|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 4/2/2010 - Linić: S blokiranjem rasta cijene struje Kosor i sebi osigurava niži račun | | Izvor - Jutarnji list, 27. ožujak 2010. | | | - Vlada je stopirala poskupljenje struje. HEP je tražio da se cijena struje od 1. travnja poveća za 17 posto. S nižom cijenom struje vlada subvencionira i socijalne slučajeve, koji nemaju novca niti za sadašnje račune pa je jasno da ne bi imali niti za nove, povišene, ali jednako subvencionira i one s višim prihodima.
- S tim što ne dopušta poskupljenje struje premijerka Kosor je i sebi osigurala niži račun, a njezina je plaća dovoljno visoka da može platiti višu cijenu, ilustrira SDP-ovac Slavko Linić.
Kako bi on spriječio da nakon poskupljenja struje poskupe i brojni drugi proizvodi?
- Uveo bih nižu stopu PDV-a za proizvodnju. Ne zaboravite, EU nije protiv međustopa, ona samo ne dopušta nultu stopu, kaže Linić.
| | | | 4/2/2010 - Štern: Dok smo čuvali socijalni mir, Ina je izgubila 1,5 milijardi | | Izvor - Jutarnji list, 26. ožujak 2010. | | | - Uvozni plin Hrvatska plaća skuplje nego što ga prodaje, a zaradu ima samo na domaćem plinu, prije svega zbog niske cijene koncesija.
Gigadžul tog energenta u Hrvatskoj je 7,2634 eura, a u Europskoj uniji košta 12,6553 eura.
Samo za plaće
- Naše računice pokazuju da bismo prostorni metar plina hrvatskim kućanstvima morali prodavati po 75 lipa, a industriji po 85 lipa, no zbog političkih ga odluka prodajemo po samo 56 lipa. Posljedica te preniske cijene je da imamo novca samo za isplatu plaća našim zaposlenicima i nabavu novog plina, dok o investicijama u sektor možemo samo sanjati - požalili su nam se u plinari jednog hrvatskog grada.
- Neuvođenje realnih cijena samo gomila gubitke energetskog sektora. Sama država na tome godišnje gubi barem 1,5 milijardu kuna, a posljedica takve politike je i izostanak investicija u energetici - upozorava Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, dodavši kako se socijalna politika u državi ne može više voditi kroz cijenu energenata.
Formulom do dobiti
Davor Štern kaže da će odbijanje poskupljenja HEP-u učiniti isto što je bivša HDZ-ova Vlada, u razdoblju do 2000. godine, učinila Ini.
- Četiri je godine litra supera bila na 4,3 kune jer se čuvao socijalni mir.
Ina je 2000. imala 1,5 milijardi kuna gubitaka.
Čim je uvedena formula za izračun cijene litre goriva, Ina je godinu završila sa stotinjak milijuna dolara dobiti, prisjeća se Davor Štern.
| | | | 3/26/2010 - Vlada predlaže javnim i državnim službama rezanje regresa, božićnice i dara za djecu | | Izvor - Hina, 25. ožujka 2010. | | | - Na današnjem sastanku u Banskim dvorima Vlada je predložila sindikatima javnih i državnih službi da se odreknu regresa, božićnice i dara za djecu za 2010. godinu, čime bi državni proračun uštedio 1,7 milijardi kuna, izvijestili su nakon sastanka predstavnici sindikata javnih službi.
Predstavnici Vlade predlažu izmjene kolektivnog ugovora kojima bi oko 240.000 zaposlenih u javnim i državnim službama ove godine ostalo bez regresa i božićnice u iznosu od po 1250 kuna, te dara za djecu u iznosu od 400 kuna.
Odgovorili smo im da u sustavima zdravstva, prosvjete, kulture i socijalne skrbi postoje dovoljne rezerve gdje curi novac, pa idemo prvo uštedjeti tamo, izjavila je novinarima nakon sastanka predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.
Sindikalci također traže da se u slučaju rezanja materijalnih prava javnih i državnih službenika isto primijeni i na zaposlene u javnim poduzećima. Duboko smo svjesni da je zemlja u krizi, boli nas što naši kolege iz realnog sektora ostaju bez posla i spremni smo žrtvovati se, ali više ne bez javnih poduzeća, naglasila je Avberšek.
Pozvala je sindikate javnih poduzeća da na zahtjeve za odricanjem više ne odgovaraju kako ne pristaju na smanjenje prava iz kolektivnih ugovora, jer i drugi imaju svoje kolektivne ugovore. Vladinu preporuku za 10 postotnim smanjenjem masa za plaće ispoštovalo je samo pet od 21 javnog poduzeća, podsjetila je Avberšek dodavši kako se u ovom slučaju ne radi o pravu nego o solidarnosti prema ljudima koji ostaju bez posla.
Kazala je kako su predstavnici Vlade, koje je predvodio potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, s uvažavanjem saslušali sindikalne prijedloge.Osam sindikata javnih službi očitovat će se o Vladinu prijedlogu u roku 15 dana.Vlada je danas odvojeno razgovarala sa sindikatima javnih i državnih službenika, a čelnici sindikata državnih službi došli su na red nakon javnih službi.
| | | | 3/26/2010 - Srb: HEP će završiti kao i Ina, raskomadan i prodan u dijelovima | | Izvor - Poslovni dnevnik, 26. ožujak 2010. | | | - Zastupnik Hrvatske stranke prava (HSP) Daniel Srb pozvao je danas Vladu da otvori nove pregovore s Molom i iskoristi sve što može kako bi ponovno uspostavila kontrolu države nad energetskim sustavom.
"Predlažem da vlada izvrši pritisak na Mol kako bi se definirala nova politika i uspostavila kontrola nad energetskim sustavom", rekao je Srb na konferenciji za novinare u Saboru. Uvjeren je da bi vlada trebala redefinirati poziciju države i Mola kad je riječ o Ini, i to koristeći se ovlastima u definiranju cijena i uvjeta poslovanja Ine te "kroz vlasničku strukturu".
Jučerašnju saborsku raspravu o osnutku istražnog povjerenstva za Inu Srb je protumačio kao dokaz da se energetska politika u Hrvatskoj svodi na međusobne optužbe HDZ-a i SDP-a, "dviju političkih opcija koje su dovele do gubitka kontrole nad tvrtkom od nemjerljivoga strateškog značaja".
Istaknuo je da je SDP-ova vlada 2003. Inu prepustila Molu, a zatim je HDZ-ova vlada propustila ozbiljno definirati pozicije države i Mola u daljnjem razvoju te kompanije. Srb vjeruje da Hrvatska sama sebi ne određuje strateška kretanja u energetici, a u prilog tome naveo je da "Ina uvozi ruski plin i blokira izgradnju LNG terminala kao alternativni pravac nabave plina".
