Naslovnica Organizacija Pitajte pravnika Radno soc. odnosi Članske pogodnosti Video materijali Dokumenti O TEHNOS-u Linkovi   PraviÄŤno bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća: 0% 15% 30% 45% 60% Rezultati | Arhiva	Hot       11/12/2010 - Elektroprivreda Srbije ne pregovora s HEP-om Izvor - Poslovni dnevnik, 11. studeni 2010.   U Elektroprivredi Srbije tvrde da ne pregovaraju s HEP-om o reguliranju dugova iz vremena zajedniÄŤke drĹľave kada je Hrvatska 1970. godine uloĹľila 300 milijuna njemaÄŤkih maraka u gradnju termolektrane Obrenovac VI i rudnika ugljena Tamnava. S kamatama potraĹľivanja HEP-a sada iznose 370 milijuna eura. Prema HEP-ovim izvorima, predstavnici dviju kompanija sastali su se u rujnu kako bi riješili financijske odnose, ali u EPS-u negiraju bilo kakav dijalog u tom smislu. Tvrde da reguliranje tog duga spada u tzv. sukcesijski paket kojim se rješavaju ukupni imovinski odnosi izmeÄ‘u drĹľava ÄŤlanica SFRJ, dok u HEP-u smatraju da je ta tvrtka nasljednik ulaganja i da s EPS-om imaju kreditni, a ne vlasniÄŤki odnos. Prema ugovoru o gradnji energetskih objekata Hrvatska je imala pogodnost da po niĹľoj cijeni dobiva elektriÄŤnu energiju iz elektrane u idućih 12,5 godina. Isporuka je prekinuta 1991. tako da je, kako smatraju u HEP-u, ostalo neisporuÄŤene struje od 21,9 Twh. Bez obzira na taj problem, HEP i EPS su 2000. nastavili suraÄ‘ivati. Tako je HEP ugovorio kupnju struje od EPS-a za 2011. po cijeni od 47 eura po Mwh, dok bi s ugovorenim popustom od prije 30 godina cijena trebala iznositi 30 eura. Na taj naÄŤin HEP bi platio 372 milijuna eura više. Postoje i drugi sporovi, poput Inina potraĹľivanja odštete za oduzete benzinske crpke i izgubljenu dobit. Tu su i srpske kompanije koje traĹľe povrat imovine koju su imale u Hrvatskoj u vrijeme postojanja zajedniÄŤke drĹľave.   11/12/2010 - HEP godinama nije mario za srpski dug iz sedamdesetih Izvor - VeÄŤernji list, 09. studeni 2010.   UnatoÄŤ dugu Elektroprivrede Srbije (EPS) HEP-u koji je premašio pola milijarde eura, Hrvatska elektroprivreda, ali ni drĹľava, već godinama ne ÄŤine ništa kako bi tuĹľbom ili nagodbom taj dug i naplatili. Zatezne kamate RijeÄŤ je o novcu koji je Elektroprivreda SRH potkraj 70-ih godina uloĹľila u gradnju Termoelektrane Obrenovac VI. i rudnika Tamnava, na koji njezin sljednik HEP ima pravo na osnovi kreditnog, a ne vlasniÄŤkog odnosa, koji je tada ugovoren. Naime, prema internim HEP-ovim dokumentima do kojih smo došli, gradnja te elektrane financirala se iznosom u protuvrijednosti današnjih 120 milijuna eura. Kako kredit nikada nije plaćan, odnosno to je morao ÄŤiniti HEP umjesto srpske strane, na osnovicu su se nagomilale i redovite te zatezne kamate u iznosu od najmanje 150 milijuna eura. No, ono što je još znaÄŤajnije odnosi se na stavku ugovora prema kojoj HEP ima pravo na kupnju elektriÄŤne energije po povlaštenoj cijeni iz navedene elektrane. S obzirom na to da je isporuka obustavljena 1991. godine, HEP prema ugovoru ima pravo na još 12,5 godina isporuke ili na 21,9 TWh (teravata) struje. Ilustracije radi, trenutaÄŤna godišnja razina potrošnje u Hrvatskoj iznosi oko 18 TWh. S obzirom na to da je HEP uvoznu struju za sljedeću godinu kupio za oko 47 eura po MWh (megavata), a ova iz Srbije ne bi iznosila više od 30 eura po MWh, proizlazi da HEP na ovoj razlici u cijeni gubi pribliĹľno 372 milijuna eura. DapaÄŤe, tako jeftino nabavljena struja moĹľda bi mogla smanjiti i raÄŤune graÄ‘ana. A kada smo kod potrošaÄŤa, interesantno je usporediti kako je HEP revan u iskapÄŤanjima i tuĹľbama za neplaćena potraĹľivanja. Dvije tisuće kuna duga kućanstva dovoljno je za ove mjere. Više od pola milijarde eura duga oÄŤito nije. I to sve u vremenu kada se drĹľava hvali da je ukinula “harač” te njime do sada blagajnu napunila sa 2,8 milijardi kuna. Iznos duga Elektroprivrede Srbije preraÄŤunano iznosi gotovo dvostruko više, tj. oko 5 milijardi kuna. Odgovor na pitanje zašto ništa nije poduzeto da se naplati duga gotovo je nemoguće dobiti. Odbijenica za pregovore No, u dva se dokumenta, iz 2004. koje potpisuje bivši predsjednik uprave Ivan Mravak te interno izvješće s kraja 2008., objašnjava kako nitko ništa ne poduzima. “S obzirom na ÄŤinjeniÄŤno stanje, moĹľe se konstatirati da je ugovor još na snazi, da se inzistirati na nastavku primjene ugovora, s tim da se stranke dogovore o potrebnim izmjenama ugovora s obzirom na nastup promijenjenih okolnosti te da treba inicirati dogovor o poÄŤetku povrata zajma”, piše u zakljuÄŤku HEP-a. U više navrata HEP je, poÄŤevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuke elektriÄŤne energije i povrata kredita. Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora izmeÄ‘u uprava HEP-a i EPS-a. “Osim inicijalnih kontakata, EPS do sada nije prihvatio HEP-ove inicijative za poÄŤetak rada na dogovaranju uvjeta nastavka primjene ugovora”, navedeno je u izvješću. Pregovori se nastavljaju, sastali smo se u rujnu! U HEP-u odgovaraju da nije istina da ne vode brigu o dugu EPS HEP-u te kaĹľu kako je to za njih znaÄŤajno pitanje. – HEP je u više navrata, poÄŤevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuka struje i povrata kredita. Predlagano je, a i danas predlaĹľemo da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora izmeÄ‘u uprava HEP-a i EPS-a uz adekvatno angaĹľiranje struÄŤnjaka ministarstva s obje strane. Posljednji je sastanak odrĹľan u rujnu ove godine i vjerujemo da će uskoro zapoÄŤeti, odnosno nastaviti rad tih timova u cilju pronalaĹľenja zadovoljavajućih rješenja. Pitanje 21,9 Twh struje od kljuÄŤne je pak vaĹľnosti jer HEP Ĺľeli namiriti svoja potraĹľivanja – rekli su u HEP-u.   11/12/2010 - Ministarstvo gospodarstva: Studija nije tajna i cilj nije privatizacija HEP-a Izvor - Business.hr, 08. studeni 2010.   Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva reagiralo je danas na medijske napise u kojima se u kontekstu studije koju je naruÄŤilo to ministarstvo spominje moguća privatizacija Hrvatske elektroprivrede (HEP) opovrgavajući da je rijeÄŤ o tajnoj studiji te istiÄŤući da je studija trenutno u fazi recenzije, da cilj Ministarstva nije postupak privatizacije već iskljuÄŤivo usklaÄ‘ivanje elektroenergetskog sektora sa zahtjevima EU zakonodavstva. "Ministarstvo gospodarstva nije razmatralo niti poduzelo ni jedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se Studija uopće ne bavi privatizacijom već samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora", navodi se u priopćenju kojim su iz Ministarstva reagirali na medijske napise o "Studiji usklaÄ‘ivanja hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s energetskim propisima EU". Mediji prenose da se tom 'tajnom' studijom, koju su za Ministarstvo izradili EKONERG i OdvjetniÄŤki ured Tilošanec, predlaĹľe izdvajanje iz HEP-a prijenosa, distribucije i opskrbe elektriÄŤnom energijom i osnivanje zasebnih tvrtki te kako je to uvod u privatizaciju HEP-a. Studija, kako naglašavaju iz Ministarstva, nije tajna s obzirom da je dostavljena na mišljenje HEP-u, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, Hrvatskom operatoru trĹľišta energijom, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Plinacrou te Hrvatskoj struÄŤnoj udruzi za plin. "Nadalje, studija je sada u fazi recenzije kod Energetskog instituta Hrvoje PoĹľar te u svakom sluÄŤaju ne predstavlja mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva nego je viÄ‘enje konzultanata", istiÄŤe se u priopćenju i dodaje da se zbog znaÄŤaja teme i pristupilo recenzije od strane tvrtke koja se takoÄ‘er javila na prethodni natjeÄŤaj za izradu studije. Ministarstvo gospodarstva je stajališta da će temeljem studije, recenzije i mišljenja gospodarskih subjekata i udruĹľenja, biti u mogućnosti predstaviti široj javnosti moguće pravce razvoja elektroenergetskog sektora Hrvatske. Navode i kako je toÄŤno da studija analizira sve modele koje predviÄ‘aju usklaÄ‘ivanja s europskim zakonodavstvom, s tim da je korištena i višekriterijska analiza za usporedbu pojedinih modela restrukturiranja, te da je Dubravko ÄŚorak (predsjednik HES-a) bio ukljuÄŤen u skupinu od jedanaest ÄŤlanova koja je ocjenjivala pojedine kriterije i njihovu vaĹľnost. Ministarstvo nije razmatralo niti poduzelo ni jedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se studija uopće ne bavi privatizacijom već samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora, istiÄŤe se u priopćenju i podsjeća da je Sabor u sijeÄŤnju ove godine donio zakon kojime se stavlja van snage do tada postojeći Zakon o privatizaciji HEP-a. "Kako je ostala zakonska obaveza da mora postojati Zakon o privatizaciji HEP-a, jasno je da bilo koja opcija privatizacije nikada nije bila niti razmatrana. VaĹľno je naglasiti da donošenjem Zakona o prestanku vaĹľenja Zakona o privatizacji HEP-a ne postoji posebni zakonodavni okvir koji ureÄ‘uje pitanje privatizacija HEP-a pa privatizacija takoÄ‘er nije moguća". Iz Ministarstva podsjećaju i da Hrvatska u svom postupku pridruĹľivanja EU za poglavlje 15. Energetika nakon privremenog zatvaranja, ispunjava i tablice praćenja daljnjeg napretka. "U procesu praćenja, EU traĹľi od nas izvješća o primjeni i pripremama koje provodimo na primjeni tzv. Trećeg paketa EU zakonodavstva u podruÄŤju energetike. Sukladno svemu, Studija nije tajna u nijednom pogledu i cilj Ministarstva nije postupak privatizacije nego jedino i iskljuÄŤivo usklaÄ‘ivanje elektroenergetskog sektora sa zahtjevima EU zakonodavstva", zakljuÄŤuje se u priopćenju.   11/12/2010 - Tajna studija: HEP bi prodali po oprobanom modelu: Razbij pa rasprodaj! Izvor - VeÄŤernji list, 08. studeni 2010.   