiva─Źima sni┼żena cijena otkupa struje iz obnovljivih izvora za dvadeset posto. Premda poznavatelji prilika isti─Źu da je otkupna cijena proizvedene zelene energije bila iznimno skupa, priti┼í─çu─çi nevelike mar┼że u opskrbi, tajming je prili─Źno sumnjiv. Posebno kad se zna da se taj novac slijeva u fond za isplatu poticaja svima koji proizvode zelenu elektri─Źnu energiju. Prve procjene govorile su da ─çe u fondu manjkati izme─Ĺu 100 i 150 milijuna kuna, no u HROTE-u ka┼żu da ─çe ta cifra biti i zna─Źajno ve─ça, gotovo 200 milijuna kuna jer u sustav poticaja svake godine ulaze novi proizvo─Ĺa─Źi.

    ┼átovi┼íe HROTE ─çe 2016. poticajima morati obuhvatiti dodatnih 619,4 megavatsati pa ─çe ukupna proizvodnja koja se poti─Źe iznositi 1,801 teravatsata. To zna─Źi, da ako realizacija bude u skladu s planom tijekom 2016., na ime cijene od 0,42 kuna po kilovatsatu koju ─çe pla─çati opskrbljiva─Źi fond bi trebao prikupiti 756,5 milijuna kuna ┼íto je za 198,1 milijuna kuna manje nego da je cijena ostala 0,53 kune po kilovatsatu, poru─Źuju iz HROTE-a. Tko ─çe platiti tu razliku? S obzirom da se fond za isplatu poticaja u praksi puni iz dva izvora, od opskrbljiva─Źa te gra─Ĺana koji na mjese─Źnim ra─Źunima po potro┼íenom kilovatsatu pla─çaju 3,5 lipe naknade za zelenu energiju, odgovor se ─Źini vi┼íe nego jasan.

    Podsmjesi struke Da bi na adrese svih ku─çanstava uskoro mogli sti─çi ve─çi ra─Źuni za struju zahvaljuju─çi vi┼íoj naknadi uvijeno su potvrdili u Ministarstvu gospodarstva. U HROTE-u o─Źekivano nisu htjeli govoriti o mogu─çem rastu te naknade o kojoj ionako odlu─Źuje Vlada, i to bi se prema nacionalnom akcijskom trebalo dogoditi do kraja listopada. O tome koliko bi naknada za obnovljive izvore mogla sko─Źiti mo┼że se tek naga─Ĺati, no stru─Źnjaci pretpostavljaju da ─çe sa sada┼ínjih 3,5 lipe najmanje porasti 5 lipa po kilovatsatu. Dodatnu nevjericu izazivaju i podsmjesi struke o vau─Źerima za struju kao instrumentima borbe protiv energetskog siroma┼ítva. Upu─çeni ka┼żu da su vau─Źere trebali popratiti poticaji za promjenu pona┼íanja, poput obveznog uvo─Ĺenja ┼ítednih ┼żarulja.

    Tako─Ĺer, definicija socijalno ugro┼żenih gra─Ĺana ostavlja mjesta za doradu jer ne pokriva scenarij u kojem osoba koja hrani ku─çanstvu iznenada ostaje bez posla i to ku─çanstvo postaje preko no─çi socijalni slu─Źaj, ┼íto pod upitnik stavlja i kredibilnost uvjeravanja da se na vau─Źerima radilo mjesecima... S izborima pred vratima Vlada je svjesna kako je svaka vijest o rastu cijena struje gorka pilula gra─Ĺanima pa se njezino serviranje o─Źito tempira nakon zatvaranja birali┼íta. A tada ─çe ionako uslijediti susret s realno┼í─çu kada na naplatu dolaze sva predizborna obe─çanja.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridr×ana A design