Vlada nije u stanju izdržati pritisak nijedne ozbiljne inicijative u energetici, poput izgradnje elektrana, zbog čega će, istaknuo je, "HEP završiti jednako kao i Ina - biti raskomadan i prodan u dijelovima".
Vladi zamjera i to što je dopustila da Hrvatska ostane izvan plinovoda Nabucca i Južnog toka. "Strateški smo izgubili nemjerljivo puno jer svi ključni energetski pravci idu kroz Mađarsku", rekao je Srb, pozivajući diplomaciju da učini sve kako bi Hrvatska kapitalizirala svoj geografski položaj.
| | | | 3/26/2010 - Kolumna Nevena Šantića: Ucijenjeni HEP-om | | Izvor - Novi list, 24. ožujak 2010. | | | - Ono što je bilo glasina obistinjuje se. Struja će poskupjeti, moguće gotovo za petinu. Zalud će građani kolutati očima i zalud će sada krenuti objašnjenja i spiniranja kako je cijena električne energije i dalje daleko niža od europskog prosjeka i da nema drugog izlaza kako bi se osigurala njena proizvodnja, prijenos i distribucija... Sve će to biti zalud jer naši građani nisu europske platiše, niti se država i njena »infrastruktura« ponaša na način da bi se smjeli pozivati na »europske uzore i običaje«.
Da postoji neki plan, neka ideja u koju bi se uklopilo poskupljenje struje, valjalo bi to stoički podnijeti u slavu pokušaja izlaska iz krize. Primjerice, korekcija cijene kao doprinos financijskom ozdravljenju ove državne tvrtke i dugoročnom stabiliziranju cijene važnog energenta potrebnog ne samo kućanstvima nego i za proizvodnju, odnosno oživljavanje gospodarstva. Dakle, povećanje cijene struje u sklopu cijelog niza mjera, bolnih, manje bolnih ili samo poticajnih kako bi konačno stvorili preduvjete za izlazak iz krize. Nažalost nismo ni blizu tome. Ništa od toga nije na vidiku. Umjesto toga ulazimo u začarani krug opće nelikvidnosti i smanjene potrošnje na koju se reagira novim porezima, smanjenjima plaća i raznoraznim »uštedama«, da bi njihov rezultat bio još manja potrošnja i još gori položaj hrvatskog gospodarstva.
Već vidimo. Premijerka Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker, uz »samozatajnog« ministra gospodarstva Đuru Popijača koji je svojedobno obećavao razvojna brda da bi zastao u dolini suza, u narednih će petnaest dana, tobože radi mira u državi i »udara« na džep građana, licitirati s čelnicima HEP-a da bi se »kompromisno« došlo do povećanja cijene od desetak, 12 posto, umjesto startnih 17 posto. A motiv zašto se Vlada generalno neće protiviti poskupljenju struje, sve kada bi i imala viziju što bi to u konačnici donijelo, vrlo je prozaičan. S rastom cijene porast će i PDV, čime bi se barem malo moglo oživjeti posrnuli proračun u koji se iz dana u dan slijeva sve manje novca.
Osim nove cijene struje dakle sve ostalo bit će isto, ili gore. Monopolist HEP i dalje će se ponašati rastrošno ne obazirući se na naputke Vlade o štednji, bit će angažirano više oružanih pratitelja kod iskapčanja struje neurednim platišama, bit će na tisuće novih očajnih građana koji će sve teže plaćati troškove električne energije, plinofikacija Hrvatske da bi se smanjio pritisak na potrošnju struje i dalje će kasniti, Vlada »zbog mira« među energetskim lobijima i dalje neće poticati građane na korištenje alternativnih izvora energije... Ukratko, bit ćemo i narednih mjeseci, moguće i godina ucijenjeni HEP-om, koji će nam ispostavljati račune za svoje i tuđe dugogodišnje pogreške.
I naposljetku, svi zajedno i dalje ćemo tonuti u krizu, a spasa na vidiku neće biti.
| | | | 3/26/2010 - Dodatni udar: Zbog skuplje struje slijede novi otkazi! | | Izvor - Jutarnji list, 24. ožujak 2010. | | | - Najavljeno poskupljenje struje za vjerojatnih 17 posto dodatno će umanjiti ionako sve slabiju kupovnu moć građana i usporiti izlazak hrvatskoga gospodarstva iz recesije, a poslovanju HEP-a neće puno pomoći.
- Poskupljenje energetana u recesiji vjerojatno je najgore što se može dogoditi. Iako je taj potez bio neizbježan, trebalo ga je kombinirati s novim modelom plaćanja struje, po kojem bi se korištenje električne energije za određenu kvadraturu plaćalo po jednoj, subvencioniranoj cijeni, dok bi se struja za višak stambenog prostora plaćala po višoj, tržišnoj cijeni - upozorava Davor Štern, stručnjak za energetiku. - Rast cijene struje dodatni je udar na ionako nisku konkurentnost industrije - kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i predsjednik HUP Cro Industrije. Svaki pad konkuretnosti vodi padu proizvodnje, povećanju cijena, ali i novom valu otkaza.
Puno veći računi
Ovako, svi će građani uskoro plaćati znatno veće račune za struju nego sada. Uzmemo li u obzir da mnogima mjesečni račun za struju već sada doseže 1000 kuna, poskupljenje od 17 posto značilo bi da će za korištenje tog energenta prosječna četveročlana hrvatska obitelj morati izdvojiti 170 kuna više. To će za posljedicu imati još manju potrošnju, što nije dobro za ekonomiju.
- Najavljeno poskupljenje struje posebno će pogoditi niže dohodovne skupine, odnosno one građane koji zarađuju manje od državnog prosjeka, što je većina - kaže Hrvoje Stojić iz Hypo-banke.
Njima, doduše, u pirlog ide skoro ukidanje niže stope kriznog poreza od dva posto, no već je sada jasno da će to povećanje raspoloživa dohotka džepove građana podebljati za 60 do 120 kuna, “pojesti” više cijene struje.
Kada se tome doda i očekivano povećanje cijene plina, jasno je da Hrvate pravi energetski udar i još sporiji izlazak iz recesije tek čeka. Ipak, naglašava Stojić, licemjerno je govoriti o eroziji kupovne moći u uvjetima kada prosječan Hrvat više troši na mobitel nego na neke druge osnovne životne potrepštine.
Valja uzeti u obzir i da su cijene struje u Hrvatskoj među najnižima na Starom kontinentu, pa je njihovo poskupljenje bilo samo pitanje trenutka.
Među nižim cijenama
Cijena kilovatsata struje u Hrvatskoj lani je iznosila 0,0935 eura. Nižu cijenu struje od Hrvatske u Europskoj Uniji (EU) lani su imale Bugarska, Poljska (0,0883 eura) i Rumunjska (0,0814 eura). No druge zemlje nerijetko imaju i dvostruko više cijene.- Poskupljenje struje zakrpat će rupe u HEP-u, ali neće ništa riješiti - kaže Štern.
