Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
3/23/2010 - Strujni kapital: HEP prodaje imovinu od 2 milijarde kuna
Izvor - Slobodna dalmacija, 23. ožujak 2010.
 
  • U svrhu racionalizacije poslovanja, HEP do kraja ove godine namjerava provesti Plan upravljanja netehnološkim cjelinama, čija ukupna knjigovodstvena vrijednost iznosi 369 milijuna kuna, s tim da u tu brojku nije uračunato 70 tisuća metara četvornih dviju nekretninskih čestica u Novalji.

    Osim toga, pretpostavlja se da će ukupna tržišna vrijednost tih nekretnina biti višestruko veća od knjigovodstvene, odnosno da bi mogla iznositi više od milijardu, pa čak i do dvije milijarde kuna.

    Što s odmaralištima?

    Kako nam je kazao Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, za sada su sve nekretnine još uvijek u “fazi procjene”, ne samo glede njihove tržišne vrijednosti, te se utvrđuje njihov imovinsko-pravni status, a na osnovi toga i mogućnost prodaje u povoljnom trenutku ili iznajmljivanja po tržišnoj cijeni ako nije moguća prodaja.

    Iako su nam prije dva mjeseca iz HEP-a dostavili informaciju kako u vlasništvu imaju samo 90 stanova, potpuni podaci, koje nam je potvrdio Leo Begović, govore kako HEP u vlasništvu ima čak 204 stana sa 60 pripadajućih garaža, čija knjigovodstvena vrijednost iznosi 134 milijuna kuna.

    Zanimljivo je kako je 27 stanova, 15 garaža i osam poslovnih prostora prazno i HEP od njih ne ubire nikakvu naknadu, dok su 24 stana i dvije garaže iznajmljeni osobama izvan HEP-a. Vodstvo HEP-a nam nije dalo informacije o ljudima izvan HEP-a kojima se iznajmljuju stanovi, kao ni po kojima uvjetima je iznajmljen taj prostor, jer smatraju kako to podliježe poslovnoj i privatnoj tajni.

    Ostali stanovi su iznajmljeni radnicima HEP-a po posebnim uvjetima, a sve do prije dvije godine, tvrdi Begović, korisnici stanova su mogli i otkupiti te stanove po povoljnim uvjetima, no to više neće biti moguće.

    Predsjednik Uprave HEP-a Begović pri tome ne demantira moguće postojanje brojnih zloupotreba tih nekretnina, nastalih prije nego što je on zasjeo na mjesto šefa tvrtke, ali tvrdi kako sve to postaje “stvar prošlosti” i da ubuduće takvo što neće biti moguće.

    Planom upravljanja netehnološkim cjelinama za sada se predviđa da će se dio odmarališta, knjigovodstveno vrijednih 42 milijuna kuna, nastaviti koristiti “u poslovanju društva HEP Odmor i rekreacija”, kao i dio odmarališta koji se tek treba renovirati (vrijedan 34 milijuna kuna knjigovodstveno), dok bi 14,6 milijuna kuna vrijedna odmarališta bila prodana.

    No, taj prijedlog će morati odobriti i Nadzorni odbor, odnosno Vlada, pa je moguće da će se Uprava HEP-a pritisnuti da proda sva ili većinu odmarališta tvrtke. Čitavu situaciju motre sindikati, a Dubravko Čorak, šef Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, i Denis Geto, predsjednik Tehnosa, tvrde kako nemaju ništa protiv prodaje stanova, ali da se protive prodaji dijela odmarališta.

    - Stanovi se i trebaju prodati jer je tu bilo mnogo zloupotreba budući da se nisu znali kriteriji po kojima se daju na korištenje ili prodaju. No, za izgradnju odmarališta su radnici izdvajali iz regresa i radnici HEP-a sada po donekle povoljnijim cijenama u njima mogu boraviti i stoga ćemo oštro biti protiv njihove prodaje - rekao je Geto.


    Zapečaćena sudbina

    Koliko je projekt prodaje nekretnina HEP-a važan, govori i podatak da je Leo Begović istovremeno i predsjednik Nadzornog odbora HEP Odmor i rekreacija, te da je to jedini Nadzorni odbor HEP-ovih tvrtki kojima Begović predsjedava.

    Osim toga, kada je raspisan javni natječaj za direktora HEP Odmor i rekreacije javilo se dosta ljudi iz HEP-a, ali je na to mjesto postavljen Igor Stankovski, koji je poslovnu karijeru napravio u trgovini nekretninama, iz čega nije teško zaključiti kakva sudbina čeka nekretnine HEP-a.

    Ribogojilište, dionice Janafa...

    HEP u vlasništvu ima i ribogojilište vrijedno (knjigo-vodstveno) 640 tisuća kuna, kao i 5,35 posto dionica JANAF-a nominalno vrijednih 151 milijuna kuna, a čija tržišna cijena trenutno iznosi 161 milijun kuna, kao i 0,9 posto dionica Pominvest banke, 0,0005 dionica Kraša, 0,15 dionica ‘Viktora Lenca’ i 0,14 dionica ‘Đure Đakovića’.

    Brojevi

    204 - stana ima u vlasništvu HEP 60 - garaža je u paketu s tim stanovima 27 - stanova je prazno
 
3/23/2010 - HEP-ovi zahtjevi stigli u HERA-u: Koliko nam poskupljenje HEP doista sprema?
Izvor - Business.hr, 23. ožujak 2010.
 
  • Zahtjevi HEP-ovih društava za preispitivanjem postojećih tarifnih stavki stigli su u HERA-u prošli tjedan, a u naredna dva tjedna trebala bi biti gotova analiza tih zahtjeva, kazao je Galić odgovarajući na pitanje novinara kakvu cijenu električne energije hrvatska kućanstva mogu očekivati u ostatku godine.

    Upitan koliko je poskupljenje tražio HEP i je li riječ o 17 posto kako se nagađa u medijima, odgovorio je da HEP-ova društva (npr. proizvodnja, prijenos) imaju različite zahtjeve te da ne može sa sigurnošću reći je li prosječno traženo poskupljenje 17 posto.

    "Zahtjeve su HEP-ova društva podnijela pojedinačno, a promjena cijene za potrošače ovisit će i o tarifnim modelima i vrsti brojila", kazao je Galić.

    Nakon što obradimo podatke, Upravno vijeće HERA-e donijet će odluku i proslijediti je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, rekao je Galić nakon konferenciji za novinare o projektu "Jačanje energetske efikasnosti u zemljama kandidatima i aspirantima za članstvo u EU-u" (BeEAMS).
 
3/23/2010 - HEP-ova računica: Tko je tu kome dužan?
Izvor - NovaTV, 20. ožujak 2010.
 
  • Koliko su građani preplatili struju, s druge strane, HEP ne želi otkriti. Domaćica Blanka svaki mjesec dobiva 116 kuna struje i tako za periode od šest mjeseci, odnosno do HEP-ovog obračuna. 'Kad dođe nakon šest mjeseci obračun, onda ako sam nešto dužna, onda mi pošalju, na primjer, moram uplatiti do 15. u mjesecu sedam kuna', rekla nam je Blanka.

    Da je HEP-ova politika neobična, najbolje govore brojke. Nakon što je javnost zatitrala informacija da HEP građanima, zbog preplate duguje više nego on njima, odmah su reagirali. 'Građani duguju HEP-u oko 334 milijun kuna. Radi usporedbe, za veljaču 2009. godine taj je dug iznosio oko 315 milijuna kuna, pa ne stoji ni ona da je dug građana porastao u odnosu na prošlu godinu 50 posto. Ukupan dug kućanstava u sebi sadrži i preplatu', stoji u priopćenju HEP-a.

    Koliko su građani preplatili struju, nema odgovora. Svojim dobavljačima HEP duguje oko milijardu i 800 milijuna kuna, dok su HEP-u građanstvo, država i gospodarstvo dužni oko milijardu i 700 milijuna kuna. 'Sad vi procijenite sa dugom od milijardu i 700 milijuna kuna, od ukupnih prihoda, od 13 i po milijardi, da HEP ipak funkcionira, redovita je isplata plaća, plina i električne energije, dakle sve funkcionira sa tim dugom', ističe Dubravko Ćorak predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata.

