Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
5/30/2010 - STRUJNE MUĆKE Mravak ‘zamračio’ više od 600 milijuna kuna?
Izvor - Slobodna dalmacija, 07. svibanj 2010.
 
  • Policija je u petak ujutro uhitila Ivana Mravka, bivšeg predsjednika uprave HEP-a, te pretražila njegov stan u Miramarskoj ulici u Zagrebu i automobil, a uhićen je i Ivan Koštan, bivši predsjednik uprave TLM-a.

    Istragom su navodno obuhvaćeni i Damir Polančec, bivši potpredsjednik Vlade, Damir Begović, bivši šef Uprave šibenskog TLM-a, i Tomo Galić, nedavno smijenjeni predsjednik Hrvatske energetske regulatorne agencije, a sumnjiči ih se da su HEP oštetili za 85 milijuna eura, odnosno više od 600 milijuna kuna.

    Štetni ugovori
    Iz MUP-a je u petak tek šturo priopćeno kako je Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta po nalogu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta počeo kriminalističko istraživanje nad trojicom hrvatskih državljana zbog osnovane sumnje da su se udružili za počinjenje kaznenih djela, te da su pojedinačno, svaki od njih, počinili kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti.

    Priopćili su to iz MUP-a, uz pojašnjenje kako se kriminalističko istraživanje provodi vezano uz prodaju električne energije po nerealno niskim cijenama, štetnim za HEP. USKOK je pokrenuo istragu zbog sumnja u nezakonito poslovanje HEP-a 2007. i 2008. kada je ta kompanija na međunarodnom tržištu kupovala struju po rekordno visokim cijenama, a potom je prodavala TLM-u po puno nižoj cijeni, koji je potom većinu te struje preusmjeravao u mostarski “Aluminij”.

    Naime, uobičajena praksa prilikom kupnje cijene na međunarodnom tržištu struje pretpostavlja da se u ugovoru postavljaju određeni limiti ili „osigurači“, poput odredbe da u slučaju korekcije cijene na tržištu veće od 10 posto dođe i do promjene ugovorne cijene.

    No, u tim ugovorima nije bilo nikakvih „osigurača“ i to je najsumnjivije u čitavoj priči. HEP je 2008. od kompanije EFT u vlasništvu Vuka Hamovića kupio 350 megavata električne energije po cijeni od 83,3 eura po megavatsatu, a prodavao je TLM-u za 20,5 eura po megavatsatu, što je u toj godini prouzročilo gubitak od 50 milijuna eura, a u 2007. je navodno gubitak bio 34 milijuna eura.

    Naravno, u ovom kontekstu se samo od sebe nameće i problematiziranje činjenice da je aktualni predsjednik uprave Leo Begović u vrijeme ovih inkriminirajućih radnji bio predsjednik Nadzornog odbora HEP-a, a Miljenko Pavlaković, aktualni član uprave HEP-a zadužen za financije, tada je bio predsjednik Skupštine HEP-a.

    Privatne kompanije
    No, Denis Geto, predsjednik Sindikata TEHNOS-a u HEP-u, nam je rekao kako je točno da NO u to vrijeme nije dobro obavljao svoj posao, ali da je glavni razlog za to bila situacija u kojoj je uprava direktno s Vladom dogovarala poslove, a NO-u bi preostalo samo da to prihvati ili da netko od članova ima izdvojeno mišljenje.

    „Mislim da se u ovom slučaju radi o najlakše dokazivim malverzacijama u HEP-u, od svih afera koje su se dogodile u toj tvrtki, a tko je uzeo novac i proviziju tek treba vidjeti. Ovom prilikom posebno treba naglasiti kako su i TLM i ‘Aluminij’ većinom privatne kompanije, pa je još apsurdnije da su Vlada i HEP pogodovale privatnim kompanijama, a ne nekim državnim tvrtkama. To stvarno zahtijeva da se istraga proširi i na tadašnje članove Vlade i na neke druge privatne osobe“, prokomentirao je Denis Geto, predsjednik sindikata TEHNOS-a, novu akciju USKOK-a.

    Jedan od suvlasnika TLM-a iz sustava Konzorcija Vlado Čović (“ZagrebMontaža”) izrijekom kaže da bez spornog ugovora s HEP-om o isporuci struje kojom šibenska Tvornica osigurava stabilnu opskrbu sirovinom (iz mostarskog “Aluminija”), nitko ne bi bio spreman kupiti hrvatskog aluminijaša. Svi koji su se s ponudama javljali na natječaj za prodaju TLM-a tražili su jamstvo i za taj aranžman s HEP-om.