9,84 milijarde kuna iznosio je prihod od prodaje koju je ostvario HEP u 2008. godini. Na mrežu HEP-a spojeno je 2,1 milijun korisnika i nekoliko tisuća tvrtki.
375 milijuna kuna iznosi dug građana HEP-u, ali se procjenjuje da je dug HEP-a prema građanima za preplaćenu električnu energiju još veći.
750 milijuna kuna iznosi dug tvrtki za struju prema HEP-u, što je 50 milijuna kuna manje nego što je bilo prije šest mjeseci.
Vlada nudi antirecesijske mjere, a onda diže cijene
Vladimir Ferdelji kaže da je povećanje cijene struje još jedan u nizu nelogičnih poteza Vlade. S jedne strane Vlada stalno usvaja antirecesijske mjere kojima navodno želi pomoći gospodarstvu, a onda najavi dizanje cijene struje. Moja tvrtka godišnje već sada plaća pet milijuna kuna za potrošenu električnu energiju, pa vi sad izračunajte koliko će nam se ovaj trošak povećati. Većina prerađivačke industrije radi na električnu energiju, a samo rijetki koriste plin i oni će sada profitirati, kaže Ferdelji. S druge strane, i svaka modernizacija proizvodnje za sobom povlaći veću potrošnju energije, pa je pitanje tko će uz ovolike troškove ići u investicije. Ferdelji kaže kako je prijedlog koji je dao HEP nerazumljiv, pa je teško dokučiti koliki će biti rast.
Cijene će skočiti, ali većeg rasta inflacije neće biti
Poskupljenje struje poskupit će troškove poslovanja poduzeća i gurnuti rast cijena na malo prema gore, no Hrvatska ne treba strahovati od inflacijskog udara.
Naime, u uvjetima pada potražnje za robama i uslugama, manevarski prostor za neka veća poskupljenja bitno je sužen, pa niti inflacijski pritisci neće biti veliki.
Stoga Stojić očekuje da će stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini, unatoč poskupljenjima, iznositi dva posto, što je manje nego ranijih godina.
| | | | 3/23/2010 - Strujni kapital: HEP prodaje imovinu od 2 milijarde kuna | | Izvor - Slobodna dalmacija, 23. ožujak 2010. | | | - U svrhu racionalizacije poslovanja, HEP do kraja ove godine namjerava provesti Plan upravljanja netehnološkim cjelinama, čija ukupna knjigovodstvena vrijednost iznosi 369 milijuna kuna, s tim da u tu brojku nije uračunato 70 tisuća metara četvornih dviju nekretninskih čestica u Novalji.
Osim toga, pretpostavlja se da će ukupna tržišna vrijednost tih nekretnina biti višestruko veća od knjigovodstvene, odnosno da bi mogla iznositi više od milijardu, pa čak i do dvije milijarde kuna.
Što s odmaralištima?
Kako nam je kazao Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, za sada su sve nekretnine još uvijek u “fazi procjene”, ne samo glede njihove tržišne vrijednosti, te se utvrđuje njihov imovinsko-pravni status, a na osnovi toga i mogućnost prodaje u povoljnom trenutku ili iznajmljivanja po tržišnoj cijeni ako nije moguća prodaja.
Iako su nam prije dva mjeseca iz HEP-a dostavili informaciju kako u vlasništvu imaju samo 90 stanova, potpuni podaci, koje nam je potvrdio Leo Begović, govore kako HEP u vlasništvu ima čak 204 stana sa 60 pripadajućih garaža, čija knjigovodstvena vrijednost iznosi 134 milijuna kuna.
Zanimljivo je kako je 27 stanova, 15 garaža i osam poslovnih prostora prazno i HEP od njih ne ubire nikakvu naknadu, dok su 24 stana i dvije garaže iznajmljeni osobama izvan HEP-a. Vodstvo HEP-a nam nije dalo informacije o ljudima izvan HEP-a kojima se iznajmljuju stanovi, kao ni po kojima uvjetima je iznajmljen taj prostor, jer smatraju kako to podliježe poslovnoj i privatnoj tajni.
Ostali stanovi su iznajmljeni radnicima HEP-a po posebnim uvjetima, a sve do prije dvije godine, tvrdi Begović, korisnici stanova su mogli i otkupiti te stanove po povoljnim uvjetima, no to više neće biti moguće.
Predsjednik Uprave HEP-a Begović pri tome ne demantira moguće postojanje brojnih zloupotreba tih nekretnina, nastalih prije nego što je on zasjeo na mjesto šefa tvrtke, ali tvrdi kako sve to postaje “stvar prošlosti” i da ubuduće takvo što neće biti moguće.
Planom upravljanja netehnološkim cjelinama za sada se predviđa da će se dio odmarališta, knjigovodstveno vrijednih 42 milijuna kuna, nastaviti koristiti “u poslovanju društva HEP Odmor i rekreacija”, kao i dio odmarališta koji se tek treba renovirati (vrijedan 34 milijuna kuna knjigovodstveno), dok bi 14,6 milijuna kuna vrijedna odmarališta bila prodana.
No, taj prijedlog će morati odobriti i Nadzorni odbor, odnosno Vlada, pa je moguće da će se Uprava HEP-a pritisnuti da proda sva ili većinu odmarališta tvrtke. Čitavu situaciju motre sindikati, a Dubravko Čorak, šef Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, i Denis Geto, predsjednik Tehnosa, tvrde kako nemaju ništa protiv prodaje stanova, ali da se protive prodaji dijela odmarališta.
- Stanovi se i trebaju prodati jer je tu bilo mnogo zloupotreba budući da se nisu znali kriteriji po kojima se daju na korištenje ili prodaju. No, za izgradnju odmarališta su radnici izdvajali iz regresa i radnici HEP-a sada po donekle povoljnijim cijenama u njima mogu boraviti i stoga ćemo oštro biti protiv njihove prodaje - rekao je Geto.
Zapečaćena sudbina
Koliko je projekt prodaje nekretnina HEP-a važan, govori i podatak da je Leo Begović istovremeno i predsjednik Nadzornog odbora HEP Odmor i rekreacija, te da je to jedini Nadzorni odbor HEP-ovih tvrtki kojima Begović predsjedava.
Osim toga, kada je raspisan javni natječaj za direktora HEP Odmor i rekreacije javilo se dosta ljudi iz HEP-a, ali je na to mjesto postavljen Igor Stankovski, koji je poslovnu karijeru napravio u trgovini nekretninama, iz čega nije teško zaključiti kakva sudbina čeka nekretnine HEP-a.
Ribogojilište, dionice Janafa...