    HEP je prošle godine dobio i 17.960 kuna od sponzora, ali je i 10.112 kuna donirao, unatoč protivljenju sindikata. 'Dok god Vlada Republike Hrvatske zahtijeva da se u državnim poduzećima, pa tako i u HEP-u plaća smanji 10 posto mimo važećih kolektivnih ugovora, naravno da se ne možemo složiti ni sa kakvim donacijama, ni sa kakvim bezveznim troškovima', zaključuje Ćorak. Dok se sindikati nadaju dobroj poslovnoj godini, građani poput Blanke i dalje će sami morati pomno pratiti koliko su i jesu li preplatili struju.
 
3/23/2010 - Apsurd: HEP dužan građanima više nego oni njemu
Izvor - Jutarnji list, 19. ožujak 2010.
 
  • Zagrepčani su HEP-u za struju dužni 47 milijun kuna, a HEP je tim istim građanima zbog preplate dužan 49 milijuna kuna ! Ovaj apsurd, još jedan u čudnovatom HEP-ovom načinu poslovanja, otkrio nam je zaposlenik tog javnog poduzeća (podaci poznati redakciji), a uprava ga nije demantirala. Budući je Zagreb četvrtina Hrvatske, tvrdi naš izvor, lako se dolazi do računice da je HEP dužan kućanstvima barem 200 milijuna kuna.

    Šute o svom dugovanju

    Podsjetimo, Jutarnji je u ponedjeljak objavio članak u kojem HEP tvrdi da su mu kućanstva dužna 350 milijuna kuna , što je 50 posto više nego prije šest mjeseci. No, nisu spomenuli činjenicu da je su oni itekako dužni građanima, što ih ne sprečava da im iskapčaju struju ukoliko ne plate dvije rate računa.

    - To vam je način poslovanja HEP-a. Naravno da ne nisu htjeli reći koliko su oni dužni građanima, nego samo koliko su građani njima. Samo ih pitajte koliko su oni dužni građanima zbog preplaćene električne energije, pa ćete vidjeti da vam neće tako lako odogovoriti. To se skriva. Najbezobraznije je u tome što, bez obzira da li ste i koliko preplatili struju, oni će vam je isključiti ako niste platili dvije rate - objašnjava zaposlenik HEP-a.

    Nisu dali tražene podatke

    Kada smo HEP upitali koliko su dužni građanima na ime preplate i zašto iskapčaju struju i onima koji su je preplatili, odgovor smo na uporno inzistiranje dobili tek nakon tri dana, ali bez traženih konkretnih podataka o dugu građanima.
 
3/21/2010 - Vraćanje klirinškog duga gradnjom novog trećeg bloka u Sisku
Izvor - vecernji.hr 21.03.2010
 
  • Nakon duljih priprema počela je gradnja trećeg bloka Termoelektrane Sisak, trenutačno najvećeg HEP-ova projekta, čija se vrijednost procjenjuje na 205 milijuna eura. Oprema za blok C, veliki kotao te plinska i parna turbina s generatorima, koji su proizvedeni u Rusiji, a financirani klirinškim dugom bivšeg SSSR-a prema bivšoj SFRJ, odnosno Ruske Federacije prema Hrvatskoj, u ukupnom iznosu od 177 milijuna dolara već su spremi za isporuku. Za osnovnu je opremu utrošeno 105 milijuna dolara, a ostalu opremu i usluge 72 milijuna. Dosad neiskorištenih 15,7 milijuna dolara TES će uložiti u nabavu rezervnih dijelova za postojeća dva bloka termoelektrane koji su također proizvedeni u Rusiji. – Nakon višemjesečnog kašnjenja projekta, uglavnom zbog problema proizvođača opreme, sada više ne bi trebalo biti zastoja. Uskoro očekujemo isporuku golemog kotla koji će se na temelje montirati ove godine, a na godinu planiramo montažu dviju turbina s generatorima. Do kraja 2012. obavit ćemo testiranje te će pogon snage 230 MW električne energije i 50 MW toplinske energije biti pušten u redovni rad – rekao je voditelj HEP-ova tima za izgradnju bloka C Milan Rajković. Na gradnji trećeg bloka angažirani su uglavnom domaći izvođači, uz konzultantske usluge finske tvrtke i ruski supernadzor. Izgradnjom trećeg bloka Termoelektrana Sisak, kao najveći termoenergetski proizvođač električne energije u zemlji, trošit će 50.000 prostornih metara zemnog plina na sat ili oko 400 milijuna kubika na godinu. Zbog toga i u HEP-u očekuju da će se do puštanja trećeg bloka u rad izgraditi novi dobavni pravci za opskrbu plinom.
 
3/19/2010 - Ljudski potencijali u Hep-u
Izvor - info.HEP 19.03.2010
 
  • Upravljanje ljudskim potencijalima u HEP grupi
    Gdje smo i što trebamo činiti u području upravljanja ljudskim potencijalima u HEP grupi, pitanja su koja su na tematskom sastanku održanom 18. ožujka o.g. s naslovom “Analiza problematike kadrova u društvima HEP grupe“ otvorila jedno od najvažnijih tema u HEP-u.
    Otvarajući sastanak, njegov inicijator i voditelj mr. sc. Dubravko Lukačević, član Uprave, ukazao je na važnost kadrovske problematike i potrebu planskog i racionalnog pristupa tom sve akutnijem problemu. Iz prezentacija direktorice Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima HEP-a d.d. Bernarde Pejić i psihologinje u Sektoru mr. sc. Tihane Malenice Bilandžije te izvjestitelja iz društava HEP grupe (direktori i rukovoditelji pravnih službi), može se zaključiti da je HEP tvrtka pretežito starijih ljudi. Istina, to se ne odnosi na novoutemeljena društva HEP Trgovinu, HEP Opskrbu, HEP ESCO, HEP Odmor i rekreaciju… Zbog takve dobne strukture (prosječna starost zaposlenika HEP-a je 47 godina), odnosno umirovljenja velikog broja ljudi, HEP će se ubrzo suočiti s manjkom iskusnih i obučenih zaposlenika odlučujućih za vođenje poslovnih procesa (procjenjuje se da će u petogodišnjem razdoblju 2010.- 2014. radni odnos prestati za više od tisuću zaposlenika HEP-a).
    Osim dobne, ali i kvalifikacijske strukture, današnje stanje opterećuje nedostatak mjera i alata za mjerenje radnog učinka te nagrađivanje i motivaciju i zastarjeli propisi o grupama poslova i tipskim nazivima. Izlaganja potkrijepljena podacima pokazala su da je stanje ozbiljno i da je nužno utvrditi normative - broj i strukturu zaposlenika po pojedinim vrstama poslova, što je preduvjet za plansko pomlađivanje i pravodobno osiguranje prijenosa znanja na novozaposlene.
    Potreban je razvoj mentorstva i internog trenerstva te revidiranje postojećih organizacijskih struktura i sistematizacija, uključivo i grupa poslova s platnim razredima, i uvođenje opisa poslova s kompetencijama (mjerenje radnog učinka). Đ.Sušec
 
3/18/2010 - Šef Hep-a maltretira radnike i ništa mu ne mogu
Izvor - Danas.hr 18.03.2010
 
  • Hrvatski elektrogospodarski sindikat u utorak je zatražio smjenu direktora HEP-ova Proizvodnog područja Zapad Damira Lučića zbog mobbinga koji provodi nad troje radnika, te optužio predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića da štiti Lučića zbog njegovog političkog zaleđa. Predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak izjavio je na konferenciji za novinare kako opoziv Damira Lučića traje već četiri mjeseca. Razlog tome je, kaže, činjenica da je direktor HEP-ovog Proizvodnog područja brat državnog tajnika za e-Hrvatsku Igora Lučića, te da ga Leo Begović zato štiti. Iz Vlade odgovornost prebacili na pravobranitelja (09.03.2010.) više"Lučić, koji je na poziciju direktora došao 's ceste' zahvaljujući intervenciji bivšeg premijera Ive Sanadera, pokušava temeljem lažnih optužbi otpustiti troje radnika u PP Zapadu u Rijeci, od kojih je jedan sindikalni povjerenik, a jednu radnicu je vrijeđao na nacionalnoj osnovi", kaže Čorak napominjući kako su o svemu obavijestili i premijerku Jadranku Kosor te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Sve to, vele, nije imalo učinka. No upozoravaju da će ako se nešto ne poduzme organizirati štrajk upozorenja. Čorak je od Begovića također zatražio objavu nalaza neovisne revizije o stanju u HEP-u, koje, kako kaže, predsjednik Uprave plasira u javnost kada mu to zatreba. Navodi kako žele znati rade li u tvrtki u kojoj vlada kriminal ili u kompaniji koja je ipak lani ostvarila 250 milijuna kuna dobiti. "HEP trenutno duguje dobavljačima 1,8 milijardi kuna, a gospodarstvo, država i građani duguju HEP-u ukupno 1,7 milijardi kuna, pa pitamo Upravu zašto je to tako", kazao je Čorak. Sindikat smatra i da je podatak o navodnom poskupljenju struje za 17 posto svjesno pušten u javnost kako bi se sindikatu i radnicima signaliziralo što ih čeka u pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru, prenosi SEEbiz.
 
