|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 5/5/2015 - HEP je jedan od najvećih pokretača gospodarstva | | Izvor - Glas Slavonije, 2.5.2015. | | | - Potpisivanje ugovora o početku gradnje novih elektrana u Sisku i Osijeku, obje na biomasu (BE-TO), znak je sve izraženije HEP-ove orijentacije prema proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
U isto vrijeme u HEP-u pozorno analiziraju i mogućnosti širenja poslovanja i na druga regionalna tržišta, ali i u očekivanju su najave privatizacije. Dovoljno tema za razgovor s Pericom Jukićem, predsjednikom Uprave HEP d.d. Prvo pitanje ipak ima lokalni karakter.
Osim BE-TO-a koji ovime ulazi u proces realizacije, kakva je sudbina one veće, po Osijek i cijeli sustav HEP-a, vrjednijeg - novog proizvodnog bloka kombi kogeneracijske elektrane?
- U tijeku je drugi stupanj pregovaračkog postupka za KKE Osijek-500, kada očekujemo od sposobnih ponuditelja da dostave ponude. Postupak nabave odnosi se na gradnju i održavanje elektrane. U prvom stupnju pregovaračkog postupka s prethodnom objavom nije bila uključena cijena ponude, nego je svrha bila ocjena sposobnosti natjecatelja. Formalno pravno također su napravljeni kvalitetni koraci, za KKE Osijek ishođena je lokacijska dozvola i priključak na elektroenergetski sustav RH. U tijeku je realizacija predugovora o priključenju potpisanog s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava, odnosno ishođenje građevinskih dozvola za dijelove priključka. Također, radimo na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama koje su u zahvatu projekta, a počinju i arheološka istraživanja na trasi cjevovoda rashladne vode prema Dravi u koridoru određenim lokacijskom dozvolom i posebnim uvjetima konzervatorskog odjela.
Čeka se odluka Vlade
Kakve su nove informacije oko dokapitalizacije HEP-a, odnosno očekivanja vezano uz inicijalnu javnu ponudu?
- Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu navodi da će se u skladu sa stanjem na tržištu kapitala razmotriti opcija inicijalne javne ponude ograničenog opsega dionica HEP-a. Stoga je sukladno navedenom planu Hrvatska elektroprivreda d.d. provela postupak odabira financijskih savjetnika. Zadatak savjetnika je upravo pronaći odgovor na pitanje postavljeno u Planu upravljanja imovinom u vlasništvu RH, a to je pitanje postoje li i kakve su mogućnosti prikupljanja kapitala u javnoj ponudi. Odabrani konzultanti su Morgan Stanley, Sberbank i Unicredit grupa, Zagrebačka banka. HEP za sada nema službenu odluku Vlade o pokretanju procesa dokapitalizacije. Kada i ako do konkretne odluke dođe, spremni smo provesti aktivnosti prema toj odluci. Do tada, naš je posao da tvrtkom upravljamo što bolje, na zadovoljstvo naših kupaca, radnika i vlasnika.
Milijarde kuna za investicije
Dugo se prigovaralo HEP-u na nedostatku investicija. Rekli ste da ste imali mnogo prepreka. Jesu li potpisani ugovori u Osijeku i Sisku za BE-TO elektrane znak da se događaju pomaci?
- Rekao sam više puta otvoreno da nije bilo lako doći do realizacije ovih projekata vrijednih više od 35 milijuna eura. Ova je uprava usmjerena na investicije i rezultati su za sada vrlo ozbiljni. Međutim, ne odustajemo. Intenzivno radimo na akvizicijama projekata u području obnovljivih izvora energije koji su u fokusu našeg poslovanja. Također, potpisali smo Sporazum o ekskluzivnosti s Marubenijem, a projekt Plomin C investicija je od milijardu eura. No, tu su i drugi tekući projekti velikih investicijskih vrijednosti. HEP je pokrenuo ciklus revitalizacije i rekonstrukcije hidroelektrana, vrijedan 3,6 milijardi kuna, čime ćemo dobiti povećanje snage od 110 MW. To je jedna nova velika hidroelektrana. Samo do 2019. godine u tu svrhu namjeravamo investirati 2,1 milijardu kuna. U obnovu i snaženje distribucijske mreže samo u 2015. godini ulažemo milijardu kuna. To nisu najave nekih budućih projekata. To su investicije koje se realiziraju. Na njima već rade mahom hrvatske tvrtke i proizvođači, pa evo i kooperanti iz Slavonije i Baranje. Oni su otvorili nova radna mjesta. HEP pokazuje svoju snagu i kada zbrojimo sve milijarde ulaganja, sa zadovoljstvom mogu reći da je HEP sada doista jedan od najvećih pokretača hrvatskog gospodarstva. HEP postaje ono što i zaslužuje, a to je snažna energetska regionalna tvrtka koja odolijeva svim tržišnim izazovima.
| | | | 5/5/2015 - HEP udvostručio dobit iz 2013. godine | | Izvor - Jutarnji list, 2.5.2015. | | | - Izrazito povoljne hidrološke okolnosti s velikim dotocima vode, odnosno obilne padaline, te značajno smanjenje troškova restrukturiranja, najzaslužniji su za to što je grupa poduzeća u sastavu Hrvatske elektroprivrede (HEP) lani ostvarila dvostruko veću dobit nego godinu dana ranije.
Prema financijskim izvješćima objavljenim na web stranicama Zagrebačke burze, HEP grupa je u 2014. ostvarila neto dobit od 2,47 milijardi kuna, dok je u 2013. ostvarila 1,3 milijardi kuna profita.
HEP u vlasništvu ima 14 tvrtki kćeri te 26 hidroelektrana i osam termoelektrana ukupne snage 4000 megavata (MW). Uz električnu, HEP proizvodi i isporučuje i toplinsku energiju iz postrojenja snage 1242 MW.
Lani je HEP-Proizvodnja uspjela iz hrvatskih rijeka i akumulacija proizvesti rekordnih 8,4 teravatsati (TWh) struje. Ponovila se izvrsna 2010., kada je HEP “iz vode” proizveo 8,3 TWh. Visoku dobit HEP može zahvaliti smanjenju troškova kupljene struje te goriva, ali i završetku restrukturiranja: lani više nije morao isplaćivati otpremnine i stvarati pričuve za sudske sporove. Osim toga, HEP je uspio smanjiti i ukupnu zaduženost za čak 17 posto, na oko pet milijardi kuna.
| | | | 4/23/2015 - HEP ostao i bez elektrana na vodi | | Izvor - Slobodna Dalmacija, 17.4.2015. | | | - UZ NAJAVE 0 PRIVATIZACIJI NACIONALNE ENERGETSKE TVRTKE, POKAZUJE SE DA NJEZINA IMOVINA OZBILJNO KOPNI
PIŠE FRENKI LAUSIC
I ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom k imovinom Mladen Pejnović u četvrtak nije bio raspoložen za službeni komentar činjenice da je Uprava HEP-a, u godini kad se predviđa privatizacija, svela knjigovodstvenu vrijednost sedam termoelektrana na nula kuna. Ni Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva i jedini član Skupštine HEP-a, nije odgovorio na našu zamolbu da objasni tu koincidenciju.
Podsjetimo, Bloomberg je u srijedu objavio Pejnovićevu izjavu da će Hrvatska ove godine na prodaju ponuditi 25 posto dionica HEP-a u Londonu i Zagrebu, čime bi se moglo namaknuti dvije do tri milijarde kuna, koje bi bile upotrijebljene za reinvestiranje u kompaniju. Dakle, 25 posto dionica HEP-a za dvije do tri milijarde kuna, a mediji su nedavno prenijeli informaciju kako njemački E.ON želi prodati svoju najvrjedniju imovinu u Italiji, hidroelektranu Terni snage 531M W (nešto jača od HE Zakučac, snage 476 MW), čija se vrijednost procjenjuje na minimalno milijardu eura. A HEP ima 26 hidroelektrana, doduše, ostale su manje snage u odnosu na Zakučac. Tu, očito, nešto ne štima.
Oduzimanje
Možda je stvar u tome što je HEP-u Zakonom o vodama 2011. oduzeto 80 posto vrijednosti svih hidroelektrana, jer je utvrđeno da se sve vodne građevine za proizvodnju električne energije prenose u vlasništvo Hrvatskih voda bez naknade HEP-u, koji je na taj način postao korisnik-koncesionar brana i postrojenja svojih hidroelektrana.