HEP u vlasništvu ima i ribogojilište vrijedno (knjigo-vodstveno) 640 tisuća kuna, kao i 5,35 posto dionica JANAF-a nominalno vrijednih 151 milijuna kuna, a čija tržišna cijena trenutno iznosi 161 milijun kuna, kao i 0,9 posto dionica Pominvest banke, 0,0005 dionica Kraša, 0,15 dionica ‘Viktora Lenca’ i 0,14 dionica ‘Đure Đakovića’.
Brojevi
204 - stana ima u vlasništvu HEP
60 - garaža je u paketu s tim stanovima
27 - stanova je prazno
| | | | 3/23/2010 - HEP-ovi zahtjevi stigli u HERA-u: Koliko nam poskupljenje HEP doista sprema? | | Izvor - Business.hr, 23. ožujak 2010. | | | - Zahtjevi HEP-ovih društava za preispitivanjem postojećih tarifnih stavki stigli su u HERA-u prošli tjedan, a u naredna dva tjedna trebala bi biti gotova analiza tih zahtjeva, kazao je Galić odgovarajući na pitanje novinara kakvu cijenu električne energije hrvatska kućanstva mogu očekivati u ostatku godine.
Upitan koliko je poskupljenje tražio HEP i je li riječ o 17 posto kako se nagađa u medijima, odgovorio je da HEP-ova društva (npr. proizvodnja, prijenos) imaju različite zahtjeve te da ne može sa sigurnošću reći je li prosječno traženo poskupljenje 17 posto.
"Zahtjeve su HEP-ova društva podnijela pojedinačno, a promjena cijene za potrošače ovisit će i o tarifnim modelima i vrsti brojila", kazao je Galić.
Nakon što obradimo podatke, Upravno vijeće HERA-e donijet će odluku i proslijediti je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, rekao je Galić nakon konferenciji za novinare o projektu "Jačanje energetske efikasnosti u zemljama kandidatima i aspirantima za članstvo u EU-u" (BeEAMS).
| | | | 3/23/2010 - HEP-ova računica: Tko je tu kome dužan? | | Izvor - NovaTV, 20. ožujak 2010. | | | - Koliko su građani preplatili struju, s druge strane, HEP ne želi otkriti. Domaćica Blanka svaki mjesec dobiva 116 kuna struje i tako za periode od šest mjeseci, odnosno do HEP-ovog obračuna. 'Kad dođe nakon šest mjeseci obračun, onda ako sam nešto dužna, onda mi pošalju, na primjer, moram uplatiti do 15. u mjesecu sedam kuna', rekla nam je Blanka.
Da je HEP-ova politika neobična, najbolje govore brojke. Nakon što je javnost zatitrala informacija da HEP građanima, zbog preplate duguje više nego on njima, odmah su reagirali. 'Građani duguju HEP-u oko 334 milijun kuna. Radi usporedbe, za veljaču 2009. godine taj je dug iznosio oko 315 milijuna kuna, pa ne stoji ni ona da je dug građana porastao u odnosu na prošlu godinu 50 posto. Ukupan dug kućanstava u sebi sadrži i preplatu', stoji u priopćenju HEP-a.
Koliko su građani preplatili struju, nema odgovora. Svojim dobavljačima HEP duguje oko milijardu i 800 milijuna kuna, dok su HEP-u građanstvo, država i gospodarstvo dužni oko milijardu i 700 milijuna kuna. 'Sad vi procijenite sa dugom od milijardu i 700 milijuna kuna, od ukupnih prihoda, od 13 i po milijardi, da HEP ipak funkcionira, redovita je isplata plaća, plina i električne energije, dakle sve funkcionira sa tim dugom', ističe Dubravko Ćorak predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata.
HEP je prošle godine dobio i 17.960 kuna od sponzora, ali je i 10.112 kuna donirao, unatoč protivljenju sindikata. 'Dok god Vlada Republike Hrvatske zahtijeva da se u državnim poduzećima, pa tako i u HEP-u plaća smanji 10 posto mimo važećih kolektivnih ugovora, naravno da se ne možemo složiti ni sa kakvim donacijama, ni sa kakvim bezveznim troškovima', zaključuje Ćorak. Dok se sindikati nadaju dobroj poslovnoj godini, građani poput Blanke i dalje će sami morati pomno pratiti koliko su i jesu li preplatili struju.
| | | | 3/23/2010 - Apsurd: HEP dužan građanima više nego oni njemu | | Izvor - Jutarnji list, 19. ožujak 2010. | | | - Zagrepčani su HEP-u za struju dužni 47 milijun kuna, a HEP je tim istim građanima zbog preplate dužan 49 milijuna kuna ! Ovaj apsurd, još jedan u čudnovatom HEP-ovom načinu poslovanja, otkrio nam je zaposlenik tog javnog poduzeća (podaci poznati redakciji), a uprava ga nije demantirala. Budući je Zagreb četvrtina Hrvatske, tvrdi naš izvor, lako se dolazi do računice da je HEP dužan kućanstvima barem 200 milijuna kuna.
Šute o svom dugovanju
Podsjetimo, Jutarnji je u ponedjeljak objavio članak u kojem HEP tvrdi da su mu kućanstva dužna 350 milijuna kuna , što je 50 posto više nego prije šest mjeseci. No, nisu spomenuli činjenicu da je su oni itekako dužni građanima, što ih ne sprečava da im iskapčaju struju ukoliko ne plate dvije rate računa.
- To vam je način poslovanja HEP-a. Naravno da ne nisu htjeli reći koliko su oni dužni građanima, nego samo koliko su građani njima. Samo ih pitajte koliko su oni dužni građanima zbog preplaćene električne energije, pa ćete vidjeti da vam neće tako lako odogovoriti. To se skriva. Najbezobraznije je u tome što, bez obzira da li ste i koliko preplatili struju, oni će vam je isključiti ako niste platili dvije rate - objašnjava zaposlenik HEP-a.
Nisu dali tražene podatke
Kada smo HEP upitali koliko su dužni građanima na ime preplate i zašto iskapčaju struju i onima koji su je preplatili, odgovor smo na uporno inzistiranje dobili tek nakon tri dana, ali bez traženih konkretnih podataka o dugu građanima.
| | | | 3/21/2010 - Vraćanje klirinškog duga gradnjom novog trećeg bloka u Sisku | | Izvor - vecernji.hr 21.03.2010 | | | -
Nakon duljih priprema počela je gradnja trećeg bloka Termoelektrane Sisak, trenutačno najvećeg HEP-ova projekta, čija se vrijednost procjenjuje na 205 milijuna eura. Oprema za blok C, veliki kotao te plinska i parna turbina s generatorima, koji su proizvedeni u Rusiji, a financirani klirinškim dugom bivšeg SSSR-a prema bivšoj SFRJ, odnosno Ruske Federacije prema Hrvatskoj, u ukupnom iznosu od 177 milijuna dolara već su spremi za isporuku. Za osnovnu je opremu utrošeno 105 milijuna dolara, a ostalu opremu i usluge 72 milijuna. Dosad neiskorištenih 15,7 milijuna dolara TES će uložiti u nabavu rezervnih dijelova za postojeća dva bloka termoelektrane koji su također proizvedeni u Rusiji.