3/18/2010 - HAC ukida mjesta savjetnicima koji nisu ništa ni radili
Izvor - Večernji list, 18. ožujak 2010.
 
  • Ukidaju se radna mjesta savjetnika uprave u Hrvatskim autocestama, a to su ionako bile funkcije izmišljene za islužen HAC-ov kadar. Najčešće su na ta mjesta uhljebljivani smijenjeni direktori, ali i stranački poslušnici.

    Odzvonilo šestorici

    Odzvonilo je tako šestorici savjetnika (Vladi Cvitku, Ivanu Jelaviću, Berislavu Stiplašeku, Nikoli Bačurinu, Darku Mikuliću i Zvonimiru Pilihu) koji su primali plaću između 13 i 15 tisuća kuna iako, kako kažu u HAC-u, nitko nema pojma što su zapravo radili. Premda je još bivša uprava Hrvatskih autocesta u jesen prošle godine u sklopu Vladina naputka o racionalizaciji i optimiranju poslovanja u svim javnim poduzećima donijela odluku o ukidanju savjetničkih mjesta, tu mjeru nikada nije provela. Stjepko Boban, novi šef HAC-a koji je upravljanje tim poduzećem preuzeo pošto je Vlada smijenila bivše čelnike (neki članovi te uprave bili su završili i u Remetincu zbog sumnje da su oštetili HAC za 22 milijuna kuna preplativši bojenje tunela Mala Kapela i Sv. Rok), nedavno je aktivirao odluku o ukidanju savjetničkih mjesta. Šestorici savjetnika (bilo ih je sedam, ali je Branko Bosančić otišao u mirovinu) tako će se ponuditi radna mjesta u HAC-u ovisno o njihovoj stručnoj spremi, kvalifikacijama, ali i potrebama poslodavca. To znači da će im se ponuditi znatno niže funkcije od onih koje su dosad obavljali te znatno manje plaće, pa u HAC-u, neslužbeno doznajemo, pretpostavljaju kako neki od njih ta radna mjesta možda i neće prihvatiti jer će pasti s konja na magarca.

    Ukidanje savjetničkih mjesta važno je i zato što više nijedan direktor u HAC-u neće moći, pošto ga smijene zbog lošeg vođenja tvrtke ili, što je još bolje, sumnje u kojekakve marifetluke, zasjesti u savjetničku fotelju. I Jurica Prskalo, bivši šef HAC-a, koji je u Remetincu završio upravo zbog sumnje u pronevjeru milijunskih svota, prema svom ugovoru trebao je postati savjetnik uprave, što je i bio samo dva ili tri dana, a onda su mu u HAC-u dali izvanredni otkaz jer se nije pojavljivao na poslu, što nije ni mogao jer je bio u pritvoru.

    Gnijezdo za smijenjene

    No, uhljebljivanje potrošenih kadrova nije praksa samo u HAC-u nego je to problem svih javnih poduzeća, ali i tvrtki u gradskim vlasništvima.

    Tako je Ivan Mravak, bivši šef HEP-a, poslije smjene postao savjetnik uprave, a Zagrebački holding ionako je pravo gnijezdo svih onih koji su odletjeli s funkcija u gradskim tvrtkama. Nakon HAC-a i ostala javna poduzeća trebala bi ukinuti savjetnička mjesta.
 
3/18/2010 - Državne tvrtke novcem obasipale sportaše
Izvor - Novi list, 18. ožujak 2010.
 
  • Gotovo 92 milijuna kuna potrošile su u prošloj godini tvrtke u većinskom vlasništvu države, njih 52, na sponzoriranje sporta, znanosti, kulture i na humanitarne donacije udrugama ili pojedincima. Najveći dio kolača dobili su sportski klubovi i savezi – gotovo 53 milijuna kuna, što je skoro 60 posto svih donacija i sponzorstava državnih poduzeća. Slijede kultura s 20,8 milijuna kuna, humanitarne donacije više od 11 milijuna kuna, tehnička kultura 3,65 milijuna kuna, a na posljednjem je mjestu znanost kojoj je pripalo 3,2 milijuna kuna. Pokazuje to Vladin odgovor na pitanje nezavisnog zastupnika Dragutina Lesara o tome koliko su novca u prošloj godini javna poduzeća, ali i ostale tvrtke u kojima je država vlasnik 50 posto dionica potrošile na sponzorstva i donacije.

    Najdarežljivija tvrtka među državnim poduzećima je Croatia osiguranje koja je na sponzorstva i donacije potrošila 46 milijuna kuna – polovicu darova društava u državnom vlasništvu. Najviše tog novca iz Croatia osiguranja otišlo je sportu – 28 milijuna kuna dok su institucije u kulturi dobile 13,4 milijuna kuna, a znanost 1,3 milijuna kuna. U humanitarne svrhe nacionalni je osiguravatelj dao 2,5 milijuna kuna.

    Član nadzornog odbora te osiguravateljske kuće Andrija Hebrang nije htio komentirati tu darežljivost, tek je dometnuo da je, između ostalog, i zbog takvih stvari nedavno smijenjen predsjednik uprave Hrvoje Vojković.

    Nakon Croatia osiguranja najdarežljivi je, kao i prethodnih godina bio HEP s više od 27 milijuna kuna, od čega u sportu 19,3 milijuna kuna. HEP je rekorder u humanitarnim donacijama na koje je lani potrošio više od 4,5 milijuna kuna, a ta je energetska tvrtka znanosti dala nešto više od pola milijuna kuna.

    Milijunska sponzorstva dali su još Hrvatska lutrija, Plinacro, Hrvatske šume, Petrokemija, Hrvatska poštanska banka i Autocesta Rijeka – Zagreb i Uljanik. No, među tvrtkama koje su darovale više od milijun kuna je i brodogradilište Brodosplit koje već godinama opstaje samo zahvaljujući državnim potporama i jamstvima. Taj škver je humanitarnim organizacijama dao 548 tisuća kuna, a sportu i kulturi dodatnih 576 tisuća kuna. Brodotrogir je potrošio oko 150 tisuća kuna, 3. maj 266 tisuća kuna, dok je Kraljevica potrošila tek 34 tisuće kuna.

    Lesar ističe da je nedopustivo da državna poduzeća glume sponzore i donatore s 92 milijuna kuna koji su trebali završiti u državnom proračunu, a posao je države da odluči gdje će u kulturi ili sportu davati novac.

    – Ne postoji ni propis koji bi zabranjivao primjerice gubitašima da sponzoriraju neki nogometni klub, ali ni kriteriji po kojima se odlučuje koga oni koji imaju novca mogu sponzorirati, pa menadžeri imaju diskrecijsko pravo odlučiti kome će dati novac. Tako se ne smije upravljati državnim resursima, kaže Lesar ali upozorava da nije moguće da to državne tvrtke čine bez znanja predstavnika Vlade u nadzornim odborima. Ističe i da premijerka stalno govori kako oni koji traže rezanje u proračunu ne govore kome uzeti, pa joj on savjetuje da od državnih poduzeća uzme 92 milijuna kuna koji su potrošeni na sponzorstva.
 
3/18/2010 - Najpoželjniji poslodavac: Najviše građana želi raditi u DM-u
Izvor - Business.hr, 16. ožujak 2010.
 
  • Nakon petogodišnje dominacije T-HT grupe ove je godine prvo mjesto zauzela tvrtka dm-drogerie markt sa 7,6 posto glasova.

    T-HT grupa je na drugom mjestu sa 6,6 posto glasova, dok se Agrokor nalazi na trećem mjestu sa 4,3 posto glasova. Na četvrtom je mjestu Vipnet sa 3,4 posto glasova.

    U odnosu na prošlu godinu Zagrebačka banka je napredovala za dva mjesta i nalazi se na petom mjestu, dok je INA pala za dva mjesta te se ove godine nalazi na šestom mjestu.