Tako je, na primjer, čitava HE Peruča, koja je pribranska elektrana (nalazi se u sklopu brane), vlasnički izmještena u Hrvatske vode. HEP je još prije dvije godine podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona, ali sud se još nije očitovao o tome. Iz ove zakonsko-vlasničko-korisničke peripetije može se izvući mali milijun zaključaka, ali jasno je kako HEP, kad su u pitanju hidroelektrane, ne bi više bio umogućnosti prodavati energetsku infrastrukturu, nego koncesionarsko pravo, pa je jasno da onda i cijena mora biti niža. Ili bi, pak, budući suvlasnik HEP-a mogao tužiti državu za obeštećenje.
Nalazimo se u situaciji u kojoj je otpisana vrijednost sedam termoelektrana, u kojoj se očekuje otpisivanje vrijednosti nekoliko distribucijskih područja i toplana, u kojoj HEP nije vlasnik oko 80 posto imovine svojih hidroelektrana, te kada još nije izvršeno certificiranje HOPS-a - i baš u toj godini namjerava se privatizirati 25 posto HEP-a. Baš u vrijeme kad će vrijednost tvrtke (knjigovodstveno nešto više od 20 milijarda kuna) biti drastično smanjena. Veliki, nezgodni upitnik širi se oko privatizacije HEP-a.
Jadranko Berlengi, predstavnik Radničkog vijeća u NO-u HEP-a, u svojem je Izdvojenom mišljenju napisao da HEP planira umanjiti vrijednosti imovine neprofitabilnih distribucijskih područja (Elektra Vinkovci, Elektra Sisak, Elektra Šibenik, Elektrolika Gospić i Elektra Požega), kao i imovine centralnih toplinskih sustava (CTS Zagreb, CTS Dubrava, CTS Osijek, CTS Sisak, CTS Samobor i CTS Velika Gorica). Uz to, već godinu i pol dana HEP nikako da Hrvatskoj energetskoj regulatomoj agenciji dostavi sve dokumente vezane uz isknjiženje zemljišta i drugih objekata koji trebaju pripasti Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (u vlasništvu HEP d.d.) kako bi od HERA-e dobio certifikat da kao neovisna kompanija može obavljati svoj posao.
A rekli su da neće...
Treba podsjetiti na nedavne informacije iz DUUDI-ja da se neće ići u dokapitalizaciju 25 posto HEP-a, jer bi to uključivalo privatizaciju reguliranih sektora prijenosa i distribucije, ali i najvećeg preostalog proizvodnog blaga - hidroelektrana. Iz DUUDI-ja su tada poručivali kako se može ići samo u projektne IPO-ove, na način da se ulaže u nove investicijske projekte, ali ne da se kupuju HEP-ove dionice. No, nekoliko mjeseci kasnije, ove srijede, Pejnović je u intervjuu Bloombergu ustvrdio da se ide u privatizaciju HEP-a, a nama je u četvrtak iz DUUDI-ja poručeno da ne mogu ništa konkretnije reći o privatizaciji HEP-a prije nego što savjetničke kuće daju svoje prijedloge za modele inicijalne javne ponude HEP-a.
| | | | 4/22/2015 - HEP-u Vlada uzima dobit kako bi spasila proračun i izbjegla sankcije Bruxellesa | | Izvor - Jutarnji list, 17.4.2015. | | | - Osim povećanja prihoda u proračunu, očekuje se i smanjenje rashoda za oko milijardu i pol kuna
PISE MARINA KLEPO
Iako je povećanjem trošarina na duhan i naftne derivate izazvala veliki gnjev javnosti, Vlada će na taj način riješiti tek manji dio preblema s manjkom a proračunu. Od oko tri milijarde kuna, koliko ovaj put iznosi potrebna fiskalna prilagodba, računa se da će većim trošarinama osigurati najviše oko 500 milijuna kuna. Kao druga važna mjera na strani prihoda spominje se povlačenje dijela dobiti iz državnih poduzeća.
S obzirom na prošlogodišnje rezultate najozbiljniji kandidat za to je HEP koji je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvario dobit od gotovo dvije milijarde kuna, dok je u istom razdobolju godinu ranije ona iznosila 855 milijuna kuna. Od ostalih poduzeća koja su imala nešto veći profit izdvajaju se Plinacro s dobiti od 125,2 milijuna kuna, Hrvatske šume s 91,5 milijuna kuna i Janaf koji je ostvario 65,9 milijuna kuna dobiti. S liste strateških tvrtki njih je 39 ostvarilo ukupnu dobit od četiri milijarde kuna, što je 42 posto više nego u devet mjeseci godinu ranije kada slfi dobitaši zaradili 2,8 i kuna. No,u toj grupi su i institucije poput Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Agencija za obvezne zalihe nafte, a one zacijelo nisu u kategoriji onih od kojih se može uzeti malo.
Glavni Vladin ovogodišnji adut nesumnjivo je HEP koji se pojavljuje u različitim planovima. Jedan od njih je i izlazak na burzu, a da bi se inicijalna javna ponuda dionica lakše provela, prema pisanju Slobodne Dalmacije, država ide na otpisivanje knjigovodstvene vrijednosti sedam termoelektrana HEP proizvodnje. Problem neadekvatnosti kapitala koji time nastaje riješio bi se povećanjem kapitala i to pretvaranja dobiti u temeljni kapital. Vlada će, očito, morati dobro odvagati što želi i što može. Višegodišnja praksa povlačenja dobiti iz državnih poduzeća, osiboto HEPa,već je ostavila traga na kvalitetu njegova poslovanja. Osim povećanja prihoda, očekuje se i smanjivanje rashoda proračuna za oko milijardu i pol kuna. Ono što je sigurno, neće se dirati plaće, mirovine i socijalna davanja, već se i ovaj put uštede tražiti u području subvencija, materijalnih rashoda i investicija. Konkretne mjere trebale bi biti poznate idućih dana, a krajem mjeseca vlada će programe reformi i konvergencije poslati u Bruxelles.
Vladin plan da deficit smanji za samo 1,5 milijardi kuna očito nije prošao i povjerenik Komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moskovici zatraži je dodatne uštede od 0,4 posto, odnosno za 1,3 milijarde kuna. Stoga Vladi nije preostalo drugo nego hitno povećati trošarine.
| | | | 4/20/2015 - 25% HEP-a ide u prodaju! | | Izvor - index.hr, 15.travanj 2015. | | | - Hrvatska će do kraja godine putem inicijalne ponude (IPO) prodati 25 posto dionica Hrvatske Elektroprivrede, potvrdio je za Bloomberg predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović.
Pejnović je u intervjuu održanom 14. travnja u Zagrebu rekao da vlada od IPO-a očekuje između dvije i tri milijarde kuna koje će reinvestirati u tvrtku i koje će HEP-u omoguiti akviziciju imovine u Sloveniji, Crnoj Gori i BIH.
Hep je prošle godine imao dobre rezultate i sad je važno da tvrtku okrenemo prema razvoju na domaćem i regionalnom tržištu, rekao je Pejnović i dodao da su interes za IPO pokazale invetsticijke banke u Sjedinjenim državama i Europi. Hrvatska je kao savjetnike za prodaju dionica unajmila stručnjake iz Morgan Stanleya, Zagrebačke banke i ruskog Sberbanka.
Predstojnik je u razgovoru najavio novi tender za Hrvatsku Poštansku banku, zadnju veliku banku u državnom vlasništvu, rekavši da bi se s prodajom moglo krenuti već u lipnju.
Posljednji put kad smo prodavali HPB mi smo ciljali na punjenje proračnuna, ali prodaja nije krenula dobro jer banka nije bila dovoljno kapitalizirana, rekao je 61-godišnji Pejnović.
Ovaj put bi trebali biti zadovoljni s povećanjem kapitala.
HPB treba dodatni kapital u iznosu između 550 i 800 milijuna KN, a u tenderu će moći sudjelovati i državne tvrtke.
Pejnović je podsjetio da Hrvatska traži investitore u Petrokemiju i da razmišlja o zamjeni postojećih dugova za vlasništvo u tvrtci.
Najveći kreditor Petrokemije je INA čije su dionice u posljednja dva dana porasle za 5,5 posto.