– Nakon višemjesečnog kašnjenja projekta, uglavnom zbog problema proizvođača opreme, sada više ne bi trebalo biti zastoja. Uskoro očekujemo isporuku golemog kotla koji će se na temelje montirati ove godine, a na godinu planiramo montažu dviju turbina s generatorima. Do kraja 2012. obavit ćemo testiranje te će pogon snage 230 MW električne energije i 50 MW toplinske energije biti pušten u redovni rad – rekao je voditelj HEP-ova tima za izgradnju bloka C Milan Rajković.
Na gradnji trećeg bloka angažirani su uglavnom domaći izvođači, uz konzultantske usluge finske tvrtke i ruski supernadzor. Izgradnjom trećeg bloka Termoelektrana Sisak, kao najveći termoenergetski proizvođač električne energije u zemlji, trošit će 50.000 prostornih metara zemnog plina na sat ili oko 400 milijuna kubika na godinu. Zbog toga i u HEP-u očekuju da će se do puštanja trećeg bloka u rad izgraditi novi dobavni pravci za opskrbu plinom.
| | | | 3/19/2010 - Ljudski potencijali u Hep-u | | Izvor - info.HEP 19.03.2010 | | | - Upravljanje ljudskim potencijalima u HEP grupi
Gdje smo i što trebamo činiti u području upravljanja ljudskim potencijalima u HEP grupi, pitanja su koja su na tematskom sastanku održanom 18. ožujka o.g. s naslovom “Analiza problematike kadrova u društvima HEP grupe“ otvorila jedno od najvažnijih tema u HEP-u.
Otvarajući sastanak, njegov inicijator i voditelj mr. sc. Dubravko Lukačević, član Uprave, ukazao je na važnost kadrovske problematike i potrebu planskog i racionalnog pristupa tom sve akutnijem problemu. Iz prezentacija direktorice Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima HEP-a d.d. Bernarde Pejić i psihologinje u Sektoru mr. sc. Tihane Malenice Bilandžije te izvjestitelja iz društava HEP grupe (direktori i rukovoditelji pravnih službi), može se zaključiti da je HEP tvrtka pretežito starijih ljudi. Istina, to se ne odnosi na novoutemeljena društva HEP Trgovinu, HEP Opskrbu, HEP ESCO, HEP Odmor i rekreaciju… Zbog takve dobne strukture (prosječna starost zaposlenika HEP-a je 47 godina), odnosno umirovljenja velikog broja ljudi, HEP će se ubrzo suočiti s manjkom iskusnih i obučenih zaposlenika odlučujućih za vođenje poslovnih procesa (procjenjuje se da će u petogodišnjem razdoblju 2010.- 2014. radni odnos prestati za više od tisuću zaposlenika HEP-a).
Osim dobne, ali i kvalifikacijske strukture, današnje stanje opterećuje nedostatak mjera i alata za mjerenje radnog učinka te nagrađivanje i motivaciju i zastarjeli propisi o grupama poslova i tipskim nazivima. Izlaganja potkrijepljena podacima pokazala su da je stanje ozbiljno i da je nužno utvrditi normative - broj i strukturu zaposlenika po pojedinim vrstama poslova, što je preduvjet za plansko pomlađivanje i pravodobno osiguranje prijenosa znanja na novozaposlene.
Potreban je razvoj mentorstva i internog trenerstva te revidiranje postojećih organizacijskih struktura i sistematizacija, uključivo i grupa poslova s platnim razredima, i uvođenje opisa poslova s kompetencijama (mjerenje radnog učinka).
Đ.Sušec
| | | | 3/18/2010 - Šef Hep-a maltretira radnike i ništa mu ne mogu | | Izvor - Danas.hr 18.03.2010 | | | - Hrvatski elektrogospodarski sindikat u utorak je zatražio smjenu direktora HEP-ova Proizvodnog područja Zapad Damira Lučića zbog mobbinga koji provodi nad troje radnika, te optužio predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića da štiti Lučića zbog njegovog političkog zaleđa.
Predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak izjavio je na konferenciji za novinare kako opoziv Damira Lučića traje već četiri mjeseca. Razlog tome je, kaže, činjenica da je direktor HEP-ovog Proizvodnog područja brat državnog tajnika za e-Hrvatsku Igora Lučića, te da ga Leo Begović zato štiti.
Iz Vlade odgovornost prebacili na pravobranitelja (09.03.2010.)
više"Lučić, koji je na poziciju direktora došao 's ceste' zahvaljujući intervenciji bivšeg premijera Ive Sanadera, pokušava temeljem lažnih optužbi otpustiti troje radnika u PP Zapadu u Rijeci, od kojih je jedan sindikalni povjerenik, a jednu radnicu je vrijeđao na nacionalnoj osnovi", kaže Čorak napominjući kako su o svemu obavijestili i premijerku Jadranku Kosor te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Sve to, vele, nije imalo učinka. No upozoravaju da će ako se nešto ne poduzme organizirati štrajk upozorenja.
Čorak je od Begovića također zatražio objavu nalaza neovisne revizije o stanju u HEP-u, koje, kako kaže, predsjednik Uprave plasira u javnost kada mu to zatreba. Navodi kako žele znati rade li u tvrtki u kojoj vlada kriminal ili u kompaniji koja je ipak lani ostvarila 250 milijuna kuna dobiti.
"HEP trenutno duguje dobavljačima 1,8 milijardi kuna, a gospodarstvo, država i građani duguju HEP-u ukupno 1,7 milijardi kuna, pa pitamo Upravu zašto je to tako", kazao je Čorak.
Sindikat smatra i da je podatak o navodnom poskupljenju struje za 17 posto svjesno pušten u javnost kako bi se sindikatu i radnicima signaliziralo što ih čeka u pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru, prenosi SEEbiz.
| | | | 3/18/2010 - HAC ukida mjesta savjetnicima koji nisu ništa ni radili | | Izvor - Večernji list, 18. ožujak 2010. | | | - Ukidaju se radna mjesta savjetnika uprave u Hrvatskim autocestama, a to su ionako bile funkcije izmišljene za islužen HAC-ov kadar. Najčešće su na ta mjesta uhljebljivani smijenjeni direktori, ali i stranački poslušnici.
