Pravično bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća:
0%
15%
30%
45%
60%
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
11/12/2010 - Elektroprivreda Srbije ne pregovora s HEP-om
Izvor - Poslovni dnevnik, 11. studeni 2010.
 
  • U Elektroprivredi Srbije tvrde da ne pregovaraju s HEP-om o reguliranju dugova iz vremena zajedničke države kada je Hrvatska 1970. godine uložila 300 milijuna njemačkih maraka u gradnju termolektrane Obrenovac VI i rudnika ugljena Tamnava. S kamatama potraživanja HEP-a sada iznose 370 milijuna eura.

    Prema HEP-ovim izvorima, predstavnici dviju kompanija sastali su se u rujnu kako bi riješili financijske odnose, ali u EPS-u negiraju bilo kakav dijalog u tom smislu. Tvrde da reguliranje tog duga spada u tzv. sukcesijski paket kojim se rješavaju ukupni imovinski odnosi između država članica SFRJ, dok u HEP-u smatraju da je ta tvrtka nasljednik ulaganja i da s EPS-om imaju kreditni, a ne vlasnički odnos. Prema ugovoru o gradnji energetskih objekata Hrvatska je imala pogodnost da po nižoj cijeni dobiva električnu energiju iz elektrane u idućih 12,5 godina. Isporuka je prekinuta 1991. tako da je, kako smatraju u HEP-u, ostalo neisporučene struje od 21,9 Twh. Bez obzira na taj problem, HEP i EPS su 2000. nastavili surađivati. Tako je HEP ugovorio kupnju struje od EPS-a za 2011. po cijeni od 47 eura po Mwh, dok bi s ugovorenim popustom od prije 30 godina cijena trebala iznositi 30 eura. Na taj način HEP bi platio 372 milijuna eura više. Postoje i drugi sporovi, poput Inina potraživanja odštete za oduzete benzinske crpke i izgubljenu dobit. Tu su i srpske kompanije koje traže povrat imovine koju su imale u Hrvatskoj u vrijeme postojanja zajedničke države.
 
11/12/2010 - HEP godinama nije mario za srpski dug iz sedamdesetih
Izvor - Večernji list, 09. studeni 2010.
 
  • Unatoč dugu Elektroprivrede Srbije (EPS) HEP-u koji je premašio pola milijarde eura, Hrvatska elektroprivreda, ali ni država, već godinama ne čine ništa kako bi tužbom ili nagodbom taj dug i naplatili.

    Zatezne kamate
    Riječ je o novcu koji je Elektroprivreda SRH potkraj 70-ih godina uložila u gradnju Termoelektrane Obrenovac VI. i rudnika Tamnava, na koji njezin sljednik HEP ima pravo na osnovi kreditnog, a ne vlasničkog odnosa, koji je tada ugovoren. Naime, prema internim HEP-ovim dokumentima do kojih smo došli, gradnja te elektrane financirala se iznosom u protuvrijednosti današnjih 120 milijuna eura. Kako kredit nikada nije plaćan, odnosno to je morao činiti HEP umjesto srpske strane, na osnovicu su se nagomilale i redovite te zatezne kamate u iznosu od najmanje 150 milijuna eura. No, ono što je još značajnije odnosi se na stavku ugovora prema kojoj HEP ima pravo na kupnju električne energije po povlaštenoj cijeni iz navedene elektrane.

    S obzirom na to da je isporuka obustavljena 1991. godine, HEP prema ugovoru ima pravo na još 12,5 godina isporuke ili na 21,9 TWh (teravata) struje. Ilustracije radi, trenutačna godišnja razina potrošnje u Hrvatskoj iznosi oko 18 TWh. S obzirom na to da je HEP uvoznu struju za sljedeću godinu kupio za oko 47 eura po MWh (megavata), a ova iz Srbije ne bi iznosila više od 30 eura po MWh, proizlazi da HEP na ovoj razlici u cijeni gubi približno 372 milijuna eura. Dapače, tako jeftino nabavljena struja možda bi mogla smanjiti i račune građana.

    A kada smo kod potrošača, interesantno je usporediti kako je HEP revan u iskapčanjima i tužbama za neplaćena potraživanja. Dvije tisuće kuna duga kućanstva dovoljno je za ove mjere. Više od pola milijarde eura duga očito nije. I to sve u vremenu kada se država hvali da je ukinula “harač” te njime do sada blagajnu napunila sa 2,8 milijardi kuna. Iznos duga Elektroprivrede Srbije preračunano iznosi gotovo dvostruko više, tj. oko 5 milijardi kuna. Odgovor na pitanje zašto ništa nije poduzeto da se naplati duga gotovo je nemoguće dobiti.

    Odbijenica za pregovore
    No, u dva se dokumenta, iz 2004. koje potpisuje bivši predsjednik uprave Ivan Mravak te interno izvješće s kraja 2008., objašnjava kako nitko ništa ne poduzima. “S obzirom na činjenično stanje, može se konstatirati da je ugovor još na snazi, da se inzistirati na nastavku primjene ugovora, s tim da se stranke dogovore o potrebnim izmjenama ugovora s obzirom na nastup promijenjenih okolnosti te da treba inicirati dogovor o početku povrata zajma”, piše u zaključku HEP-a. U više navrata HEP je, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuke električne energije i povrata kredita. Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a.

    “Osim inicijalnih kontakata, EPS do sada nije prihvatio HEP-ove inicijative za početak rada na dogovaranju uvjeta nastavka primjene ugovora”, navedeno je u izvješću.

    Pregovori se nastavljaju, sastali smo se u rujnu!
    U HEP-u odgovaraju da nije istina da ne vode brigu o dugu EPS HEP-u te kažu kako je to za njih značajno pitanje.
    – HEP je u više navrata, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuka struje i povrata kredita. Predlagano je, a i danas predlažemo da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a uz adekvatno angažiranje stručnjaka ministarstva s obje strane. Posljednji je sastanak održan u rujnu ove godine i vjerujemo da će uskoro započeti, odnosno nastaviti rad tih timova u cilju pronalaženja zadovoljavajućih rješenja. Pitanje 21,9 Twh struje od ključne je pak važnosti jer HEP želi namiriti svoja potraživanja – rekli su u HEP-u.
 
11/12/2010 - Ministarstvo gospodarstva: Studija nije tajna i cilj nije privatizacija HEP-a
Izvor - Business.hr, 08. studeni 2010.
 
  • Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva reagiralo je danas na medijske napise u kojima se u kontekstu studije koju je naručilo to ministarstvo spominje moguća privatizacija Hrvatske elektroprivrede (HEP) opovrgavajući da je riječ o tajnoj studiji te ističući da je studija trenutno u fazi recenzije, da cilj Ministarstva nije postupak privatizacije već isključivo usklađivanje elektroenergetskog sektora sa zahtjevima EU zakonodavstva.

    "Ministarstvo gospodarstva nije razmatralo niti poduzelo ni jedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se Studija uopće ne bavi privatizacijom već samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora", navodi se u priopćenju kojim su iz Ministarstva reagirali na medijske napise o "Studiji usklađivanja hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s energetskim propisima EU".

    Mediji prenose da se tom 'tajnom' studijom, koju su za Ministarstvo izradili EKONERG i Odvjetnički ured Tilošanec, predlaže izdvajanje iz HEP-a prijenosa, distribucije i opskrbe električnom energijom i osnivanje zasebnih tvrtki te kako je to uvod u privatizaciju HEP-a.

    Studija, kako naglašavaju iz Ministarstva, nije tajna s obzirom da je dostavljena na mišljenje HEP-u, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, Hrvatskom operatoru tržišta energijom, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Plinacrou te Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin.

    "Nadalje, studija je sada u fazi recenzije kod Energetskog instituta Hrvoje Požar te u svakom slučaju ne predstavlja mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva nego je viđenje konzultanata", ističe se u priopćenju i dodaje da se zbog značaja teme i pristupilo recenzije od strane tvrtke koja se također javila na prethodni natječaj za izradu studije.

    Ministarstvo gospodarstva je stajališta da će temeljem studije, recenzije i mišljenja gospodarskih subjekata i udruženja, biti u mogućnosti predstaviti široj javnosti moguće pravce razvoja elektroenergetskog sektora Hrvatske.

    Navode i kako je točno da studija analizira sve modele koje predviđaju usklađivanja s europskim zakonodavstvom, s tim da je korištena i višekriterijska analiza za usporedbu pojedinih modela restrukturiranja, te da je Dubravko Čorak (predsjednik HES-a) bio uključen u skupinu od jedanaest članova koja je ocjenjivala pojedine kriterije i njihovu važnost.

    Ministarstvo nije razmatralo niti poduzelo ni jedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se studija uopće ne bavi privatizacijom već samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora, ističe se u priopćenju i podsjeća da je Sabor u siječnju ove godine donio zakon kojime se stavlja van snage do tada postojeći Zakon o privatizaciji HEP-a.

    "Kako je ostala zakonska obaveza da mora postojati Zakon o privatizaciji HEP-a, jasno je da bilo koja opcija privatizacije nikada nije bila niti razmatrana. Važno je naglasiti da donošenjem Zakona o prestanku važenja Zakona o privatizacji HEP-a ne postoji posebni zakonodavni okvir koji uređuje pitanje privatizacija HEP-a pa privatizacija također nije moguća".

    Iz Ministarstva podsjećaju i da Hrvatska u svom postupku pridruživanja EU za poglavlje 15. Energetika nakon privremenog zatvaranja, ispunjava i tablice praćenja daljnjeg napretka.

    "U procesu praćenja, EU traži od nas izvješća o primjeni i pripremama koje provodimo na primjeni tzv. Trećeg paketa EU zakonodavstva u području energetike. Sukladno svemu, Studija nije tajna u nijednom pogledu i cilj Ministarstva nije postupak privatizacije nego jedino i isključivo usklađivanje elektroenergetskog sektora sa zahtjevima EU zakonodavstva", zaključuje se u priopćenju.
 
11/12/2010 - Tajna studija: HEP bi prodali po oprobanom modelu: Razbij pa rasprodaj!
Izvor - Večernji list, 08. studeni 2010.
 
  • Pod izlikom usklađivanja hrvatskog energetskog sektora i zakonodavstva s EU, HEP se pokušava razbiti na više samostalnih tvrtki, nakon čega će krenuti rasprodaja njegovih najboljih dijelova – tvrde brojni sindikalci, neovisni energetski stručnjaci i visokopozicionirani djelatnici iz te trenutačno najvrednije hrvatske državne kompanije nakon što su u javnost počeli curiti rezultati Studije o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s Trećim paketom energetskih propisa EU.

    Najgora varijanta
    Studiju vrijednu više od 400.000 kuna, a do koje je došao i Večernji list, Ministarstvo gospodarstva naručilo je od privatne tvrtke Ekonerg. Zasad je ona još uvijek skrivena čak i od dijela osoba koje su sudjelovale u njezinoj izradi, kao što je Dubravko Čorak, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata koji u HEP-u okuplja oko 8000 radnika. Iako je EU u procesu zakonskog usklađivanja pitanja prijenosa električne energije državama omogućio tri varijante, od kojih dvije nude da ova djelatnost ostane unutar nacionalnih energetskih tvrtki poput HEP-a, autori studije predlažu treću opciju ili formiranje zasebne tvrtke za prijenos koja bi se u cijelosti osamostalila. Iako to nije traženo, studija pritom predlaže i izdvajanje posla distribucije te opskrbe električne energije iz HEP-a i formiranje zasebnih tvrtki koje bi sa sobom ponijele udio vrijednosti trenutačno jedinstvene kompanije. Na taj bi se način ove tri djelatnosti potpuno izdvojile iz sadašnjeg HEP-a te bi on praktički bio rasformiran. Od sadašnjih gotovo 14.000 radnika spao bi na njih samo 2400. Da je samo riječ o neobvezujućem prijedlogu, problema s rezultatima studije ne bi bilo jer se prema njemu ne bi moralo postupiti.