Vlada traži investitore s dugoročnim interesom u tvrtku i regiju, kakvi su proizvođači plina, rekao je predstojnik i najavio nastavak prodaje hotela u državnom vlasništvu i druge imovine povezane s turizmom.
| | | | 1/29/2012 - Politika bira upravu? To je rani kapitalizam | | Izvor - t-portal, 26. siječanj 2012. | | | - O Vladinoj odluci da ukine javne natječaje i politički imenuje članove uprava i nadzornih odbora razgovarali smo s Anamarijom Musom, docenticom s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ova stručnjakinja za javnu upravu smatra da bi u nadzornim odborima većinu mjesta trebali imati profesionalci, a u manjini bi bile politički imenovane osobe. Što se tiče uprava, nema dvojbe - treba angažirati profesionalce, čije se obaveze definiraju ugovorima.
Iako se činilo da je, doduše tek na samom kraju HDZ-ove vladavine i nakon brojnih primjera isisavanja novca iz državnih poduzeća, stručnjacima i poslodavcima, pa i većini javnosti jasno da konačno treba prekinuti s hrvatskom praksom političkog imenovanja uprava i nadzornika, s novom vlašću došlo je do zaokreta. Mantra nove vlasti kaže da natječaji ne jamče bolje upravljanje. Upozoravaju da su HDZ-u natječaji, koje je Jadranka Kosor uvela za izbor nadzornika u javna poduzeća, služili samo kao izlika za politička imenovanja, pa oni sada otvoreno odustaju od te procedure. S obzirom na to da preuzimaju odgovornost za ta tvrtke, žele da ih vode njihovi ljudi od povjerenja.
Je li odluka Milanovićeve Vlade korak unazad, upitali smo docenticu s Pravnog fakulteta, Anamariju Musu? 'U svakom slučaju, lutanje od jedne do druge opcije je nepotrebno, treba principijelno definirati stvar', kazala je.
Što se tiče uprava, ona bi ih definirala na način da budu u potpunosti profesionalne kod državnih i javnih poduzeća. 'Vrijeme kada su vlasništvo i upravljanje bili spojeni u istoj osobi je vrijeme ranog kapitalizma, danas je pravilo da se za menadžerske poslove (uprava) angažiraju profesionalci, a ugovorom se određuju obaveze i kontrola', upozorila je.
Apsolutna primjena i jednog i drugog koncepta –imenovanje članova nadzornog odbora po političkom odnosno profesionalnom kriteriju, nije po njoj najbolje rješenje, jer u prvom slučaju imamo čistu politizaciju, a u drugom nedostatak političke kontrole.
'Oba elementa su nužna. S obzirom na to da javna poduzeća djeluju u području službi od općeg interesa, tj. obavljaju poslove koje su u javnom interesu (npr. isporučuju električnu energiju, pružaju željezničke usluge), a za koje u konačnici odgovara javna vlast, potreban je određen oblik kontrole političke vlasti (centralne za one koja su državna, lokalne za lokalna poduzeća)', objašnjava.
S druge strane, upozorava ova stručnjakinja s Pravnog fakulteta, profesionalni element treba osigurati da se organizacija vodi u skladu s ekonomskim i financijskim načelima koja odgovaraju dobrom gospodarenju. S obzirom na to da javni natječaj može, ako je dobro osmišljen, osigurati takvu ekspertizu, potrebno je i da jedan dio nadzornih odbora bude profesionalan.
'U tom smislu, predložila bih, kao što je slučaj u nekim drugim europskim zemljama, da nadzorni odbori budu sastavljeni od neparnog broja članova u kojem bi u većem dijelu bili zastupljeni profesionalci (uključujući funkciju predsjednika), a u manjem politički imenovane osobe', kazala je Musa, naglasivši da sastav odbora nije bitan ako sve zajedno ne funkcionira po načelima profesionalne odnosno političke odgovornosti i naravno osobnog integriteta.
| | | | 1/29/2012 - Hrvatski radnici vole strane gazde, ali i raditi za državu | | Izvor - Poslovni dnevnik, 24. siječanj 2012. | | | - Domaći privatni poduzetnici imaju slab rejting kod većine hrvatskih građana. Zaključak je to najnovijeg istraživanja portala MojPosao, prema kojem čak 32 posto ispitanika želi raditi u privatnoj tvrtki u pretežito stranom vlasništvu.
Istraživanje je provedeno u prosincu prošle godine na tisuću ispitanika, a, zanimljivo, osim u stranim tvrtkama Hrvati najviše žele raditi i u državnim tvrtkama (njih 19 posto) ili u nekoj javnoj instituciji (njih 18 posto). Samo 13 posto ispitanika bi, kad bi moglo birati, odabralo privatnu domaću tvrtku. "Kod nas ljudi nisu navikli biti poduzetnici i vlasnici koji imaju primjeren odnos sa zasposlenicima. Hrvati nažalost nisu navikli imati privatnog poslodavca koji ih ne vara, u kojeg mogu imati povjerenja i s kojim imaju ljudski odnos", kaže Branko Roglić, vlasnik distributerskog biznisa Orbico, koji posluje u 14 država, a zapošljava 2350 radnika. "Naši ljudi žele raditi za državu jer su ta radna mjesta sigurna, država teško može bankrotirati, a pritom ne moraju ništa raditi ako neće. Bilo bi bolje kad bismo u Hrvatskoj sve privatizirali, i to je nešto što nas čeka ako se ne mislimo više zaduživati. Država nije dobar vlasnik jer da jest, onda bi opstao socijalizam", misli Roglić. Robert Škifić, predsjednik Uprave privatnog brodogradilišta Viktor Lenac, koje zapošljava više od 600 djelatnika, smatra da rezultati ankete portala MojPosao zapravo govore o nepovjerenju u domaće poslodavce koje u Hrvatskoj traje već 20 godina. "Ljudi nemaju poverenje s obzirom na to da su domaći poduzetnici tvrtke kupovali iz špekulantskih razloga, najčešće zbog njihovih nekretnina, a ne proizvodnje i poslovanja. S obzirom na nesigurnost koja vlada kod malih tvrtki i činjenice da kod nas prevladavaju strane banke, trgovačke i uslužne tvrtke, dakle one koje ne proizvode, ovakvi rezultati ne čude. Građani nemaju povjerenja u domaće privatne poslodavce izuzev možda Agrokora, Atlantic grupe...", kaže Škifić. Viktor Lenac dobiva molbe za posao i ljudi pokazuju zanimanje za tu kompaniju. "No dok god radnici u državnim brodogradilištima budu primali plaću bez obzira na realizirano, vjerojatno će radije raditi tamo nego kod nas", misli Škifić.
Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HUS) Ozren Matijašević kaže da rezultati ankete govore o "neraščišćenim grijesima iz prošlosti prema kojoj je dobar dio domaćih poduzetnika sumnjiv, kao i način na koji su stekli vlasništvo u tvrtkama". "Neodgovorno i bahato ponašanje jednog dijela domaćih poslodavaca također je kumovalo tome jer neki kupuju skupe automobile i jahte, a pritom radnike plaćaju ispod prosjeka", upozorava Matijašević. "Privatni sektor bi trebao biti lokomotiva razvoja. Nažalost, male i srednje poduzetnike muči velika nelikvidnost i ne mogu naplatiti svoja potraživanja. U Hrvatskoj imate dva svijeta rada: zaposlenike u javnom sektoru koji imaju regulirana prava i potpisane kolektivne ugovore i privatni sektor u kojem vlada nesigurnost", poručuje prvi čovjek HUS-a. Na popisu najpoželjnijih poslodavaca portala MojPosao sa 13,4 posto glasova je (treću godinu zaredom) drogerijski lanac DM, poznat po najvećem prosjeku plaća u trgovačkom sektoru i različitim pogodnostima za radnike. Slijedi ga T-HT (3,6 posto) te koncern Agrokor koji je najveći poslodavac u Hrvatskoj (3,4 posto). Među 20 najpoželjnijih poslodavaca su još Ina, HEP, Google, Vipnet, Zagrebačka banka, PBZ, Pliva, Zagrebački holding, Microsoft, Podravka, Erste banka, Lidl, Atlantic grupa, Coca-Cola, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska pošta i Končar. Među prvih 50 je i Ikea, koja još nije ni započela s radom kod nas, ali i H&M koji na hrvatskom tržištu još nije ni godinu dana. Ispitanici su kao najsigurnije ocijenili Inu i HEP, dok prema visini plaće misle da su najbolji DM i Pliva. Agrokor je tvrtka u kojoj se može najbolje napredovati, smatra čak 17 posto ispitanika.
| | | | 1/29/2012 - Najpoželjniji poslodavac opet DM, Hrvati bi rado radili i u H&M-u i Ikei | | Izvor - Poslovni dnevnik, 23. siječanj 2012. | | | - Tko su najpoželjniji poslodavci i koji su razlozi njihove atraktivnosti otkriva osmo po redu istraživanje portala MojPosao o poslodavcima prvog izbora. Treću godinu zaredom prvo mjesto zauzela je tvrtka dm drogerie-markt, a među 50 najpoželjnijih poslodavaca našli su se i švedski modni brend H&M te robna kuća Ikea.