    Hrvatska elektroprivreda (HEP) je nazadovala za dva mjesta pa je ove godine iza Privredne banke Zagreb koja je na sedmom mjestu.

    U odnosu na prošlu godinu jedino je Pliva zadržala istu poziciju te je i ove godine na devetom mjestu. U prvih deset najpoželjnijih tvrtki ove je godine prvi put ušla Atlantic grupa koja je zauzela 10. mjesto.

    Tvrtke koje su najviše porasle u očima ispitanika su Lidl koji se ove godine pojavio na 18. mjestu, zatim Končar koji se popeo na 20. mjesto te Hrvatska narodna banka (HNB) koja se ove godine nalazi na 16. mjestu.

    Od 11. do 20. mjesta su Coca-Cola, Ericcson Nikola Tesla, Zagrebački holding, Erste Bank, Microsoft, Siemens, Croatia osiguranje. Ispitanicima kojima je dm-drogerie markt poslodavac prvog izbora presudan faktor za odabir su visina plaća i ostale materijalne beneficije.

    T-HT grupa i Agrokor atraktivni su zbog vodstva u sektoru, Vipnet je atraktivan poslodavac zbog vodstva u sektoru i prilike za napredak u struci, a Zagrebačka banka zbog prilike za napredak u struci.

    Najatraktivnije tvrtke za muškarce su T-HT grupa, Agrokor i Vipnet, dok su za žene najatraktivniji dm-drogerie markt, T-HT grupa, Agrokor i Vipnet.

    Najpoželjniji poslodavac za ispitanike sa srednjom stručnom spremom je dm-drogerie markt, a za ispitanike s višom i visokom stručnom spremom T-HT grupa.

    Istraživanje o poslodavcima prvog izbora provedeno je šestu godinu zaredom, a rezultati se temelje isključivo na percepciji ispitanika o samim tvrtkama.
 
3/18/2010 - Oporavku ekonomije neće pridonijeti Vladine mjere, već oživljavanje europskog tržišta
Izvor - Jutarnji list, 16. ožujak 2010.
 
  • Sve mjere koje Vlada poduzima ne bi li zemlju izvela iz krize neće uspjeti zaustaviti rast nezaposlenosti u idućih godinu dana, niti će značajnije riješiti gorući problem nelikvidnosti.

    Iako su stvorena velika očekivanja, koja svojim stilom vođenja politike svakodnevno podgrijava i sama premijerka, ekonomski pokazatelji, kao i procjene stručnjaka, upućuju da je izlaz iz krize vrlo daleko.

    BDP i zaposleni
    Najnoviji podaci govore da je bez posla ostalo dodatnih osam tisuća ljudi, a taj pritisak još će dugo trajati.

    - Zahvaljujući Vladinim mjerama, ove ćemo godine imati blago pozitivnu stopu rasta BDP-a. U suprotnom, bila bi blago negativna. Međutim, to nije dovoljno da bi se zaustavio rast nezaposlenosti. Oporavak na tržištu rada ne možemo očekivati prije proljeća 2011. godine, kazao je ekonomist Željko Lovrinčević, savjetnik premijerke Kosor, na skupu o Vladinim mjerama Banke i Poslovnog dnevnika.

    Za investicije nema novca
    Njegova ocjena onog što Vlada čini, s obzirom na poziciju savjetnika, očekivano je “blago pozitivna”, pa ističe da je izlaz iz recesije usko vezan uz oporavak tržišta EU. S time se slaže i analitičar Velimir Šonje, ali sada je ključno što Vlada može učiniti i čini li dovoljno.

    Sudeći prema riječima savjetnika premijerke, uz brigu o nezaposlenosti, drugi Vladin prioritet ove godine je pokretanje investicijskog ciklusa. S obzirom na teško stanje, Lovrinčević podsjeća kako je manevarski prostor vrlo skučen i da se nikako ne može govoriti o nekom “new dealu”. Od 12,6 milijardi koje bi trebala uložiti javna poduzeća, nove su tek investicije u energetiku i ekološke projekte. Pritom se ne očekuje da jedini investitor bude HEP, već da on privuče strane ulagače. A da bi u tome uspio, premijerkin savjetnik smatra da je potrebno povećati cijenu električne energije.

    Time se ne završava Vladina ambicija s javnim poduzećima, pa bi, prema neslužbenim informacijama, premijerka već za tjedan dana trebala najaviti novu shemu nagrađivanja menadžera u javnim poduzećima.

    ...

    Ipak kreću otkazi i rezanje božićnica Nakon što je zaposlenima lani srezala plaće, Vlada sprema nove mjere štednje u javnim poduzećima.

    Kako doznajemo iz izvora bliskih Vladi, nove će mjere najvjerojatnije zahvatiti smanjenje božićnica i regresa za 70-ak tisuća zaposlenih u 21 javnom poduzeću. Moguće je i smanjenje broja zaposlenih, iako naši izvori tvrde da će ono biti minimalno, te aktiviranje neiskorištene imovine. Kretanja u javnim poduzećima morat će se uskladiti s kretanjima u privatnom sektoru u kojem mnogi radnici ne dobivaju ni božićnice, a višak zaposlenih se otpušta. Takve trendove, nažalost, diktira tržište, kaže naš izvor.
 
3/18/2010 - Dugovi građana za struju u pola godine skočili 50 posto
Izvor - Jutarnji list, 15. ožujak 2010.
 
  • Dugovi građana za električnu energiju alarmantno su porasli u posljednjih šest mjeseci i očito je da sve više građana teško spaja kraj s krajem. Od kolovoza prošle godine do kraja veljače ove godine dug kućanstava povećao se za 125 milijuna kuna!

    Lani je potkraj kolovoza iznosio 250 milijuna kuna, a trenutno građani duguju HEP-u čak 375 milijuna kuna ili 50 posto više nego prije šest mjeseci. Prosječan dug po kućanstvu se stoga od lanjskih 1500 kuna ove godine popeo na 1800 kuna.

    Masovno iskapčanje
    Sindikalist Krešimir Sever ne čudi se rastućem trendu neplaćanja režija.
    - Cijene komunalija i energenata su rasle ili će još rasti, a plaće stagniraju, uz to su dodatno opterećene kriznim porezom. Naši građani sve teže plaćaju i svoje kredite u bankama, a ne samo režije. Porastom broja nezaposlenih, ali i onih koji rade, ali ne primaju plaću, broj neplaćenih računa za komunalije, struju, plin bit će sve veći - upozorava Sever.

    Konačna odluka na Vladi
    HEP već mjesecima najavljuje novo drastično poskupljenje struje od 1. travnja. Još nije sigurno hoće li do njega doći. Dok u HEP-u tvrde da je to nužno, iz Vlade stižu umirujuće vijesti da je to samo prijedlog, ali ona ga nije odborila. Međutim, ako dođe do drastičnog poskupljenja struje, HEP bi mogao krenuti s masovnim iskapčanjima.

    Što će biti s poskupljenjem i koliko će ono biti, u HEP-u nisu htjeli govoriti, ali su neki direktori te tvrtke izjavljivali da bi struja mogla poskupjeti najmanje 17 posto.

    - Mi smatramo kako jedino poskupljenje veće od 17 posto može zadovoljiti našu proizvodnju - istaknuo je član Uprave HEP-a za financije Miljenko Pavlaković. No, u HEP-u još ne žele izlaziti sa službenim podacima.

    - Cijenu električne energije određuje Vlada pa u tom smislu ne možemo znati da li će i koliko poskupjeti - tvrdi Radimir Milišić, glasnogovornik HEP-a.

    Nakon što je početkom godine poskupio plin za 15 posto, novi udar na sve siromašniji budžet građana za posljedicu bi mogao imati povećanje HEP-ova potraživanja te masovna iskapčanja struje. U HEP-u to zasad opovrgavaju.

    - Iskapčanja su rijetko masovna i uglavnom se radi o kontinuiranim akcijama - ističe Milišić.

    Dugovi tvrtki, pak, iznose 751 milijun kuna, što je za 50-ak milijuna kuna manje nego prije šest mjeseci.

    Toplinska enegija
    Tome treba dodati i dug za toplinsku energiju koji je potkraj veljače iznosio 192 milijuna kuna i dug za isporučeni plin od 123 milijuna kuna.
 