Odzvonilo šestorici
Odzvonilo je tako šestorici savjetnika (Vladi Cvitku, Ivanu Jelaviću, Berislavu Stiplašeku, Nikoli Bačurinu, Darku Mikuliću i Zvonimiru Pilihu) koji su primali plaću između 13 i 15 tisuća kuna iako, kako kažu u HAC-u, nitko nema pojma što su zapravo radili. Premda je još bivša uprava Hrvatskih autocesta u jesen prošle godine u sklopu Vladina naputka o racionalizaciji i optimiranju poslovanja u svim javnim poduzećima donijela odluku o ukidanju savjetničkih mjesta, tu mjeru nikada nije provela. Stjepko Boban, novi šef HAC-a koji je upravljanje tim poduzećem preuzeo pošto je Vlada smijenila bivše čelnike (neki članovi te uprave bili su završili i u Remetincu zbog sumnje da su oštetili HAC za 22 milijuna kuna preplativši bojenje tunela Mala Kapela i Sv. Rok), nedavno je aktivirao odluku o ukidanju savjetničkih mjesta. Šestorici savjetnika (bilo ih je sedam, ali je Branko Bosančić otišao u mirovinu) tako će se ponuditi radna mjesta u HAC-u ovisno o njihovoj stručnoj spremi, kvalifikacijama, ali i potrebama poslodavca. To znači da će im se ponuditi znatno niže funkcije od onih koje su dosad obavljali te znatno manje plaće, pa u HAC-u, neslužbeno doznajemo, pretpostavljaju kako neki od njih ta radna mjesta možda i neće prihvatiti jer će pasti s konja na magarca.
Ukidanje savjetničkih mjesta važno je i zato što više nijedan direktor u HAC-u neće moći, pošto ga smijene zbog lošeg vođenja tvrtke ili, što je još bolje, sumnje u kojekakve marifetluke, zasjesti u savjetničku fotelju. I Jurica Prskalo, bivši šef HAC-a, koji je u Remetincu završio upravo zbog sumnje u pronevjeru milijunskih svota, prema svom ugovoru trebao je postati savjetnik uprave, što je i bio samo dva ili tri dana, a onda su mu u HAC-u dali izvanredni otkaz jer se nije pojavljivao na poslu, što nije ni mogao jer je bio u pritvoru.
Gnijezdo za smijenjene
No, uhljebljivanje potrošenih kadrova nije praksa samo u HAC-u nego je to problem svih javnih poduzeća, ali i tvrtki u gradskim vlasništvima.
Tako je Ivan Mravak, bivši šef HEP-a, poslije smjene postao savjetnik uprave, a Zagrebački holding ionako je pravo gnijezdo svih onih koji su odletjeli s funkcija u gradskim tvrtkama. Nakon HAC-a i ostala javna poduzeća trebala bi ukinuti savjetnička mjesta.
| | | | 3/18/2010 - Državne tvrtke novcem obasipale sportaše | | Izvor - Novi list, 18. ožujak 2010. | | | - Gotovo 92 milijuna kuna potrošile su u prošloj godini tvrtke u većinskom vlasništvu države, njih 52, na sponzoriranje sporta, znanosti, kulture i na humanitarne donacije udrugama ili pojedincima. Najveći dio kolača dobili su sportski klubovi i savezi – gotovo 53 milijuna kuna, što je skoro 60 posto svih donacija i sponzorstava državnih poduzeća. Slijede kultura s 20,8 milijuna kuna, humanitarne donacije više od 11 milijuna kuna, tehnička kultura 3,65 milijuna kuna, a na posljednjem je mjestu znanost kojoj je pripalo 3,2 milijuna kuna. Pokazuje to Vladin odgovor na pitanje nezavisnog zastupnika Dragutina Lesara o tome koliko su novca u prošloj godini javna poduzeća, ali i ostale tvrtke u kojima je država vlasnik 50 posto dionica potrošile na sponzorstva i donacije.
Najdarežljivija tvrtka među državnim poduzećima je Croatia osiguranje koja je na sponzorstva i donacije potrošila 46 milijuna kuna – polovicu darova društava u državnom vlasništvu. Najviše tog novca iz Croatia osiguranja otišlo je sportu – 28 milijuna kuna dok su institucije u kulturi dobile 13,4 milijuna kuna, a znanost 1,3 milijuna kuna. U humanitarne svrhe nacionalni je osiguravatelj dao 2,5 milijuna kuna.
Član nadzornog odbora te osiguravateljske kuće Andrija Hebrang nije htio komentirati tu darežljivost, tek je dometnuo da je, između ostalog, i zbog takvih stvari nedavno smijenjen predsjednik uprave Hrvoje Vojković.
Nakon Croatia osiguranja najdarežljivi je, kao i prethodnih godina bio HEP s više od 27 milijuna kuna, od čega u sportu 19,3 milijuna kuna. HEP je rekorder u humanitarnim donacijama na koje je lani potrošio više od 4,5 milijuna kuna, a ta je energetska tvrtka znanosti dala nešto više od pola milijuna kuna.
Milijunska sponzorstva dali su još Hrvatska lutrija, Plinacro, Hrvatske šume, Petrokemija, Hrvatska poštanska banka i Autocesta Rijeka – Zagreb i Uljanik. No, među tvrtkama koje su darovale više od milijun kuna je i brodogradilište Brodosplit koje već godinama opstaje samo zahvaljujući državnim potporama i jamstvima. Taj škver je humanitarnim organizacijama dao 548 tisuća kuna, a sportu i kulturi dodatnih 576 tisuća kuna. Brodotrogir je potrošio oko 150 tisuća kuna, 3. maj 266 tisuća kuna, dok je Kraljevica potrošila tek 34 tisuće kuna.
Lesar ističe da je nedopustivo da državna poduzeća glume sponzore i donatore s 92 milijuna kuna koji su trebali završiti u državnom proračunu, a posao je države da odluči gdje će u kulturi ili sportu davati novac.
– Ne postoji ni propis koji bi zabranjivao primjerice gubitašima da sponzoriraju neki nogometni klub, ali ni kriteriji po kojima se odlučuje koga oni koji imaju novca mogu sponzorirati, pa menadžeri imaju diskrecijsko pravo odlučiti kome će dati novac. Tako se ne smije upravljati državnim resursima, kaže Lesar ali upozorava da nije moguće da to državne tvrtke čine bez znanja predstavnika Vlade u nadzornim odborima. Ističe i da premijerka stalno govori kako oni koji traže rezanje u proračunu ne govore kome uzeti, pa joj on savjetuje da od državnih poduzeća uzme 92 milijuna kuna koji su potrošeni na sponzorstva.
| | | | 3/18/2010 - Najpoželjniji poslodavac: Najviše građana želi raditi u DM-u | | Izvor - Business.hr, 16. ožujak 2010. | | | - Nakon petogodišnje dominacije T-HT grupe ove je godine prvo mjesto zauzela tvrtka dm-drogerie markt sa 7,6 posto glasova.
T-HT grupa je na drugom mjestu sa 6,6 posto glasova, dok se Agrokor nalazi na trećem mjestu sa 4,3 posto glasova. Na četvrtom je mjestu Vipnet sa 3,4 posto glasova.