    Filmska brzina
    No, u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva u studiji se našla sljedeća skandalozna odredba: “Vlada RH mora formalno, ukoliko su nalazi recenzije pozitivni, donijeti odluku o usvajanju studije kao platforme za provedbu procesa usklađivanja zakonodavstva.” Točnije, ako Energetski institut Hrvoje Požar studiji da zeleno svjetlo, na osnovi njezinih rješenja bit će izrađen nacrt novih zakona. Pozitivna ocjena nije izostala, no sljedeća činjenica upravo zbog toga otvara pitanje teškog sukoba interesa.

    Naime, Ministarstvo je na osnovi studije i prijedloga iz nje o raspisivanju javnog natječaja za izradu izmjena i dopuna zakona, gotovo filmskom brzinom, već 28. listopada isti natječaj i raspisalo za četiri zakona o energetici, i to s rokom za ponude od samo sedam dana. Na natječaj koji po nacrtu pojedinog zakona donosi 260.000 javio se i konzorcij čiji je sastav vrlo znakovit – Ekonerg, Institut Hrvoje Požar i odvjetnički ured Tilošanec. Dakle, ista privatna tvrtka koja je studiju s ovim prijedlozima i izradila te isti institut koji ju je morao pozitivno recenzirati kako bi postala osnova za nacrt novog zakona. Što u cijeloj toj priči pritom rade stručnjaci iz Ministarstva i HEP-a, zašto studiju i zakone crtaju privatnici i za čiji interes, zašto HEP ne može po uzoru na brojne druge energetske kompanije iz zemalja članica EU, a zbog očuvanja nacionalnih gospodarskih interesa, ostati jedinstven? I što će moguća privatizacija HEP-a značiti za cijena struje promatrano u slučaju Ine, MOL-a i cijene plina?

    – Ovo je skandal. Mene su pozvali da sudjelujem u izradi studije i pritom sam se zauzeo za očuvanje cjelovite tvrtke HEP. Moje ime je u studiji, a nikada nisam dobio njezine rezultate. Ovaj prijedlog o odvajanju tvrtki za prijenos i distribuciju put je u rasprodaju i privatizaciju HEP-a. Čemu će onda služiti tvrtka HEP d.d.? Uostalom, vrh HEP-a ni na jedan način nije bio uključen u ovu raspravu pa sumnjam da je predsjednika uprave Lea Begovića na to mjesto Vlada i postavila kako bi HEP ‘razbucao’ po nalogu. No, mi sindikalci svima im obećavamo frku – rekao je sindikalac Dubravko Čorak.

    S obzirom na to da prijedlog usklađivanja iz studije vrlo jasno govori i tome kako su trenutačne cijene električne energije u Hrvatskoj neodržive te kako bi se one morale početi tržišno formirati, znači li to da građane u ovakvom raspletu očekuju viši računi, upitali smo bivšeg člana Upravnog vijeća HERA-e (Energetske regulatorne agencije), danas konzultanta, dr. Milana Puharića.

    Tko unosi strah?

    – Da, s obzirom na to da je ovo vrlo očit i krajnje nepotreban početak privatizacije HEP-a – kaže Puharić.

    Ovakav mogući scenarij negira prof. Željko Tomišić, nekadašnji član uprave i Nadzornog odbora HEP-a i voditelj pregovaračkog tima RH s EU za poglavlje energetike.

    – Ne mislim da je privatizacija HEP-a cilj ovog usklađivanja. Određeni krugovi samo unose strah takvim pričama o prihvaćanju Trećeg paketa propisa. Izdvajanje prijenosa ne bi bitno umanjilo vrijednost HEP-a. S distribucijom je druga priča, no prijedlog studije još uvijek nije zakon i tko zna što će biti na kraju. No, valja reći da se strani investitori, koji nam trebaju zbog ulaganja u dotrajale proizvodne objekte, danas boje monopola HEP-a jer kod nas u poslovanju nema konkurentnosti. Cilj izdvajanja poslova prijenosa jest nešto na čemu inzistira Europa i mi bismo to morali prihvatiti radi rasta konkurentnosti te povećanja sigurnosti opskrbe – tvrdi Tomšić. Prema njegovim riječima, o pitanju cijene električne energije Hrvatskoj će se s vremenom ionako smanjivati manevarski prostor.

    Tijela koja se u Europi bave zaštitom konkurentnosti lako bi nas mogla ‘zakačiti’, a tada bi to bio ozbiljan problem. Isto tako naglašavam da bi pod svaku cijenu u konačnici trebalo na neki način zadržati hidroelektrane u vlasništvu jer su one tvornice novca, no pitam se kako preživjeti s ovako dotrajalim termoelektranama ako se ne otvorimo tržištu. Pitanje je i što će u konačnici o svemu reći politika – navodi Tomšić.

    24 članice EU još nisu ozakonile direktivu. RH se požurila, a tek je kandidat
    Upravo politika, ili barem ona koju vodi vrh Hrvatske elektroprivrede, očito nije jasna ni članu Nadzornog odbora te tvrtke Jadranu Berlengiju.

    – Kao član NO-a na posljednjoj sjednici prije petnaestak dana zatražio sam da se uprava očituje o primjeni Trećeg paketa propisa, međutim, odgovor na to pitanje još nisam dobio. Osobno pak smatram da je izbor najradikalnije ponuđene opcije preuranjen imajući na umu hrvatske gospodarske i socijalne prilike, kao i trenutačno dobro stanje društava unutar HEP grupe – navodi Jadran Berlengi.

    Na istom tragu su i razmišljanja predsjednika Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Luke Marojice.

    – Slika o HEP-u namjerno je iskrivljavana i već se dugo stvara atmosfera da je tvrtku najbolje rasformirati. Međutim, riječ je o tvrtki koja je odlično organizirana iznutra, dobro posluje, a svi naši problemi došli su izvana i zbog politike, kao i kad je riječ o aktualnom slučaju Ivana Mravka.

    Prijedlog cijepanja HEP-a, odnosno njegovo razbijanje, na što nismo obvezni prema propisima Europske unije nego se to samo tako prezentira, sastavni je dio te priče. Pitam se samo za koga to ova vlast i interesne grupe oko nje pripremaju laganu kupnju HEP-a. Ni najmanje ne dvojim oko toga da je upravo to posrijedi – bez dvojbe tvrdi Marojica.


    Iako dio stručnjaka tvrdi da su ovakve teorije pretjerane, niz proturječnosti oko navedene studije, kao i iskustva ostalih tranzicijskih zemlja u sličnim slučajevima, ipak otvaraju mnoga pitanja.

    Premijerka Kosor potvrdila nam je da se u njezinu mandatu HEP nipošto neće prodavati. Odgovor na pitanje o tome zašto se na njegovu razbijanju radi više no što EU traži, ostalo je bez odgovora.

    Prekršajni postupci
    Ilustracije radi, u ovom trenutku se protiv čak dvadeset četiri države članice Europske unije vodi svojevrstan prekršajni postupak jer u svoja nacionalna zakonodavstva nisu prenijele ili ne poštuju dosadašnje energetske direktive – jasno, zbog zaštite nacionalnih kompanija.

    S druge pak strane, Republika Hrvatska se unatoč tome što još uvijek nije članica Europske unije, na štetu HEP-a, požurila poštovati rok provedbe zahtjeva iz direktiva do 3. ožujka 2011. godine. I pritom to čini na način pogodan upravo za potencijalne kupce nacionalnog energetskog diva, HEP-a ili nekog njegova dijela.

    Nema šanse za prodaju HEP-a dok sam ja premijerka!

    Premijerka Jadranka Kosor poručila je preko glasnogovornice da nema govora o privatizaciji HEP-a. – Dok sam ja premijerka, nema šanse da HEP ide u privatizaciju – kaže i dodaje da je Vlada donijela i Zakon o neprivatizaciji HEP-a. Ministarstvo gospodarstva pitali smo o studiji Ekonerga, je li to uvertira za prodaju, ali odgovore zbog kratkih rokova nismo dobili prije objave teksta.

    Dr. Puharić: Vrlo brzo struja će poskupjeti
    Vrlo brzo možemo očekivati povećanje cijena struje i udar na standard građana. Po scenariju Telekoma i Ine. Niz europskih država uspješno se odupro ovakvom raspletu i zadržali su svoje jake energetske kompanije, a zašto se u RH događa suprotno treba tražiti u interesnim skupinama koje bi u ovom poslu mogle ušićariti nešto za sebe.

    Zainteresiranih stranih kupaca, ne bojte se, kao i u svakoj rasprodaji nacionalnog blaga, i te kako će biti. Sve se to već dogodilo u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj. Podijeljena energetska tvrtka odmah ide u prodaju – kaže dr. Milan Puharić.
 
11/12/2010 - U 10 godina 10 milijardi eura ulaganja
Izvor - Poslovni dnevnik, 05. studeni 2010.
 
  • Energetske potrebe čovječanstva danas su veće nego prije, a potrebe za energijom će rasti i u idućem razdoblju. Stoga ne čudi da su energetske kompanije među liderima na tržištu, kako po tehnološkim inovativnostima, tako i po ostvarenim prihodima. Prema tradicionalnom istraživanju konzultantske kuće Deloitte, među 100 najvećih regionalnih kompanija čak ih je 21 posto iz energetskog sektora. Kada se uzme njihov prihod, onda je situacija još bolja za energetiku jer su tvrtke iz te branše lani ostvarile 31 posto ukupnog prihoda u top 100 kompanija. Regionalno, a i u Hrvatskoj, ukupan prihod i dobit su podijeljeni između proizvodnje i distribucije električne energije s jedne strane te naftne industrije s druge strane. Najznačajnija hrvatska energetska kompanija je Ina s prihodom od 19,7 milijardi eura, a slijedi je HEP grupa sa 12,2 milijarde. Po prihodu je u Hrvatskoj od njih jači jedino Agrokor.

    Nova nuklearka
    Sve veće energetske potrebe kao i nužnost prilagodbe smjernicama EU dovest će u sljedećem razdoblju do velikih ulaganja u hrvatski energetski sektor. Energetskom strategijom je predviđeno da Hrvatska mora do 2020. povećati proizvodnju struje sa sadašnjih 4000 megavat sati (MWh) instalirane snage za dodatnih 3500 MWh. Predviđa se da bi u deset godina Hrvatska trebala u energetiku uložiti između 10 i 15 milijardi eura. Smatra se da bi naša zemlja u ovom razdoblju, ili neposredno nakon 2020., trebala dobiti svoju prvu nuklearnu elektranu, ako ne računamo sadašnju polovicu vlasništva nad onom u Krškom. Strategija predviđa i velike energetske projekte čija vrijednost se mjeri u milijardama kuna kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, završetak sustava magistralnog plinovoda, povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske, uključenje u plinovod Južni tok, gradnja spremnika za obvezne zalihe nafte i skladišta prirodnog plina Grubišno polje, reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom (Janaf) te modernizacija rafinerija. Da je energetika visoko na ljestvici prioriteta aktualne Vlade, pokazuje i nedavna najava premijerke Jadranke Kosor o pokretanju velikoga investicijskog ciklusa vrijednog ukupno 10-ak milijardi eura. Najveći dio tih investicija, čak 3,85 milijardi eura, išlo bi na 18 energetskih projekata. Najviše ih se veže uz HEP, njih devet, a odnose se na već najavljivane gradnje termoelektrana u Plominu i Sisku, sedam hidroelektrana, uz još četiri hidroelektrane na najdugovječnijem projektu u energetici u Hrvatskoj - regulaciji korištenja rijeke Save na području Zagreba."Svjetska financijska kriza utjecala je na smanjenje potražnje i prolongiranje energetskih investicija. No Hrvatska ne smije odustati od ulaganja u taj sektor jer joj nova energija neće trebati samo ako se pomiri da će stalno biti u krizi idućih 20 godina", smatra Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu. Dekanić objašnjava da Hrvatska iz uvoza danas podmiruje 23 posto svojih potreba za električnom energijom. Iz uvoza dolazi i oko 40 posto plina te više od 80 posto nafte i naftnih derivata. Donošenje energetske strategije, a i smjernice EU da sve zemlje članice moraju do 2020. imati 20 posto ukupne energije iz obnovljivih izvora pojačale su interes za zelenom energijom.