Pod izlikom usklaÄ‘ivanja hrvatskog energetskog sektora i zakonodavstva s EU, HEP se pokušava razbiti na više samostalnih tvrtki, nakon ÄŤega će krenuti rasprodaja njegovih najboljih dijelova – tvrde brojni sindikalci, neovisni energetski struÄŤnjaci i visokopozicionirani djelatnici iz te trenutaÄŤno najvrednije hrvatske drĹľavne kompanije nakon što su u javnost poÄŤeli curiti rezultati Studije o usklaÄ‘ivanju hrvatskog zakonodavstva s Trećim paketom energetskih propisa EU. Najgora varijanta Studiju vrijednu više od 400.000 kuna, a do koje je došao i VeÄŤernji list, Ministarstvo gospodarstva naruÄŤilo je od privatne tvrtke Ekonerg. Zasad je ona još uvijek skrivena ÄŤak i od dijela osoba koje su sudjelovale u njezinoj izradi, kao što je Dubravko ÄŚorak, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata koji u HEP-u okuplja oko 8000 radnika. Iako je EU u procesu zakonskog usklaÄ‘ivanja pitanja prijenosa elektriÄŤne energije drĹľavama omogućio tri varijante, od kojih dvije nude da ova djelatnost ostane unutar nacionalnih energetskih tvrtki poput HEP-a, autori studije predlaĹľu treću opciju ili formiranje zasebne tvrtke za prijenos koja bi se u cijelosti osamostalila. Iako to nije traĹľeno, studija pritom predlaĹľe i izdvajanje posla distribucije te opskrbe elektriÄŤne energije iz HEP-a i formiranje zasebnih tvrtki koje bi sa sobom ponijele udio vrijednosti trenutaÄŤno jedinstvene kompanije. Na taj bi se naÄŤin ove tri djelatnosti potpuno izdvojile iz sadašnjeg HEP-a te bi on praktiÄŤki bio rasformiran. Od sadašnjih gotovo 14.000 radnika spao bi na njih samo 2400. Da je samo rijeÄŤ o neobvezujućem prijedlogu, problema s rezultatima studije ne bi bilo jer se prema njemu ne bi moralo postupiti. Filmska brzina No, u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva u studiji se našla sljedeća skandalozna odredba: “Vlada RH mora formalno, ukoliko su nalazi recenzije pozitivni, donijeti odluku o usvajanju studije kao platforme za provedbu procesa usklaÄ‘ivanja zakonodavstva.” ToÄŤnije, ako Energetski institut Hrvoje PoĹľar studiji da zeleno svjetlo, na osnovi njezinih rješenja bit će izraÄ‘en nacrt novih zakona. Pozitivna ocjena nije izostala, no sljedeća ÄŤinjenica upravo zbog toga otvara pitanje teškog sukoba interesa. Naime, Ministarstvo je na osnovi studije i prijedloga iz nje o raspisivanju javnog natjeÄŤaja za izradu izmjena i dopuna zakona, gotovo filmskom brzinom, već 28. listopada isti natjeÄŤaj i raspisalo za ÄŤetiri zakona o energetici, i to s rokom za ponude od samo sedam dana. Na natjeÄŤaj koji po nacrtu pojedinog zakona donosi 260.000 javio se i konzorcij ÄŤiji je sastav vrlo znakovit – Ekonerg, Institut Hrvoje PoĹľar i odvjetniÄŤki ured Tilošanec. Dakle, ista privatna tvrtka koja je studiju s ovim prijedlozima i izradila te isti institut koji ju je morao pozitivno recenzirati kako bi postala osnova za nacrt novog zakona. Ĺ to u cijeloj toj priÄŤi pritom rade struÄŤnjaci iz Ministarstva i HEP-a, zašto studiju i zakone crtaju privatnici i za ÄŤiji interes, zašto HEP ne moĹľe po uzoru na brojne druge energetske kompanije iz zemalja ÄŤlanica EU, a zbog oÄŤuvanja nacionalnih gospodarskih interesa, ostati jedinstven? I što će moguća privatizacija HEP-a znaÄŤiti za cijena struje promatrano u sluÄŤaju Ine, MOL-a i cijene plina? – Ovo je skandal. Mene su pozvali da sudjelujem u izradi studije i pritom sam se zauzeo za oÄŤuvanje cjelovite tvrtke HEP. Moje ime je u studiji, a nikada nisam dobio njezine rezultate. Ovaj prijedlog o odvajanju tvrtki za prijenos i distribuciju put je u rasprodaju i privatizaciju HEP-a. ÄŚemu će onda sluĹľiti tvrtka HEP d.d.? Uostalom, vrh HEP-a ni na jedan naÄŤin nije bio ukljuÄŤen u ovu raspravu pa sumnjam da je predsjednika uprave Lea Begovića na to mjesto Vlada i postavila kako bi HEP â€�razbucao’ po nalogu. No, mi sindikalci svima im obećavamo frku – rekao je sindikalac Dubravko ÄŚorak. S obzirom na to da prijedlog usklaÄ‘ivanja iz studije vrlo jasno govori i tome kako su trenutaÄŤne cijene elektriÄŤne energije u Hrvatskoj neodrĹľive te kako bi se one morale poÄŤeti trĹľišno formirati, znaÄŤi li to da graÄ‘ane u ovakvom raspletu oÄŤekuju viši raÄŤuni, upitali smo bivšeg ÄŤlana Upravnog vijeća HERA-e (Energetske regulatorne agencije), danas konzultanta, dr. Milana Puharića. Tko unosi strah? – Da, s obzirom na to da je ovo vrlo oÄŤit i krajnje nepotreban poÄŤetak privatizacije HEP-a – kaĹľe Puharić. Ovakav mogući scenarij negira prof. Ĺ˝eljko Tomišić, nekadašnji ÄŤlan uprave i Nadzornog odbora HEP-a i voditelj pregovaraÄŤkog tima RH s EU za poglavlje energetike. – Ne mislim da je privatizacija HEP-a cilj ovog usklaÄ‘ivanja. OdreÄ‘eni krugovi samo unose strah takvim priÄŤama o prihvaćanju Trećeg paketa propisa. Izdvajanje prijenosa ne bi bitno umanjilo vrijednost HEP-a. S distribucijom je druga priÄŤa, no prijedlog studije još uvijek nije zakon i tko zna što će biti na kraju. No, valja reći da se strani investitori, koji nam trebaju zbog ulaganja u dotrajale proizvodne objekte, danas boje monopola HEP-a jer kod nas u poslovanju nema konkurentnosti. Cilj izdvajanja poslova prijenosa jest nešto na ÄŤemu inzistira Europa i mi bismo to morali prihvatiti radi rasta konkurentnosti te povećanja sigurnosti opskrbe – tvrdi Tomšić. Prema njegovim rijeÄŤima, o pitanju cijene elektriÄŤne energije Hrvatskoj će se s vremenom ionako smanjivati manevarski prostor. Tijela koja se u Europi bave zaštitom konkurentnosti lako bi nas mogla â€�zakaÄŤiti’, a tada bi to bio ozbiljan problem. Isto tako naglašavam da bi pod svaku cijenu u konaÄŤnici trebalo na neki naÄŤin zadrĹľati hidroelektrane u vlasništvu jer su one tvornice novca, no pitam se kako preĹľivjeti s ovako dotrajalim termoelektranama ako se ne otvorimo trĹľištu. Pitanje je i što će u konaÄŤnici o svemu reći politika – navodi Tomšić. 24 ÄŤlanice EU još nisu ozakonile direktivu. RH se poĹľurila, a tek je kandidat Upravo politika, ili barem ona koju vodi vrh Hrvatske elektroprivrede, oÄŤito nije jasna ni ÄŤlanu Nadzornog odbora te tvrtke Jadranu Berlengiju. – Kao ÄŤlan NO-a na posljednjoj sjednici prije petnaestak dana zatraĹľio sam da se uprava oÄŤituje o primjeni Trećeg paketa propisa, meÄ‘utim, odgovor na to pitanje još nisam dobio. Osobno pak smatram da je izbor najradikalnije ponuÄ‘ene opcije preuranjen imajući na umu hrvatske gospodarske i socijalne prilike, kao i trenutaÄŤno dobro stanje društava unutar HEP grupe – navodi Jadran Berlengi. Na istom tragu su i razmišljanja predsjednika Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Luke Marojice. – Slika o HEP-u namjerno je iskrivljavana i već se dugo stvara atmosfera da je tvrtku najbolje rasformirati. MeÄ‘utim, rijeÄŤ je o tvrtki koja je odliÄŤno organizirana iznutra, dobro posluje, a svi naši problemi došli su izvana i zbog politike, kao i kad je rijeÄŤ o aktualnom sluÄŤaju Ivana Mravka. Prijedlog cijepanja HEP-a, odnosno njegovo razbijanje, na što nismo obvezni prema propisima Europske unije nego se to samo tako prezentira, sastavni je dio te priÄŤe. Pitam se samo za koga to ova vlast i interesne grupe oko nje pripremaju laganu kupnju HEP-a. Ni najmanje ne dvojim oko toga da je upravo to posrijedi – bez dvojbe tvrdi Marojica. Iako dio struÄŤnjaka tvrdi da su ovakve teorije pretjerane, niz proturjeÄŤnosti oko navedene studije, kao i iskustva ostalih tranzicijskih zemlja u sliÄŤnim sluÄŤajevima, ipak otvaraju mnoga pitanja. Premijerka Kosor potvrdila nam je da se u njezinu mandatu HEP nipošto neće prodavati. Odgovor na pitanje o tome zašto se na njegovu razbijanju radi više no što EU traĹľi, ostalo je bez odgovora. Prekršajni postupci Ilustracije radi, u ovom trenutku se protiv ÄŤak dvadeset ÄŤetiri drĹľave ÄŤlanice Europske unije vodi svojevrstan prekršajni postupak jer u svoja nacionalna zakonodavstva nisu prenijele ili ne poštuju dosadašnje energetske direktive – jasno, zbog zaštite nacionalnih kompanija. S druge pak strane, Republika Hrvatska se unatoÄŤ tome što još uvijek nije ÄŤlanica Europske unije, na štetu HEP-a, poĹľurila poštovati rok provedbe zahtjeva iz direktiva do 3. oĹľujka 2011. godine. I pritom to ÄŤini na naÄŤin pogodan upravo za potencijalne kupce nacionalnog energetskog diva, HEP-a ili nekog njegova dijela. Nema šanse za prodaju HEP-a dok sam ja premijerka! Premijerka Jadranka Kosor poruÄŤila je preko glasnogovornice da nema govora o privatizaciji HEP-a. – Dok sam ja premijerka, nema šanse da HEP ide u privatizaciju – kaĹľe i dodaje da je Vlada donijela i Zakon o neprivatizaciji HEP-a. Ministarstvo gospodarstva pitali smo o studiji Ekonerga, je li to uvertira za prodaju, ali odgovore zbog kratkih rokova nismo dobili prije objave teksta. Dr. Puharić: Vrlo brzo struja će poskupjeti Vrlo brzo moĹľemo oÄŤekivati povećanje cijena struje i udar na standard graÄ‘ana. Po scenariju Telekoma i Ine. Niz europskih drĹľava uspješno se odupro ovakvom raspletu i zadrĹľali su svoje jake energetske kompanije, a zašto se u RH dogaÄ‘a suprotno treba traĹľiti u interesnim skupinama koje bi u ovom poslu mogle ušićariti nešto za sebe. Zainteresiranih stranih kupaca, ne bojte se, kao i u svakoj rasprodaji nacionalnog blaga, i te kako će biti. Sve se to već dogodilo u Bugarskoj, Rumunjskoj, SlovaÄŤkoj. Podijeljena energetska tvrtka odmah ide u prodaju – kaĹľe dr. Milan Puharić.   11/12/2010 - U 10 godina 10 milijardi eura ulaganja Izvor - Poslovni dnevnik, 05. studeni 2010.   