3/18/2010 - HEP nudi joint venture za hidroelektrane i Plomin
Izvor - Poslovni dnevnik, 15. ožujak 2010.
 
  • U takozvanom novom planu državnih ulaganja koji je u petak, kao cjelovit program sastavljen od već utvrđenih projekata javnih poduzeća najavila premijerka Jadranka Kosor, uloga 'glavnog investitora ' seli se od cestogradnje prema energelici, iako planovi gradnje Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta i dalje dosežu respektabilne četiri milijarde kuna.

    Tako Hrvatska elektroprivreda priprema projekte koji bi, ako uđu u fazu realizacije, mogli udvostručiti službeni investicijski program. HEP je , naime, u ovoj godini za investicije namijenio 1,5 milijarde kuna i to prije svega za pokrivanje troškova projekata koji bi u ovoj godini trebali biti pušteni u pogon, od hidroelektrane Lešće, novog bloka u TE-TO Zagreb, dalekovoda Ernestinovo- Peć do revitalizacije hidroelektrane Zakučca. No, povrh toga u kompaniji pripremaju projekte u koje će ući uspiju li pronaći zainteresirane investitore. "Radimo na ishođenju dozvola za hidroelektranu Ombla, pripremamo projektnu dokumentaciju za zamjenski blok u termoelektrani Plomin te za više malih hidroelektrana. Kad osiguramo uvjete građenja, za svaki od tih projekta na tržištu ćemo tražiti financijere, odnosno privatne partnere za sklapanje 'joint venture' ugovora", kazao nam je glasnogovornik Hep-a Radomir Milišić. Ulazak privatnih ulagača u područje gradnje energetskih kapaciteta, predviđen prošlogodišnjom Energetskom strategijom, smanjio bi pritisak zaduživanja, koje je, uz djelomično angažiranje vlastitih sredstava, glavni izvor financiranja dosadašnjih ulaganja najveće državne tvrtke . Uz potencijalne tri milijarde HEP-ovih ulaganja, izvjesno je da će Plinacro u ovoj godini nastaviti s plinofikacijom jer bi to javno poduzeće do 2011. moralo okončati projekt koji je ukupno vrijedan 380 milijuna eura financiran kreditom europskih razvojnih banaka.

    Janaf se pak, u realizaciji svog već predstavljenog ulagačkog plana vrijednog 400 milijuna kuna, planira osloniti isključivo na vlastitita sredstva. Riječ je uglavnom o izgradnji novih spremničkih kapaciteta, pri čemu su radovi na terminalu u Sisku već započeli, a u ovoj godini planirani su i dodatni na teminalu u Omišlju, Virju, Slavonskom brodu, kao i terminalu Žitnjak. Od novih projekata spominje se i podmorski naftovod otok Krk-kopno, postavljanje paralelne cjevi na naftovodu od Omišlja do Siska kao i organizacija Adriatic spot tržišta nafte i derivata u Omišlju, čija će realizacija u velikoj mjeri ovisiti i o raspletu dogovora o obnavljanju projekta Družba Adria. Svoje mjesto u programu kojem se pokušava pripisati uloga novog hrvatskog "new deala" imaju i Hrvatske željeznice u čijem je planu nabava novih vagona i osuvremenjavanje infrastrukture, financirano uglavnom iz proračuna. Tako su već objavljeni prvi natječaji za nabavu novih vozila za što će se potrošiti 634,8 milijuna kuna, od čega 316,7 milijuna za modernizaciju, a 260 milijuna za nova vozila. Program modernizacije infrastrukture težak je 784,6 milijuna kuna, a uz 116 milijuna kuna iz EU fondova, bit će sa 568,6 milijuna financiran iz proračuna. Neke od projekata HŽ planira financirati kreditnim programima HBOR-a i banaka.
 
3/18/2010 - Okrugli stolovi o elektroenergetskom i energetskom sektoru
Izvor - Infohep, 15. ožujka 2010.
 
  • Studijski odbor C1 – Razvoj i ekonomija elektroenergetskog sustava HRO CIGRÉ, u suradnji sa Znanstvenim vijećem za energetiku HAZU organizirat će, u razdoblju od ožujka do svibnja, četiri okrugla stola s aktualnim temama od bitne važnosti za elektroenergetski i energetski sektor u Hrvatskoj.

    Okrugli stolovi obrađivat će sljedeće teme: Kako dalje (naprijed) s energetskim sektorom u Hrvatskoj? (30. ožujka); Prema izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj (20. travnja); Vjetroelektrane u hrvatskom EES-u (4. svibnja) i „Treći energetski paket“ – što donosi Hrvatskoj (25. svibnja). Organiziraju se s ciljem okupljanja vodećih stručnjaka s pojedinih područja kako bi se razmotrili neki od važnih aspekata rada i razvitka EES-a.

    Prvi okrugli stol, koji će se održati 30. ožujka u Velikoj dvorani HAZU (Strossmayerov trg 11) s početkom u 10,00 sati, tiče se provedbe Strategije energetskog razvitka RH. Voditelj će biti doc. dr.sc. Mladen Zeljko, član SO C1 i ugledni stručnjak s područja dugoročnog planiranja razvoja EES-a.

    Predsjednik SO C1 HRO CIGRÉ, koji organizira ova stručna okupljanja, je naš kolega mr.sc. Goran Slipac, direktor tvrtke kćeri HEP OIE.
 
3/18/2010 - Podobnici se ne ostavljaju na cjedilu, niti kad su »zaslužni« za milijunske štete: Savjetnici agencije za posebni otpad
Izvor - Novi list, 13. ožujak 2010.
 
  • Poštovani gospodine premijeru, zaista mi je teško otpočeti ovo pismo Vama iako sam, po primitku informacije da ste dobili jednu gnjusnu objedu – prijavu na mene, znao da ga moram napisati. (...) Obzirom na metodu (staljinistička) kojom se udarilo na mene mogu pretpostaviti da je istu napisao Dubravko Čorak. O njemu znam toliko da je bio prije rata jedan veliki Jugoslaven i komunista, sin policajca oženjen srpkinjom (punac i punica mu žive u Beogradu) te često putuje u Srbiju, da je jako bogat, u HEP-u ima službeni auto kao i članovi Uprave, karticu, mobitel, da je zajedno s gosp. Dorićem blatio kolegu Despota u HDZ-u, da puno putuje po inozemstvu s gosp. Dorićem i Matijevićem, da je jako prisan s kolegom Mravkom.«

    Ove autentično nepismene rečenice dio su pisma što ga je 27. ožujka 2007. godine bivšem premijeru Ivi Sanaderu uputio bivši član Uprave Hrvatske elektroprivrede Velimir Lovrić. U svom klevetničkom štivu, koje je za cilj imalo »odstrel« HEP-ovog sindikalca, Lovrić se Sanaderu između ostalog pohvalio da su interesi HDZ-a za njega ispred interesa tvrtke kojoj je sjedio na čelu.

    – Moje drugačije viđenje organizacije HEP-a te uloge i pozicije člana uprave za ekonomsko-financijske poslove za mene nije, niti će ikad biti, važnije od programa stranke kojoj pripadam. To sam i pokazao – poslije Krka povlačenjem svog Uputstva suradnicima, iako je ono abeceda financijske procedure i utemeljeno na zakonu, moralu, rezonu dobrog privrednika..., pisao je Lovrić Sanaderu, priznajući, dakle, da su mu interesi ljubljene stranke iznad dobrobiti javnog poduzeća kojim je upravljao.

    Umiljato janje dvije majke sisa

    Kad je ovo pismo objavljeno Sanaderu nije preostalo drugo nego naložiti Lovrićevu smjenu. Šteta nanesena interesima stranke kojoj Lovrić pripada na taj način je amortizirana, a javni interes za nastavak Lovrićevog poslovnog puta prestao je s njegovim detroniranjem iz Uprave HEP-a. Njega je, pak, već čekalo drugo radno mjesto: opet, naravno, u javnom poduzeću u kojem interese HDZ-a može stavljati ispred javnih interesa. Cinici će reći da je završio tamo gdje mu je i mjesto – u Agenciji za poseban otpad, ali valja nam postaviti pitanje da li je ova tvrtka kći Hrvatske elektroprivrede mogla funkcionirati i bez Lovrićevih usluga? Dakako, odgovor je potvrdan. Hrvatski građani Lovrića i dan danas plaćaju isključivo zbog HDZ-ove navade da svoje kadrove ne ostavlja na cjedilu, čak niti onda kad su zaslužni za milijunske štete. Životni put Velimira Lovrića idealna je ilustracija o uhljebljenju podobnika. Nakon što je ordinirao u Hercegovačkoj banci, gdje je proračunski novac nestajao u crnim rupama pod krinkom skrbi za Hrvate u susjednoj državi, on je najprije dospio u bosanskohercegovačke institucije. Kako umiljato janje sisa dvije majke, tako se i Lovrić u jednom trenutku preorijentirao na »hrvatsko tržište javnog novca«, pa je uz pomoć HDZ-a dospio za jednog od ključnih ljudi HEP-a.