U odnosu na prošlu godinu Zagrebačka banka je napredovala za dva mjesta i nalazi se na petom mjestu, dok je INA pala za dva mjesta te se ove godine nalazi na šestom mjestu.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je nazadovala za dva mjesta pa je ove godine iza Privredne banke Zagreb koja je na sedmom mjestu.
U odnosu na prošlu godinu jedino je Pliva zadržala istu poziciju te je i ove godine na devetom mjestu. U prvih deset najpoželjnijih tvrtki ove je godine prvi put ušla Atlantic grupa koja je zauzela 10. mjesto.
Tvrtke koje su najviše porasle u očima ispitanika su Lidl koji se ove godine pojavio na 18. mjestu, zatim Končar koji se popeo na 20. mjesto te Hrvatska narodna banka (HNB) koja se ove godine nalazi na 16. mjestu.
Od 11. do 20. mjesta su Coca-Cola, Ericcson Nikola Tesla, Zagrebački holding, Erste Bank, Microsoft, Siemens, Croatia osiguranje. Ispitanicima kojima je dm-drogerie markt poslodavac prvog izbora presudan faktor za odabir su visina plaća i ostale materijalne beneficije.
T-HT grupa i Agrokor atraktivni su zbog vodstva u sektoru, Vipnet je atraktivan poslodavac zbog vodstva u sektoru i prilike za napredak u struci, a Zagrebačka banka zbog prilike za napredak u struci.
Najatraktivnije tvrtke za muškarce su T-HT grupa, Agrokor i Vipnet, dok su za žene najatraktivniji dm-drogerie markt, T-HT grupa, Agrokor i Vipnet.
Najpoželjniji poslodavac za ispitanike sa srednjom stručnom spremom je dm-drogerie markt, a za ispitanike s višom i visokom stručnom spremom T-HT grupa.
Istraživanje o poslodavcima prvog izbora provedeno je šestu godinu zaredom, a rezultati se temelje isključivo na percepciji ispitanika o samim tvrtkama.
| | | | 3/18/2010 - Oporavku ekonomije neće pridonijeti Vladine mjere, već oživljavanje europskog tržišta | | Izvor - Jutarnji list, 16. ožujak 2010. | | | - Sve mjere koje Vlada poduzima ne bi li zemlju izvela iz krize neće uspjeti zaustaviti rast nezaposlenosti u idućih godinu dana, niti će značajnije riješiti gorući problem nelikvidnosti.
Iako su stvorena velika očekivanja, koja svojim stilom vođenja politike svakodnevno podgrijava i sama premijerka, ekonomski pokazatelji, kao i procjene stručnjaka, upućuju da je izlaz iz krize vrlo daleko.
BDP i zaposleni
Najnoviji podaci govore da je bez posla ostalo dodatnih osam tisuća ljudi, a taj pritisak još će dugo trajati.
- Zahvaljujući Vladinim mjerama, ove ćemo godine imati blago pozitivnu stopu rasta BDP-a. U suprotnom, bila bi blago negativna. Međutim, to nije dovoljno da bi se zaustavio rast nezaposlenosti. Oporavak na tržištu rada ne možemo očekivati prije proljeća 2011. godine, kazao je ekonomist Željko Lovrinčević, savjetnik premijerke Kosor, na skupu o Vladinim mjerama Banke i Poslovnog dnevnika.
Za investicije nema novca
Njegova ocjena onog što Vlada čini, s obzirom na poziciju savjetnika, očekivano je “blago pozitivna”, pa ističe da je izlaz iz recesije usko vezan uz oporavak tržišta EU. S time se slaže i analitičar Velimir Šonje, ali sada je ključno što Vlada može učiniti i čini li dovoljno.
Sudeći prema riječima savjetnika premijerke, uz brigu o nezaposlenosti, drugi Vladin prioritet ove godine je pokretanje investicijskog ciklusa. S obzirom na teško stanje, Lovrinčević podsjeća kako je manevarski prostor vrlo skučen i da se nikako ne može govoriti o nekom “new dealu”. Od 12,6 milijardi koje bi trebala uložiti javna poduzeća, nove su tek investicije u energetiku i ekološke projekte. Pritom se ne očekuje da jedini investitor bude HEP, već da on privuče strane ulagače. A da bi u tome uspio, premijerkin savjetnik smatra da je potrebno povećati cijenu električne energije.
Time se ne završava Vladina ambicija s javnim poduzećima, pa bi, prema neslužbenim informacijama, premijerka već za tjedan dana trebala najaviti novu shemu nagrađivanja menadžera u javnim poduzećima.
...
Ipak kreću otkazi i rezanje božićnica
Nakon što je zaposlenima lani srezala plaće, Vlada sprema nove mjere štednje u javnim poduzećima.
Kako doznajemo iz izvora bliskih Vladi, nove će mjere najvjerojatnije zahvatiti smanjenje božićnica i regresa za 70-ak tisuća zaposlenih u 21 javnom poduzeću. Moguće je i smanjenje broja zaposlenih, iako naši izvori tvrde da će ono biti minimalno, te aktiviranje neiskorištene imovine. Kretanja u javnim poduzećima morat će se uskladiti s kretanjima u privatnom sektoru u kojem mnogi radnici ne dobivaju ni božićnice, a višak zaposlenih se otpušta. Takve trendove, nažalost, diktira tržište, kaže naš izvor.
| | | | 3/18/2010 - Dugovi građana za struju u pola godine skočili 50 posto | | Izvor - Jutarnji list, 15. ožujak 2010. | | | - Dugovi građana za električnu energiju alarmantno su porasli u posljednjih šest mjeseci i očito je da sve više građana teško spaja kraj s krajem. Od kolovoza prošle godine do kraja veljače ove godine dug kućanstava povećao se za 125 milijuna kuna!
Lani je potkraj kolovoza iznosio 250 milijuna kuna, a trenutno građani duguju HEP-u čak 375 milijuna kuna ili 50 posto više nego prije šest mjeseci. Prosječan dug po kućanstvu se stoga od lanjskih 1500 kuna ove godine popeo na 1800 kuna.
Masovno iskapčanje
Sindikalist Krešimir Sever ne čudi se rastućem trendu neplaćanja režija.
- Cijene komunalija i energenata su rasle ili će još rasti, a plaće stagniraju, uz to su dodatno opterećene kriznim porezom. Naši građani sve teže plaćaju i svoje kredite u bankama, a ne samo režije. Porastom broja nezaposlenih, ali i onih koji rade, ali ne primaju plaću, broj neplaćenih računa za komunalije, struju, plin bit će sve veći - upozorava Sever.
Konačna odluka na Vladi
HEP već mjesecima najavljuje novo drastično poskupljenje struje od 1. travnja. Još nije sigurno hoće li do njega doći. Dok u HEP-u tvrde da je to nužno, iz Vlade stižu umirujuće vijesti da je to samo prijedlog, ali ona ga nije odborila. Međutim, ako dođe do drastičnog poskupljenja struje, HEP bi mogao krenuti s masovnim iskapčanjima.