Energetske potrebe ÄŤovjeÄŤanstva danas su veće nego prije, a potrebe za energijom će rasti i u idućem razdoblju. Stoga ne ÄŤudi da su energetske kompanije meÄ‘u liderima na trĹľištu, kako po tehnološkim inovativnostima, tako i po ostvarenim prihodima. Prema tradicionalnom istraĹľivanju konzultantske kuće Deloitte, meÄ‘u 100 najvećih regionalnih kompanija ÄŤak ih je 21 posto iz energetskog sektora. Kada se uzme njihov prihod, onda je situacija još bolja za energetiku jer su tvrtke iz te branše lani ostvarile 31 posto ukupnog prihoda u top 100 kompanija. Regionalno, a i u Hrvatskoj, ukupan prihod i dobit su podijeljeni izmeÄ‘u proizvodnje i distribucije elektriÄŤne energije s jedne strane te naftne industrije s druge strane. NajznaÄŤajnija hrvatska energetska kompanija je Ina s prihodom od 19,7 milijardi eura, a slijedi je HEP grupa sa 12,2 milijarde. Po prihodu je u Hrvatskoj od njih jaÄŤi jedino Agrokor. Nova nuklearka Sve veće energetske potrebe kao i nuĹľnost prilagodbe smjernicama EU dovest će u sljedećem razdoblju do velikih ulaganja u hrvatski energetski sektor. Energetskom strategijom je predviÄ‘eno da Hrvatska mora do 2020. povećati proizvodnju struje sa sadašnjih 4000 megavat sati (MWh) instalirane snage za dodatnih 3500 MWh. PredviÄ‘a se da bi u deset godina Hrvatska trebala u energetiku uloĹľiti izmeÄ‘u 10 i 15 milijardi eura. Smatra se da bi naša zemlja u ovom razdoblju, ili neposredno nakon 2020., trebala dobiti svoju prvu nuklearnu elektranu, ako ne raÄŤunamo sadašnju polovicu vlasništva nad onom u Krškom. Strategija predviÄ‘a i velike energetske projekte ÄŤija vrijednost se mjeri u milijardama kuna kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, završetak sustava magistralnog plinovoda, povezivanje plinskih sustava Hrvatske i MaÄ‘arske, ukljuÄŤenje u plinovod JuĹľni tok, gradnja spremnika za obvezne zalihe nafte i skladišta prirodnog plina Grubišno polje, reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom (Janaf) te modernizacija rafinerija. Da je energetika visoko na ljestvici prioriteta aktualne Vlade, pokazuje i nedavna najava premijerke Jadranke Kosor o pokretanju velikoga investicijskog ciklusa vrijednog ukupno 10-ak milijardi eura. Najveći dio tih investicija, ÄŤak 3,85 milijardi eura, išlo bi na 18 energetskih projekata. Najviše ih se veĹľe uz HEP, njih devet, a odnose se na već najavljivane gradnje termoelektrana u Plominu i Sisku, sedam hidroelektrana, uz još ÄŤetiri hidroelektrane na najdugovjeÄŤnijem projektu u energetici u Hrvatskoj - regulaciji korištenja rijeke Save na podruÄŤju Zagreba."Svjetska financijska kriza utjecala je na smanjenje potraĹľnje i prolongiranje energetskih investicija. No Hrvatska ne smije odustati od ulaganja u taj sektor jer joj nova energija neće trebati samo ako se pomiri da će stalno biti u krizi idućih 20 godina", smatra Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu. Dekanić objašnjava da Hrvatska iz uvoza danas podmiruje 23 posto svojih potreba za elektriÄŤnom energijom. Iz uvoza dolazi i oko 40 posto plina te više od 80 posto nafte i naftnih derivata. Donošenje energetske strategije, a i smjernice EU da sve zemlje ÄŤlanice moraju do 2020. imati 20 posto ukupne energije iz obnovljivih izvora pojaÄŤale su interes za zelenom energijom. Domaća pamet Naravno, osim ekološkog aspekta puno su jaÄŤi ekonomski. Naime, rijeÄŤ je o velikom biznisu ÄŤija vrijednost se mjeri u desecima, ako ne i stotinama milijardi eura. Zemlje poput NjemaÄŤke, Ĺ panjolske, Danske ili Velike Britanije napravile su velik iskorak prema zelenoj energiji. Osim što su te zemlje danas europski predvodnici po instaliranim megavatima iz obnovljivih izvora, te zemlje su danas i globalni industrijski i tehnološki lideri u opremi za zelene elektrane. I dok je u juĹľnim europskim zemljama najprisutniji oblik zelene energije onaj usmjeren na sunce, u ostatku Europe najviše se pozornosti, a i novca posvećuje vjetru. Kao što je reÄŤeno, nastojanja o masovnoj primjeni obnovljivih izvora energije nisu ostala bez reakcije konkretnih kompanija. U Hrvatskoj je situacija još na samom poÄŤetku te osim KonÄŤara i nekoliko manjih tvrtki koje nude module i turbine uglavnom stranih proizvoÄ‘aÄŤa nema drugih igraÄŤa. Kako pojašnjava Stjepan Car, predsjednik Uprave KonÄŤar - Instituta za elektrotehniku, ta je tvrtka razvoj vjetroagregata zapoÄŤela 2002., što je rezultirao prvim hrvatskim vjetroagregatom montiranim 2008. na Pometenom brdu u splitskom zaleÄ‘u. Danas KonÄŤar gradi vjetroelektranu snage 17,5 MW sa 15 vjetroagregata snage 1MW i jednim agregatom snage 2,5 MW, ÄŤiji razvoj je u tijeku. "KonÄŤarov institut danas trĹľištu nudi proizvode i usluge iz više podruÄŤja obnovljivih izvora. Sve su to proizvodi i usluge koje će dugoroÄŤno osigurati uspješno poslovanje tvrtke i otvoriti mogućnosti za rast novih radnih mjesta u Hrvatskoj", kazao je Car. Jedan od globalnih lidera, kako u sveukupnoj energetici, tako i zelenoj energiji, svakako je multinacionalni koncern Siemens. Iako matiÄŤno njemaÄŤka tvrtka, Siemens je s gotovo 1000 zaposlenika prisutan i u Hrvatskoj te njihovi projekti, pogotovo u regiji, imaju i hrvatski štih. Kako navodi Ivan BobovÄŤan, direktor divizije energije u Siemensu Hrvatska, oni ne prate trendove, već ih stvaraju. "Naš širok portfelj na podruÄŤju proizvodnje, distribucije i korištenja elektriÄŤne energije nudi vrlo uÄŤinkovite mjere za smanjenje emisije CO2. Kompanija se na globalnoj razini obvezala ispuniti najstroĹľe standarde za oÄŤuvanje okoliša i u svojim proizvodnim procesima, što znaÄŤi podizanje vlastite energetske uÄŤinkovitosti do 2011. za 20 posto i smanjenje emisije CO2 u proizvodnji za 20 posto", kazao je BobovÄŤan. Tri vjetroelektrane U Siemensu su takoÄ‘er usmjereni na danas dva najÄŤešća izvora dobivanja zelene energije: sunce i vjetar. "Naša je tvrtka dobro pripremljena da odgovori na zahtjeve trĹľišta. Zahvaljujući ÄŤinjenici da je prisutan na podruÄŤju fotonaponskih sustava više od 25 godina, Siemens je dobro pozicioniran za daljnji razvoj u podruÄŤju korištenja sunÄŤane energije", kazao je BobovÄŤan. Siemens je u Hrvatskoj, a i globalno, najprepoznatljiviji po vjetroelektranama. U Hrvatskoj su do sada u radu samo tri vjetroelektrane s ukupno instaliranih 28 Siemensovih vjetroturbina. Druge dvije su u fazi završnih ispitivanja prije prikljuÄŤenja na elektroenergetsku mreĹľu. Jedna od njih je VE Zadar 6 kod GraÄŤaca za koju je Siemens isporuÄŤio ÄŤetiri vjetroagregata. Mogući posao za 6000 ljudi Hrvatska bi do 2020. trebala instalirati jedan ÄŤetvorni metar solarnih ćelija po glavi stanovnika, što bi je stavilo u sam europski vrh korištenja zelene tehnologije, smatra Ljubomir MajdanÄŤić, predsjednik Hrvatske struÄŤne udruge za sunÄŤanu energiju. "Ako bismo danas krenuli u to, već za šest godina u tom bismo sektoru mogli zaposliti oko 6000 ljudi. Nije ÄŤudno da je NjemaÄŤka meÄ‘u prvima izašla iz recesije jer je upravo ta zemlja svjetski lider u obnovljivim izvorima energije", kazao je MajdanÄŤić. Na prigovore da bi u sluÄŤaju velikoga hrvatskog okretanja solarnoj energiji bilo rijeÄŤi o uvozu strane tehnologije, MajdanÄŤić je pojasnio da su i Ĺ panjolska i Portugal u prve dvije godine korištenja solarnih izvora uvozili gotovo 90% tehnologije. Danas pak navodi MajdanÄŤić, te zemlje u vlastitim pogonima proizvode 100% komponenti.   11/12/2010 - Svi šute: Gdje su HEP-ovi stanovi? Izvor - Dnevnik.hr, 02. studeni 2010.   Aferu je otvorila sama predsjednica Vlade Jadranka Kosor, pripisala je bivšoj SDP-ovoj koalicijskoj Vladi, no ni nakon tri tjedna o sluÄŤaju nema novih konkretnih saznanja. Institucije šutnju pravdaju istragom, a SDP-ovci tvrde kako im je afera pripisana da bi se koristila u dnevnopolitiÄŤke svrhe. Afera oko otkupljivanja HEP-ovih stanova otvorena je prije tri tjedna nakon sastanka predsjedništva HDZ-a. 'Postoje indicije da su se u razdoblju od 2000. do kraja 2003. znaÄŤajan dio tih nekretnina nabavljao i otuÄ‘ivao prema netrĹľišnim uvjetima', rekla je premijerka Kosor. Institucije bez odgovora Da nedostaje ÄŤak 166 stanova otkrila je unutarnja revizija u HEP-u. Sporni ugovori poslani su na provjeru nadleĹľnim institucijama. Iako se sve doima lako provjerljivim, institucije su još bez odgovora. 'Radi postupka provjere podataka, ne moĹľe davati nikakve informacije', priopćeno je iz DrĹľavne uprave za reviziju. Porezna uprava kaĹľe da ima obvezu kao poreznu tajnu ÄŤuvati sve što je doznala u poreznom postupku, a podaci se iznose samo tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka. O detaljima ne Ĺľeli šef HEP-a Leo Begović. Svi šute PoruÄŤuje da ne moĹľe odgovoriti na pitanja oko stanova jer se njima bave nadleĹľna pravosudna tijela. Ĺ uti i USKOK, a Ivo ÄŚović koji je za koalicijske Vlade upravljao HEP-om optuĹľbe naziva nesuvislima, ali pred kameru ne Ĺľeli. SDP traĹľi raščišćavanje sluÄŤaja. 'Najodgovornije tvrdim da s takvim postavljanjem stvari od strane same predsjednice Vlade i ostalih duĹľnosnika HDZ-a. Oni na takav naÄŤin opstruiraju rad USKOK-a i DrĹľavnog odvjetništva', rekoa je Igor Dragovan, glavni tajnik SDP-a. SDP i HDZ prebacuju odgovornost oko HEP-ovih stanova Istinu su kod Uprave traĹľili i sindikati unutar HEP-a. Odgovor nisu dobili. 'Potpuno sam siguran i to odgovorno tvrdim da su se stanovi davali kroz više perioda, više uprava i zapravo više Vlada', rekao je Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a. Spominje li i to revizija Lea Begovića unutar HEP-a kojom je mahala predsjednica Vlade, pitaju se i sindikati. Bez rezultata istrage ovaj će sluÄŤaj oÄŤito sluĹľiti samo u dnevno-politiÄŤke svrhe.   11/2/2010 - BIVĹ I Ĺ EF HEP-A PRIZNAO Izvor - Jutarnji list 02.10.2010.   ZAGREB - Ivan Mravak, bivši predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, osim što je u svojim opseĹľnim iskazima istraĹľiteljima otkrio niz detalja o spornim poslovima i inkriminirao odreÄ‘ene osobe, u svojoj `istini` dao je i puno širu sliku naÄŤina djelovanja direktora javnih poduzeća, pa i cijele hrvatske politike. Pokajnik Mravak: Izvršavao sam naloge Ive Sanadera. On mi je rekao da potpišem ugovor s TLM-om Na straviÄŤne stvari Sanader moĹľe natjerati nevoljnog ÄŤovjeka... No, o glavnini svojih saznanja koja je podijelio s istraĹľiteljima nije htio govoriti dok se na neki naÄŤin nije osigurao. Naime, dok je ispitivan kao svjedok u istrazi vezanoj uz Fimi-Mediju Nevenke Jurak, Mravak je odbio odgovoriti na pitanje o naÄŤinu poslovanja HEP-a i te tvrtke. Rekao je da bi time sebe mogao teretiti za zloupotrebu i da ne Ĺľeli dalje odgovarati na pitanja ako ne dobije izjavu kojom će mu se garantirati da ga se neće kazneno progoniti za to djelo. U skladu s odredbama novog Zakona o kaznenom postupku, USKOK je o svemu izvijestio glavnog drĹľavnog odvjetnika Mladena Bajića koji je potpisao i ovjerio izjavu da se Ivana Mravka neće progoniti. Ta je izjava, tzv. oprosnica, uruÄŤena Mravku koji je potom ispriÄŤao kako je tekla poslovna suradnja HEP-a i Fimi-Medije. Nakon toga je Mravak poÄŤeo govoriti o onome što je istraĹľitelje najviše i zanimalo. ÄŚuva ga policija Opisao je sve: od sastanaka u Vladi, preko uloge Mladena Barišića do metodologije namještanja javnih natjeÄŤaja na kojima je poslove dobivala Fimi-Media, što donosimo u nastavku. Kako smo već izvijestili, Mravak, kojega nakon izlaska iz pritvora ÄŤuva policija, po svemu sudeći nagodit će se s USKOK-om u sluÄŤajevima u kojima je već obuhvaćen istragom. Sve je namješteno za Jurak Kao predsjednik Uprave osigurao sam da se poslovi marketinga, što ukljuÄŤuje organizacije raznih domjenaka, tiskanja oglasnih materijala i raznih oblika