    Domaća pamet
    Naravno, osim ekološkog aspekta puno su jači ekonomski. Naime, riječ je o velikom biznisu čija vrijednost se mjeri u desecima, ako ne i stotinama milijardi eura. Zemlje poput Njemačke, Španjolske, Danske ili Velike Britanije napravile su velik iskorak prema zelenoj energiji. Osim što su te zemlje danas europski predvodnici po instaliranim megavatima iz obnovljivih izvora, te zemlje su danas i globalni industrijski i tehnološki lideri u opremi za zelene elektrane. I dok je u južnim europskim zemljama najprisutniji oblik zelene energije onaj usmjeren na sunce, u ostatku Europe najviše se pozornosti, a i novca posvećuje vjetru. Kao što je rečeno, nastojanja o masovnoj primjeni obnovljivih izvora energije nisu ostala bez reakcije konkretnih kompanija. U Hrvatskoj je situacija još na samom početku te osim Končara i nekoliko manjih tvrtki koje nude module i turbine uglavnom stranih proizvođača nema drugih igrača. Kako pojašnjava Stjepan Car, predsjednik Uprave Končar - Instituta za elektrotehniku, ta je tvrtka razvoj vjetroagregata započela 2002., što je rezultirao prvim hrvatskim vjetroagregatom montiranim 2008. na Pometenom brdu u splitskom zaleđu. Danas Končar gradi vjetroelektranu snage 17,5 MW sa 15 vjetroagregata snage 1MW i jednim agregatom snage 2,5 MW, čiji razvoj je u tijeku. "Končarov institut danas tržištu nudi proizvode i usluge iz više područja obnovljivih izvora. Sve su to proizvodi i usluge koje će dugoročno osigurati uspješno poslovanje tvrtke i otvoriti mogućnosti za rast novih radnih mjesta u Hrvatskoj", kazao je Car. Jedan od globalnih lidera, kako u sveukupnoj energetici, tako i zelenoj energiji, svakako je multinacionalni koncern Siemens. Iako matično njemačka tvrtka, Siemens je s gotovo 1000 zaposlenika prisutan i u Hrvatskoj te njihovi projekti, pogotovo u regiji, imaju i hrvatski štih. Kako navodi Ivan Bobovčan, direktor divizije energije u Siemensu Hrvatska, oni ne prate trendove, već ih stvaraju. "Naš širok portfelj na području proizvodnje, distribucije i korištenja električne energije nudi vrlo učinkovite mjere za smanjenje emisije CO2. Kompanija se na globalnoj razini obvezala ispuniti najstrože standarde za očuvanje okoliša i u svojim proizvodnim procesima, što znači podizanje vlastite energetske učinkovitosti do 2011. za 20 posto i smanjenje emisije CO2 u proizvodnji za 20 posto", kazao je Bobovčan.

    Tri vjetroelektrane
    U Siemensu su također usmjereni na danas dva najčešća izvora dobivanja zelene energije: sunce i vjetar. "Naša je tvrtka dobro pripremljena da odgovori na zahtjeve tržišta. Zahvaljujući činjenici da je prisutan na području fotonaponskih sustava više od 25 godina, Siemens je dobro pozicioniran za daljnji razvoj u području korištenja sunčane energije", kazao je Bobovčan. Siemens je u Hrvatskoj, a i globalno, najprepoznatljiviji po vjetroelektranama. U Hrvatskoj su do sada u radu samo tri vjetroelektrane s ukupno instaliranih 28 Siemensovih vjetroturbina. Druge dvije su u fazi završnih ispitivanja prije priključenja na elektroenergetsku mrežu. Jedna od njih je VE Zadar 6 kod Gračaca za koju je Siemens isporučio četiri vjetroagregata.

    Mogući posao za 6000 ljudi
    Hrvatska bi do 2020. trebala instalirati jedan četvorni metar solarnih ćelija po glavi stanovnika, što bi je stavilo u sam europski vrh korištenja zelene tehnologije, smatra Ljubomir Majdančić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčanu energiju. "Ako bismo danas krenuli u to, već za šest godina u tom bismo sektoru mogli zaposliti oko 6000 ljudi. Nije čudno da je Njemačka među prvima izašla iz recesije jer je upravo ta zemlja svjetski lider u obnovljivim izvorima energije", kazao je Majdančić. Na prigovore da bi u slučaju velikoga hrvatskog okretanja solarnoj energiji bilo riječi o uvozu strane tehnologije, Majdančić je pojasnio da su i Španjolska i Portugal u prve dvije godine korištenja solarnih izvora uvozili gotovo 90% tehnologije. Danas pak navodi Majdančić, te zemlje u vlastitim pogonima proizvode 100% komponenti.
 
11/12/2010 - Svi šute: Gdje su HEP-ovi stanovi?
Izvor - Dnevnik.hr, 02. studeni 2010.
 
  • Aferu je otvorila sama predsjednica Vlade Jadranka Kosor, pripisala je bivšoj SDP-ovoj koalicijskoj Vladi, no ni nakon tri tjedna o slučaju nema novih konkretnih saznanja. Institucije šutnju pravdaju istragom, a SDP-ovci tvrde kako im je afera pripisana da bi se koristila u dnevnopolitičke svrhe.

    Afera oko otkupljivanja HEP-ovih stanova otvorena je prije tri tjedna nakon sastanka predsjedništva HDZ-a. 'Postoje indicije da su se u razdoblju od 2000. do kraja 2003. značajan dio tih nekretnina nabavljao i otuđivao prema netržišnim uvjetima', rekla je premijerka Kosor.

    Institucije bez odgovora
    Da nedostaje čak 166 stanova otkrila je unutarnja revizija u HEP-u. Sporni ugovori poslani su na provjeru nadležnim institucijama. Iako se sve doima lako provjerljivim, institucije su još bez odgovora.

    'Radi postupka provjere podataka, ne može davati nikakve informacije', priopćeno je iz Državne uprave za reviziju. Porezna uprava kaže da ima obvezu kao poreznu tajnu čuvati sve što je doznala u poreznom postupku, a podaci se iznose samo tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka. O detaljima ne želi šef HEP-a Leo Begović.

    Svi šute
    Poručuje da ne može odgovoriti na pitanja oko stanova jer se njima bave nadležna pravosudna tijela. Šuti i USKOK, a Ivo Čović koji je za koalicijske Vlade upravljao HEP-om optužbe naziva nesuvislima, ali pred kameru ne želi. SDP traži raščišćavanje slučaja.

    'Najodgovornije tvrdim da s takvim postavljanjem stvari od strane same predsjednice Vlade i ostalih dužnosnika HDZ-a. Oni na takav način opstruiraju rad USKOK-a i Državnog odvjetništva', rekoa je Igor Dragovan, glavni tajnik SDP-a.

    SDP i HDZ prebacuju odgovornost oko HEP-ovih stanova
    Istinu su kod Uprave tražili i sindikati unutar HEP-a. Odgovor nisu dobili. 'Potpuno sam siguran i to odgovorno tvrdim da su se stanovi davali kroz više perioda, više uprava i zapravo više Vlada', rekao je Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a.

    Spominje li i to revizija Lea Begovića unutar HEP-a kojom je mahala predsjednica Vlade, pitaju se i sindikati. Bez rezultata istrage ovaj će slučaj očito služiti samo u dnevno-političke svrhe.
 
11/2/2010 - BIVŠI ŠEF HEP-A PRIZNAO
Izvor - Jutarnji list 02.10.2010.
 
  • ZAGREB - Ivan Mravak, bivši predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, osim što je u svojim opsežnim iskazima istražiteljima otkrio niz detalja o spornim poslovima i inkriminirao određene osobe, u svojoj `istini` dao je i puno širu sliku načina djelovanja direktora javnih poduzeća, pa i cijele hrvatske politike.

    Pokajnik Mravak: Izvršavao sam naloge Ive Sanadera. On mi je rekao da potpišem ugovor s TLM-om Na stravične stvari Sanader može natjerati nevoljnog čovjeka...
    No, o glavnini svojih saznanja koja je podijelio s istražiteljima nije htio govoriti dok se na neki način nije osigurao. Naime, dok je ispitivan kao svjedok u istrazi vezanoj uz Fimi-Mediju Nevenke Jurak, Mravak je odbio odgovoriti na pitanje o načinu poslovanja HEP-a i te tvrtke. Rekao je da bi time sebe mogao teretiti za zloupotrebu i da ne želi dalje odgovarati na pitanja ako ne dobije izjavu kojom će mu se garantirati da ga se neće kazneno progoniti za to djelo.

    U skladu s odredbama novog Zakona o kaznenom postupku, USKOK je o svemu izvijestio glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića koji je potpisao i ovjerio izjavu da se Ivana Mravka neće progoniti. Ta je izjava, tzv. oprosnica, uručena Mravku koji je potom ispričao kako je tekla poslovna suradnja HEP-a i Fimi-Medije. Nakon toga je Mravak počeo govoriti o onome što je istražitelje najviše i zanimalo.

    Čuva ga policija
    Opisao je sve: od sastanaka u Vladi, preko uloge Mladena Barišića do metodologije namještanja javnih natječaja na kojima je poslove dobivala Fimi-Media, što donosimo u nastavku. Kako smo već izvijestili, Mravak, kojega nakon izlaska iz pritvora čuva policija, po svemu sudeći nagodit će se s USKOK-om u slučajevima u kojima je već obuhvaćen istragom. Sve je namješteno za Jurak
    Kao predsjednik Uprave osigurao sam da se poslovi marketinga, što uključuje organizacije raznih domjenaka, tiskanja oglasnih materijala i raznih oblika oglašavanja dodjeljuju upravo Fimi-Mediji, i to na način da se ugovori sklapaju bilo izravnom pogodbom, bilo pozivnim natječajima, a ti natječaji stvarno su bili namješteni. Kada se namještaju pozivni natječaji, tada natjecatelj za kojega se natječaj namješta dostavi podatke o drugim društvima koja će se pozvati, pa se ta druga društva ili jave sa skupljom ponudom ili se uopće ne jave. Svakako, formalno gledajući papire, ponuda društva kojem se pogoduje je najpovoljnija. Tako je bilo i u slučaju poslovanja između HEP-a i Fimi-Medije...

    Ja sam kao predsjednik Uprave osiguravao da tvrtka Nevenke Jurak bez stvarno i regularno provedenog postupka javne nabave sigurno dobije posao.

    Riječ bogova: Sanader, Barišić
    Mi direktori javnih poduzeća znali smo međusobno komentirati kako smo potrošna roba. Kadroviranje u javnim poduzećima, i formalno i stvarno, blisko je povezano s politikom i političkim odnosima, a faktički u periodu od 2004. pa za vrijeme dok sam ja aktivno radio kao predsjednik Uprave o svim važnim pitanjima odlučivao je premijer. To je sasvim razumljivo, a na meni kao predsjedniku Uprave bilo je da izvršavam naloge vlasnika društva kojim upravljam, pa sam ja naloge visoke politike smatrao faktičkim nalozima vlasnika kojeg moram slušati. Činjenica je da sam ja, pa i neki direktori javnih poduzeća s kojima sam razgovarao bili itekako svjesni da nas nije teško smijeniti. Tako sam i ja zahtjev Mladena Barišića vezan za Fimi-Mediju shvatio kao jasnu direktivu... Pobrinuo sam se da se udovolji Barišićevu zahtjevu, jer mi je bilo jasno da bi suprotno postupanje moglo meni osobno stvoriti probleme.