Što će biti s poskupljenjem i koliko će ono biti, u HEP-u nisu htjeli govoriti, ali su neki direktori te tvrtke izjavljivali da bi struja mogla poskupjeti najmanje 17 posto.
- Mi smatramo kako jedino poskupljenje veće od 17 posto može zadovoljiti našu proizvodnju - istaknuo je član Uprave HEP-a za financije Miljenko Pavlaković. No, u HEP-u još ne žele izlaziti sa službenim podacima.
- Cijenu električne energije određuje Vlada pa u tom smislu ne možemo znati da li će i koliko poskupjeti - tvrdi Radimir Milišić, glasnogovornik HEP-a.
Nakon što je početkom godine poskupio plin za 15 posto, novi udar na sve siromašniji budžet građana za posljedicu bi mogao imati povećanje HEP-ova potraživanja te masovna iskapčanja struje. U HEP-u to zasad opovrgavaju.
- Iskapčanja su rijetko masovna i uglavnom se radi o kontinuiranim akcijama - ističe Milišić.
Dugovi tvrtki, pak, iznose 751 milijun kuna, što je za 50-ak milijuna kuna manje nego prije šest mjeseci.
Toplinska enegija
Tome treba dodati i dug za toplinsku energiju koji je potkraj veljače iznosio 192 milijuna kuna i dug za isporučeni plin od 123 milijuna kuna.
| | | | 3/18/2010 - HEP nudi joint venture za hidroelektrane i Plomin | | Izvor - Poslovni dnevnik, 15. ožujak 2010. | | | - U takozvanom novom planu državnih ulaganja koji je u petak, kao cjelovit program sastavljen od već utvrđenih projekata javnih poduzeća najavila premijerka Jadranka Kosor, uloga 'glavnog investitora ' seli se od cestogradnje prema energelici, iako planovi gradnje Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta i dalje dosežu respektabilne četiri milijarde kuna.
Tako Hrvatska elektroprivreda priprema projekte koji bi, ako uđu u fazu realizacije, mogli udvostručiti službeni investicijski program. HEP je , naime, u ovoj godini za investicije namijenio 1,5 milijarde kuna i to prije svega za pokrivanje troškova projekata koji bi u ovoj godini trebali biti pušteni u pogon, od hidroelektrane Lešće, novog bloka u TE-TO Zagreb, dalekovoda Ernestinovo- Peć do revitalizacije hidroelektrane Zakučca. No, povrh toga u kompaniji pripremaju projekte u koje će ući uspiju li pronaći zainteresirane investitore. "Radimo na ishođenju dozvola za hidroelektranu Ombla, pripremamo projektnu dokumentaciju za zamjenski blok u termoelektrani Plomin te za više malih hidroelektrana. Kad osiguramo uvjete građenja, za svaki od tih projekta na tržištu ćemo tražiti financijere, odnosno privatne partnere za sklapanje 'joint venture' ugovora", kazao nam je glasnogovornik Hep-a Radomir Milišić. Ulazak privatnih ulagača u područje gradnje energetskih kapaciteta, predviđen prošlogodišnjom Energetskom strategijom, smanjio bi pritisak zaduživanja, koje je, uz djelomično angažiranje vlastitih sredstava, glavni izvor financiranja dosadašnjih ulaganja najveće državne tvrtke . Uz potencijalne tri milijarde HEP-ovih ulaganja, izvjesno je da će Plinacro u ovoj godini nastaviti s plinofikacijom jer bi to javno poduzeće do 2011. moralo okončati projekt koji je ukupno vrijedan 380 milijuna eura financiran kreditom europskih razvojnih banaka.
Janaf se pak, u realizaciji svog već predstavljenog ulagačkog plana vrijednog 400 milijuna kuna, planira osloniti isključivo na vlastitita sredstva. Riječ je uglavnom o izgradnji novih spremničkih kapaciteta, pri čemu su radovi na terminalu u Sisku već započeli, a u ovoj godini planirani su i dodatni na teminalu u Omišlju, Virju, Slavonskom brodu, kao i terminalu Žitnjak. Od novih projekata spominje se i podmorski naftovod otok Krk-kopno, postavljanje paralelne cjevi na naftovodu od Omišlja do Siska kao i organizacija Adriatic spot tržišta nafte i derivata u Omišlju, čija će realizacija u velikoj mjeri ovisiti i o raspletu dogovora o obnavljanju projekta Družba Adria. Svoje mjesto u programu kojem se pokušava pripisati uloga novog hrvatskog "new deala" imaju i Hrvatske željeznice u čijem je planu nabava novih vagona i osuvremenjavanje infrastrukture, financirano uglavnom iz proračuna. Tako su već objavljeni prvi natječaji za nabavu novih vozila za što će se potrošiti 634,8 milijuna kuna, od čega 316,7 milijuna za modernizaciju, a 260 milijuna za nova vozila. Program modernizacije infrastrukture težak je 784,6 milijuna kuna, a uz 116 milijuna kuna iz EU fondova, bit će sa 568,6 milijuna financiran iz proračuna. Neke od projekata HŽ planira financirati kreditnim programima HBOR-a i banaka.
| | | | 3/18/2010 - Okrugli stolovi o elektroenergetskom i energetskom sektoru | | Izvor - Infohep, 15. ožujka 2010. | | | - Studijski odbor C1 – Razvoj i ekonomija elektroenergetskog sustava HRO CIGRÉ, u suradnji sa Znanstvenim vijećem za energetiku HAZU organizirat će, u razdoblju od ožujka do svibnja, četiri okrugla stola s aktualnim temama od bitne važnosti za elektroenergetski i energetski sektor u Hrvatskoj.
Okrugli stolovi obrađivat će sljedeće teme: Kako dalje (naprijed) s energetskim sektorom u Hrvatskoj? (30. ožujka); Prema izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj (20. travnja); Vjetroelektrane u hrvatskom EES-u (4. svibnja) i „Treći energetski paket“ – što donosi Hrvatskoj (25. svibnja). Organiziraju se s ciljem okupljanja vodećih stručnjaka s pojedinih područja kako bi se razmotrili neki od važnih aspekata rada i razvitka EES-a.
Prvi okrugli stol, koji će se održati 30. ožujka u Velikoj dvorani HAZU (Strossmayerov trg 11) s početkom u 10,00 sati, tiče se provedbe Strategije energetskog razvitka RH. Voditelj će biti doc. dr.sc. Mladen Zeljko, član SO C1 i ugledni stručnjak s područja dugoročnog planiranja razvoja EES-a.
Predsjednik SO C1 HRO CIGRÉ, koji organizira ova stručna okupljanja, je naš kolega mr.sc. Goran Slipac, direktor tvrtke kćeri HEP OIE.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