oglašavanja dodjeljuju upravo Fimi-Mediji, i to na naÄŤin da se ugovori sklapaju bilo izravnom pogodbom, bilo pozivnim natjeÄŤajima, a ti natjeÄŤaji stvarno su bili namješteni. Kada se namještaju pozivni natjeÄŤaji, tada natjecatelj za kojega se natjeÄŤaj namješta dostavi podatke o drugim društvima koja će se pozvati, pa se ta druga društva ili jave sa skupljom ponudom ili se uopće ne jave. Svakako, formalno gledajući papire, ponuda društva kojem se pogoduje je najpovoljnija. Tako je bilo i u sluÄŤaju poslovanja izmeÄ‘u HEP-a i Fimi-Medije... Ja sam kao predsjednik Uprave osiguravao da tvrtka Nevenke Jurak bez stvarno i regularno provedenog postupka javne nabave sigurno dobije posao. RijeÄŤ bogova: Sanader, Barišić Mi direktori javnih poduzeća znali smo meÄ‘usobno komentirati kako smo potrošna roba. Kadroviranje u javnim poduzećima, i formalno i stvarno, blisko je povezano s politikom i politiÄŤkim odnosima, a faktiÄŤki u periodu od 2004. pa za vrijeme dok sam ja aktivno radio kao predsjednik Uprave o svim vaĹľnim pitanjima odluÄŤivao je premijer. To je sasvim razumljivo, a na meni kao predsjedniku Uprave bilo je da izvršavam naloge vlasnika društva kojim upravljam, pa sam ja naloge visoke politike smatrao faktiÄŤkim nalozima vlasnika kojeg moram slušati. ÄŚinjenica je da sam ja, pa i neki direktori javnih poduzeća s kojima sam razgovarao bili itekako svjesni da nas nije teško smijeniti. Tako sam i ja zahtjev Mladena Barišića vezan za Fimi-Mediju shvatio kao jasnu direktivu... Pobrinuo sam se da se udovolji Barišićevu zahtjevu, jer mi je bilo jasno da bi suprotno postupanje moglo meni osobno stvoriti probleme. Barišićev ÄŤovjek u HEP-u bio je njegov zet Ante Despot Povlašteni tretman u sklapanju poslova s HEP-om Nevenka Jurak imala je zato što je to od mene traĹľio Mladen Barišić. Barišića sam upoznao sredinom 2005. Prije toga sam naravno ÄŤuo za njega, ÄŤlanovi smo iste stranke i bila je poznata svima, pa i meni ÄŤinjenica da je on visokopozicioniran u stranci i da je blizak Sanaderu. O Mladenu Barišiću ÄŤesto mi je govorio i Ante Despot, tada ÄŤlan Uprave. Naime, Despota je u Upravu HEP-a doveo upravo Barišić. Morate razumjeti da je svaki od ÄŤlanova Uprave, to je naprosto bila politiÄŤka realnost, imao svog mentora i politiÄŤkog pokrovitelja. Tako je Barišić doveo sebi blisku osobu Antu Despota, a kasniji dogaÄ‘aji pokazali su da je preko njega imao sve informacije koje su ga zanimale o poslovanju HEP-a i tako je vršio utjecaj na poslovanje. Kratko vrijeme nakon što sam upoznao Barišića, nazvao me jednom prilikom i rekao mi da bi bilo dobro da angaĹľiramo tvrtku Fimi-Medija. Kada je to još jednom ponovio i rekao da vodim raÄŤuna o njegovoj preporuci, to više nije bila samo sugestija nego i jasan nalog. MaÄŤek: Ivane, daj malo i Premisi Ivan Mravak izjavio je kako mu je jedan od ÄŤlanova Uprave sugerirao da za marketinške poslove angaĹľiraju i poznatu agenciju Premisa. No, Mravak se na to oglušavao jer nije mogao drugima dati poslove Fimi-Medije. - Mene je nazvao Ratko MaÄŤek, bivši glasnogovornik Vlade, i pitao me da li mogu nekako u te marketinške poslove ugurati i Premisu. MaÄŤek je znao da HEP za te poslove angaĹľira Fimi-Mediju, a isto tako je znao da je intervenirao Mladen Barišić. Ja sam gospodina MaÄŤeka zamolio da se na višoj razini dogovore oko podjele marketinških poslova i da to pita Barišića i tadašnjeg premijera. MaÄŤek me kasnije više nije kontaktirao. Neugodno iskustvo s Ivom Sanaderom PodreÄ‘enima u HEP-u nisam spominjao Barišića, govorio sam da je preporuka za suradnju s Fimi-Medijom došla `od strane vlasnika`. Trebalo je paziti da se nalozi izvršavaju, ali i na diskreciju. Znalo mi se dogoditi da u nekom uĹľem krugu nešto iskomentiram, pa da to doÄ‘e do osobe o kojoj sam govorio, a to kada je rijeÄŤ o Barišiću svakako nisam Ĺľelio. Tako mi je jednom i sam Sanader spoÄŤitnuo što sam govorio u nekom društvu, bio je uĹľi krug osoba, ali je nekako došlo i do premijera. Nije se dobro zamjerati takvim osobama, a ja sam nakon neugodnog iskustva pazio što ću, pred kim i kako reći. Bojao sam se odlaziti u Vladu Moram reći da sam dosta naivno u poÄŤetku svog mandata bio zadovoljan i poÄŤašćen kada bi me premijer zvao na sastanke, ali kasnije me iskustvo pouÄŤilo da je bolje da vas ÄŤesto ne zovu... Za neke od sastanaka znao sam dobiti pisani poziv, ali bilo je i poziva telefonskim putem, kada se ne bi znao razlog sazivanja sastanka. Takvi pozivi, kada se ne bi znalo zašto me premijer zove, izazivali su uvijek nelagodu i uznemirenost, jer u pravilu kada idete i ne znate zašto, tada nešto nije dobro... ObiÄŤno bih u takvim situacijama pokušao saznati razlog sazivanja sastanka, a ponekad bih to traĹľio i svoju tajnicu. Kada to ne bismo uspjeli saznati, nabrzinu bih prikupio aktualne podatke o poslovanju za sluÄŤaj da me se nešto pita. Ono što pouzdano mogu reći iz svog iskustva, a to je kada ste pozvani, a ne znate zašto, niste pozvani da bi vas se pohvalilo, nego da bi vas se klepilo po glavi. Ostao sam direktor jer sam slušao Barišića Svjestan sam da sam obavljajući poslove predsjednika Uprave HEP-a balansirao izmeÄ‘u Ĺľelje da što bolje upravljam HEP-om i Ĺľelje da udovoljim raznim intervencijama i traĹľenjima, kao što je bila i ova intervencija Mladena Barišića. Nadam se da će se moje postupanje staviti u kontekst vremena u kojemu se zbivalo i politiÄŤkih snaga i odnosa. Odbijanje postupanja po zahtjevu Mladena Barišića, kao visokopozicionirane stranaÄŤke osobe, bliskog premijerova suradnika, lako bi dovelo do mog smjenjivanja. Mladen Barišić bio je autoritet kojeg je bolje bilo slušati. Danas mogu reći da je tome što sam se duĹľi period odrĹľao na mjestu predsjednika Uprave HEP-a najvjerojatnije više pridonijela ÄŤinjenica da sam poslušno izvršavao zahtjeve Mladena Barišića, nego ÄŤinjenica da je HEP, u vrijeme dok sam ja njime upravljao, poslovao s dobiti.   10/26/2010 - Ivo ÄŚović: Nisam kupio stan po povlaštenoj cijeni Izvor - VeÄŤernji list, 26. listopad 2010.   Sve što sam radio od 2000. do 2003., kad sam bio na ÄŤelu Uprave Hrvatske elektroprivrede, radio sam u skladu sa zakonom i odlukama nadleĹľnih tijela. Nije bilo nikakvog utjecaja politike. No, ako netko smatra da su se dogaÄ‘ale neke nepravilnosti, spreman sam u svakom trenutku odgovoriti na pitanja drĹľavnih institucija - ustvrdio je Ivo ÄŚović koji je u vrijeme RaÄŤanove Vlade bio prvi ÄŤovjek HEP-a, a sada je ÄŤelni ÄŤovjek ZagrebaÄŤkog holdinga. On demantira da je sudjelovao u prodaji stanova po povlaštenim uvjetima, a kamoli da je osobno kupio stan po 40 posto niĹľoj cijeni. Navodi da su se svim radnicima HEP-a koji su to htjeli , stanovi prodavali iskljuÄŤivo po trĹľišnoj cijeni. - Jedino se u sluÄŤaju otkupa u gotovini stan prodavao po deset posto niĹľoj cijeni, i to zaposlenicima koji su u njima stanovali, a na temelju odluke Skupštine HEP-a iz 1998. Ja nisam imao popust jer sam se odluÄŤio na obroÄŤnu otplatu na 20 godina. Stan otplaćujem već 11 godina po 3300 kuna mjeseÄŤno - istiÄŤe ÄŚović.   10/26/2010 - DUBROVÄŚANIMA PREDSTAVLJENA ELEKTROENERGETSKA STUDIJA: Nove trafostanice izgradile bi se na Platu i SrÄ‘u Izvor - Slobodna dalmacija, 26. listopad 2010.   Elektroenergetske studije na temelju kojih se priprema izgradnja trafostanica Plat i SrÄ‘, te dalekovodi i kabeli koji će omogućiti bolju opskrbu Dubrovnika i njegove okolice strujom bili su tema prezentacije odrĹľane u Dubrovniku. Predstavnici HEP-a te autori studija sa zagrebaÄŤkog Fakulteta elektrotehnike i raÄŤunarstva, Instituta za energetiku te splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje istaknuli su kako bi se osim na SrÄ‘u gradila i trafostanica u Platu, nuĹľna radi osiguravanja nedostajućeg alternativnog pravca napajanja juga zemlje, koji još ovisi o pogonu u Komolcu, saniranog nakon što je lani u prosincu izgorio u poĹľaru. No, predviÄ‘ena trafostanica na SrÄ‘u predmet je javnih polemika pa se tako u javnosti moglo ÄŤuti i mišljenje anonimne skupine inĹľenjera Elektrojuga da je predviÄ‘ena trafostanica na brdu iznad Dubrovnika tek djelomiÄŤno i preskupo rješenje problema opskrbe Dubrovnika elektriÄŤnom energijom jer se njome zadovoljavaju samo potrebe budućeg apartmanskog naselja u sklopu Golfa na SrÄ‘u te naselja Bosanka. Na prezentaciji koju su u ponedjeljak vodili inĹľenjeri Goran Jermić s Instituta za energetiku u Zagrebu, te Slavko Krajcar i Ranko Goić s FER-a reÄŤeno je kako trafostanica u Komolcu već godinama nije dostatna za potrebe grada za strujom. Gradnjom trafostanica Plat i SrÄ‘ Dubrovnik će u budućnosti raspolagati sa znatno većim koliÄŤinama struje što je Gradu i nuĹľno, s obzirom na turistiÄŤke potrebe i potencijale. Dio prezentacije odnosio se i na usporedbe izmeÄ‘u dvaju mogućih rješenja- gradnje trafostanice na SrÄ‘u ili pak u Lapadu, a izlagaÄŤi su iznijeli argumente zbog kojih su prednost dali SrÄ‘u. Naglasili su kako bi, uz sve ostale prednosti, trafostanica na SrÄ‘u pruĹľila veću sigurnost napajanja. Iznijeli su argumente u prilog gradnje elektroenergetskih objekata na istoku grada, što je prema njihovu mišljenju koncepcijski i ekonomski povoljnije rješenje od gradnje trafostanica u njegovu središtu.   10/26/2010 - HEP prodao 145 stanova gotovo u pola cijene. I Mravak i ÄŚović dobili su 40% popusta Izvor - Jutarnji list, 22. listopad 2010.   Tih 145 stanova HEP je prodao za oko 29 milijuna kuna iako im je procijenjena vrijednost 42 miljuna. Jutarnji list u posjedu je popisa ugovora o prodaji 145 garaĹľa i stanova u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede (HEP) iz kojeg je razvidno da su stotine HEP-ovih nekretnina diljem Hrvatske zakupcima prodavane po cijenama koje su daleko ispod procijenjene vrijednosti. ZasluĹľne osobe Jedan od kupaca stanova je i bivši šef HEP-ove Uprave Ivan Mravak, koji je preksinoć pušten iz pritvora u Remetincu. On je stan od 80,22 ÄŤetvorna metra u širem centru Zagreba, u Miramarskoj ulici, ´s popustom´ platio 580.624 kuna. Osim stanova koji su dodijeljivani ´zasluĹľnim´ osobama iz SDP-a ili ljudima koji nikada nisu radili u HEP-u, upravo su ti famozni ´popusti´ ono su što brine predsjednika Uprave Lea Begovića koji je nedavno upozorio da su neki stanovi prodavani i po 30 posto niĹľoj cijeni od procijenjene. Imamo dokaze da su njegove tvrdnje relativno blage. Sve dali ispod cijene Dokaz za to je jedan od primjera s našeg popisa: stan u centru Splita od 87 kvadrata prodan za 640.800 kuna, a procijenjena vrijednost mu je milijun i 68 tisuća kuna! Radi se o popustu od 427 tisuća kuna za koje je HEP tom transakcijom, realno, oštećen. Ni u jednom od 145 sluÄŤajeva za koje u ovom trenutku imamo saznanja stanovi nisu prodani skuplje ili barem po cijeni navedenoj u procjeni vrijednosti. Svim se kupcima, dakle, pogodovalo. Analizom smo izraÄŤunali kako je tih 145 stanova HEP prodao za oko 29 milijuna kuna iako im je procijenjena vrijednost barem 42 miljuna kuna. HEP je pogodbama tako oštetio svoj budĹľet za najmanje 13 milijuna kuna! Jeftinije za SDP i HDZ Stanovi su prodani temeljem Odluke Uprave HEP-a d.d. o prodaji neposlovne imovine od 29. 