    Barišićev čovjek u HEP-u bio je njegov zet Ante Despot Povlašteni tretman u sklapanju poslova s HEP-om Nevenka Jurak imala je zato što je to od mene tražio Mladen Barišić. Barišića sam upoznao sredinom 2005. Prije toga sam naravno čuo za njega, članovi smo iste stranke i bila je poznata svima, pa i meni činjenica da je on visokopozicioniran u stranci i da je blizak Sanaderu. O Mladenu Barišiću često mi je govorio i Ante Despot, tada član Uprave. Naime, Despota je u Upravu HEP-a doveo upravo Barišić. Morate razumjeti da je svaki od članova Uprave, to je naprosto bila politička realnost, imao svog mentora i političkog pokrovitelja. Tako je Barišić doveo sebi blisku osobu Antu Despota, a kasniji događaji pokazali su da je preko njega imao sve informacije koje su ga zanimale o poslovanju HEP-a i tako je vršio utjecaj na poslovanje. Kratko vrijeme nakon što sam upoznao Barišića, nazvao me jednom prilikom i rekao mi da bi bilo dobro da angažiramo tvrtku Fimi-Medija.
    Kada je to još jednom ponovio i rekao da vodim računa o njegovoj preporuci, to više nije bila samo sugestija nego i jasan nalog.
    Maček: Ivane, daj malo i Premisi
    Ivan Mravak izjavio je kako mu je jedan od članova Uprave sugerirao da za marketinške poslove angažiraju i poznatu agenciju Premisa. No, Mravak se na to oglušavao jer nije mogao drugima dati poslove Fimi-Medije.

    - Mene je nazvao Ratko Maček, bivši glasnogovornik Vlade, i pitao me da li mogu nekako u te marketinške poslove ugurati i Premisu. Maček je znao da HEP za te poslove angažira Fimi-Mediju, a isto tako je znao da je intervenirao Mladen Barišić. Ja sam gospodina Mačeka zamolio da se na višoj razini dogovore oko podjele marketinških poslova i da to pita Barišića i tadašnjeg premijera. Maček me kasnije više nije kontaktirao.

    Neugodno iskustvo s Ivom Sanaderom
    Podređenima u HEP-u nisam spominjao Barišića, govorio sam da je preporuka za suradnju s Fimi-Medijom došla `od strane vlasnika`. Trebalo je paziti da se nalozi izvršavaju, ali i na diskreciju. Znalo mi se dogoditi da u nekom užem krugu nešto iskomentiram, pa da to dođe do osobe o kojoj sam govorio, a to kada je riječ o Barišiću svakako nisam želio. Tako mi je jednom i sam Sanader spočitnuo što sam govorio u nekom društvu, bio je uži krug osoba, ali je nekako došlo i do premijera. Nije se dobro zamjerati takvim osobama, a ja sam nakon neugodnog iskustva pazio što ću, pred kim i kako reći.

    Bojao sam se odlaziti u Vladu
    Moram reći da sam dosta naivno u početku svog mandata bio zadovoljan i počašćen kada bi me premijer zvao na sastanke, ali kasnije me iskustvo poučilo da je bolje da vas često ne zovu...
    Za neke od sastanaka znao sam dobiti pisani poziv, ali bilo je i poziva telefonskim putem, kada se ne bi znao razlog sazivanja sastanka. Takvi pozivi, kada se ne bi znalo zašto me premijer zove, izazivali su uvijek nelagodu i uznemirenost, jer u pravilu kada idete i ne znate zašto, tada nešto nije dobro... Obično bih u takvim situacijama pokušao saznati razlog sazivanja sastanka, a ponekad bih to tražio i svoju tajnicu. Kada to ne bismo uspjeli saznati, nabrzinu bih prikupio aktualne podatke o poslovanju za slučaj da me se nešto pita. Ono što pouzdano mogu reći iz svog iskustva, a to je kada ste pozvani, a ne znate zašto, niste pozvani da bi vas se pohvalilo, nego da bi vas se klepilo po glavi.
    Ostao sam direktor jer sam slušao Barišića
    Svjestan sam da sam obavljajući poslove predsjednika Uprave HEP-a balansirao između želje da što bolje upravljam HEP-om i želje da udovoljim raznim intervencijama i traženjima, kao što je bila i ova intervencija Mladena Barišića. Nadam se da će se moje postupanje staviti u kontekst vremena u kojemu se zbivalo i političkih snaga i odnosa. Odbijanje postupanja po zahtjevu Mladena Barišića, kao visokopozicionirane stranačke osobe, bliskog premijerova suradnika, lako bi dovelo do mog smjenjivanja. Mladen Barišić bio je autoritet kojeg je bolje bilo slušati. Danas mogu reći da je tome što sam se duži period održao na mjestu predsjednika Uprave HEP-a najvjerojatnije više pridonijela činjenica da sam poslušno izvršavao zahtjeve Mladena Barišića, nego činjenica da je HEP, u vrijeme dok sam ja njime upravljao, poslovao s dobiti.
 
10/26/2010 - Ivo Čović: Nisam kupio stan po povlaštenoj cijeni
Izvor - Večernji list, 26. listopad 2010.
 
  • Sve što sam radio od 2000. do 2003., kad sam bio na čelu Uprave Hrvatske elektroprivrede, radio sam u skladu sa zakonom i odlukama nadležnih tijela. Nije bilo nikakvog utjecaja politike. No, ako netko smatra da su se događale neke nepravilnosti, spreman sam u svakom trenutku odgovoriti na pitanja državnih institucija - ustvrdio je Ivo Čović koji je u vrijeme Račanove Vlade bio prvi čovjek HEP-a, a sada je čelni čovjek Zagrebačkog holdinga.

    On demantira da je sudjelovao u prodaji stanova po povlaštenim uvjetima, a kamoli da je osobno kupio stan po 40 posto nižoj cijeni.

    Navodi da su se svim radnicima HEP-a koji su to htjeli , stanovi prodavali isključivo po tržišnoj cijeni.

    - Jedino se u slučaju otkupa u gotovini stan prodavao po deset posto nižoj cijeni, i to zaposlenicima koji su u njima stanovali, a na temelju odluke Skupštine HEP-a iz 1998. Ja nisam imao popust jer sam se odlučio na obročnu otplatu na 20 godina. Stan otplaćujem već 11 godina po 3300 kuna mjesečno - ističe Čović.
 
10/26/2010 - DUBROVČANIMA PREDSTAVLJENA ELEKTROENERGETSKA STUDIJA: Nove trafostanice izgradile bi se na Platu i Srđu
Izvor - Slobodna dalmacija, 26. listopad 2010.
 
  • Elektroenergetske studije na temelju kojih se priprema izgradnja trafostanica Plat i Srđ, te dalekovodi i kabeli koji će omogućiti bolju opskrbu Dubrovnika i njegove okolice strujom bili su tema prezentacije održane u Dubrovniku.

    Predstavnici HEP-a te autori studija sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Instituta za energetiku te splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje istaknuli su kako bi se osim na Srđu gradila i trafostanica u Platu, nužna radi osiguravanja nedostajućeg alternativnog pravca napajanja juga zemlje, koji još ovisi o pogonu u Komolcu, saniranog nakon što je lani u prosincu izgorio u požaru.

    No, predviđena trafostanica na Srđu predmet je javnih polemika pa se tako u javnosti moglo čuti i mišljenje anonimne skupine inženjera Elektrojuga da je predviđena trafostanica na brdu iznad Dubrovnika tek djelomično i preskupo rješenje problema opskrbe Dubrovnika električnom energijom jer se njome zadovoljavaju samo potrebe budućeg apartmanskog naselja u sklopu Golfa na Srđu te naselja Bosanka.

    Na prezentaciji koju su u ponedjeljak vodili inženjeri Goran Jermić s Instituta za energetiku u Zagrebu, te Slavko Krajcar i Ranko Goić s FER-a rečeno je kako trafostanica u Komolcu već godinama nije dostatna za potrebe grada za strujom.

    Gradnjom trafostanica Plat i Srđ Dubrovnik će u budućnosti raspolagati sa znatno većim količinama struje što je Gradu i nužno, s obzirom na turističke potrebe i potencijale.

    Dio prezentacije odnosio se i na usporedbe između dvaju mogućih rješenja- gradnje trafostanice na Srđu ili pak u Lapadu, a izlagači su iznijeli argumente zbog kojih su prednost dali Srđu.

    Naglasili su kako bi, uz sve ostale prednosti, trafostanica na Srđu pružila veću sigurnost napajanja. Iznijeli su argumente u prilog gradnje elektroenergetskih objekata na istoku grada, što je prema njihovu mišljenju koncepcijski i ekonomski povoljnije rješenje od gradnje trafostanica u njegovu središtu.
 
10/26/2010 - HEP prodao 145 stanova gotovo u pola cijene. I Mravak i Čović dobili su 40% popusta
Izvor - Jutarnji list, 22. listopad 2010.
 
  • Tih 145 stanova HEP je prodao za oko 29 milijuna kuna iako im je procijenjena vrijednost 42 miljuna.

    Jutarnji list u posjedu je popisa ugovora o prodaji 145 garaža i stanova u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede (HEP) iz kojeg je razvidno da su stotine HEP-ovih nekretnina diljem Hrvatske zakupcima prodavane po cijenama koje su daleko ispod procijenjene vrijednosti.

    Zaslužne osobe
    Jedan od kupaca stanova je i bivši šef HEP-ove Uprave Ivan Mravak, koji je preksinoć pušten iz pritvora u Remetincu. On je stan od 80,22 četvorna metra u širem centru Zagreba, u Miramarskoj ulici, ´s popustom´ platio 580.624 kuna. Osim stanova koji su dodijeljivani ´zaslužnim´ osobama iz SDP-a ili ljudima koji nikada nisu radili u HEP-u, upravo su ti famozni ´popusti´ ono su što brine predsjednika Uprave Lea Begovića koji je nedavno upozorio da su neki stanovi prodavani i po 30 posto nižoj cijeni od procijenjene. Imamo dokaze da su njegove tvrdnje relativno blage.

    Sve dali ispod cijene
    Dokaz za to je jedan od primjera s našeg popisa: stan u centru Splita od 87 kvadrata prodan za 640.800 kuna, a procijenjena vrijednost mu je milijun i 68 tisuća kuna! Radi se o popustu od 427 tisuća kuna za koje je HEP tom transakcijom, realno, oštećen.

    Ni u jednom od 145 slučajeva za koje u ovom trenutku imamo saznanja stanovi nisu prodani skuplje ili barem po cijeni navedenoj u procjeni vrijednosti. Svim se kupcima, dakle, pogodovalo. Analizom smo izračunali kako je tih 145 stanova HEP prodao za oko 29 milijuna kuna iako im je procijenjena vrijednost barem 42 miljuna kuna. HEP je pogodbama tako oštetio svoj budžet za najmanje 13 milijuna kuna!

    Jeftinije za SDP i HDZ
    Stanovi su prodani temeljem Odluke Uprave HEP-a d.d. o prodaji neposlovne imovine od 29. 9.1998. te od 8. 5. 2003. godine.

    Ti će kupoprodajni ugovori biti zanimljivi istražiteljima. No, biti će zanimljivi i vodstvu dvjema najvećim strankama - HDZ-u i SDP-u jer su u ´dijeljenju´ stanova su najvjerojatnije sudjelovali i HDZ-ovci i SDP-ovci.