    Sigurnosna mreža za slučaj pada nakon Lovrića je ostala razapeta i za druge članove te predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede. Koliku štetu HEP-u su napravili Ivan Mravak i njegova družba nikad neće biti precizno utvrđeno, ali neosporna je činjenica da je HDZ-ov predsjednik Uprave kupovao struju po najvišim mogućim cijenama, da je fiktivno zapošljavao HDZ-ove kadrove, da je pomogao stanovitom vukovarskom poduzetniku da za nekoliko milijuna kuna olakša proračun Grada Vukovara. Serija skandala objavljenih u novinama s Mravkom u glavnoj ulozi na koncu je rezultirala njegovim padom. Dobio je što je zaslužio, primijetila je javnost, ne znajući koliko je u pravu. Nakon što je razriješen dužnosti čelnog čovjeka poduzeća, Mravak je dobio izvrsno plaćeno mjesto savjetnika u »HEP - Operator distribucijskog sustava«.

    Pravno štima, moralno baš i ne

    Prosječan radnik, koji državi nije nanio niti kunu štete, može samo sanjati o primanjima koja danas, nakon svih štetnih poteza što ih je povukao, prima Ivan Mravak.

    – Smijenjeni menadžeri u našem poduzeću završavaju na mjestima savjetnika, ako takvih slobodnih mjesta ima. Ako ih nema – daju im se nešto niže šefovske pozicije i dodjeljuju im se aneksi ugovora kako bi nastavili primati direktorske plaće, kaže o ovoj temi Denis Geto, predsjednik HEP-ovog sindikata Tehnos. On napominje da je pravno ta priča pokrivena, ali moralni aspekt ove prakse, kaže, potpuno je zanemaren.

    – Cijela stara Uprava uhljebljena je u poduzeću. Osigurali su im visoka primanja, što diže masu plaća tako da u konačnici ispaštaju naši radnici. Svi visokopozicionirani kadrovi ostaju visokopozicionirani, bez obzira na eventualnu štetu koju je netko napravio, kaže Geto. Da je ovaj sindikalist potpuno u pravu govori nam pregled radnih mjesta nekadašnjih čelnih ljudi HEP-a: Nikola Rukavina danas je direktor društva HEP-Proizvodnja, nekadašnji njegov kolega iz Uprave Željko Kljaković-Gašpić danas je savjetnik u istom poduzeću, dok su Stjepan Tvrdinić, Darko Dvornik i Željko Tomšić nakon Uprave završili kao zaposlenici u Uredu Uprave HEP-a.

    Svi navedeni HEP-ovci, zahvaljujući čijem poslovanju nam se smiješe nova poskupljenja struje, danas imaju plaće veće od deset tisuća kuna, poneko od njih na raspolaganju ima i službeni automobil, a radni zadaci su im takvi da bi njihov odlazak na dugogodišnji odmor malo tko zamijetio.

    Sutlić savjetnik za digitalizaciju

    Lako bi s ovom temom bilo izići na kraj kad bi opisana uhljebljenja nesposobnih i isluženih bila rezervirana samo za Hrvatsku elektroprivredu. Na žalost, riječ je o puno širem fenomenu, koji obuhvaća sva javna poduzeća u državi. Kao idealan primjer može poslužiti i Hrvatska televizija, odnosno njezin odnedavna prvi čovjek Vanja Sutlić. Podobni Sutlić, uz pomoć svojih suradnika, na HRT-u je producirao skandale kojih se ne bi posramio niti Sanaderov člankolizac Lovrić, da bi nakon dužeg pritiska javnosti i samih novinara HRT-a napokon bio smijenjen. Međutim, ova željno iščekivana smjena nipošto nije značila da se Sutlić oprašta od katedrale duha. I njega je, naime, čekalo zbrinjavanje, u vidu savjetničkog mjesta. Ista sigurnosna mreža od treska je spasila i njegovog smijenjenog suradnika Blagu Markotu.

    – Vanja Sutlić je pomoćnik glavnog ravnatelja, ima svoje zadaće vezane uz digitalizaciju i reorganizaciju dopisničke mreže. Bivši ravnatelj HTV-a Markota savjetnik je za reorganizaciju. Za sve kvalitetne ljude ovdje ima mjesta. Sa Sutlićem imam izvanrednu suradnju jer tko mi može bolje prenijeti stvari od osobe koja je to do jučer radila. Ovdje nije bilo revolucije, nego su to bili normalni poslovni procesi, pojasnio je javnosti novi, privremeni ravnatelj prisavske javne kuće Josip Popovac. Međutim, ako je riječ o kvalitetnim ljudima, kako to tvrdi Popovac, kako je moguće da je pod njihovim vodstvom HRT pao na najniže grane? Odgovornost za loše poslovne rezultate u javnim poduzećima očito ne postoji. Umjesto sankcija, Sutlić i Markota nastavili su primati svoje plaće, otprilike jednake iznosu tri prosječne radničke plaće u Hrvatskoj. Za ovu naknadu, svjedoče naši izvori s HTV-a, navedeni dvojac ne radi gotovo ništa, a šta bi, uostalom, Vanja Sutlić radio s digitalizacijom, kad je riječ o čovjeku pred poznim godinama, koji se u nove tehnologije i digitalizaciju slabo, jadan, razumije.

    Stvari drugačije ne funkcioniraju niti u poduzećima u vlasništvu lokalnih samouprava. U najvećem od takvih – Zagrebačkom Holdingu, prije dvije godine otkriven je niz malverzacija u podružnici Zagrebačke ceste, a kao jedan od odgovornih navođen je nedavno preminuli HSP-ov političar Stipe Ćorić. Svoju poziciju u Zagrebačkim cestama on je zbog sumnji u malverzacije izgubio, ali čekalo ga je sjajno mjesto savjetnika predsjednika Uprave Ive Čovića. Ćorića u amanet ovom je ostavio njegov prethodnik Slobodan Ljubičić Kikaš. U neslužbenim razgovorima s novinarima predsjednik Uprave Čović nerijetko je priznavao da Ćorić ne radi ništa, da nikakve njegove savjete nije uzimao na znanje. Bilo je to klasično uhljebljenje na teret građana, koji su u krajnjoj liniji vlasnici Holdinga.

    Prskalo sit, svi u HAC-u na broju

    Iznimno zanimljiv slučaj uz ovu temu imamo i u Hrvatskim autocestama, gdje su kruh svagdanji našli vojni umirovljenici, ražalovani saborski zastupnici HDZ-a i ini stručni radnici koji za život mogu zaraditi isključivo ako su priključeni na vime iscrpljene državne krave. Bivši predsjednik uprave ovog poduzeća Jurica Prskalo, čije poslovanje češljaju odredi USKOK-a i kriminalističke policije, bio je, podsjetimo, pritvoren zbog sumnje da je poduzeću nanio milijunske štete. Dok je bio u pritvoru u poduzeću su mu dali otkaz s obrazloženjem – pazite sad – da nije dolazio na posao. Kako kućna pravila zatvorske jedinice Remetinec Prskalu nisu dozvoljavala da ide na radno mjesto, tako Prskalo sad tuži Hrvatske autoceste redovnom sudu i pritom proniciljivo postavlja pitanje: Kako sam mogao dolaziti na posao kad su ćelije bile neprestano pod ključem. Po svemu sudeći, on će ovaj sudski spor dobiti, a nama, pak, ostaje da se pitamo tko je autor takvog obrazloženja otkaza i nije li takvo obrazloženje dano namjerno, e kako bi Prskalo ostao sit, a i svi u HAC-u na broju. Sindikalist Mijat Stanić kao odgovornu vidi direktoricu Sektora pravnih poslova Marijanu Raguž.