Istraživanje je pokazalo da je sigurnost radnog mjesta glavni kriterij u odabiru poslodavca prvog izbora te da je petina ispitanika zaposlena kod svog poslodavca prvog izbora. U istraživanju je sudjelovalo više od 1.000 ispitanika tijekom prosinca 2011. godine.
Rezultati se temelje isključivo na percepciji ispitanika: nema unaprijed ponuđenih odgovora; ispitanici sami redom navode tri poslodavca kod kojih bi se najradije zaposlili, poručuju s portala MojPosao. Treću godinu za redom prvo mjesto zauzela je tvrtka dm drogerie-markt s 13,4% bodova, što je u odnosu na prošlogodišnjih 12.5% bodova. Na drugom mjestu je T-HT Grupa s 3,6%, a na trećem mjestu Agrokor s 3,4% bodova.
Među prvih 50 poslodavaca, koji su ispitanici naveli kao svoje poslodavce prvog izbora, nalaze se još (abecednim redom): Adris Grupa, Carlsberg Croatia, Croatia Osiguranje, Dalekovod, Dukat, Elektrokontakt, FINA, Franck, H&M, HAC, HGK, HNB, HRT, Hrvatske ceste, Hrvatske šume, Hrvatske vode, HŽ, IBM, IKEA, Jadran Galenski Laboratorij, Kaufland, Kraš, Müller, Nestle, Nova TV, Philip Morris, Procter & Gamble, RBA, Siemens, Vipnet, Vindija. Zanimljivo je da su svoje mjesto među 50 najpoželjnijih pronašla dva nova poslodavca: švedski modni brend H&M i robna kuća IKEA, vjerojatno zbog dugogodišnjeg iščekivanja njihovog dolaska na hrvatsko tržište. Po prvi puta prošle se godine na listi deset najpoželjnijih našao i Google, koji je zadržao svoju prošlogodišnju poziciju (šesto mjesto).
Privatne tvrtke u stranom vlasništvu najpoželjnije su radno mjesto za većinu ispitanika (32%). Poražavajuća je činjenica da bi u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu htjelo raditi svega 13% ispitanika.
Sigurnost radnog mjesta najvažniji faktor – izdvajaju se HEP i INA
Unatoč uvriježenom mišljenju, visina plaće nije presudan faktor privlačnosti nekog poslodavca. Za najviše ispitanika, njih 34%, sigurnost radnog mjesta glavni je kriterij u odabiru poslodavca prvog izbora. Prema tom čimbeniku, ispitanicima su najatraktivniji HEP i INA. Harmonične odnose na radnom mjestu i socijalnu odgovornost poslodavca trećina ispitanika (30%) stavila je na drugo mjesto. Te kriterije najviše zadovoljavaju PBZ i dm drogerie-markt, kod kojeg ispitanici ističu i visinu plaće te socijalnu odgovornost.
Visina plaće i ostale beneficije zauzimaju četvrto mjesto, zajedno s vodstvom u sektoru (26%). Prema visini plaće ističu se dm drogerie-markt i Pliva, a zbog vodstva u sektoru poželjna je T-HT Grupa. Napredovanje smatra važnim 17% ispitanika pa je, prema tom kriteriju, njihov poslodavac prvog izbora Agrokor.
Muškarci biraju IT, a žene bankarski sektor
Najatraktivnija tvrtka za oba spola je dm drogerie-markt, iako je žene ( 17,5%) preferiraju u odnosu na muškarce (6,8%). Na listi najpoželjnijih poslodavaca muškarci su istaknuli i dva poslodavca koji nisu ušli u uži izbor kod žena: Google (na petom mjestu) i Microsoft (na osmom). S druge strane žene su u svom odabiru top deset tvrtki označile dvije banke: Privredna Banka Zagreb (sedmo mjesto) i Erste Steiermärkische Bank (deseto mjesto). Muškarcima su jednako važna (31%) čak tri faktora: socijalna odgovornost poslodavca, harmonični odnosi na radnom mjestu i sigurnost radnog mjesta. Ženama su najvažniji sigurnost radnog mjesta (35%), ugodna radna atmosfera (30%) i socijalna odgovornost poslodavaca (28%).
Prilika za napredak u struci bitnija je muškarcima nego ženama; njih 28% označilo je ovaj faktor kao presudan, dok je isto učinilo 24% žena. Hijerarhijsko napredovanje ženama (18%) i muškarcima (17%) nije toliko važno. Petina ispitanika (21%) zaposlena je kod svog poslodavca prvog izbora što je povećanje od 6% u odnosu na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja. Nije poznato je li riječ o novozaposlenim ispitanicima, promjeni percepcije ili boljim radnim uvjetima. Čak i u ovo doba gospodarske krize polovica ispitanika (51%) često razmišlja o promjeni poslodavca, dok njih 31% taj problem muči povremeno. Svega 17% ispitanika zadovoljno je svojim poslom i ne razmišlja o promjeni tvrtke.
| | | | 1/29/2012 - Mravak optužen da je oštetio HEP za više od 650 mil. kuna | | Izvor - t-portal, 23. siječanj 2012. | | | - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv Ivana Mravka, Ivana Kapulara i Zdenka Jurčića zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja, izvijestio je DORH na svojim internetskim stranicama navodeći inicijale optuženih.
Predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak tereti se da je, suprotno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, Statutu HEP-a, odluci Uprave HEP-a iz 2004. godine te bez odluke Skupštine HEP-a koji je u državnom vlasništvu, postupajući po traženju i zaduženju dobivenom od bivšeg predsjednika vlade Ive Sanadera, zaključio ugovore na štetu HEP-a, a u korist društva Aluminij Mostar.
Na sjednicama Uprave i Nadzornog odbora HEP-a održanima 12. travnja 2007. prvookrivljenik je zaključivanje ugovora s društvima Aluminij i TLM predstavio kao dobru i opravdanu odluku u interesu HEP-a te je na taj način, neistinito prikazujući stvarno stanje, ishodio suglasnost Uprave i Nadzornog odbora i istog dana potpisao ugovor o prodaji električne energije između HEP-a i Aluminija, uz fiksnu, za HEP štetnu cijenu, od 34,33 eura po MWh, za razdoblje od 14. travnja 2007. do 31. prosinca 2007.
Istovremeno je potpisao ugovor između HEP-a i TLM-a kojim se, za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2011., određeno da je 100 MWh isključivo namijenjeno društvu Aluminij Mostar, uz izračun cijene električne energije prema cijeni aluminija, iako ta cijena nije mjerodavna za formiranje cijene električne energije.
Zbog ugovorenih obveza HEP je u navedenom razdoblju morao povećati udio uvezene električne energije koju je plaćao po tržišnim cijenama koje su bile znatno veće od ugovorenih prodajnih cijena iz zaključenih ugovora. Zbog toga je, do raskida ugovora 19. siječnja 2010., HEP-u prouzročena šteta u iznosu od 650.420.405,20 kuna. Istraga protiv okrivljenika Ive Sanadera se nastavlja.
Nadalje, optužnicom se drugookrivljeniku Ivanu Kapularu stavlja na teret da je od prvookrivljenika tražio da mu na teret HEP-a omogući ljetovanja za njega i njegovu obitelj, što je prvookrivljenik odobrio i drugookrivljeniku pribavio nepripadnu imovinsku korist od 41.058,20 kuna. Osim toga, prvookrivljenik je, na traženje i u dogovoru s trećeookrivljenikom Zdenkom Jurčićem , članom Nadzornog odbora HEP-a, u više navrata, bez stvarne potrebe i osnove, naložio i odobrio razna plaćanja trećeookrivljeniku zaključivanjem fiktivnih ugovora o djelu i tako mu pribavio nepripadnu materijalnu korist u iznosu od 131.186,77 kuna, a HEP-u je prouzročena šteta od 266.018,16 kuna. Na opisani način HEP je ukupno oštećen za 307.076,36 kuna.
| | | | 1/29/2012 - HEP - Skuplja struja u Mostaru zatrest će TLM i Luku Ploče | | Izvor - Slobodna dalmacija, 22. siječanj 2012. | | | - Najava poskupljenja struje za mostarski “Aluminij” od 33 posto mogla bi prepoloviti proizvodnju i ostaviti bez posla 500 zaposlenih, a u perspektivi bi moglo doći i do gašenja mostarskog diva.