9.1998. te od 8. 5. 2003. godine. Ti će kupoprodajni ugovori biti zanimljivi istraĹľiteljima. No, biti će zanimljivi i vodstvu dvjema najvećim strankama - HDZ-u i SDP-u jer su u ´dijeljenju´ stanova su najvjerojatnije sudjelovali i HDZ-ovci i SDP-ovci. Zato bi i Mravak i ÄŚović, koji je bio na ÄŤelu HEP-a za vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade, morali objasniti zašto se išlo na toliko sniĹľavanje cijena stanova, te tko je i prema kojim kriterijima odobravao popuste. - Vaši dokumenti potvrÄ‘uju moje sumnje da se to radilo i prije i poslije, odnosno kada je na vlasti bio HDZ. Treba otkriti po kojim su to odlukama davani toliki popusti i je su li vlasnici stanova ikada radili u HEP-u - tvrdi Denis Geta, ÄŤelnik HEP-ovog sindikata Tehnos. Iznosi kojima su ÄŤelni ljudi HEP-a kupili stanove u Zagrebu odgovaraju iznosima menadĹľerskih kredita koje je odobravao HEP. Tako je Damir Kopjar, jedan od direktora u HEP-a, dobio 917.454 kune kredita s kamatom od 2%, što u lipu odgovara iznosu koji je HEP-u dao za 116 kvadrata u centru Zagreba. Jednako tako cijene za Mravkov stan, stan Ive ÄŚovića i Josipa Perice odgovaraju iznosima HEP-ovih menadĹľerskih kredita. HĹ˝ rekorder po broju stanova Od sedam najvećih javnih tvrtki, Hrvatske Ĺľeljeznice su rekorderi po broju stanova u svome vlasništvu: raspolaĹľu sa 1334 stana koji su u najmu radnika HĹ˝-a ili ÄŤlanova njihovih kućanstava, od ÄŤega je 610 sluĹľbenih stanova. Osim toga imaju 180 stanova za koje se naplaćuje zaštićena najamnina, u skladu s odredbama Zakona o najmu jer se radi o bivšim nositeljima stanarskih prava, koji nisu otkupili stanove na kojima su imali stanarsko pravo. VeliÄŤina stanova je razliÄŤita, uglavnom od 30 do 50 ÄŤetvornih metara, a manji broj stanova je veliÄŤine 60 do 70 kvadrata. Iz ostalih javnih poduzeća dobili smo još šturije odgovore. U Fini su odgovorili da imaju 45 stanova koje iznajmljuju po Zakonu o najmu stanova. Hrvatske autoceste naslijedile su kao pravni sljednik Hrvatske uprave za ceste po diobenoj bilanci 2001. u vlasništvu šest stanova, od kojih su ÄŤetiri u otkupu po ugovoru o otkupu stanova sa stanarskim pravom, pa ih otplaćuju stanari sa stanarskim pravom. Dva stana su još u vlasništvu HAC-a, a oni će se, tvrde, uskoro prodati putem javnog nadmetanja. Croatia osiguranje raspolaĹľe sa 13 stanova. Hrvatske vode su jedino detaljno odgovorile na naš upit, osim što nisu navele imena korisnika tih stanova. Upravljaju jednim stanom u Zagrebu, tri u Osijeku i jednim u Dardi.   10/26/2010 - Mravak u strujni kriminal uvlaÄŤi Sanadera i PolanÄŤeca - kvadrat u centru Splita 1000 eura Izvor - Slobodna dalmacija, 23. listopad 2010.   USKOK će Ivanu Mravku, bivšem predsjedniku Uprave HEP-a, “oprostiti” potpisivanje štetnih ugovora iz 2008. godine za kupnju skupe struje, tumaÄŤeći to kao “loš poslovni potez”, a za sve ostale inkriminirane poslove dobit će “oprosnicu”, jer će odgovornost za njih, nesluĹľbeno doznajemo, svaliti na Damira PolanÄŤeca, bivšeg potpredsjednika Vlade, i Ivu Sanadera, bivšeg premijera. Radi se o tome da je pri kupnji struje od srpske tvrtke EFT za HEP nastala velika materijalna šteta, jer u ugovoru nisu postojale zaštitne klauzule koje bi automatski smanjile ugovornu cijenu u sluÄŤaju da se cijena na trĹľištu znatnije smanji, što se tada ubrzo i dogodilo. Za taj ugovor Mravak je zapovjedno apsolutno odgovoran, a krivnju za to ne moĹľe svaliti ni na koga te će zbog toga USKOK to nedjelo jednostavno tretirati kao, eto, loš poslovni potez. Podsjetimo, USKOK je prvo nelogiÄŤno optuĹľivao Mravka povezujući kupnju skupe struje s isporukom višestruko jeftinije struje šibenskom TLM-u i mostarskom “Aluminiju”, iako izmeÄ‘u te dvije stvari uopće nema poveznice, jer nije u TLM i “Aluminij” isporuÄŤivana baš ta “srpska” struja. USKOK se potom usmjerio na istraĹľivanje mogućnosti da su Mravak i drugi ljudi iz HEP-a dobili mito za posao s Vukom Hamovićem, ali se ÄŤini da tu ništa nisu uspjeli pronaći. Kako bi ga naveli da “propjeva” o politiÄŤkim nalogodavcima za većinu ostalih sumnjivih poslova, USKOK je, prema saznanjima “Slobodne”, odluÄŤio Mravku oprostiti nanošenje materijalne štete HEP-u u tom poslu. Javni posao Mravak je nakon toga, za razliku od Damira PolanÄŤeca koji nije htio svaljivati svu krivnju na Ivu Sanadera, odluÄŤio što više teretiti Sanadera, ali i PolanÄŤeca. Tako će i za posao u kojemu je HEP prodavao TLM-u struju po 27 eura za MWH optuĹľiti Sanadera i PolanÄŤeca kao politiÄŤke pokrovitelje, a USKOK-ova optuĹľba će glasiti da su pogodovali privatnoj kompaniji i nanijeli štetu HEP-u. Podsjetimo, taj posao s HEP-om i TLM-om je bio javan i tada nije bio upitan, jer je omogućavao opstanak TLM-a, a došao je u pitanje tek kada ga je USKOK povezao s kupnjom skupe struje od Srba. No, i sada, kada su ta dva sluÄŤaja razdvojena, posao HEP-a i TLM-a ostaje sporan, jer je HEP u njima oštećen. Mravak je uhićen pod sumnjom da je u sluÄŤajevima skupe struje i TLM napravio štetu od 600 milijuna kuna. Postavlja se, meÄ‘utim, pitanje zašto će USKOK oprostiti Mravku materijalnu štetu nastalu “lošim poslovnim potezom” prilikom kupnje skuplje struje i neće ga optuĹľiti za pogodovanje Hamovićevoj kompaniji, a procesuirat će PolanÄŤeca i Sanadera za nanošenje materijalne štete HEP-u i pogodovanje TLM-u. Naime, jednako kao što za Mravka nemaju dokaze da je primio mito u poslovima sa srpskim kompanijama, nemaju, prema dostupnim podacima, dokaza ni da su Sanader i PolanÄŤec primili mito u poslovima s TLM-om. ÄŚitav jedan dio priÄŤe glede kriminala u HEP-u, o kojemu je Mravak vjerojatno progovorio, vezan je uz osvjetljavanje funkcioniranja HEP-a kao stranaÄŤke blagajne HDZ-a. Podsjetimo na sluÄŤaj Ante Despota, koji je 2004. imenovan na mjesto ÄŤlana Uprave HEP-a zaduĹľenog za proizvodnju, a na to mjesto je došao s pozicije rukovoditelja hidroelektrane Jaruga na Krki. Despot je na tu duĹľnost postavljen kao ÄŤlan Demokratskog centra, koji je tada bio u HDZ-ovoj Vladi, ali i vjerojatno na preporuku Mladena Barišića, bivšeg rizniÄŤara HDZ-a, budući da je Despot tada već bio u vezi s Adrianom Barišić, kćerkom Mladena Barišića. Tri godine nakon imenovanja, 2007., anonimna grupa radnika HEP-a je DORH-u podnijela kaznenu prijavu protiv Despota, pod nazivom “Razotkrivanje kriminala u HEP-u”, u kojemu ga se optuĹľuje da je poloĹľaj koristio za traĹľenje mita od dobavljaÄŤa i kooperanata HEP-a, u svrhu sigurnog dobivanja poslova. Tada ga je javno za pokušaj reketarenja optuĹľio Ĺ˝eljko Ĺ everdija, vlasnik tvrtke Flex-O, no Despot je to demantirao tvrdeći kako mu smještaju Mravak, tadašnji predsjednik Uprave HEP-a, i Ĺ˝eljko Dorić, direktor HEP-proizvodnje. “Problem s tom tvrtkom prouzroÄŤili su Dorić i Mravak, a ne ja. Problem je nastao kad je Dorić nakon obavljenog natjeÄŤaja obavijestio Flex-O da su dobili posao, a da prije toga nije dao taj ugovor na NO... U meÄ‘uvremenu je meni Mravak rekao da taj ugovor neće ići, jer da on ne dopušta da se u izbornoj godini potpisuju ugovori na tri godine. Isto je ponovio još tri puta na sjednicama NO-a i kolegiju direktora, a onda se predomislio i sazvao nezakonitu sjednicu NO-a HEP-proizvodnje dok sam ja, predsjednik tog NO-a, bio na godišnjem, te je odobrio ugovor Flex-0-u. Cijeli taj natjeÄŤaj za aditive nije ni smio biti proveden, jer za njega nije bilo sredstava u proraÄŤunu”, tvrdio je Despot. KonaÄŤno, na kraju spomenimo posljednje dvije afere vezane uz HEP, a radi se o izgradnji HE Lešće, za koju su pripremni radovi koštali skoro jednako kao i sama izgradnja, iako je uobiÄŤajeno da iznose oko 15 posto vrijednosti projekta. ZamraÄŤeni euri U tom je projektu, sumnja se, zamraÄŤeno oko pet do 15 milijuna eura, a problematiÄŤno je i poništavanje natjeÄŤaja, pa provoÄ‘enje drugog u kojem je posao dobio domaći konzorcij po cijeni koja je (za isti posao) bila veća od ponude drugog investitora u prvom natjeÄŤaju. Druga afera vezana je uz stanove HEP-a, jer je do dolaska Uprave na ÄŤelu s Leom Begovićem postojala evidencija o 90 stanova, a potom je revizija pokazala da HEP u vlasništvu ima 300 stanova. Iznajmljivanjem oko 100-tinjak tih stanova osobama izvan HEP-a, a ispod trĹľišnih kriterija, HEP je u osam godina izgubio oko 15 milijuna kuna. Naravno, istraĹľit će se i sva pogodovanja oko prodaje 149 stanova pod povoljnim uvjetima raznim duĹľnosnicima HEP-a. Uglavnom, HEP je, kao i većina drugih javnih poduzeća, bio poligon za sve vrste kriminala, a nesretnici u HEP-u su krivlji samo zbog toga što su bili jaÄŤe povezani sa Sanaderom, PolanÄŤecom i Barišićem, nego menadĹľeri u drugim javnim poduzećima. Tisuću eura za kvadrat stana u centru Splita Prema popisu spornih HEP-ovih stanova, Mravak je stan od 80,22 â€�kvadrata’ u Zagrebu platio 580.624 kune, a Ivo ÄŚović stan od 91,90 metara ÄŤetvornih 607.084 kune ili 40 posto manje od stvarne cijene. Jedan od stanova s popisa je i u Splitu, gdje je 87 â€�kvadrata’ u samom središtu grada prodano za 640.800 kuna, što je oko 88 tisuća eura ili jedva koji euro više od 1000 eura po metru ÄŤetvornom. ObruÄŤ oko Despota Kada je prljavo rublje izišlo u javnost, HDZ je odluÄŤio smijeniti kompletnu Upravu, s jednom inovativnom kadrovskom odlukom - predsjednik Uprave Ivan Mravak je ostao na svojoj funkciji. Mravak je smjenu proveo poÄŤetkom 2008., a sindikalni lideri u HEP-u tvrde kako je tada Ivo Sanader naredio Mravku da na ÄŤelna mjesta kompanije postavi ekipu koja je dobila blagoslov od don Vinka Sanadera. Naravno, Mravak, Ĺ˝eljko Kljaković-Gašpić i društvo su s tim blagoslovom završili u pritvoru s optuĹľbama za teški kriminal, no isto nije snašlo, unatoÄŤ staroj kaznenoj prijavi, i Antu Despota. Ipak, nakon što je policija u njegovu privatnom sefu, u akciji prilikom uhićenja Ante Barišića, bivšeg rizniÄŤara HDZ-a, pronašla skoro dva milijuna kuna, i oko Despota se polako steĹľe USKOK-ov obruÄŤ. Pao zbog Buljubašića Mravak će krivnju i za sve ostale sumnjive poslove prebaciti na dvojac Sanader-PolanÄŤec, meÄ‘u ostalim će svjedoÄŤiti i da ga je na zapošljavanje Rade Buljubašića - ÄŤlana HDZ-a, koji je ÄŤetiri godine primao plaću, a da nije obavljao svoj posao u HEP-u, te je povoljno otkupio stan od HEP-a - “prisilio” Sanader. Mravak je smijenjen s ÄŤela HEP-a u rujnu prošle godine upravo zbog afere Buljubašić, a uz aferu s kupnjom skupe struje i posla s TLM-om, USKOK je pokrenuo još nekoliko istraga vezanih uz razliÄŤita pogodovanja Ivanu Kapularu, umirovljenom generalu, Zdenku JuriÄŤiću, ÄŤlanu Nadzornog odbora HEP-a, te kompaniji DIOKI u vlasništvu Roberta JeĹľića.   10/26/2010 - IZLAZAK IZ REMETINCA: Bivši predsjednik uprave HEP-a branit će se prozivanjem bivšeg premijera Izvor - VeÄŤernji list, 21. listopad 2010.   Mravak se, shvativši da će odgovarati za sve zlo u 