    Zato bi i Mravak i Čović, koji je bio na čelu HEP-a za vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade, morali objasniti zašto se išlo na toliko snižavanje cijena stanova, te tko je i prema kojim kriterijima odobravao popuste.

    - Vaši dokumenti potvrđuju moje sumnje da se to radilo i prije i poslije, odnosno kada je na vlasti bio HDZ. Treba otkriti po kojim su to odlukama davani toliki popusti i je su li vlasnici stanova ikada radili u HEP-u - tvrdi Denis Geta, čelnik HEP-ovog sindikata Tehnos.

    Iznosi kojima su čelni ljudi HEP-a kupili stanove u Zagrebu odgovaraju iznosima menadžerskih kredita koje je odobravao HEP. Tako je Damir Kopjar, jedan od direktora u HEP-a, dobio 917.454 kune kredita s kamatom od 2%, što u lipu odgovara iznosu koji je HEP-u dao za 116 kvadrata u centru Zagreba.

    Jednako tako cijene za Mravkov stan, stan Ive Čovića i Josipa Perice odgovaraju iznosima HEP-ovih menadžerskih kredita.

    HŽ rekorder po broju stanova
    Od sedam najvećih javnih tvrtki, Hrvatske željeznice su rekorderi po broju stanova u svome vlasništvu: raspolažu sa 1334 stana koji su u najmu radnika HŽ-a ili članova njihovih kućanstava, od čega je 610 službenih stanova. Osim toga imaju 180 stanova za koje se naplaćuje zaštićena najamnina, u skladu s odredbama Zakona o najmu jer se radi o bivšim nositeljima stanarskih prava, koji nisu otkupili stanove na kojima su imali stanarsko pravo.

    Veličina stanova je različita, uglavnom od 30 do 50 četvornih metara, a manji broj stanova je veličine 60 do 70 kvadrata. Iz ostalih javnih poduzeća dobili smo još šturije odgovore. U Fini su odgovorili da imaju 45 stanova koje iznajmljuju po Zakonu o najmu stanova.

    Hrvatske autoceste naslijedile su kao pravni sljednik Hrvatske uprave za ceste po diobenoj bilanci 2001. u vlasništvu šest stanova, od kojih su četiri u otkupu po ugovoru o otkupu stanova sa stanarskim pravom, pa ih otplaćuju stanari sa stanarskim pravom. Dva stana su još u vlasništvu HAC-a, a oni će se, tvrde, uskoro prodati putem javnog nadmetanja. Croatia osiguranje raspolaže sa 13 stanova. Hrvatske vode su jedino detaljno odgovorile na naš upit, osim što nisu navele imena korisnika tih stanova. Upravljaju jednim stanom u Zagrebu, tri u Osijeku i jednim u Dardi.
 
10/26/2010 - Mravak u strujni kriminal uvlači Sanadera i Polančeca - kvadrat u centru Splita 1000 eura
Izvor - Slobodna dalmacija, 23. listopad 2010.
 
  • USKOK će Ivanu Mravku, bivšem predsjedniku Uprave HEP-a, “oprostiti” potpisivanje štetnih ugovora iz 2008. godine za kupnju skupe struje, tumačeći to kao “loš poslovni potez”, a za sve ostale inkriminirane poslove dobit će “oprosnicu”, jer će odgovornost za njih, neslužbeno doznajemo, svaliti na Damira Polančeca, bivšeg potpredsjednika Vlade, i Ivu Sanadera, bivšeg premijera.

    Radi se o tome da je pri kupnji struje od srpske tvrtke EFT za HEP nastala velika materijalna šteta, jer u ugovoru nisu postojale zaštitne klauzule koje bi automatski smanjile ugovornu cijenu u slučaju da se cijena na tržištu znatnije smanji, što se tada ubrzo i dogodilo.

    Za taj ugovor Mravak je zapovjedno apsolutno odgovoran, a krivnju za to ne može svaliti ni na koga te će zbog toga USKOK to nedjelo jednostavno tretirati kao, eto, loš poslovni potez.

    Podsjetimo, USKOK je prvo nelogično optuživao Mravka povezujući kupnju skupe struje s isporukom višestruko jeftinije struje šibenskom TLM-u i mostarskom “Aluminiju”, iako između te dvije stvari uopće nema poveznice, jer nije u TLM i “Aluminij” isporučivana baš ta “srpska” struja.

    USKOK se potom usmjerio na istraživanje mogućnosti da su Mravak i drugi ljudi iz HEP-a dobili mito za posao s Vukom Hamovićem, ali se čini da tu ništa nisu uspjeli pronaći.

    Kako bi ga naveli da “propjeva” o političkim nalogodavcima za većinu ostalih sumnjivih poslova, USKOK je, prema saznanjima “Slobodne”, odlučio Mravku oprostiti nanošenje materijalne štete HEP-u u tom poslu.

    Javni posao
    Mravak je nakon toga, za razliku od Damira Polančeca koji nije htio svaljivati svu krivnju na Ivu Sanadera, odlučio što više teretiti Sanadera, ali i Polančeca. Tako će i za posao u kojemu je HEP prodavao TLM-u struju po 27 eura za MWH optužiti Sanadera i Polančeca kao političke pokrovitelje, a USKOK-ova optužba će glasiti da su pogodovali privatnoj kompaniji i nanijeli štetu HEP-u. Podsjetimo, taj posao s HEP-om i TLM-om je bio javan i tada nije bio upitan, jer je omogućavao opstanak TLM-a, a došao je u pitanje tek kada ga je USKOK povezao s kupnjom skupe struje od Srba.

    No, i sada, kada su ta dva slučaja razdvojena, posao HEP-a i TLM-a ostaje sporan, jer je HEP u njima oštećen. Mravak je uhićen pod sumnjom da je u slučajevima skupe struje i TLM napravio štetu od 600 milijuna kuna. Postavlja se, međutim, pitanje zašto će USKOK oprostiti Mravku materijalnu štetu nastalu “lošim poslovnim potezom” prilikom kupnje skuplje struje i neće ga optužiti za pogodovanje Hamovićevoj kompaniji, a procesuirat će Polančeca i Sanadera za nanošenje materijalne štete HEP-u i pogodovanje TLM-u.

    Naime, jednako kao što za Mravka nemaju dokaze da je primio mito u poslovima sa srpskim kompanijama, nemaju, prema dostupnim podacima, dokaza ni da su Sanader i Polančec primili mito u poslovima s TLM-om. Čitav jedan dio priče glede kriminala u HEP-u, o kojemu je Mravak vjerojatno progovorio, vezan je uz osvjetljavanje funkcioniranja HEP-a kao stranačke blagajne HDZ-a.

    Podsjetimo na slučaj Ante Despota, koji je 2004. imenovan na mjesto člana Uprave HEP-a zaduženog za proizvodnju, a na to mjesto je došao s pozicije rukovoditelja hidroelektrane Jaruga na Krki. Despot je na tu dužnost postavljen kao član Demokratskog centra, koji je tada bio u HDZ-ovoj Vladi, ali i vjerojatno na preporuku Mladena Barišića, bivšeg rizničara HDZ-a, budući da je Despot tada već bio u vezi s Adrianom Barišić, kćerkom Mladena Barišića.

    Tri godine nakon imenovanja, 2007., anonimna grupa radnika HEP-a je DORH-u podnijela kaznenu prijavu protiv Despota, pod nazivom “Razotkrivanje kriminala u HEP-u”, u kojemu ga se optužuje da je položaj koristio za traženje mita od dobavljača i kooperanata HEP-a, u svrhu sigurnog dobivanja poslova. Tada ga je javno za pokušaj reketarenja optužio Željko Ševerdija, vlasnik tvrtke Flex-O, no Despot je to demantirao tvrdeći kako mu smještaju Mravak, tadašnji predsjednik Uprave HEP-a, i Željko Dorić, direktor HEP-proizvodnje.

    “Problem s tom tvrtkom prouzročili su Dorić i Mravak, a ne ja. Problem je nastao kad je Dorić nakon obavljenog natječaja obavijestio Flex-O da su dobili posao, a da prije toga nije dao taj ugovor na NO... U međuvremenu je meni Mravak rekao da taj ugovor neće ići, jer da on ne dopušta da se u izbornoj godini potpisuju ugovori na tri godine. Isto je ponovio još tri puta na sjednicama NO-a i kolegiju direktora, a onda se predomislio i sazvao nezakonitu sjednicu NO-a HEP-proizvodnje dok sam ja, predsjednik tog NO-a, bio na godišnjem, te je odobrio ugovor Flex-0-u. Cijeli taj natječaj za aditive nije ni smio biti proveden, jer za njega nije bilo sredstava u proračunu”, tvrdio je Despot.

    Konačno, na kraju spomenimo posljednje dvije afere vezane uz HEP, a radi se o izgradnji HE Lešće, za koju su pripremni radovi koštali skoro jednako kao i sama izgradnja, iako je uobičajeno da iznose oko 15 posto vrijednosti projekta.

    Zamračeni euri
    U tom je projektu, sumnja se, zamračeno oko pet do 15 milijuna eura, a problematično je i poništavanje natječaja, pa provođenje drugog u kojem je posao dobio domaći konzorcij po cijeni koja je (za isti posao) bila veća od ponude drugog investitora u prvom natječaju.

    Druga afera vezana je uz stanove HEP-a, jer je do dolaska Uprave na čelu s Leom Begovićem postojala evidencija o 90 stanova, a potom je revizija pokazala da HEP u vlasništvu ima 300 stanova. Iznajmljivanjem oko 100-tinjak tih stanova osobama izvan HEP-a, a ispod tržišnih kriterija, HEP je u osam godina izgubio oko 15 milijuna kuna.

    Naravno, istražit će se i sva pogodovanja oko prodaje 149 stanova pod povoljnim uvjetima raznim dužnosnicima HEP-a. Uglavnom, HEP je, kao i većina drugih javnih poduzeća, bio poligon za sve vrste kriminala, a nesretnici u HEP-u su krivlji samo zbog toga što su bili jače povezani sa Sanaderom, Polančecom i Barišićem, nego menadžeri u drugim javnim poduzećima.

    Tisuću eura za kvadrat stana u centru Splita Prema popisu spornih HEP-ovih stanova, Mravak je stan od 80,22 ‘kvadrata’ u Zagrebu platio 580.624 kune, a Ivo Čović stan od 91,90 metara četvornih 607.084 kune ili 40 posto manje od stvarne cijene. Jedan od stanova s popisa je i u Splitu, gdje je 87 ‘kvadrata’ u samom središtu grada prodano za 640.800 kuna, što je oko 88 tisuća eura ili jedva koji euro više od 1000 eura po metru četvornom.

    Obruč oko Despota
    Kada je prljavo rublje izišlo u javnost, HDZ je odlučio smijeniti kompletnu Upravu, s jednom inovativnom kadrovskom odlukom - predsjednik Uprave Ivan Mravak je ostao na svojoj funkciji. Mravak je smjenu proveo početkom 2008., a sindikalni lideri u HEP-u tvrde kako je tada Ivo Sanader naredio Mravku da na čelna mjesta kompanije postavi ekipu koja je dobila blagoslov od don Vinka Sanadera.

    Naravno, Mravak, Željko Kljaković-Gašpić i društvo su s tim blagoslovom završili u pritvoru s optužbama za teški kriminal, no isto nije snašlo, unatoč staroj kaznenoj prijavi, i Antu Despota. Ipak, nakon što je policija u njegovu privatnom sefu, u akciji prilikom uhićenja Ante Barišića, bivšeg rizničara HDZ-a, pronašla skoro dva milijuna kuna, i oko Despota se polako steže USKOK-ov obruč.