− Županija živi od “Aluminija”, uplaćuje doprinose, carine i puni proračun, pa tek onda isplaćuje plaće radnicima. Zbog toga morate znati što bi značilo gašenje “Aluminija”. To bi značilo gašenje Županije, drastično smanjenje prihoda u federalnom proračunu i narušavanje odnosa s Republikom Hrvatskom, koja je 12-postotni vlasnik “Aluminija”.
Umanjio bi se promet “Luke Ploče” i “Hrvatskih željeznica”, a u pitanje bi došao i rad TLM-a Šibenik − kazao je u petak novinarima Ivo Bradvica, direktor mostarskog “Aluminija”.
Sindikat i Uprava suglasni
Prije rata, pripomenuo je Bradvica, “Aluminij” je imao status posebnog potrošača, što sada nije slučaj, pa cijenu određuje Regulatorno povjerenstvo za električnu energiju Federacije BiH. Do sada je ta cijena iznosila 48 eura po KWh, pa “Aluminij” plaća najskuplju struju u Europi u svojoj branši.
− Dok mi štedimo na sebi, sva javna poduzeća ogrezla su u totalni javašluk i nerad. Znači, oni sve to namjeravaju pokriti povećanjem cijena struje samo za “Aluminij” − bio je oštar direktor Bradvica.
Podsjetimo, u Federaciji djeluju dvije Elektroprivrede − EP BiH i EP HZ Herceg-Bosne, preko koje se “Aluminij” opskrbljuje strujom. U sadašnjoj situaciji EP BiH izvozi struju po nižoj cijeni nego što je EP Herceg-Bosne uvozi, što znači da nove vlasti ne poštuju zaključak Skupštine Federacije BiH iz 2009. godine o zabrani izvoza struje sve dok se ne podmire sve potrebe domaćih potrošača. Zbog toga iz “Aluminija” najavljuju zahtjev da im opskrbljivač bude EP BiH po cijeni kakvu ima indijska kompanija “Mittal Steel” iz Zenice.
Mostarski je “Aluminij” najveći izvoznik u BiH (150 milijuna eura godišnje), tvrtka koja ima svjetski ugled i od koje živi 40.000 ljudi. I kao što u BiH obično biva, takva uspješna tvrtka postala je problem od završetka rata, dok u isto vrijeme nisu problem brojne propale tvrtke ili one koje su prodane za marku. A “Aluminij” tijekom rata nije spasila država, nego njegovi radnici, niti je država sudjelovala u obnovi “Aluminija” nakon rata.
Hrvatska vlasnik Aluminija
No, preko njega se lome politička koplja, problematizira se pitanje vlasništva, privatizacije, nacionalne strukture zaposlenika..., Gašenje “Aluminija”, jedine kompanije u BiH koja ima sve europske atribute, imalo bi nesagledive negativne posljedice na brojne tvrtke s kojima posluje kako u BiH, tako i Hrvatskoj, kao što su “Feal”, “Presal”, “TT kabeli”, “Alloy Wheels”, “Alpro Vlasenica”, “Luka Ploče”, šibenski TLM...
Treba također znati da željeznička pruga Mostar−Ploče većinu prometa ostvaruje od “Aluminija”, dok je za “Luku Ploče” “Aluminij” najjači poslovni partner. Opstanak šibenskoga TLM-a također je uvjetovan opstankom “Aluminija”. Ako se zna da država Hrvatska u mostarskom “Aluminiju” posjeduje 12 posto dionica, onda je jasno da je problem “Aluminija” i problem Hrvatske.
Najviša cijena električne energije u Europi
Vijest da bi najavljeno poskupljenje struje mostarskom “Aluminiju” od čak 33 posto moglo prepoloviti proizvodnju, a u perspektivi možda i potpuno ugasiti mostarsku elektrolizu, ozbiljno je zabrinula šibenske aluminijaše.
− “Valjaonice” i “Prešaonice” ove godine iz Mostara očekuju oko 60.000 tona aluminija. Ta količina definirana je međusobnim ugovorima i u cijelosti pokriva naše potrebe. Dogodi li se da zbog skupe struje − a nedvojbeno je da oni u Mostaru s 48 eura po megavatsatu plaćaju najskuplju struju u Europi − dođe do obustave ili se reduciraju isporuke, “Prešaonica”, a ponajprije “Valjaonica” koja troši većinu tih ugovorenih količina, našle bi se u teškoj situaciji.
Kažem u teškoj situaciji, ali to ne bi ugrozilo opstojnost ovdašnjih tvornica u cijelosti. Vjerujem da bismo uspjeli prebroditi tu neočekivanu situaciju i da ne bi došlo do otpuštanja radnika. Istina, bili bismo prisiljeni takoreći preko noći potražiti nove dobavljače, što nije nimalo lako i sasvim je sigurno da bi to poremetilo planirani ritam proizvodnje, a to znači da bi se u konačnici odrazilo kako na proizvodnju, tako i na izvoz, pa i na financijske rezultate − kaže Matjaž Gorjup, predsjednik Uprave TLM-ove “Tvornice valjanih proizvoda”.
Prvi čovjek “Valjaonica” oprezan je kad su u pitanju procjene dugoročnijeg učinka prekida isporuka aluminija iz Mostara. − Šibenčani su veliki borci, što su pokazali i do sada nastojeći sačuvati aluminijsku industriju. Nije isključeno da bismo u dogledno vrijeme na međunarodnom tržištu uspjeli osigurati aluminij i po povoljnijim cijenama, a postoji i realna opasnost da te cijene budu i osjetno više, što bi bio dodatni udar na poslovanje.
Podvlačim, za nas je to sasvim nova situacija kojoj bismo se morali preko noći prilagoditi − ističe Gorjup. Ako bi se uistinu dogodilo da dođe do prekida isporuka aluminija iz Mostara, valja kazati da se to događa u trenutku kad aktualni vlasnik “Tvornice valjanih proizvoda” TLM-a, Hypo Alpe-Adria Bank, privodi kraju pregovore o prodaji tvornice. Koliko bi to utjecalo i na potencijalne kupce koji ovih dana obavljaju posljednje poslove uoči potpisivanja ugovora, teško je reći.
Veliki udarac
− Mostarski “Aluminij” jedan je od naših najvažnijih partnera, jer njihovi tereti čine 15 posto našeg prometa. Oni preko Ploča uvoze glinicu, a izvoze aluminij kao gotov proizvod. Za nas bi bio veliki udarac ako bi “Aluminij” smanjio proizvodnju zbog poskupljenja električne energije u susjednoj državi – kazao nam je kap. Ivan Pavlović, direktor “Luke Ploče”.
| | | | 1/29/2012 - Platit će 5-6 milijuna eura da u lipnju saznaju što su naslijedili | | Izvor - Poslovni dnevnik, 20. siječanj 2012. | | | - Do kraja siječnja Vlada će raspisati javne natječaje za odabir stručnih savjetnika za opsežan posao analize financijskog i operativnog stanja u 21 državnom ministarstvu i javnom poduzeću, u kojima do lipnja želi steći uvid u zatečeno stanje i moguće implikacije za buduća proračunska razdoblja. Premda se projekt, koji je u četvrtak prihvaćen na sjednici Vlade, povezuje s prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem, koji ga je u predizborno vrijeme najavljivao kao "Clean start", za koordinatora je odabran potpredsjednik Neven Mimica.