HEP-u, odluÄŤio "braniti istinom". Ivan Mravak, bivši šef uprave HEP-a, uhićen u svibnju zbog afere oko jeftine preprodaje struje, u koju je takoÄ‘er upetljan i bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir PolanÄŤec, bit će, nesluĹľbeno doznajemo, jedan od kljuÄŤnih svjedoka tuĹľiteljstva u eventualnu kaznenom progonu nekadašnjeg premijera Ive Sanadera. Mravak privodi kraju svoje kazivanje u USKOK-u o kompletnom kriminalu u tvrtki za njegova mandata o kojem ima spoznaja. ZatraĹľio novo ispitivanje Ispituje ga troje tuĹľitelja, a njegovi su navodi paralelno, s tijekom i tempom njegova govorenja, provjeravani. USKOK, doznajemo, raspolaĹľe s oko 66 sati njegova svjedoÄŤenja, snimljena tijekom ispitivanja na DVD. Zbog toga se i sav postupak Mravkova ispitivanja oduljio te bi cijela procedura trebala završiti sutra kada mu i istjeÄŤe boravak u istraĹľnom zatvoru. Da je bivši ÄŤelnik HEP-a jedan od bitnih ÄŤimbenika u stezanju obruÄŤa oko Sanadera svjedoÄŤi i podatak o tome kako je sam zatraĹľio da ga se ponovno ispita o okolnostima fiktivnog zapošljavanja u HEP-u i stambenog zbrinjavanja Rade Buljubašića, povratnika iz Australije, prije koordinatora HDZ-a u toj zemlji koji je svojim angaĹľmanom uvelike zaduĹľio stranku u Sanaderovo vrijeme. Koliko se zna, Mravak je, naime, posvjedoÄŤio da je Buljubašića, koji je zapravo na posao odlazio u središnjicu stranke na Trgu Ĺľrtava fašizma, protupravno uhljebio u HEP prema Sanaderovu zahtjevu. Svoj je novi iskaz o Buljubašiću, kojim je tuĹľiteljstvo zapravo lani i zapoÄŤelo raspletati priliÄŤno zapetljano klupko malverzacija u HEP-u, inaÄŤe spreman potvrditi i pred istraĹľnim sucem. No nije to sve! Mravak se konkretne Sanaderove uloge doticao i prije u drugim sluÄŤajevima poput pogodovanja tvrtkama iz Diokijeve grupe, vlasnika Roberta JeĹľića, inaÄŤe bliskog bivšem premijeru, dogovaranja mita za raÄŤun blagajne vladajuće stranke, izvlaÄŤenja novca iz HEP-a preko problematiÄŤne marketinške tvrtke Fimi medije ÄŤija vlasnica Nevenka Jurak od sredine kolovoza zbog "pranja" 16,5 milijuna kuna dane provodi u zagrebaÄŤkom OkruĹľnom zatvoru... Poput nedavno pritvorena Mladena Barišića, bivšeg ravnatelja Carine i rizniÄŤara HDZ-a, i Jurakova još ÄŤeka novu priliku da pred istraĹľiteljima nadopuni svoju obranu. Stoga se takoÄ‘er s nestrpljenjem iščekuje njihovo pojavljivanje u USKOK-u te se nagaÄ‘a hoće li i oni poput Mravka, jednostavno reÄŤeno, otvoriti dušu pred istraĹľiteljima te bez ustruÄŤavanja progovoriti o imenima prema ÄŤijim su nalozima zapravo postupali. Nije nemoguće. Dovoljno se samo prisjetiti kako se odvijala Mravkova preobrazba od osumnjiÄŤenika zbog štete od 600 milijuna kuna drĹľavnom proraÄŤunu, što tuĹľiteljstvo navodi kao posljedicu preprodaje struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju, od trenutka uhićenja pa do danas kada mu istjeÄŤe petomjeseÄŤni boravak iza zatvorske brave. ZvuÄŤat će moĹľda grubo, ali bivši je predsjednik uprave HEP-a u trenutku kada mu je policija u sedam sati ujutro pokucala na vrata stana u zagrebaÄŤkom Trnju te ga uhitila u javnosti priliÄŤno omraĹľen te percipiran kao ogledan primjer korumpiranog drĹľavnog zaposlenika koji kapom i šakom dijeli izdašne svote uskom krugu ljudi koji ga okruĹľuju. Mravak je tako opisivan sve do sredine kolovoza kada mu je voda došla do grla. Odluci pridonio Ĺ erić Otvaranjem spomenute istrage o pogodovanju Diokiju, zbog ÄŤega je osumnjiÄŤen kao šef zloÄŤinaÄŤke mreĹľe, odluÄŤio je govoriti o svemu što se u HEP-u dogaÄ‘alo dok mu je bio na ÄŤelu. Tome je zacijelo pridonijela i promjena odvjetnika jer je Antu Madunića zamijenio Brankom Ĺ erićem, poznatim po tome da poslije razmatranja cijele situacije realno objasni sve mogućnosti klijentima te predloĹľi suradnju s istraĹľiteljima. Tako se i Mravak, shvativši da će odgovarati za ÄŤitavo zlo u HEP-u, odluÄŤio "braniti istinom". Progovorivši o svim sudionicima ukljuÄŤenim u malverzacije u ovoj drĹľavnoj tvrtki, od kojih su neki još na kljuÄŤnim pozicijama u Vladi, a neki su je i napustili, Mravak je zapravo na dobrom putu da poslije izlaska iz zatvora ubrzo stekne i brojne simpatije javnosti. No najbolje tek slijedi! Publika u sudnici vjerojatno će zanijemjeti kada kao svjedok, za što se intenzivno priprema, zapoÄŤne iscrpno opisivati kako je zapravo tekla velika pljaÄŤka drĹľave i koja su sve zvuÄŤna imena u njoj sudjelovala. IstraĹľitelji u spisu o HEP-u imaju nove osumnjiÄŤenike Od trenutka uhićenja Ivana Mravka na poÄŤetku svibnja, spis o brojnim malverzacijama u HEP-u narastao je na nevjerojatnih 40 tisuća stranica. Time je već odavna premašio glasoviti Podravkin. Naime, taj je spis poslije okonÄŤanja istrage o aferi "Spice" imao "skromnih" trideset tisuća stranica pa je okrivljenicima trebalo oko sto tisuća kuna samo za njegovo fotokopiranje. Stoga ne treba iskljuÄŤiti da bi se ovaj HEP-ov do okonÄŤanja istrage još mogao podebljati. Pogotovu je to moguće jer istraĹľitelji raspolaĹľu i novim imenima koja bi trebalo smjestiti u Remetinec, a veĹľu se uz brojne afere u HEP-u. Dovoljno je reći da se preispituju uvjeti pod kojima je HEP prodao 166 stana zaposlenicima, ali i osobama koje ne rade u toj tvrtki.   10/26/2010 - Inspektori digli 16 tuĹľbi protiv ZagrebaÄŤkog holdinga Izvor - Poslovni dnevnik, 21. listopada 2010.   Rezultat nadzora DrĹľavnog inspektora u ZagrebaÄŤkom holdingu je podizanje 16 optuĹľnih prijedloga zbog povreda Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu. Najveće kazne prijete za zapošljavanje dvojice radnika koji s niĹľom struÄŤnom spremom rade na mjestima predviÄ‘enim za visoku struÄŤnu spremu. Iako Inspektorat u svom odgovoru Poslovnom dnevniku, ne imenuje radnike, već otprije se zna da se radi o Davoru Ĺ ariću i Zlatku Francu. Njihovo zapošljavanje smo problematizirali i u tekstu o samovoljnom odreÄ‘ivanju koeficijenata predsjednika uprave Ive ÄŚovića u zapošljavanju menadĹľmenta. I Ĺ arić i Franc su došli iz HEP-a iz kojeg je u Holding došao i Ivo ÄŚović. Imaju srednju školu, ali rade na mjestima za koja je potreban fakultet - koordinator poslova, odnosno rukovoditelj odjela. U svom ranijem tekstu o plaćama u Holdingu, portal Zagrebancija.com je naveo kako je plaća Ĺ arića 13 tisuća kuna neto, a Franca ÄŤak 16 tisuća kuna. Sada Holdingu prijeti još do 60 tisuća kuna kazne koja je predviÄ‘ena za takvo kršenje Zakona o radu. DrĹľavni inspektorat je osim tvrtke, podnio i optuĹľni prijedlog i protiv odgovorne osobe koja ih je zaposlila, a kako je sva imenovanja potpisivao Ivo ÄŚović, on će morati osobno platiti izmeÄ‘u tri i šest tisuća kuna kazne. Zanimljivo je da inspektori nisu našli ništa sporno u tome što tri ÄŤlana uprave mjesecima nakon imenovanja nemaju ugovore o radu. Na pitanja o utvrÄ‘enim nepravilnostima uopće ne spominju rad bez ugovora u upravi. Uz navedeno, Inspektori zaštite na radu su ukupno utvrdili 87 nedostataka u poštovanju odredbi Zakona o zaštiti na radu. U 15 sluÄŤajeva digli su optuĹľne prijedloge zbog 28 prekršaja, ali DrĹľavni inspektorat nije naveo o kojim povredama zakona se toÄŤno radi. Inspektori su izdali i ÄŤetiri rješenja s pet zabrana, naloĹľili uklanjanje 37 nedostataka, te naredili upravi Ive ÄŚovića ÄŤak 81 mjeru koju mora provesti kako bi poslovao u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu. Glasnogovornik Zg holdinga Dušan Viro je rekao da su ugovori s Francom i Ĺ arićem po zakonu jer u njima stoji da moraju u roku godinu dana dobiti visoku struÄŤnu spremu. Inspektorat oÄŤito nije uvaĹľio taj argument. Viro je sada izjavio kako im se bila ukazala potreba za struÄŤnim ljudima koji znaju raditi posao, a kako obojica navedenih imaju iskustvo iz velike, uspješne tvrtke, Uprava je smatrala da mogu obavljati posao bez obzira što nemaju fakultet. Najavio je i Ĺľalbu na rješenja, te napomenuo kako jedan od dvojice spornih zaposlenika još samo ima napisati diplomski rad kako bi dobio visoku struÄŤnu spremu. `Ako se Ĺľalbe ne uvaĹľe, radnici će biti rasporeÄ‘eni na mjesta sukladno struÄŤnoj spremi jer ćemo poštovati Zakon` kaĹľe Viro. Konstatirao je i da su iznenaÄ‘eni promptnošću inspektorata na osnovu anonimne prijave jer je poznato kako Holding poštuje sve obveze prema radnicima, a prava radnika su iznad prosjeka drĹľave. `Nadamo se da će inspektorat na isti naÄŤin poÄŤeti i ponašati u drugim tvrtkama u kojima radnici mjesecima ne primaju plaća i duguje se drĹľavi za doprinose, a sve prolazi nekaĹľnjeno` zakljuÄŤio je Viro.   10/26/2010 - Novca za otpremnine nema, Vlada odustaje od vala otpuštanja u javnim poduzećima Izvor - Poslovni dnevnik, 21. listopada 2010.   