    – U svakom slučaju, direktorica Raguž tu je najodgovornija. Logično je da će s ovakvim obrazloženjem Prskalo dobiti spor, a ja se pitam nije li obrazloženje njegovog otkaza naručeno, postoji li zaštitnik u HAC-u koji je s jedne strane išao zadovoljiti javnost potkazima, a s druge Prskalu omogućio da se nada povoljnom ishodu sudskog spora te da se na koncu vrati na posao? O tome sam razgovarao i s novim predsjednikom Uprave Stejpkom Bobekom, ali on smatra da je obrazloženje otkaza dobro, kaže Stanić.

    I Vojković za kraj

    Kako biste sami mogli ocijeniti da li je obrazloženje dobro, nudimo vam ga još jednom: Jurica prskalo otkaz je dobio jer nije dolazi na posao dok je bio u pritvoru na Remetincu. Nemojte se stoga iznenaditi kad Prskala ugledate na mjestu savjetnika predsjednika Uprave, jednom kad se prašina oko HAC-a napokon slegne.

    Ostao nam je na koncu slučaj Croatia Osiguranja, gdje ražalovani predsjednik Uprave Hrvoje Vojković sprema primopredaju dužnosti. Bude li se Vojkoviću prohtjelo, on bez problema može ostati u sustavu osiguravajuće kuće, na unosnom mjestu savjetnika. Odluči li se za odlazak, osigurana mu je pak otpremnina koja iznosi nešto manje od milijun kuna. I na njegovom slučaju možemo se učiti o povlasticama što su osigurane za političku i gospodarsku elitu koja živi na teret građana.

    U zaključku, valja nam podvući da savjetnička mjesta u javnim poduzećima u najvećoj mjeri služe da se pali anđeli vladajuće stranke ne bi odveć ugruvali, jednom kad ih nepredviđene poteškoće izbace iz sedla. Prosječnom građaninu ostaje tek da sa psovkom na usnama promatra tu iz državnog proračuna financiranu zemlju Dembeliju, gdje nove direktore savjetuju prethodnici koji su morali odstupiti, najčešće zbog lošeg poslovanja. Kod takvog stanja stvari, državnom vodstvu valja nam predložiti da za svoje posrnule menadžere rezerviraju posebnu agenciju, u kojoj nitko ništa neće raditi, za što će biti dobro plaćen. Ovaj projekt je lako izvediv, jer ne treba izmišljati toplu vodu, nego tek iskoristiti jednu od postojećih agencija: Agenciju za posebni otpad, gdje (ne) radi Velimir Lovrić, člankolizac s početka ovog teksta.
 
3/18/2010 - Predstavnici HEP-a i TLM-a započeli razgovore o cijeni struje
Izvor - Slobodna dalmacija, 16. ožujak 2010.
 
  • Predstavnici šibenskog TLM-a i HEP-a u utorak su započeli pregovore o tome kako razriješiti nastale probleme prouzročene najavom HEP-a da će jednostrano raskinuti ugovor koji šibenskim tvornicama aluminija sve do kraja 2011. godine jamči niže povlaštene cijene električne energije.

    Riječ je o ugovoru koji takve niže cijene struje garantiraju i mostarskom Aluminiju, čiji je 12 postotni vlasnik TLM,čijim valjaonicama i prešaonicama Mostar osigurava više od 50 tisuća tona sirovog aluminija.

    Sudionici jučerašnjih razgovora dogovorili su se da će javnost izvijestiti tek kada bude postignuto kompromisno rješenje prihvatljivo za obje strane. Neslužbeno doznajemo da je prvi krug pregovora prošao u, za Šibenčane, obećavajućoj atmosferi, te da će se nastaviti već u četvrtak.

    Podsjetimo, najavljeni jednostrani raskid ugovor od strane HEP-a bio bi "nož u leđa" šibenskim prerađivačima aluminija koji su svoju kompletnu razvojnu i investicijsku strategiju temeljili upravo na tom dogovoru koji im, uz prihvatljivu cijenu, jamči stabilnu ospkrbu energijom sve do kraja iduće godine.

    Vjeruje se da će kompromis biti postignut, jer, u suprotnom, značilo bi to gašenje ovdašnjih valjaoanica i prešanica koje zapošljavaju više od 900 radnika.

    Bio bi to težak udarac i za Šibensko - kninsku župabniju, pa i državu, jer godišnji izvoz ove dvije tvrtke premašuje 140 milijuna eura s dobrim izgledima, zahvaljujući započetim investicijama teškim gotovo 90 milijuna eura,, da već za godinu dvije dostigne i 250 milijuna eura.
 
3/18/2010 - APEL VLADI Prekid ugovora o nižoj cijeni struje znači propast za TLM
Izvor - Slobodna dalmacija, 14. ožujak 2010.
 
  • Članovi Gospodarskog vijeća Županijske komore Šibenik u petak su uputili apel Vladi Republike Hrvatske da spriječi Hrvatsku elektroprivredu da jednostrano raskine do kraja 2011. godine važeći ugovor o povlaštenoj nižoj cijeni električne energije za šibenske tvornice aluminija, odnosno Aluminij iz Mostara, odakle se aluminijem opskrbljuje TLM.

    Također, zatražili su da Vlada žurno inicira trojni sastanak predstavnika HEP-a, TLM-a i mostarskog Aluminija, na kojem bi se zajednički pronašlo obostrano zadovoljavajuće rješenje.

    - Tražimo to zbog toga jer bi jednostrani raskid spomenutog ugovora šibenske aluminijaše dovelo u vrlo težak položaj, a to bi se, sasvim je sigurno, odrazilo i na ukupne gospodarske prilike na šibenskom području. Dovoljno je kazati da su ovdašnje Valjaonica i Prešaonica koje ovise od aluminija iz Mostara, glavni gospodarski subjekti koji su, uz to, i glavni izvoznici - obrazložio je ovaj prijedlog Petar Škender, predsjednik Gospodarskog vijeća.

    Kakve posljedice za šibenske aluminijaše ima ovaj jednostrani potez HEP-a, najbolje se vidi na primjeru Valjaonice.

    - Ako HEP uistinu raskine ugovor koji, podsjećam, vrijedi do kraja 2011. godine, nama ne preostaje ništa drugo nego obustaviti proizvodnju, zatvoriti tvornicu i više od 600 radnika otpustiti. Mostar će Valjaonici ove godine isporučiti 45 tisuća tona aluminija. Ne bude li se poštovao ugovor, nama bi to na razini godine donijelo novi trošak od gotovo deset milijuna eura.

    - Vjerujem da do toga neće doći jer to nije ni u čijem interesu u državi. Napraviti to poduzeću kao što je Valjaonica, čiji će ovogodišnji izvoz premašiti 130 milijuna eura, poduzeću koje je započelo novi ciklus ulaganja u proširenje i modernizaciju proizvodnje, u što je već uloženo 30-ak milijuna eura, koje bi već za godinu-dvije trebalo izvoz povećati na više od 200 milijuna eura, bila bi neoprostiva glupost. Ova tvrtka uspješno izmiruje sve svoje obveze prema državi, nema dugova i među malobrojnim je u državi koja više od 95 posto svoje proizvodnje izvozi - kaže Miroslav Šupe, direktor TLM-ove Tvornice valjanih proizvoda.

    Šupe podsjeća da je prigodom potpisivanja ugovora s HEP-om, koji oni žele razvrgnuti, utvrđena svjetska cijena na temelju prosječnih cijena aluminija na svjetskoj burzi. U međuvremenu je sve palo, pa i ta cijena. Međutim, to su cijene s kojima su aktualni vlasnici ušli u nove planove, pa i investicije.

    - Nije ovo dječja igra u kojoj će se jedna strana predomisliti pa reći: “Znate, pa mi nismo mislili tako” - kaže direktor Šupe.
 
3/18/2010 - Šverc struje: USKOK pri kraju istrage o štetnu ugovoru HEP-a i Tvornice lakih metala
Izvor - Večernji list, 11. ožujak 2010.
 
  • Na oko 100 milijuna kuna procjenjuje se šteta koju je imao HEP, i to samo na poslu koji je njegov bivši čelnik Ivan Mravak sklopio sa šibenskim TLM-om. Do toga izračuna došli su tužitelji i policajci istražujući trgovinu strujom koja je išla od crnogorskog dilera Vuka Hamovića preko HEP-a, pa dalje do TLM-a i konačno do tvornice aluminija u Mostaru.