Nije revizija
Predstavljajući cilj projekta, Mimica je pojasnio kako utvrđivanje stanja u državnim institucijama i tvrtkama "nije posao revizije". Državna revizija utvrđuje točnost financijskih podataka iz prošlog razdoblja, a ovaj projekt prema danom pojašnjenju nije usmjeren na utvrđivanje nepravilnosti ili ekonomske opravdanosti odluka, već na budućnost. Natječaje će se tako raspisati po četiri područja, a za sve će se tvrtke i institucije tražiti opća financijska analiza, u smislu usporedbe plana i izvršenja proračuna za prošlu godinu te utvrđivanja odstupanja. Kod javnih poduzeća dodatno će se pratiti profitabilnost, novčani tokovi, imovina i obveze u prošloj godini, kao i financijski planovi i njihova ostvarenja. Operativna će analiza obuhvatiti procedure upravljanja, organizacijsku strukturu, ljudske resurse, troškove plaća, procese ostvarivanja prihoda, upravljanje narudžbama, pregled procesa nabave i ostale podatke koji će dati sliku stanja u pojedinom društvu. U Vladi nerado govore o cijeni koju će proračunu predstavljati takav projekt, no neslužbeno se čuju procjene da će njegov trošak biti 5-6 milijuna eura. No jedan od članova Vlade novinarima je nakon sjednice Vlade posebno istaknuo kako se istodobno računa da će izborom vodećih svjetskih kuća, za koje očekuju da će se javiti na javne natječaje, ovakvim analizama osigurati neprocjenjiv pozitivan efekt.
Ulaznica za nove projekte
Osim dubinskog uvida koji će Vlada dobiti o stanju pojedinog ministarstva ili javne kompanije, to će, kaže taj izvor, biti i referencija svakome od njih i ulaznica za nove projekte. Komentira i da to nije klasičan "due diligence" te da te poslove ne mogu odraditi postojeće institucije. "Odgovorna i pametna Vlada će angažirati najbolje u obrani interesa. Pa i u Zagrebačkoj banci ne povjeravaju takve poslove običnim činovnicima, nego se angažira najbolje, vanjske stručnjake koje se plaća po zadatku, što se i vidi na njihovom poslovanju", smatra sugovornik iz Banskih dvora, koji će u drugoj polovici veljače birati stručnog savjetnika za ovaj zadatak.
| | | | 1/29/2012 - Cijene energenata morat će rasti | | Izvor - Poslovni dnevnik, 20. siječanj 2012. | | | - Porast cijene energenata glavna je promjena koju će Hrvati osjetiti ulaskom u Europsku uniju. Stručnjaci se slažu kako će do nje sigurno doći. "Teško je nagađati što će se dogoditi, neki kupci energije će proći bolje, a neki lošije. Bit će veća ovisnost o promjenama cijena na tržištu izvan Hrvatske i cijene će biti realna ekonomska kategorija. Očekuje se da će se razviti dobar i efikasan model socijalne pomoći za obitelji koje ne mogu plaćati svoje troškove", kaže Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar".
Sadašnje cijene energenata Marijan Kalea iz Hrvatskoga ogranka međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave - Cigre ocjenjuje nerealno niskima i kaže da se baš zbog takvih cijena ne događa toliko potreban razvoj energetskog sustava. Dodaje kako je još ne razumnije to što su u Hrvatskoj prosječne cijene za industriju veće (za plin) ili podjednake (za električnu energiju) prosječnim cijenama za kućanstva s obzirom na ionako problematičnu konkurentnost naše industrije u odnosu na europske prilike. Odnos prosječne cijene električne energije za kućanstva i industriju u EU prema podacima Eurostata za 2011. godinu je, kaže, 0,1275 prema 0,0936 centa/kWh, a u Hrvatskoj je 0,0918 prema 0,0900 centa/kW. Dakle, u EU je prosječna cijena za kućanstva 36% viša od one za industriju, a u nas su te cijene gotovo izjednačene.
"Dakle, neminovno, ali ne kao rezultat ulaska u EU, trebat će promijeniti omjer cijena kućanstvo/industrija podizanjem cijena kućanstvima ili snižavanjem cijena industriji", napominje Kalea. S njim se slaže i profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić koji kaže da su sadašnje niske cijene energenata "kao bumerang koji vam se vrati". Dodaje da je nekoliko vlada do sada vodilo lošu politiku kada je o cijenama energenata riječ pa je nužno njihovo približno izjednačavanje s cijenama ostalih članica Unije. Što je s ostalim promjenama? Što se zakonodavnih rješavanja pitanja energetike tiče, Kalea smatra kako se neće ništa mijenjati jer smo primijenili sve direktive koje primjenjuju i ostali u EU.
Druga stvar je, kaže, što ćemo provedbu tih rješenja morati postrožiti, primjerice bez daljnjeg odgađanja primijeniti tvz. treći energetski paket. Što se ekologije tiče, Granić vjeruje da će do bolje zaštite okoliša sigurno doći. No ciljevi koje je Unija zadala članicama izgledaju prilično nerealno. Naime, plan je da Unija do 2020. za 20% snizi potrošnju svih energenata, za jednaki postotak snizi emisiju stakleničkih plinova te također za 20% poveća udio obnovljivih izvora energije. Iako je, primjerice, potrošnja svih energenata u 2010., a vrlo vjerojatno i prošle godine, u Hrvatskoj padala, stručnjaci navode kako je to posljedica krize te da treba očekivati kako bi potrošnja u budućnosti mogla rasti. Kada se govori o udjelima obnovljivih izvora energije (OIE) u odnosu na finalnu potrošnju, Kalea spominje kako bi Hrvatska u sljedećih 11 godina trebala postotak dignuti za 6-postotnih poena, sa sadašnjih 14 posto. U mnogo većim problemima nalazi se npr. Velika Britanija koje želi dosegnuti 15% udjela OIE, a do 2009. godine ostvarili su samo 2,9%.
| | | | 1/29/2012 - Kritika HEP-a zbog nabava | | Izvor - Poslovni dnevnik, 20. siječanj 2012. | | | - Zakon o javnoj nabavi dobio je podzakonske akte kojima se, kako ističe prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, neće spriječiti zlouporabe, ali će se omogućiti veća transparentnost.
Kritizirao je to što najveća državna tvrtka, HEP, nije surađivala s razvojnim bankama jer su one tražile transparentnost u javnim nabavama.
| | | | 1/29/2012 - Vlada osniva 'task force'. Zadatak? Mora otkriti KAKO se troši novac poreznih obveznika! | | Izvor - Jutarnji list, 19. siječanj 2012. | | | - Vlada Zorana Milanovića osniva poseban 'task force', koji bi trebao skenirati stanje u javnim financijama i državnim poduzećima, te dati odgovor na pitanje kako se zapravo troši novac poreznih obveznika.
Odluka je to s današnje sjednice Vlade, na kojoj je usvojen zaključak o projektu Pregled financijskog i operativnog stanja s ciljem utvrđivanja potencijalnih obveza i optimalnosti sustava.
Za voditelja projekta Vlada je imenovala Nevena Mimicu, potpredsjednika Vlade. Skeniranjem će biti obuhvaćeno 20 ministarstava, ureda i javnih poduzeća, među kojima su HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume, HŽ, HRT, HAC i Hrvatske ceste. Na zahtjev Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskog sustava, u projekt će biti uključen i Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Snimku stanja u financijama tih institucija i tvrtki obavit će neovisni konzultanti, za koje će Vlada natječaj raspisati do kraja siječnja, a njihov se izbor očekuje do kraja lipnja. Za njihov će izbor biti provedena četiri natječaja, a angažman konzultanata državu bi, prema neslužbenim informacijama, mogao stajati pet do šest milijuna eura, iako bi konačan trošak, tvrde u Vladi, mogao biti i manji.
„Jedna od najvećih državnih kompanija do sada je odbijala kreditno praćenje razvojnih banaka, koje nude povoljne kredite jer nije željela transparentnost. Mi tome želimo stati na kraj i ostvariti uštede, pa ćemo za analizu stanja angažirati neovisne stručnjake, a ne državne činovnike. Tako su, uostalom, radile i druge zemlje“, kažu u Vladi.
Konzultanti koje će angažirati Banski dvori pročešljat će stanje financija u ministarstvima financija, gospodarstva, rada, zdravlja, socijalne politike, poljprivrede, prometa i znanosti, te HZZO-a, HZMO-a, Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Ureda za upravljanje državnom imovinom, te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Što se tiče javnih poduzeća, napravit će se detaljan pregled svih ugovora aktivnih u 2011. i kasnije. Analizirat će se i njihovi rashodi, te odstupanja od plana.
Vlada je danas odlučila izmijeniti i Zakon o sprečavanju sukoba interesa, kojim se ukida obveza biranja članova nadzornih odbora u javnim poduzećima putem natječaja. Tu je odluku, objasnio je premijer Zoran Milanović, prethodna Vlada donijela pod pritiskom dijela politike i javnosti, no ona nikada nije, ocijenio je, urodila stvarnim plodom jer je politika i dalje imala presudnu riječ u izboru članova nadzornih odbora. Namjera je njegove Vlade da članove nadzornih odbora u javnim poduzećima imenuje država, no u njima neće sjediti ministri, nego stručnjaci.