Premda je Vlada od svih javnih poduzeća još u svibnju zatraĹľila da se broj zaposlenih smanji za pet posto, od velikog vala otpuštanja neće biti ništa jer Vlada, a ni poduzeća, nemaju odakle namaknuti sredstva za stimulativne otpremnine. Prema Vladinim naputcima iz javnih je poduzeća trebalo do kraja ove godine otpustiti izmeÄ‘u 35.000 i 40.000 ljudi, a svima bi, sukladno kolektivnim ugovorima, trebalo isplatiti stimulativne otpremine ÄŤiji bi minimalni iznos u prosjeku bio 50.000 kuna. Radnici mogu odahnuti Kako nesluĹľbeno doznajemo, Vlada više ne inzistira na tome jer je zakljuÄŤeno da bi za otpremnine trebalo daleko više novca nego što bi se uštedilo otpuštanjem zaposlenih.To su dobre vijesti za zaposlene u HEP-u ÄŤija je uprava detektirala višak od 600 zaposlenih, a za ÄŤije bi otpremnine trebalo ÄŤak 150 milijuna kuna. "Stimulativne otpremnine za šestotinjak zaposlenih u HEP-u bile bi prevelik i neisplativi trošak. Dobar dio HEP-ovih zaposlenika ionako ispunjava uvjete za starosnu mirovinu, pa nam je signalizirano da se zasad odustaje od većeg plana otpuštanja", objašnjava Denis Geto iz Sindikata Tehnos. Zahvaljujući tom "prirodnom odljevu" tvrtku je dosad napustilo 200 ljudi koji su otišli u mirovinu. Iz Uprave HEP-a poruÄŤuju kako su plan zbrinjavanja zaposlenika u traĹľenom roku definirali i poslali na odobrenje Vladi. "HEP još nije od Vlade dobio odobrenje naÄŤina zbrinjavanja", stoji u odgovoru iz te tvrtke.Kako nesluĹľbeno doznajemo, otpuštanja neće biti ni u Croatia osiguranju. Dvjesto zaposlenih koji su odreÄ‘eni kao višak, zadrĹľat će svoj posao do kraja 2011. No, plan zbrinjavanja nije prekinut, poruÄŤuju iz tvrtke, samo je odgoÄ‘en. Jednako je i u Hrvatskoj lutriji. Poduzeće je izradilo plan smanjenja radne snage za pet posto i dostavilo ga Vladi, ali istiÄŤu da je odlazak 80 suvišnih radnika planiran tek za kraj 2011. godine. "Stimulativnih otpremnina neće biti", poruÄŤili su iz Hrvatske lutrije. Ishitrena odluka Iz izvora bliskih Upravi doznajemo da otpuštanja neće biti niti u Hrvatskim autocestama, a daljnja smanjenja radne snage ne planira ni Fina koja je u ovoj godini već otpustila 1419 ljudi. "PolitiÄŤka odluka o otpuštanju pet posto zaposlenih u javnim poduzećima još je jedna u nizu populistiÄŤkih odluka koje su donesene bez strategije i promišljanja", istiÄŤe Zdenko MuÄŤnjak iz Hrvatske udruge sindikata dodavši kako odgodi otpuštanja pridonosi i ÄŤinjenica da su nagodinu parlamentarni izbori. "Bude li većih otpuštanja, bit će tempirana nakon izbora", napominje MuÄŤnjak. Izuzetak HĹ˝ nastavlja s rezovima Jedini koji ne odustaju od modela stimulativnih otpremina je HĹ˝. Sveukupno je iz društava HĹ˝ Holdinga do kraja rujna 2010. otišlo 476 radnika, a do kraja godine planira se odlazak još 300. "Svi oni će dobrovoljno otići ili uz poticajne otpremnine ili će se odlazak 'namiriti' iz u Ĺ˝eljezniÄŤkog fonda", kaĹľu u HĹ˝-u i dodaju da su ova otpuštanja na tragu Vladinih naputaka, ali se provode prvenstveno kao dio programa restrukturiranja te tvrtke.   10/19/2010 - 'Većina stanova HEP-a prodana za RaÄŤanove Vlade' Izvor - T-portal 19.10.2010.   Premijerka Jadranka Kosor u ponedjeljak je otvorila novu aferu u HEP-u kako bi uzvratila SDP-ovcima. Naime optuĹľila je oporbu kako je za vrijeme njihove vlade 'u mutnom' prodano 166 HEP-ovih stanova koji nisu u poslovnim knjigama. To je potvrdio i predsjednik Uprave Leo Begović. Da je većina stanova koji nisu prikazani u poslovnim knjigama kupljena upravo za vrijeme vlade Ivice RaÄŤana, potvrdio je i Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a za HTV. Otkrili smo da se realni broj stanova i brojevi iz knjiga ne slaĹľu', rekao je Begović i pojasnio kako u stanovima Ĺľive zaposlenici HEP-a ali i oni koji s ovom tvrtkom nemaju veze. HEP-ove su stanove zaposlenici mogli otkupljivati po znatno niĹľoj cijeni od trĹľišne. 'ZnaÄŤajan broj stanova bio je otkupljen za vrijeme RaÄŤanove Vlade', potvrdio je Begović te potvrdio kako sluÄŤaj istraĹľuje DORH i Porezna uprava. Podsjetimo, Jadranka Kosor rekla je kako su se u poslovnim knjigama HEP-a do sada vodila 134 stana, a nova uprava utvrdila je da HEP trenutaÄŤno ima 300 stanova, 101 garaĹľu i 73 poslovna prostora. 'Pitanje je kako je nabavljeno 166 stanova koji nisu u poslovnim knjigama', kaĹľe premijerka dodavši da je veći dio tih nekretnina nabavljen i otuÄ‘ivan po netrĹľišnim uvjetima u vrijeme SDP-ove vlade.   10/16/2010 - Inventura nekretnina u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede otkrila skandalozne, dosad nepoznate detalje o upravljanju imovinom tog javnog poduzeća: Mravak u HEP-u "zamraÄŤio" 100 stanova Izvor - Slobodna dalmacija, 14. listopad 2010.   Koliko “mrtvog kapitala“ leĹľi u javnim poduzećima najbolje svjedoÄŤi situacija u HEP-u u kojoj nova uprava iz dana u dan otkriva brojne nepravilnosti iz vremena vladavine Ivana Mravka, od kojih mnoge predstavljaju kriminalne radnje. Najnoviji podatak govori kako HEP u vlasništvu ima 300 stanova, umjesto donedavno registrirana 204 stana, a i ova afera će nakon što se završi interna revizija u kompaniji, takoÄ‘er imati nastavak u prostorijama USKOK-a. Podsjetimo, poÄŤetkom ove godine “Slobodna Dalmacija” je pisala o tome kako u toj kompaniji provode popis nekretnina prema kojima je ispalo da je HEP vlasnik 90 stanova, da bi već nakon nekoliko dana ta brojka u naknadnom ciklusu revizije porasla na 130, a ubrzo potom i na 204 stana sa 60 pripadajućih garaĹľa. Poslovna tajna Knjigovodstvena vrijednost tih stanova bila je 134 milijuna kuna, a zanimljivo je kako je 27 stanova, 15 garaĹľa i osam poslovnih prostora prazno i HEP od njih ne ubire nikakvu naknadu, dok su 24 stana i dvije garaĹľe iznajmljeni osobama izvan HEP-a. Vodstvo HEP-a nam tada nije dalo informacije o ljudima izvan HEP-a kojima se iznajmljuju stanovi, kao ni uz koje uvjete je iznajmljen taj prostor, jer su tvrdili kako to podlijeĹľe poslovnoj i privatnoj tajni. Ostali stanovi su se iznajmljivali radnicima HEP-a po posebnim uvjetima, a sve do prije tri godine te stanove su radnici mogli i otkupiti po povoljnim uvjetima, no to više neće biti moguće. MeÄ‘utim, kako smo poÄŤetkom ovog tjedna nesluĹľbeno doznali, ni to nije bila ÄŤitava priÄŤa, jer je cjelovitom revizijom nekretnina HEP-a konaÄŤno utvrÄ‘eno, iako vjerojatno i to još nije konaÄŤno, da ta kompanija u svojem vlasništvu ima ÄŤak 300 stanova. Navodno za oko 100 stanova uopće nije bilo evidencije tko plaća najamninu i koliko, a ispostavlja se da za odreÄ‘eni dio stanova najamnina uopće nije plaćana HEP-u nego nekom drugom “subjektu“. “U tijeku je interna revizija o svemu što se dogaÄ‘alo sa stanovima, a ÄŤini se da je HEP u proteklih osam do deset godina na gubitku od najmanje 15 milijuna kuna, kada se gleda minus ostvaren zbog niske cijene iznajmljivanja stanova“, nesluĹľbeno nam je rekao izvor blizak dogaÄ‘anjima u HEP-u, dodajući da će, ÄŤim se završi interna istraga, ÄŤitava dokumentacija biti upućena USKOK-u, koji je već poÄŤeo istraĹľne radnje u vezi s malverzacijama oko izgradnje HE “Lešće”. Za kriminalne marifetluke u vezi sa stanovima HEP-a najvjerojatnije će opet odgovarati nadleĹľni bivši ÄŤlanovi Uprave HEP-a, ali je moguće i da neki voditelji pravnih poslova koji su bili zaduĹľeni za evidenciju stanova i njihovo korištenje takoÄ‘er budu osumnjiÄŤeni u ovom sluÄŤaju. Denis Geto, predsjednik uprave HEP-ova sindikata TEHNOS, rekao nam je kako će dopisom od Uprave HEP-a zatraĹľiti da se objave imena ljudi kojima su stanovi iznajmljeni ili prodani, kao i kriteriji po kojima su stanovi davani u najam ili prodavani. “Želimo da se stvar raščisti do kraja, jer samo na taj naÄŤin HEP moĹľe ići dalje“, tvrdi Geto. U Upravi HEP-a nisu Ĺľeljeli sluĹľbeno komentirati sluÄŤaj, nego nam je reÄŤeno kako će uskoro biti donesen novi pravilnik kojim će se definirati da se svaki stan iznajmljuje po trĹľišnim kriterijima. TrĹľišne procjene TakoÄ‘er smo dobili informacije o tome kako je pri kraju provedba Plana upravljanja netehnološkim cjelinama ÄŤija ukupna knjigovodstvena vrijednost iznosi 369 milijuna kuna, s tim da u tu brojku nije uraÄŤunato 70 tisuća metara ÄŤetvornih dvije nekretninske ÄŤestice u Novalji. Neformalne procjene govore, meÄ‘utim, kako je trĹľišna vrijednost tih nekretnina višestruko veća od knjigovodstvene, odnosno da bi mogla iznositi više od milijardu, pa ÄŤak i do dvije milijarde kuna. Sve nekretnine su pri kraju “faze procjene“, ne samo glede njihove trĹľišne vrijednosti, te se utvrÄ‘uje njihov imovinsko-pravni status, a na osnovi toga i mogućnost prodaje u povoljnom trenutku ili iznajmljivanja po trĹľišnoj cijeni ako nije moguća prodaja. â€�Pokajnik’ Mravak je riznica informacija Ivan Mravak, uhićeni bivši predsjednik Uprave HEP-a, a sada vjerojatni “svjedok pokajnik“ u USKOK-ovoj istrazi u vezi s kriminalom u HEP-u, istraĹľiteljima je zasigurno zanimljiv i zbog “smjernica“ koje moĹľe dati u â€�sluÄŤaju stanovi’. Jer, ako je istraĹľiteljima dao informacije o tome tko je stajao iza Ante Despota, bivšeg ÄŤlana Uprave HEP-a, kada je on otkupio stan po povoljnim uvjetima, tada sasvim sigurno ima što reći o cijelom stambenom fondu tog javnog poduzeća. Odmarališta vrijedna 42 milijuna kuna preuzima društvo â€�HEP Odmor i rekreacija’ Planom upravljanja netehnološkim cjelinama zasada se predviÄ‘a da će se dio odmarališta, knjigovodstveno vrijednih 42 milijuna kuna, nastaviti koristiti “u poslovanju društva HEP Odmor i rekreacija“, kao i dio odmarališta koji se tek treba renovirati (vrijedan 34 milijuna kuna knjigovodstveno), dok bi 14,6 milijuna kuna vrijedna odmarališta bila prodana. No, taj prijedlog će morati odobriti i Nadzorni odbor, odnosno Vlada, pa je moguće da će se Uprava HEP-a pritisnuti da proda sva odmarališta ili većinu odmarališta tvrtke. Nepoznati ljudi su po nejasnim kriterijima koristili naš stambeni fond “Stanovi se i trebaju prodati, jer je tu bilo mnogo zloupotreba, budući da se nisu znali kriteriji po kojima se ti stanovi daju na korištenje ili prodaju. No, za izgradnju odmarališta su radnici izdvajali iz regresa i radnici HEP-a sada po donekle povoljnijim cijenama u njima mogu boraviti i stoga ćemo se oštro biti protiv njihove prodaje“, stav Denisa Geta, predsjednik TEHNOS-a. On je kazao kako je sramotno da još uvijek nije riješena situacija HEP-ovih radnika koji su se zaposlili u podruÄŤjima od posebne drĹľavne skrbi s obećanjem da će dobiti stan, a još uvijek nemaju sreÄ‘enu dokumentaciju za stanove u kojima Ĺľive, dok su istovremeno HEP-ove stanove dobivali “nepoznati ljudi po nepoznatim kriterijima“.   