    Pao zbog Buljubašića
    Mravak će krivnju i za sve ostale sumnjive poslove prebaciti na dvojac Sanader-Polančec, među ostalim će svjedočiti i da ga je na zapošljavanje Rade Buljubašića - člana HDZ-a, koji je četiri godine primao plaću, a da nije obavljao svoj posao u HEP-u, te je povoljno otkupio stan od HEP-a - “prisilio” Sanader.

    Mravak je smijenjen s čela HEP-a u rujnu prošle godine upravo zbog afere Buljubašić, a uz aferu s kupnjom skupe struje i posla s TLM-om, USKOK je pokrenuo još nekoliko istraga vezanih uz različita pogodovanja Ivanu Kapularu, umirovljenom generalu, Zdenku Juričiću, članu Nadzornog odbora HEP-a, te kompaniji DIOKI u vlasništvu Roberta Ježića.
 
10/26/2010 - IZLAZAK IZ REMETINCA: Bivši predsjednik uprave HEP-a branit će se prozivanjem bivšeg premijera
Izvor - Večernji list, 21. listopad 2010.
 
  • Mravak se, shvativši da će odgovarati za sve zlo u 
HEP-u, odlučio "braniti istinom".

    Ivan Mravak, bivši šef uprave HEP-a, uhićen u svibnju zbog afere oko jeftine preprodaje struje, u koju je također upetljan i bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, bit će, neslužbeno doznajemo, jedan od ključnih svjedoka tužiteljstva u eventualnu kaznenom progonu nekadašnjeg premijera Ive Sanadera. Mravak privodi kraju svoje kazivanje u USKOK-u o kompletnom kriminalu u tvrtki za njegova mandata o kojem ima spoznaja.

    Zatražio novo ispitivanje
    Ispituje ga troje tužitelja, a njegovi su navodi paralelno, s tijekom i tempom njegova govorenja, provjeravani. USKOK, doznajemo, raspolaže s oko 66 sati njegova svjedočenja, snimljena tijekom ispitivanja na DVD. Zbog toga se i sav postupak Mravkova ispitivanja oduljio te bi cijela procedura trebala završiti sutra kada mu i istječe boravak u istražnom zatvoru. Da je bivši čelnik HEP-a jedan od bitnih čimbenika u stezanju obruča oko Sanadera svjedoči i podatak o tome kako je sam zatražio da ga se ponovno ispita o okolnostima fiktivnog zapošljavanja u HEP-u i stambenog zbrinjavanja Rade Buljubašića, povratnika iz Australije, prije koordinatora HDZ-a u toj zemlji koji je svojim angažmanom uvelike zadužio stranku u Sanaderovo vrijeme. Koliko se zna, Mravak je, naime, posvjedočio da je Buljubašića, koji je zapravo na posao odlazio u središnjicu stranke na Trgu žrtava fašizma, protupravno uhljebio u HEP prema Sanaderovu zahtjevu. Svoj je novi iskaz o Buljubašiću, kojim je tužiteljstvo zapravo lani i započelo raspletati prilično zapetljano klupko malverzacija u HEP-u, inače spreman potvrditi i pred istražnim sucem.

    No nije to sve! Mravak se konkretne Sanaderove uloge doticao i prije u drugim slučajevima poput pogodovanja tvrtkama iz Diokijeve grupe, vlasnika Roberta Ježića, inače bliskog bivšem premijeru, dogovaranja mita za račun blagajne vladajuće stranke, izvlačenja novca iz HEP-a preko problematične marketinške tvrtke Fimi medije čija vlasnica Nevenka Jurak od sredine kolovoza zbog "pranja" 16,5 milijuna kuna dane provodi u zagrebačkom Okružnom zatvoru...

    Poput nedavno pritvorena Mladena Barišića, bivšeg ravnatelja Carine i rizničara HDZ-a, i Jurakova još čeka novu priliku da pred istražiteljima nadopuni svoju obranu. Stoga se također s nestrpljenjem iščekuje njihovo pojavljivanje u USKOK-u te se nagađa hoće li i oni poput Mravka, jednostavno rečeno, otvoriti dušu pred istražiteljima te bez ustručavanja progovoriti o imenima prema čijim su nalozima zapravo postupali. Nije nemoguće.

    Dovoljno se samo prisjetiti kako se odvijala Mravkova preobrazba od osumnjičenika zbog štete od 600 milijuna kuna državnom proračunu, što tužiteljstvo navodi kao posljedicu preprodaje struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju, od trenutka uhićenja pa do danas kada mu istječe petomjesečni boravak iza zatvorske brave. Zvučat će možda grubo, ali bivši je predsjednik uprave HEP-a u trenutku kada mu je policija u sedam sati ujutro pokucala na vrata stana u zagrebačkom Trnju te ga uhitila u javnosti prilično omražen te percipiran kao ogledan primjer korumpiranog državnog zaposlenika koji kapom i šakom dijeli izdašne svote uskom krugu ljudi koji ga okružuju. Mravak je tako opisivan sve do sredine kolovoza kada mu je voda došla do grla.

    Odluci pridonio Šerić
    Otvaranjem spomenute istrage o pogodovanju Diokiju, zbog čega je osumnjičen kao šef zločinačke mreže, odlučio je govoriti o svemu što se u HEP-u događalo dok mu je bio na čelu. Tome je zacijelo pridonijela i promjena odvjetnika jer je Antu Madunića zamijenio Brankom Šerićem, poznatim po tome da poslije razmatranja cijele situacije realno objasni sve mogućnosti klijentima te predloži suradnju s istražiteljima. Tako se i Mravak, shvativši da će odgovarati za čitavo zlo u HEP-u, odlučio "braniti istinom".

    Progovorivši o svim sudionicima uključenim u malverzacije u ovoj državnoj tvrtki, od kojih su neki još na ključnim pozicijama u Vladi, a neki su je i napustili, Mravak je zapravo na dobrom putu da poslije izlaska iz zatvora ubrzo stekne i brojne simpatije javnosti.

    No najbolje tek slijedi! Publika u sudnici vjerojatno će zanijemjeti kada kao svjedok, za što se intenzivno priprema, započne iscrpno opisivati kako je zapravo tekla velika pljačka države i koja su sve zvučna imena u njoj sudjelovala.

    Istražitelji u spisu o HEP-u imaju nove osumnjičenike
    Od trenutka uhićenja Ivana Mravka na početku svibnja, spis o brojnim malverzacijama u HEP-u narastao je na nevjerojatnih 40 tisuća stranica. Time je već odavna premašio glasoviti Podravkin. Naime, taj je spis poslije okončanja istrage o aferi "Spice" imao "skromnih" trideset tisuća stranica pa je okrivljenicima trebalo oko sto tisuća kuna samo za njegovo fotokopiranje. Stoga ne treba isključiti da bi se ovaj HEP-ov do okončanja istrage još mogao podebljati.

    Pogotovu je to moguće jer istražitelji raspolažu i novim imenima koja bi trebalo smjestiti u Remetinec, a vežu se uz brojne afere u HEP-u. Dovoljno je reći da se preispituju uvjeti pod kojima je HEP prodao 166 stana zaposlenicima, ali i osobama koje ne rade u toj tvrtki.
 
10/26/2010 - Inspektori digli 16 tužbi protiv Zagrebačkog holdinga
Izvor - Poslovni dnevnik, 21. listopada 2010.
 
  • Rezultat nadzora Državnog inspektora u Zagrebačkom holdingu je podizanje 16 optužnih prijedloga zbog povreda Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu. Najveće kazne prijete za zapošljavanje dvojice radnika koji s nižom stručnom spremom rade na mjestima predviđenim za visoku stručnu spremu.

    Iako Inspektorat u svom odgovoru Poslovnom dnevniku, ne imenuje radnike, već otprije se zna da se radi o Davoru Šariću i Zlatku Francu. Njihovo zapošljavanje smo problematizirali i u tekstu o samovoljnom određivanju koeficijenata predsjednika uprave Ive Čovića u zapošljavanju menadžmenta. I Šarić i Franc su došli iz HEP-a iz kojeg je u Holding došao i Ivo Čović. Imaju srednju školu, ali rade na mjestima za koja je potreban fakultet - koordinator poslova, odnosno rukovoditelj odjela. U svom ranijem tekstu o plaćama u Holdingu, portal Zagrebancija.com je naveo kako je plaća Šarića 13 tisuća kuna neto, a Franca čak 16 tisuća kuna. Sada Holdingu prijeti još do 60 tisuća kuna kazne koja je predviđena za takvo kršenje Zakona o radu.

    Državni inspektorat je osim tvrtke, podnio i optužni prijedlog i protiv odgovorne osobe koja ih je zaposlila, a kako je sva imenovanja potpisivao Ivo Čović, on će morati osobno platiti između tri i šest tisuća kuna kazne. Zanimljivo je da inspektori nisu našli ništa sporno u tome što tri člana uprave mjesecima nakon imenovanja nemaju ugovore o radu. Na pitanja o utvrđenim nepravilnostima uopće ne spominju rad bez ugovora u upravi.

    Uz navedeno, Inspektori zaštite na radu su ukupno utvrdili 87 nedostataka u poštovanju odredbi Zakona o zaštiti na radu. U 15 slučajeva digli su optužne prijedloge zbog 28 prekršaja, ali Državni inspektorat nije naveo o kojim povredama zakona se točno radi. Inspektori su izdali i četiri rješenja s pet zabrana, naložili uklanjanje 37 nedostataka, te naredili upravi Ive Čovića čak 81 mjeru koju mora provesti kako bi poslovao u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.

    Glasnogovornik Zg holdinga Dušan Viro je rekao da su ugovori s Francom i Šarićem po zakonu jer u njima stoji da moraju u roku godinu dana dobiti visoku stručnu spremu. Inspektorat očito nije uvažio taj argument. Viro je sada izjavio kako im se bila ukazala potreba za stručnim ljudima koji znaju raditi posao, a kako obojica navedenih imaju iskustvo iz velike, uspješne tvrtke, Uprava je smatrala da mogu obavljati posao bez obzira što nemaju fakultet. Najavio je i žalbu na rješenja, te napomenuo kako jedan od dvojice spornih zaposlenika još samo ima napisati diplomski rad kako bi dobio visoku stručnu spremu. `Ako se žalbe ne uvaže, radnici će biti raspoređeni na mjesta sukladno stručnoj spremi jer ćemo poštovati Zakon` kaže Viro.

    Konstatirao je i da su iznenađeni promptnošću inspektorata na osnovu anonimne prijave jer je poznato kako Holding poštuje sve obveze prema radnicima, a prava radnika su iznad prosjeka države. `Nadamo se da će inspektorat na isti način početi i ponašati u drugim tvrtkama u kojima radnici mjesecima ne primaju plaća i duguje se državi za doprinose, a sve prolazi nekažnjeno` zaključio je Viro.
 
10/26/2010 - Novca za otpremnine nema, Vlada odustaje od vala otpuštanja u javnim poduzećima
Izvor - Poslovni dnevnik, 21. listopada 2010.
 
  • Premda je Vlada od svih javnih poduzeća još u svibnju zatražila da se broj zaposlenih smanji za pet posto, od velikog vala otpuštanja neće biti ništa jer Vlada, a ni poduzeća, nemaju odakle namaknuti sredstva za stimulativne otpremnine. Prema Vladinim naputcima iz javnih je poduzeća trebalo do kraja ove godine otpustiti između 35.000 i 40.000 ljudi, a svima bi, sukladno kolektivnim ugovorima, trebalo isplatiti stimulativne otpremine čiji bi minimalni iznos u prosjeku bio 50.000 kuna.