„Trebaju nam kompetentni ljudi, koje će biti osobe izvan politike, a koje će Vlada postaviti i koji će za svoj rad odgovarati ministrima“, ocijenio je Milanović.
...
| | | | 1/29/2012 - Za sedam elektrana na Savi 1,7 mlrd. eura | | Izvor - Poslovni dnevnik, 19. siječanj 2012. | | | - Institut 'Hrvoje Požar' izradio je projekt hrvatskih hidroelektrana na Savi koji bi se mogao realizirati u roku od najmanje šest ili sedam godina.
Projekt hidroelektrana na Savi Slovenci su počeli ovoga tjedna operacionalizirati kada su se u Ljubljani susreli predstavnici vlade s načelnicima "savskih" općina.
Na udaru valova
Sa slovenske strane projekt obuhvaća gradnju ukupno sedam elektrana u vrijednosti 1,7 milijardi eura, a u ovoj se fazi krenulo s izradom dokumentacije za njih tri. Procjenjuje se da će projekt elektrana Suhadol, Trbovlje i Renke biti na razini 400 milijuna eura. Iako stručnjaci kažu da ovaj slovenski projekt ne može nanijeti neke štete Hrvatskoj, koja je nizvodno, već čak naprotiv, pomoći u regulaciji Save, i naša zemlja je uvelike zainteresirana za hidropotencijale ove rijeke. Da se o tome razmišlja već gotovo pola stoljeća, potvrđuje i Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar" iz Zagreba. "Projekt elektrana na Savi star je više od 40 godina. S obzirom na kompleksnost projekta i činjenicu da obuhvaća veliko područje grada Zagreba, korektnije je to nazvati projektom uređenja i korištenja rijeke Save. Vjerujem da su se stvorile pretpostavke i da postoji dovoljno odlučnosti da se ide u projekt", kaže Granić. Prema konceptu koji je izradio ovaj Institut prije tri godine, predlaže se da to bude zajednički projekt Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Hrvatskih voda, HEP-a i možda nekoga dodatnog investitora, te da se realizira u najkraćem mogućem tehnološkom roku, oko 6-7 godina, pojašnjava Goran Granić.
Spriječiti poplave
Kako prenosi slovenski dnevnik Delo, tamošnje općine koje se nalaze uz tok Save moraju do 10. veljače Ministarstvu za okoliš predati svoje smjernice za gradnju hidroelektrana. Zbog toga je u utorak u Ljubljani okupljeno 40-ak predstavnika litijske, zagorske, trboveljske, hrastniške i laške općine koji su upoznati sa srednjoročnim planovima Slovenske elektroprivrede. Osim veće sigurnosti za stanovništvo uz Savu glede poplava, ova će investicija pridonijeti i razvoju tih lokalnih zajednica kao i regija u kojima se nalaze. Nagađa se da bi radovi na prvoj eleketrani, onoj u Suhadolu, iako planirani za ovu godinu, mogli započeti u ljeto 2013. ili 2014. godine. Slovenske hidroelektrane utječu već sada, a utjecat će još i više na vodni režim i mogu dovesti do većih kolebanja vodostaja, daljnjeg povećanja maksimalnih protoka vodnih valova, smanjenja donosa šljunka s uzvodnih dijelova slijeva, a time i do daljnje degradacije savskoga korita, upozoravaju hrvatski stručnjaci.
Gradnja u Hrvatskoj
Složen i dugotrajan projekt
Projekt HE na Savi bit će složen i dugotrajan, a u njegovoj realizaciji morat će se uvažiti niz zahtjeva, između ostalog i zaštita voda. Procjenjuje se da bi gradnja hidroelektrana trebala trajati između 15 i 17 godina, jer postoji niz problema i riječ je o projektu koji će se raditi u fazama. Treba riješiti imovinsko-pravne odnose na oko 22.000 čestica. Stručnjaci upozoravaju da će se dobar dio imovinsko-pravnih zavrzlama morati rješavati brzo i silom, odnosno sudski, da bi se zadržao ritam koji su nametnuli Slovenci.
| | | | 1/29/2012 - Radnici ne vjeruju u Ježićeve priče, hoće pod okrilje države | | Izvor - Poslovni dnevnik, 18. siječanj 2012. | | | - Stožer za obranu Diokija traži da se Radimir Čačić uključi u cijeli slučaj i riješi ga.
Radnici Diokija organizirani u Stožer za obranu i podržani od Sindikata naftnoga gospodarstva i Sindikata radnika petrokemikalija i plastičnih masa u utorak su prosvjedovali pred upravnom zgradom tvrtke u Zagrebu. Skandirali su protiv većinskog vlasnika Roberta Ježića, koji im nije osigurao četiri plaće i u četiri mjeseca pokrenuo redovnu proizvodnju.
Zahtijevali su sastanak s Radimirom Čačićem, prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva, kako bi se u socijalnom dijalogu našao izlaz za tu posrnulu tvrtku s oko 800 zaposlenih u Zagrebu i Omišlju i s dugovima većim od milijardu i 700.000 kuna. Stožer za obranu Diokija očekuje da Vlada kao vlasnik HEP-a, jednog od većih vjerovnika, preuzme dio vlasničkog udjela i pomogne pri pokretanju proizvodnje kako bi se Diokiju vratio status jednog od najvećih hrvatskih izvoznika. Stožer traži preuzimanje društva i od ostalih vjerovnika, ponajprije banaka i Ine, jer svi pregovori koji su vođeni prošle godine nisu donijeli rezultata. U suprotnom će radnici organizirati prosvjede izvan kruga tvornice na Žitnjaku. Zaposleni su odlučni u želji da spase tvrtku, ali ne pokretanjem stečaja. Boje se kako bi potpuno zaustavljanje proizvodnje rezultiralo potpunim gubitkom europskog tržišta te tvrde da "Dioki nije Pevec". "Najnovijom odlukom HEP-a ograničena nam je isporuka električne energije na samo 1 MW, što nije dovoljno ni za hladni pogon", rekao je Srđan Perković, član Stožera za obranu Diokija. Vlasniku Robertu Ježiću, koji je u ponedjeljak viđen u krugu tvornice, zaposleni više ne vjeruju. Zdravko Rumenović, predstavnik radnika u NO Diokija, tvrdi da se na sastancima NO-a stalno traži strateški partner. Nakon Crodux plina i Čermaka spominjala se Terra Nova, zatim Danko Končar i sada na kraju partneri iz Azerbajdžana. Uprava i sadašnji vlasnik osmislili su restrukturiranje prema kojem bi u Dioki ušli HEP sa 30%, Ina sa 10%, banke 24% i Azerbajdžanci do 20%. Oni bi bili većinski vlasnici, dok je Ježić voljan zadržati pet-šest posto dionica, a ostatak bi imali mali dioničari, obrazlaže Rumenović.
| | | | 1/29/2012 - Prilika za novi biznis: Uzmi staro odmaralište u koncesiju! | | Izvor - Poslovni dnevnik, 16. siječanj 2012. | | | - Dana 28. prosinca istekao je rok za kategorizaciju i otvaranje tržištu turističkih objekata zatvorenog tipa.
Prije dva tjedna konačno su prestala postojati nekoć popularna radnička odmarališta koja su na obali imala sva velika poduzeća i institucije. Dana 28. prosinca istekao je petogodišnji rok iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti za kategorizaciju i otvaranje tržištu svih turističkih objekata zatvorenog tipa.