    Kako doznajemo, istraga o slučaju o kojem je Večernji list vrlo iscrpno pisao još prošle godine, približila se kraju, a u središtu je štetni ugovor koji je HEP sklopio s TLM-om.

    Potvrdile su se, naime, Večernjakove informacije da je HEP od Hamovića kupovao struju pa je preprodavao TLM-u. Problem je, međutim, što je TLM struju kupovao po cijeni koja je iznosila 80 posto iznosa koji je HEP platio Hamoviću.

    Izvlačenje novca
    Zanimljiv podatak koji su istražitelji ustanovili govori i da je TLM samo 7 posto struje koju je po ovakvoj povlaštenoj cijeni kupovao od HEP-a iskorištavao za vlastitu proizvodnju. Ostatak od 93 posto nabavljene struje prosljeđivali su dalje tvornici Aluminij u Mostaru.

    Pod posebnim su povećalom u istrazi motivi sklapanja ovakvih štetnih ugovora. HEP je, naime, ispod cijene prodavao struju TLM-u koji je kupio konzorcij hrvatskih tvrtki sastavljen od Dalekovoda, Konstruktora, Zagreb-Montaže, Alu Flex Packa i Feala iz Širokoga Brijega.

    Ćosić i sin
    Sve upućuje na to da je posrijedi klasičan primjer šverca struje kroz lanac u kojem je na početku državno poduzeće iz kojega se izvlači novac i poslije distribuira preko ugovora koji su povoljni za svakoga osim za HEP.

    Neosporno je, za sada, da je Mravak sklopio štetan ugovor, no ostaje otvoreno pitanje na čiji je sve poticaj taj posao bio sklopljen. U medijima se već isticalo da bez određene odgovornosti u svemu ne može biti ni Krešimir Ćosić koji je u Nadzornom odboru HEP-a te u Nadzornom odboru TLM-a.

    Dakle, već je zbog svoje funkcije u tim dvjema tvrtkama morao imati vrlo dobar pregled nad ugovorima te gubicima koji su se na temelju njih gomilali na računu državnog poduzeća.

    Večernji je pisao i o drugoj aferi u čijem je središtu Ćosić. Riječ je o HEP-ovoj kupovini struje od tvrtki ETF, Rudnalp i Korlea.

    I u ovim je slučajevima HEP plaćao nerealno visoke cijene struje, a znakovito je da je Marko Ćosić, sin Krešimira Ćosića, prokurist ukrajinsko-slovačkog Korlea za Hrvatsku.

    Istražitelji ispituju je li Polančec i u aferi s HEP-om
    Kad su u javnost počeli izlaziti slučajevi malverzacije s ugovorima u HEP-u, bivši čelnik toga poduzeća Ivan Mravak pokušavao je opravdati štetno poslovanje. Mravak je tako tvrdio kako nije točno da je HEP mostarskom Aluminiju i šibenskom TLM-u struju prodavao po iznimno niskim cijenama.

    – HEP nema ugovor s Aluminijem, a s TLM-om potpisali smo četverogodišnji ugovor prema kojemu se cijena struje veže uz cijenu aluminija na Londonskoj burzi – govorio je Mravak.

    – Kad smo potpisali ugovor, cijena aluminija bila je 2400 dolara po toni, a cijena struje iznosila je 36 eura po megavatsatu. Danas je cijena struje znatno niža jer je cijena aluminija pala, ali to je tržište – opravdavao se Mravak. U izvorima bliskim istrazi govori se da se u ispitivanju šverca struje preko šibenskog TLM-a utvrđuje i uloga članova konzorcija koji je kupio TLM te bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca koji je navodno znao i za afere u HEP-u.
 
3/18/2010 - HEP zbog štetnog ugovora s TLM-om izgubio 100 milijuna kuna
Izvor - Business.hr, 11. ožujak 2010.
 
  • To je iznos do kojeg su došli tužitelji i policajci koji istražuju trgovinu strujom koja je išla od crnogorskog trgovca Vuka Hamovića preko HEP-a do šibenskog TLM-a i mostarskog Aluminija.

    U središtu istrage su štetni ugovori koje je Hrvatska elektroprivreda za vrijeme mandata bivšeg predsjednika Uprave Ivana Mravka sklopila s TLM-om.

    Kao što je već neko vrijeme poznato, HEP je od Hamovića kupovao struju koju je preprodavao šibenskom TLM-u, ali po cijeni koja je iznosila 80 posto cijene koju je ta tvrtka platila Hamoviću.

    Istražitelji su ustanovili i da je TLM samo sedam posto struje koju je kupio po povlaštenoj cijeni iskorištavao za vlastitu proizvodnju, dok je 93 posto nabavljene struje prosljeđivano Aluminiju.

    U izvorima bliskim istrazi govori se da se u ispitivanju preprodaje struje preko TLM-a utvrđuje i uloga članova konzorcija koji je kupio tu tvrtku te bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca koji je navodno znao i za afere u HEP-u.

    Opaska TEHNOS-a: S obzirom na niske cijene po kojima je HEP prodavao energiju TLM-u, a koja je završavala u Mostarskom Aluminiju, koji je opet po praktično tržišnim cijenama prodavao svoj proizvod nazad TLM-u, ukupni gubitak (koji je na svoja leđa preuzeo HEP), prema našim procjenama, iznosi barem 500 milijuna kuna.
 
3/18/2010 - Kolumna: Politička demagogija jedna je od ključnih opasnosti za rast i razvoj
Izvor - Večernji list, 11. ožujak 2010.
 
  • U silnim raspravama oko toga što treba napraviti da iziđemo iz krize, ponekad se spomene potreba obračuna s političkom demagogijom, ali ni najodgovorniji u ovoj zemlji, pa i mnogi u medijima, ne shvaćaju koliko smo duboko ogrezli u demagoško te stoga vrlo iskrivljeno percipiranje stvarnosti. Primjerice, u analizi neslužbenih informacija s prošlotjednog sastanka poslodavaca i premijerke Kosor nitko se nije ozbiljno uhvatio poruke HUP-ovaca kako je nerealno očekivati da direktori najvećih javnih sustava u Hrvatskoj rade za 15-ak tisuća kuna. A politička demagogija koja gladnim siromasima poručuje da ograničava i reže plaće najvećim državnim direktorima krajnje je neodgovorna i zastrašujuće opasna.

    Vjerojatno je i svakom menadžeru početniku jasno kako je glupo na sebe preuzeti odgovornost restrukturiranja, primjerice, jednog HEP-a, a za to dobivati naknadu od nekih 2-3 tisuće eura ili jednu prosječnu zapadnoeuropsku plaću. Sasvim je jasno da se oni najsposobniji menadžeri neće hvatati najodgovornijih fotelja u državnim tvrtkama jer je jasno da u privatnom sektoru mogu financijski proći znatno bolje čak i na puno nižim menadžerskim pozicijama. Bilo koji direktor u HEP-u sigurno je izložen strahovitim medijskim, političkim i sindikalnim pritiscima. Ima, naravno, iznimnu odgovornost. O tome koliko je pametan, odlučan i vješt ovisi hoće li HEP godišnje imati dobit od 500 ili, zašto ne, milijardu kuna. Ako je glavni direktor HEP-a nesposoban, nepošten i neodgovoran, minus HEP-a godišnje lako može biti također 500 do milijardu kuna. Govorimo, dakle, o čovjeku koji u deset godina može napraviti razliku od 10-20 milijardi kuna, a želimo ga plaćati 2-3 tisuće eura.

    Ma potpuno je jasno da se nikada i ni pod koju cijenu ne smijemo pomiriti s imenovanjem nesposobnog ili polusposobnog kadra u preostalim javnim poduzećima i državnim tvrtkama, ali je iz našeg javnog poimanja toga koliko treba plaćati direktore sasvim jasno da smo se davno poprimili s tim strašnim stanjem. Ne sjećam se ni jedne oštre javne reakcije protiv ograničavanje menadžerskih plaća u državnim tvrtkama, a tako nešto destimulirajuće mogao je napraviti netko potpuno neupućen u principe upravljanja, kako državom tako i poduzećima. Sjećate li se primjera gradonačelnika jednog zagorskog gradića koji je radio za plaću od 4500 kuna? Je li ikomu promakla činjenica da je taj “skromni čovjek” kroz lokalne radove u cestogradnji zdimio na desetke milijuna kuna? Je li itko nakon toga zaključio da male plaće nisu dobre plaće? Dobre plaće su velike plaće.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design