    Radnici mogu odahnuti
    Kako neslužbeno doznajemo, Vlada više ne inzistira na tome jer je zaključeno da bi za otpremnine trebalo daleko više novca nego što bi se uštedilo otpuštanjem zaposlenih.To su dobre vijesti za zaposlene u HEP-u čija je uprava detektirala višak od 600 zaposlenih, a za čije bi otpremnine trebalo čak 150 milijuna kuna. "Stimulativne otpremnine za šestotinjak zaposlenih u HEP-u bile bi prevelik i neisplativi trošak. Dobar dio HEP-ovih zaposlenika ionako ispunjava uvjete za starosnu mirovinu, pa nam je signalizirano da se zasad odustaje od većeg plana otpuštanja", objašnjava Denis Geto iz Sindikata Tehnos. Zahvaljujući tom "prirodnom odljevu" tvrtku je dosad napustilo 200 ljudi koji su otišli u mirovinu. Iz Uprave HEP-a poručuju kako su plan zbrinjavanja zaposlenika u traženom roku definirali i poslali na odobrenje Vladi. "HEP još nije od Vlade dobio odobrenje načina zbrinjavanja", stoji u odgovoru iz te tvrtke.Kako neslužbeno doznajemo, otpuštanja neće biti ni u Croatia osiguranju. Dvjesto zaposlenih koji su određeni kao višak, zadržat će svoj posao do kraja 2011. No, plan zbrinjavanja nije prekinut, poručuju iz tvrtke, samo je odgođen. Jednako je i u Hrvatskoj lutriji. Poduzeće je izradilo plan smanjenja radne snage za pet posto i dostavilo ga Vladi, ali ističu da je odlazak 80 suvišnih radnika planiran tek za kraj 2011. godine. "Stimulativnih otpremnina neće biti", poručili su iz Hrvatske lutrije.

    Ishitrena odluka Iz izvora bliskih Upravi doznajemo da otpuštanja neće biti niti u Hrvatskim autocestama, a daljnja smanjenja radne snage ne planira ni Fina koja je u ovoj godini već otpustila 1419 ljudi. "Politička odluka o otpuštanju pet posto zaposlenih u javnim poduzećima još je jedna u nizu populističkih odluka koje su donesene bez strategije i promišljanja", ističe Zdenko Mučnjak iz Hrvatske udruge sindikata dodavši kako odgodi otpuštanja pridonosi i činjenica da su nagodinu parlamentarni izbori. "Bude li većih otpuštanja, bit će tempirana nakon izbora", napominje Mučnjak.

    Izuzetak
    HŽ nastavlja s rezovima
    Jedini koji ne odustaju od modela stimulativnih otpremina je HŽ. Sveukupno je iz društava HŽ Holdinga do kraja rujna 2010. otišlo 476 radnika, a do kraja godine planira se odlazak još 300. "Svi oni će dobrovoljno otići ili uz poticajne otpremnine ili će se odlazak 'namiriti' iz u Željezničkog fonda", kažu u HŽ-u i dodaju da su ova otpuštanja na tragu Vladinih naputaka, ali se provode prvenstveno kao dio programa restrukturiranja te tvrtke.
 
10/19/2010 - 'Većina stanova HEP-a prodana za Račanove Vlade'
Izvor - T-portal 19.10.2010.
 
  • Premijerka Jadranka Kosor u ponedjeljak je otvorila novu aferu u HEP-u kako bi uzvratila SDP-ovcima. Naime optužila je oporbu kako je za vrijeme njihove vlade 'u mutnom' prodano 166 HEP-ovih stanova koji nisu u poslovnim knjigama. To je potvrdio i predsjednik Uprave Leo Begović.

    Da je većina stanova koji nisu prikazani u poslovnim knjigama kupljena upravo za vrijeme vlade Ivice Račana, potvrdio je i Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a za HTV.

    Otkrili smo da se realni broj stanova i brojevi iz knjiga ne slažu', rekao je Begović i pojasnio kako u stanovima žive zaposlenici HEP-a ali i oni koji s ovom tvrtkom nemaju veze.

    HEP-ove su stanove zaposlenici mogli otkupljivati po znatno nižoj cijeni od tržišne. 'Značajan broj stanova bio je otkupljen za vrijeme Račanove Vlade', potvrdio je Begović te potvrdio kako slučaj istražuje DORH i Porezna uprava.
    Podsjetimo, Jadranka Kosor rekla je kako su se u poslovnim knjigama HEP-a do sada vodila 134 stana, a nova uprava utvrdila je da HEP trenutačno ima 300 stanova, 101 garažu i 73 poslovna prostora.

    'Pitanje je kako je nabavljeno 166 stanova koji nisu u poslovnim knjigama', kaže premijerka dodavši da je veći dio tih nekretnina nabavljen i otuđivan po netržišnim uvjetima u vrijeme SDP-ove vlade.
 
10/16/2010 - Inventura nekretnina u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede otkrila skandalozne, dosad nepoznate detalje o upravljanju imovinom tog javnog poduzeća: Mravak u HEP-u "zamračio" 100 stanova
Izvor - Slobodna dalmacija, 14. listopad 2010.
 
  • Koliko “mrtvog kapitala“ leži u javnim poduzećima najbolje svjedoči situacija u HEP-u u kojoj nova uprava iz dana u dan otkriva brojne nepravilnosti iz vremena vladavine Ivana Mravka, od kojih mnoge predstavljaju kriminalne radnje. Najnoviji podatak govori kako HEP u vlasništvu ima 300 stanova, umjesto donedavno registrirana 204 stana, a i ova afera će nakon što se završi interna revizija u kompaniji, također imati nastavak u prostorijama USKOK-a.

    Podsjetimo, početkom ove godine “Slobodna Dalmacija” je pisala o tome kako u toj kompaniji provode popis nekretnina prema kojima je ispalo da je HEP vlasnik 90 stanova, da bi već nakon nekoliko dana ta brojka u naknadnom ciklusu revizije porasla na 130, a ubrzo potom i na 204 stana sa 60 pripadajućih garaža.

    Poslovna tajna
    Knjigovodstvena vrijednost tih stanova bila je 134 milijuna kuna, a zanimljivo je kako je 27 stanova, 15 garaža i osam poslovnih prostora prazno i HEP od njih ne ubire nikakvu naknadu, dok su 24 stana i dvije garaže iznajmljeni osobama izvan HEP-a. Vodstvo HEP-a nam tada nije dalo informacije o ljudima izvan HEP-a kojima se iznajmljuju stanovi, kao ni uz koje uvjete je iznajmljen taj prostor, jer su tvrdili kako to podliježe poslovnoj i privatnoj tajni.

    Ostali stanovi su se iznajmljivali radnicima HEP-a po posebnim uvjetima, a sve do prije tri godine te stanove su radnici mogli i otkupiti po povoljnim uvjetima, no to više neće biti moguće. Međutim, kako smo početkom ovog tjedna neslužbeno doznali, ni to nije bila čitava priča, jer je cjelovitom revizijom nekretnina HEP-a konačno utvrđeno, iako vjerojatno i to još nije konačno, da ta kompanija u svojem vlasništvu ima čak 300 stanova.

    Navodno za oko 100 stanova uopće nije bilo evidencije tko plaća najamninu i koliko, a ispostavlja se da za određeni dio stanova najamnina uopće nije plaćana HEP-u nego nekom drugom “subjektu“. “U tijeku je interna revizija o svemu što se događalo sa stanovima, a čini se da je HEP u proteklih osam do deset godina na gubitku od najmanje 15 milijuna kuna, kada se gleda minus ostvaren zbog niske cijene iznajmljivanja stanova“, neslužbeno nam je rekao izvor blizak događanjima u HEP-u, dodajući da će, čim se završi interna istraga, čitava dokumentacija biti upućena USKOK-u, koji je već počeo istražne radnje u vezi s malverzacijama oko izgradnje HE “Lešće”.

    Za kriminalne marifetluke u vezi sa stanovima HEP-a najvjerojatnije će opet odgovarati nadležni bivši članovi Uprave HEP-a, ali je moguće i da neki voditelji pravnih poslova koji su bili zaduženi za evidenciju stanova i njihovo korištenje također budu osumnjičeni u ovom slučaju.

    Denis Geto, predsjednik uprave HEP-ova sindikata TEHNOS, rekao nam je kako će dopisom od Uprave HEP-a zatražiti da se objave imena ljudi kojima su stanovi iznajmljeni ili prodani, kao i kriteriji po kojima su stanovi davani u najam ili prodavani. “Želimo da se stvar raščisti do kraja, jer samo na taj način HEP može ići dalje“, tvrdi Geto. U Upravi HEP-a nisu željeli službeno komentirati slučaj, nego nam je rečeno kako će uskoro biti donesen novi pravilnik kojim će se definirati da se svaki stan iznajmljuje po tržišnim kriterijima.

    Tržišne procjene
    Također smo dobili informacije o tome kako je pri kraju provedba Plana upravljanja netehnološkim cjelinama čija ukupna knjigovodstvena vrijednost iznosi 369 milijuna kuna, s tim da u tu brojku nije uračunato 70 tisuća metara četvornih dvije nekretninske čestice u Novalji.

    Neformalne procjene govore, međutim, kako je tržišna vrijednost tih nekretnina višestruko veća od knjigovodstvene, odnosno da bi mogla iznositi više od milijardu, pa čak i do dvije milijarde kuna. Sve nekretnine su pri kraju “faze procjene“, ne samo glede njihove tržišne vrijednosti, te se utvrđuje njihov imovinsko-pravni status, a na osnovi toga i mogućnost prodaje u povoljnom trenutku ili iznajmljivanja po tržišnoj cijeni ako nije moguća prodaja.

    ‘Pokajnik’ Mravak je riznica informacija
    Ivan Mravak, uhićeni bivši predsjednik Uprave HEP-a, a sada vjerojatni “svjedok pokajnik“ u USKOK-ovoj istrazi u vezi s kriminalom u HEP-u, istražiteljima je zasigurno zanimljiv i zbog “smjernica“ koje može dati u ‘slučaju stanovi’. Jer, ako je istražiteljima dao informacije o tome tko je stajao iza Ante Despota, bivšeg člana Uprave HEP-a, kada je on otkupio stan po povoljnim uvjetima, tada sasvim sigurno ima što reći o cijelom stambenom fondu tog javnog poduzeća.

    Odmarališta vrijedna 42 milijuna kuna preuzima društvo ‘HEP Odmor i rekreacija’
    Planom upravljanja netehnološkim cjelinama zasada se predviđa da će se dio odmarališta, knjigovodstveno vrijednih 42 milijuna kuna, nastaviti koristiti “u poslovanju društva HEP Odmor i rekreacija“, kao i dio odmarališta koji se tek treba renovirati (vrijedan 34 milijuna kuna knjigovodstveno), dok bi 14,6 milijuna kuna vrijedna odmarališta bila prodana. No, taj prijedlog će morati odobriti i Nadzorni odbor, odnosno Vlada, pa je moguće da će se Uprava HEP-a pritisnuti da proda sva odmarališta ili većinu odmarališta tvrtke.

    Nepoznati ljudi su po nejasnim kriterijima koristili naš stambeni fond
    “Stanovi se i trebaju prodati, jer je tu bilo mnogo zloupotreba, budući da se nisu znali kriteriji po kojima se ti stanovi daju na korištenje ili prodaju. No, za izgradnju odmarališta su radnici izdvajali iz regresa i radnici HEP-a sada po donekle povoljnijim cijenama u njima mogu boraviti i stoga ćemo se oštro biti protiv njihove prodaje“, stav Denisa Geta, predsjednik TEHNOS-a. On je kazao kako je sramotno da još uvijek nije riješena situacija HEP-ovih radnika koji su se zaposlili u područjima od posebne državne skrbi s obećanjem da će dobiti stan, a još uvijek nemaju sređenu dokumentaciju za stanove u kojima žive, dok su istovremeno HEP-ove stanove dobivali “nepoznati ljudi po nepoznatim kriterijima“.
 