10/16/2010 - Na gradnji HE Lešće nestalo 30 milijuna eura Izvor - Slobodna dalmacija, 06. listopad 2010.   Nakon što je Slobodna Dalmacija pisala o provoÄ‘enju interne kontrole HEP-a zbog mogućih malverzacija i kriminalnih radnji tijekom izgradnje Hidroelektrane Lešće, USKOK je, kako nesluĹľbeno doznajemo, pokrenuo istragu o tom sluÄŤaju. Podsjetimo, ugovor o izgradnji HE Lešće iznosio je oko 61 milijun eura, odnosno 444 milijuna kuna (što je za devet milijuna eura manje od naše prve informacije, prema kojima je iznosio 70 milijuna eura), a u konaÄŤnici je stajala ÄŤak 97 milijuna eura! Prve nesluĹľbene procjene govorile su kako je od viška od 31 milijun eura “zamraÄŤeno” oko pet milijuna eura, a da je za ostatak od 31 milijuna eura odgovorno loše planiranje financiranja objekta, no moguće je da je upitan još veći novÄŤani iznos. Poništeni natjeÄŤaj Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, tada nam je kazao kako je za sada sigurno da je HEP-u nanesena znatna materijalna šteta u tom poslu, a USKOK je odluÄŤio proÄŤešljati ovaj sluÄŤaj od sklapanja ugovora pa nadalje. Poništeni natjeÄŤaji Naime, DrĹľavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila je drugi natjeÄŤaj za izgradnju hidroelektrane (raspisan je 2006., prvi je natjeÄŤaj bio 1998.) zbog manjkavosti obiju ponuda, a ponuÄ‘aÄŤi su bili konzorcij Ingra-MeÄ‘imurje graditeljstvo i konzorcij Kohnel, koju su ÄŤinili KonÄŤar inĹľenjering za energetiku i transport, Konstruktor inĹľenjering i slovenski Litostroj. Prvi je konzorcij ponudio cijenu od 57,7 milijuna eura za izgradnju HE Lešće, a drugi je konzorcij predloĹľio cijenu od 61 milijun eura. Zbog toga je posao najprije dodijeljen Ingri-MeÄ‘imurje graditeljstvu, ali je nakon Ĺľalbe konkurenata DrĹľavna komisija poništila taj natjeÄŤaj, dok je u “drugom krugu” tog natjeÄŤaja posao dobio konzorcij koji su ovaj put ÄŤinili Ingra, KonÄŤar, Konstruktor i Litostroj, ali za cijenu od 61 milijuna eura. USKOK je nedavno od HEP-a zatraĹľio oÄŤitovanje o natjeÄŤajnoj dokumentaciji na drugom natjeÄŤaju, a kad je dobio odgovor da je dokumentacija bila ista, a cijena viša, pokrenuo istragu. Mediji su već 2006. spekulirali kako je natjeÄŤaj poništen da bi se izišlo u susret KonÄŤaru i Konstruktoru, jer je Ingra u prvom natjeÄŤaju za izgradnju generatora angaĹľirala austrijski “Va tech”, dok je poslije taj dio posla dobio KonÄŤar. Konstruktoru je, pak, pripala izgradnja brane, a Litostroju turbina. Prenapuhana cijena Darinko Bago, predsjednik Uprave koncerna KonÄŤar, rekao nam je da je drugi natjeÄŤaj (2006.) poništen na temelju KonÄŤarove Ĺľalbe, jer, prema njegovim rijeÄŤima, u jeftiniju ponudu konzorcija Ingra-MeÄ‘imurje graditeljstvo nisu bili ukljuÄŤeni hidromehaniÄŤki radovi. â�’ Ponuda našega konzorcija, koja je konaÄŤno prihvaćena, bila je na razini ponude iz 1998., što zaista govori o tome da nije bila visoka â�’ rekao nam je Bago. No, zanimljivo je da je i njega zaÄŤudio podatak koji je iznio Leo Begović pri puštanju u probni rad HE Lešće, a prema kojemu je konaÄŤna cijena izgradnje iznosila 98 milijuna eura. â�’ To je gotovo dvostruko veći iznos od ukupnoga posla koji je izveo konzorcij, a pri tome moram kazati da mi ne samo da nismo “probili” ugovorenu cijenu, nego smo fakturirali i nešto niĹľi iznos â�’ tvrdi Bago i dodaje da je pri puštanju u rad HE Lešće zapanjeno upitao Begovića odakle toliki ukupan iznos za izgradnju hidroelektrane.   10/5/2010 - Kupoprodaja stana Izvor - DANAS.hr 5.10.2010.   Barišićevom zetu Anti Despotu pri kupnji stana u BuĹľanovoj navodno je pogodovao HEP. Tvrtka mu je omogućila da bira stan koji Ĺľeli, a pritom je platila 40 posto njegove vrijednosti, odnosno 600.000 kuna. Despot je uz stan dobio i garaĹľu. U sluÄŤaju da je tvrdnja Ante Despota, zeta uhićenog Mladena Barišića, istinita i da zaista 1,8 milijuna kuna, koje je policija pronašla u njegovom stanu u BuĹľanovoj 4, potjeÄŤe od prodaje istog stana za cijenu od 295 tisuća eura, slobodno se moĹľe reći da je zahvaljujući pogodovanju Hrvatske elektroprivrede Despot na raÄŤun tog javnog poduzeća kupoprodajom zaradio više od milijun kuna, odnosno 188 prosjeÄŤnih radniÄŤkih plaća, piše Novi list. Policija će ispitati i zeta ÄŚiji su milijuni pronaÄ‘eni kod Mladena Barišića?HEP je mimo pravilnika i prakse Despotu omogućio kupnju stana. Despot je izabrao stan koji Ĺľeli, a HEP mu je dao na izbor Ĺľeli li ga otkupiti uz povlašteni kredit s dva posto kamate ili pomoću gotovinske isplate u sluÄŤaju koje bi HEP platio 40 posto stana. Despot se odluÄŤio za drugu opciju, a HEP je potom platio razliku do procijenjene vrijednosti od 600 tisuća kuna. Pogodovanje potvrÄ‘uje podatak da je Despot kao samac (jer tada nije bio oĹľenjen Barišićevom kćeri), mogao dobiti stan do 35 metara kvadratnih, dok je on izabrao stan od 108 metara kvadratnih, a uz stan dobio i garaĹľno mjesto površine 17,75 ÄŤetvornih metara. Novi list piše kako je Despotu u susret izašao tadašnji predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, kojem je iza leÄ‘a stajao Barišić, tada moćni prijatelj Ive Sanadera. I to stoga jer je Despot pripremao vjenÄŤanje s Barišićevom kćeri. UobiÄŤajena praksa podrazumijevala je da tvrtka svojim kadrovima na prodaju nudi iskljuÄŤivo stanove koje je po cijeni niĹľoj od trĹľišne dobivala od poslovnih partnera kao kompenzaciju. TakoÄ‘er, za druge je vaĹľio pravilnik poduzeća o kvadraturi koju netko moĹľe dobiti ovisno o brojnosti obitelji, dok je u Despotovom sluÄŤaju pravilnik zaobiÄ‘en, piše Novi list. Iz HEP-a su, pak, poruÄŤili da se cijeli sluÄŤaj odvijao u skladu s pravilnicima tvrtke.   10/3/2010 - Do 2020. godine se gradi 6 hidro i dvije termoelektrane Izvor - Slobodna dalmacija, 29. rujan 2010.   - U srednjoroÄŤnom planu razvoja proizvodnih postrojenja “HEP”- a najvaĹľnija je izgradnje hidroelektrana na Lici, Gackoj, Savi i Dravi te gradnja “HE Dubrovnik 2” i “HE Ombla” kao dio šireg projekta ostvarenja energetske opskrbe Dubrovnika što ukljuÄŤuje i gradnju novih dalekovoda te trafostanica. NuĹľna je i gradnja “bloka C” TE Sisak i TE na biomasu u Velikoj Gorici, ÄŤime bi se ukupna snaga proizvodnih elektropostrojenja do 2020. povećala na 4.200- 4.600 MW - rekao je, govoreći o razvoju HEP ÄŤlan Uprave te tvrtke Damir PeÄŤvarac u nazoÄŤnosti 250 sudionika iz skoro cijelog svijeta u hotelu “Dubrovnik Palace” u srijedu 29. rujna na otvorenju 9. meÄ‘unarodnog znanstveno- struÄŤnog savjetovanja “Energetska i procesna postojenja” te 4. Foruma o obnovljivim izvorima energije. Skup je otvoren struÄŤnim izlagenjima o energetskom gospodarstvu i razvojnim energetskim projektima, gdje je ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva RH Darko Horvat istaknuo nuĹľnost izgradnje novih proizvodnih, prijenosnih i skladišnih kapaciteta kako bi se za RH omogućilo da uskoro postane energetski potpuno neovisna drĹľava. Pozornost je privukla i voditeljica projekata energetske uÄŤinkovitosti i obnovljivih izvora energije mr Marija Šćulac Domac koja je naglasila više zanimljivih projekata poticanja primjene obnovljivih izvora za proizvodnju toplinske energije odnosno solarnih toplinskih sustava, ugradnje razdjelnika topline i fotonaponskih sustava u ruralnim dijelovima oko Benkovca i Kijeva te u Ĺ ibensko- kninskoj Ĺľupaniji.   10/2/2010 - Posao od par milijuna eura Izvor - Jutarnji list 2.10.2010.   Posao od par milijuna eura Barišićev zet na dan imao i 10 ugovora s Fimi-Medijom! Ante Despot, zet Mladena Barišića, u ÄŤijem je stanu pronaÄ‘eno 2,1 milijuna kuna gotovine u razliÄŤitim valutama, kao direktor proizvodnje HEP-a potpisao je velik broj ugovora s tvrtkom Fimi-Media u vlasništvu Nevenke Jurak. Prema dokumentaciji kojom raspolaĹľe USKOK, rijeÄŤ je o ugovorima ÄŤija ukupna vrijednost prelazi nekoliko milijuna eura, a pojedinaÄŤna vrijednost ne prelazi 200.000 kuna. Kako bi izbjegao javni natjeÄŤaj, Despot je na dan znao potpisati i desetak takvih ugovora. Uz to, USKOK provodi izvide o ulozi Ante Despota u navodnom reketu nekoliko graÄ‘evinskih tvrtki koje su poslovale s HEP Proizvodnjom ÄŤiji je šef NO-a bio upravo Despot, piše Jutarnji list. Samo uz njegov potpis ta je HEP-ova tvrtka mogla provesti natjeÄŤaje i ugovore o gradnji veće od dva milijuna kuna, a vlasnici nekih kooperantskih tvrtki 2007. su ga prijavili USKOK-u zbog reketa i uzimanja provizije od 10 posto. Prije dolaska u HEP, na jednu od ÄŤelnih funkcija, Despot je bio profesionalni igraÄŤ vaterpola i školovani brodostrojar. U HEP-u se zapošljava sredinom 90-ih, radeći na energetski beznaÄŤajnom sustavu 110 godina stare hidroelektrane Krka. Karijerni uzlet zapoÄŤinje vezom s Andrijanom Barišić, kćerkom HDZ-ova rizniÄŤara, od koje je bio stariji punih 20 godina. U meÄ‘uvremenu je u rekordnom ruku diplomirao na dvije više pomorske škole, na kojima su se meÄ‘u predavaÄŤima nalazili i pojedini direktori HEP-a. Ulaskom u obitelj Barišić i s novosteÄŤenom titulom dipl. ing. brodostrojarstva, imenovan je ÄŤlanom Uprave za proizvodnju u HEP-u. Jedan od prvih poteza na toj utjecajnoj funkciji bio je projekt tehniÄŤke zaštite proizvodnih objekata vrijedan 80 milijuna kuna, po mišljenju nekih struÄŤnjaka u HEP-u, potpuno nepotreban i preskup. Razlog pokretanja takvog projekta moĹľda je leĹľao u pogodnostima ''izravne pogodbe'' koje je osiguravao postojeći Zakon o nabavi roba i usluga. Zahvaljujući projektu 'zaštite' koji je u plan investicija HEP-a progurao Despot, cijene instaliranih videokamera bile su od 8 do 10 puta veće od standardnih cijena na trĹľištu. Takvim modelom poslovanja Despot je, sumnjaju u USKOK-u, oštetio HEP za pribliĹľno 50 milijuna kuna. Tijekom mandata u Upravi HEP-a uspio je magistrirati, i to na Ekonomskom fakultetu na kojem je dekan bio profesor Darko Tipurić kome je HEP bio jedan od većih klijenata. USKOK istraĹľuje i ugovore koje je HEP u vrijeme Ivana Mravka potpisivao s Tipurićem. Despota s Tipurićem veĹľe i suradnja s Lukom MiliÄŤićem, predsjednikom Uprave Dalekovoda, piše Jutarnji list.   Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
Sva prava pridržana A design