Otvoreni natječaji
Posljednjih se dana u medijima primjećuju natječaji u kojima tvrtke nude turističke nekretnine u zakup ili na prodaju, odnosno traže usluge upravljanja takvim objektima. Inina tvrtka Hostin koja je, kako ističu, već odavno komercijalizirala sve takve objekte u svom sastavu, a ima ih u vlasništvu ukupno osam, ponudila je u zakup kompleks od 92 apartmana u Dugoj Uvali i hotel u Sućurju na jednu godinu uz mogućnost produljenja. Neke nekretnine nudi i na prodaju. S komercijalizijom svojih objekata za odmor, ali i upravljanjem započinje i Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja upravo preko tvrtke kćeri HEP - Odmor i rekreacija prikuplja ponude za te usluge do polovice veljače. Prema dostupnim informacijama, HEP je imao kampove, bungalove, apartmane i druge objekte za odmor radnika na ukupno 35 lokacija diljem obale, od kojih je u međuvremenu sa zakonom usklađeno i kategorizirano s dvije ili tri zvjezdice njih dvanaest. U njima će ove godine prvi put ljetovati ne samo HEP-ovi zaposlenici, koji će organiziranjem prijavljivanja odmora u sezoni dobiti prednost, nego će biti otvoreni i za ostale zainteresirane goste. Što se samih uvjeta tiče, oni će biti tržišni i ovisit će o pojedinoj lokaciji i dijelu sezone u kojemu se boravi u objektu. Novost je i da će ti objekti biti otvoreni ne samo u srcu turističke sezone, srpnju i kolovozu, što je prije bila praksa, nego će raditi dokle god ima gostiju. Uzme li se slučaj HEP-a kao primjer, iako će ove godine biti otvoren nešto manji broj objekata nego dosad, promjene i tržišno otvaranje osigurat će povećanje prihoda. To nije nevažno s obzirom na to da su tvrtke koje upravljaju tim kapacitetima u pravilu na tim objektima ostvarivale gubitak.
HEP planira i ulaganja
Ona odmarališta za radnike koja u proteklih pet godina tvrtke nisu uspjele kategorizirati i otvoriti za tržište više ne mogu biti u funkciji. Međutim, i njihovo održavanje predstavlja trošak, pa ne čudi što se takvi objekti stalno nude na prodaju. Tvrtka HEP - Odmor i rekreacija pak planira obnavljati i preostala bivša odmarališta u skladu s mogućnostima, a za ovu su godinu predvidjeli ulaganja u obnovu i opremanje još dva objekta. Iako su u doba socijalizma tvrtke masovno ulagale u gradnju odmarališnih kapaciteta za svoje radnike, takav oblik društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj danas je prava rijetkost. Predsjednik Sindikata ugostiteljstva i turizma Eduard Andrić upozorava i na velik broj bivših odmarališta koja su bila u vlasništvu bosanskohercegovačkih i srbijanskih tvrtki, čiji vlasnički odnosi nisu sređeni i u koja se ne ulaže te će devastirani i zatvoreni predstavljati pravo ruglo na obali. Izražava i žaljenje što u Hrvatskoj takav oblik odnosa tvrtki sa svojim zaposlenima nije na cijeni. U uvjetima tranzicije i privatizacija mnoge su velike tvrtke gasile i prodavale takve objekte, osim tek u rijetkim, mahom javnim poduzećima i institucijama. Za razliku od nas, u zapadnoeuropskim zemljama praksa osiguravanja povoljnijeg aranžmana za odmor zaposlenika i u uvjetima krize nije izgubila vrijednost i nije bila predmet rezanja troškova.
...
| | | | 1/29/2012 - Anti Ramljaku savjetnička uloga za ulagačke projekte u energetici | | Izvor - Poslovni dnevnik, 16. siječanj 2012. | | | - Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, dobio je još jedno, vanjsko pojačanje za svoj resor. Nakon što se uži kabinet Vlade suglasio s prijedlogom, njegovu se timu suradnika, premda ne u formi dužnosnika, priključuje financijaš Ante (Toni) Ramljak koji je angažiran kao "posebni savjetnik za praćenje i evaluaciju poslovanja javnih trgovačkih društava i vođenje strateških projekata". Unutar te dosta široke definicije jasni su i prioriteti; to je energetski sektor, odnosno ulagački projekti u njemu. Njih je Kukuriku koalicija nominirala kao jednu od glavnih poluga pokretanja rasta i zapošljavanja i zasad se čini da je tom cilju mnogo predanija nego prilagodbama javne potrošnje i reformama.
Neslužbeno nam je potvrđeno da će Ramljakovi prvi 'projektni zadaci' biti Hrvatska elektroprivreda, Plinacro i Janaf, dok su u slučaju Ine pristup i fokus nešto specifičniji jer u naftnoj kompaniji već postoji strateški partner. Budući da je sustav javnih/državnih poduzeća dosta široko i nesređeno područje, imenovanje posebnog savjetnika za taj segment očito je tek prvi korak. Neslužbeno saznajemo da bi se za koji mjesec trebala ustrojiti zasebna institucija u kojoj bi se objedinio taj posao. Zasad se ne zna kojeg će organizacijskog oblika biti, no navodno ne bi trebala biti u sastavu Ministarstva gospodarstva, čime bi se dodatno naglasio zaokret prema profesionalizaciji. Iako je to dugoročna misija koja obuhvaća strateško određenje prema načinu upravljanja i strategiji razvoja javnih i tvrtki u državnom vlasništvu, u slučaju spomenutih energetskih relativno brzo očekuju se konkretne akcije na pripremi terena za pokretanje investicija i osmišljavanja financijskih konstrukcija. Dojučerašnji 'quaestusovac' Ramljak u tome ima dosta iskustva i veza u svijetu investicijskog bankarstva. Desetak je godina vodio hrvatsku podružnicu investicijske banke CAIB koja je odradila nekoliko zvučnih M&A projekata u regiji. Očekuje se stoga da će u dogledno vrijeme oformiti tim financijaša koji imaju tehničkih znanja i iskustva u investicijskom bankarstvu.
Kukuriku planovi
Renesansa energetike
U Programu Vlade energetika je jedno od četiri područja koja će ulagački poticati. Uz niz hidro- i termoelektrana, ulaganja u prijenos i distribuciju el. energije te obnovljive izvore energije, u planu su gradnje plinovoda i skladišta plina, modernizacija rafinerija, LNG terminal...
| | | | 1/29/2012 - Stabilno napajanje strujom: počeli radovi na trafostanici Srđ | | Izvor - Slobodna dalmacija, 14. siječanj 2012. | | | - Postavljanjem prometne signalizacije uz Jadransku turističku cestu kod dubrovačkog vidikovca i uvođenjem teške mehanizacije na gradilište u subotu je započela izgradnja 140 milijuna kuna vrijedne trafostanice Srđ. Novo postrojenje zajedno s TS u Platu čini dio HEP-ova projekta "Dubrovnik" vrijednog pola milijuna kuna kojemu je cilj poboljšanje elektroopskrbe šireg dubrovačkog područja.
Jedini pravac napajanja za krajnji jug dosad je bila TS u Komolcu, pa bi pogon na Srđu i onaj u Platu vrijednosti 340 milijuna kuna trebali donijeti sigurnu alternativu.
- Uz bolju pouzdanost opskrbe, povećat će se kapacitet mreže i stvariti preduvjeti za prijelaz mreže na 20-kilovoltni napon, što osigurava daljnje smanjenje gubitaka i povećanje prijenosne moći mreže – pojasnila je glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac krajnji doseg projekta "Dubrovnik".
Potvrdila je kako će dovršetkom TS Srđ s priključnim vodovima, šire područje Dubrovnika ubuduće biti pošteđeno čestih prekida struje.
Investitori iz Hrvatske elektroprivrede završetak radova u Platu i na Srđu predviđaju u prvoj polovici 2013. godine. Za izgradnju TS Srđ prošle jeseni potpisan je ugovor između investitora HEP-a, glavnog partnera Dalekovoda, Končar-inženjeringa i Hidroelektre niskogradnje.
Temeljem ugovora o izgradnji i opremanju TS-e, vrijednost investicije po sistemu "ključ u ruke" iznosi 97,8 milijuna kuna s PDV-om, uz rok za izvođenje radova od dvije godine.
| | | | 1/29/2012 - Dug Diokija HEP-u pretvoriti u vlasnički udio? | | Izvor - Poslovni dnevnik, 12. siječanj 2012. | | | - Sindikalisti su zatražili od Vlade da HEP-ovo potraživanje od Diokija pretvori u vlasnički udio u toj tvrtki.
Isti je zahtjev Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske uputio jedinicama lokalne samouprave Omišalj i Zagreb. U sindikatu kažu da podržavaju aktivnosti Uprave Diokija radi pokretanja proizvodnje te u procesu restrukturiranja, ali ih smatraju nedovoljnima. Odlukom o zamjeni potraživanja za udio Vlada bi, kažu, dokazala namjeru aktivnijeg uključivanja u pokretanje gospodarstva i ohrabrila druge vjerovnike da se povedu za njezinim primjerom.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