10/16/2010 - Na gradnji HE Lešće nestalo 30 milijuna eura
Izvor - Slobodna dalmacija, 06. listopad 2010.
 
  • Nakon što je Slobodna Dalmacija pisala o provođenju interne kontrole HEP-a zbog mogućih malverzacija i kriminalnih radnji tijekom izgradnje Hidroelektrane Lešće, USKOK je, kako neslužbeno doznajemo, pokrenuo istragu o tom slučaju.

    Podsjetimo, ugovor o izgradnji HE Lešće iznosio je oko 61 milijun eura, odnosno 444 milijuna kuna (što je za devet milijuna eura manje od naše prve informacije, prema kojima je iznosio 70 milijuna eura), a u konačnici je stajala čak 97 milijuna eura! Prve neslužbene procjene govorile su kako je od viška od 31 milijun eura “zamračeno” oko pet milijuna eura, a da je za ostatak od 31 milijuna eura odgovorno loše planiranje financiranja objekta, no moguće je da je upitan još veći novčani iznos.

    Poništeni natječaj
    Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, tada nam je kazao kako je za sada sigurno da je HEP-u nanesena znatna materijalna šteta u tom poslu, a USKOK je odlučio pročešljati ovaj slučaj od sklapanja ugovora pa nadalje. Poništeni natječaji Naime, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila je drugi natječaj za izgradnju hidroelektrane (raspisan je 2006., prvi je natječaj bio 1998.) zbog manjkavosti obiju ponuda, a ponuđači su bili konzorcij Ingra-Međimurje graditeljstvo i konzorcij Kohnel, koju su činili Končar inženjering za energetiku i transport, Konstruktor inženjering i slovenski Litostroj.

    Prvi je konzorcij ponudio cijenu od 57,7 milijuna eura za izgradnju HE Lešće, a drugi je konzorcij predložio cijenu od 61 milijun eura. Zbog toga je posao najprije dodijeljen Ingri-Međimurje graditeljstvu, ali je nakon žalbe konkurenata Državna komisija poništila taj natječaj, dok je u “drugom krugu” tog natječaja posao dobio konzorcij koji su ovaj put činili Ingra, Končar, Konstruktor i Litostroj, ali za cijenu od 61 milijuna eura. USKOK je nedavno od HEP-a zatražio očitovanje o natječajnoj dokumentaciji na drugom natječaju, a kad je dobio odgovor da je dokumentacija bila ista, a cijena viša, pokrenuo istragu.

    Mediji su već 2006. spekulirali kako je natječaj poništen da bi se izišlo u susret Končaru i Konstruktoru, jer je Ingra u prvom natječaju za izgradnju generatora angažirala austrijski “Va tech”, dok je poslije taj dio posla dobio Končar. Konstruktoru je, pak, pripala izgradnja brane, a Litostroju turbina.

    Prenapuhana cijena
    Darinko Bago, predsjednik Uprave koncerna Končar, rekao nam je da je drugi natječaj (2006.) poništen na temelju Končarove žalbe, jer, prema njegovim riječima, u jeftiniju ponudu konzorcija Ingra-Međimurje graditeljstvo nisu bili uključeni hidromehanički radovi.

    − Ponuda našega konzorcija, koja je konačno prihvaćena, bila je na razini ponude iz 1998., što zaista govori o tome da nije bila visoka − rekao nam je Bago. No, zanimljivo je da je i njega začudio podatak koji je iznio Leo Begović pri puštanju u probni rad HE Lešće, a prema kojemu je konačna cijena izgradnje iznosila 98 milijuna eura.

    − To je gotovo dvostruko veći iznos od ukupnoga posla koji je izveo konzorcij, a pri tome moram kazati da mi ne samo da nismo “probili” ugovorenu cijenu, nego smo fakturirali i nešto niži iznos − tvrdi Bago i dodaje da je pri puštanju u rad HE Lešće zapanjeno upitao Begovića odakle toliki ukupan iznos za izgradnju hidroelektrane.
 
10/5/2010 - Kupoprodaja stana
Izvor - DANAS.hr 5.10.2010.
 
  • Barišićevom zetu Anti Despotu pri kupnji stana u Bužanovoj navodno je pogodovao HEP. Tvrtka mu je omogućila da bira stan koji želi, a pritom je platila 40 posto njegove vrijednosti, odnosno 600.000 kuna. Despot je uz stan dobio i garažu.

    U slučaju da je tvrdnja Ante Despota, zeta uhićenog Mladena Barišića, istinita i da zaista 1,8 milijuna kuna, koje je policija pronašla u njegovom stanu u Bužanovoj 4, potječe od prodaje istog stana za cijenu od 295 tisuća eura, slobodno se može reći da je zahvaljujući pogodovanju Hrvatske elektroprivrede Despot na račun tog javnog poduzeća kupoprodajom zaradio više od milijun kuna, odnosno 188 prosječnih radničkih plaća, piše Novi list.

    Policija će ispitati i zeta Čiji su milijuni pronađeni kod Mladena Barišića?HEP je mimo pravilnika i prakse Despotu omogućio kupnju stana. Despot je izabrao stan koji želi, a HEP mu je dao na izbor želi li ga otkupiti uz povlašteni kredit s dva posto kamate ili pomoću gotovinske isplate u slučaju koje bi HEP platio 40 posto stana. Despot se odlučio za drugu opciju, a HEP je potom platio razliku do procijenjene vrijednosti od 600 tisuća kuna.

    Pogodovanje potvrđuje podatak da je Despot kao samac (jer tada nije bio oženjen Barišićevom kćeri), mogao dobiti stan do 35 metara kvadratnih, dok je on izabrao stan od 108 metara kvadratnih, a uz stan dobio i garažno mjesto površine 17,75 četvornih metara.

    Novi list piše kako je Despotu u susret izašao tadašnji predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, kojem je iza leđa stajao Barišić, tada moćni prijatelj Ive Sanadera. I to stoga jer je Despot pripremao vjenčanje s Barišićevom kćeri.

    Uobičajena praksa podrazumijevala je da tvrtka svojim kadrovima na prodaju nudi isključivo stanove koje je po cijeni nižoj od tržišne dobivala od poslovnih partnera kao kompenzaciju. Također, za druge je važio pravilnik poduzeća o kvadraturi koju netko može dobiti ovisno o brojnosti obitelji, dok je u Despotovom slučaju pravilnik zaobiđen, piše Novi list.

    Iz HEP-a su, pak, poručili da se cijeli slučaj odvijao u skladu s pravilnicima tvrtke.
 
10/3/2010 - Do 2020. godine se gradi 6 hidro i dvije termoelektrane
Izvor - Slobodna dalmacija, 29. rujan 2010.
 
  • - U srednjoročnom planu razvoja proizvodnih postrojenja “HEP”- a najvažnija je izgradnje hidroelektrana na Lici, Gackoj, Savi i Dravi te gradnja “HE Dubrovnik 2” i “HE Ombla” kao dio šireg projekta ostvarenja energetske opskrbe Dubrovnika što uključuje i gradnju novih dalekovoda te trafostanica. Nužna je i gradnja “bloka C” TE Sisak i TE na biomasu u Velikoj Gorici, čime bi se ukupna snaga proizvodnih elektropostrojenja do 2020. povećala na 4.200- 4.600 MW - rekao je, govoreći o razvoju HEP član Uprave te tvrtke Damir Pečvarac u nazočnosti 250 sudionika iz skoro cijelog svijeta u hotelu “Dubrovnik Palace” u srijedu 29. rujna na otvorenju 9. međunarodnog znanstveno- stručnog savjetovanja “Energetska i procesna postojenja” te 4. Foruma o obnovljivim izvorima energije.

    Skup je otvoren stručnim izlagenjima o energetskom gospodarstvu i razvojnim energetskim projektima, gdje je ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva RH Darko Horvat istaknuo nužnost izgradnje novih proizvodnih, prijenosnih i skladišnih kapaciteta kako bi se za RH omogućilo da uskoro postane energetski potpuno neovisna država.

    Pozornost je privukla i voditeljica projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije mr Marija Šćulac Domac koja je naglasila više zanimljivih projekata poticanja primjene obnovljivih izvora za proizvodnju toplinske energije odnosno solarnih toplinskih sustava, ugradnje razdjelnika topline i fotonaponskih sustava u ruralnim dijelovima oko Benkovca i Kijeva te u Šibensko- kninskoj županiji.
 
10/2/2010 - Posao od par milijuna eura
Izvor - Jutarnji list 2.10.2010.
 
  • Posao od par milijuna eura Barišićev zet na dan imao i 10 ugovora s Fimi-Medijom!

    Ante Despot, zet Mladena Barišića, u čijem je stanu pronađeno 2,1 milijuna kuna gotovine u različitim valutama, kao direktor proizvodnje HEP-a potpisao je velik broj ugovora s tvrtkom Fimi-Media u vlasništvu Nevenke Jurak.

    Prema dokumentaciji kojom raspolaže USKOK, riječ je o ugovorima čija ukupna vrijednost prelazi nekoliko milijuna eura, a pojedinačna vrijednost ne prelazi 200.000 kuna. Kako bi izbjegao javni natječaj, Despot je na dan znao potpisati i desetak takvih ugovora. Uz to, USKOK provodi izvide o ulozi Ante Despota u navodnom reketu nekoliko građevinskih tvrtki koje su poslovale s HEP Proizvodnjom čiji je šef NO-a bio upravo Despot, piše Jutarnji list.

    Samo uz njegov potpis ta je HEP-ova tvrtka mogla provesti natječaje i ugovore o gradnji veće od dva milijuna kuna, a vlasnici nekih kooperantskih tvrtki 2007. su ga prijavili USKOK-u zbog reketa i uzimanja provizije od 10 posto.

    Prije dolaska u HEP, na jednu od čelnih funkcija, Despot je bio profesionalni igrač vaterpola i školovani brodostrojar. U HEP-u se zapošljava sredinom 90-ih, radeći na energetski beznačajnom sustavu 110 godina stare hidroelektrane Krka.

    Karijerni uzlet započinje vezom s Andrijanom Barišić, kćerkom HDZ-ova rizničara, od koje je bio stariji punih 20 godina. U međuvremenu je u rekordnom ruku diplomirao na dvije više pomorske škole, na kojima su se među predavačima nalazili i pojedini direktori HEP-a.

    Ulaskom u obitelj Barišić i s novostečenom titulom dipl. ing. brodostrojarstva, imenovan je članom Uprave za proizvodnju u HEP-u. Jedan od prvih poteza na toj utjecajnoj funkciji bio je projekt tehničke zaštite proizvodnih objekata vrijedan 80 milijuna kuna, po mišljenju nekih stručnjaka u HEP-u, potpuno nepotreban i preskup. Razlog pokretanja takvog projekta možda je ležao u pogodnostima ''izravne pogodbe'' koje je osiguravao postojeći Zakon o nabavi roba i usluga.

    Zahvaljujući projektu 'zaštite' koji je u plan investicija HEP-a progurao Despot, cijene instaliranih videokamera bile su od 8 do 10 puta veće od standardnih cijena na tržištu. Takvim modelom poslovanja Despot je, sumnjaju u USKOK-u, oštetio HEP za približno 50 milijuna kuna.

    Tijekom mandata u Upravi HEP-a uspio je magistrirati, i to na Ekonomskom fakultetu na kojem je dekan bio profesor Darko Tipurić kome je HEP bio jedan od većih klijenata.

    USKOK istražuje i ugovore koje je HEP u vrijeme Ivana Mravka potpisivao s Tipurićem. Despota s Tipurićem veže i suradnja s Lukom Miličićem, predsjednikom Uprave Dalekovoda, piše Jutarnji list.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design