    Da je tada netko doveo u pitanje ugovor iz 2005. o isporuci struje, TLM danas sigurno ne bi bio vlasništvo Konzorcija, teško da bi se i prodao, a oko 1500 radnika bilo bi na burzi rada - tvrdi jedan od vlasnika TLM-a Vlado Čović.
 
5/18/2010 - U HEP-u ima još "Buljubašića"
Izvor - SLOBODNA DALMACIJA 12.05 2010
 
  • U Hrvatskoj elektroprivredi ima još Rada Buljubašića! Primaju plaću, a na radnom se mjestu ne pojavljuju.

    U najstarijoj regionalnoj HE “Jaruga” na Krki već godinama je zaposlen Dragan Županović, koji “plaću zarađuje ispijajući kavu na šibenskoj rivi”. To tvrdi dugogodišnji radnik najstarije europske hidroelektrane, koji nam je prijavio fiktivno zapošljavanje, ali i brojne probleme neregularnog zapošljavanja u HE “Jaruga”, a za koje terete bivšeg člana Uprave HEP-a, također Šibenčanina, Antu Despota.
    − Nama je Despot ovdje doveo svoje tjelesne čuvare. To su “tučaroši” koji samo stvaraju probleme. Jedan od njih, Dragan Županović, kod nas prima plaću, a susrećemo ga samo na šibenskoj rivi. Nitko ovdje kod nas ne zna što je njegov posao. Dođe jednom godišnje s nekim delegacijama. S više od pedeset godina života zabilježio je prvi dan staža jer mu je to omogućio Despot. Jedino što bi se moglo reći da on pouzdano radi jest to da “osigurava” Despota kad šeta po Šibeniku − veli nam dugogodišnji radnik HE “Jaruga” (iz razumljivih razloga inzistirao je na anonimnosti, op.a.).

    NKV radnik - šef Je li Županović doista zaposlen u HE ”Jaruga”, koja je u kompleksu HE “Krka”, namjeravali smo pitati direktora Hidroelektrana ”Krka” Tomislava Miletića, međutim, on je na službenom putu pa smo razgovarali s tehničkim voditeljem Antom Ercegom.
    − Mogu vam samo potvrditi da je Dragan Županović zaposlen u HE “Krka”. Nisam ovlašten komentirati dolazi li Županović na posao i zašto se radnici žale, za to ćete ipak morati pričekati direktora. Naš “zviždač” iz HE “Jaruga”, uz problem Županovića, ističe i problem prekomjernog zapošljavanja bez ikakvih stručnih kriterija.
    − Doveo nam je ljude bez potrebnih kvalifikacija. Na mjesto zamjenika direktora, na kojemu bi u svakom slučaju trebao biti inženjer, postavio je NKV radnika. Preko noći je, bez natječaja, prije dvije godine stiglo desetak novih radnika. Bivšeg direktora HE ”Jaruga”, člana Uprave HEP-a te aktualnog savjetnika predsjednika Uprave “Končara” Antu Despota suočili smo s optužbama koje su stigle na njegov račun iz najstarije hrvatske hidroelektrane.

    − Prije šest godina otišao sam iz kompleksa hidroelektrana “Krka”, prije dvije godine iz Uprave HEP-a, i zašto bih sada ja odgovarao za stanje u tom sektoru i za međuljudske odnose u HE “Krka”? Nikoga nisam mogao zaposliti kao član Uprave HEP-a jer za to nisam imao mandat. Sve je potpisivao predsjednik Uprave.
    Na izravno pitanje je li zaposlio Županovića, Ante Despot uporno je izbjegavao odgovor ponavljajući datume kad je napustio koju od funkcija u HEP-u.

    Posao za članove DC-a O Despotovu ‘despotskom’ ponašanju već je prije šest godina pisala i Slobodna Dalmacija. Kao glavni tajnik već zaboravljenog Demokratskog centra Mate Granića i kao predsjednik šibenskog ogranka DC-a, vrbovao je kadrove u stranku osiguravajući im posao u raznim tvrtkama i institucijama.
 
5/11/2010 - HEP će TLM-u i dalje isporučivati struju po povlaštenoj cijeni
Izvor - Večernji.hr 10.05.2010
 
  • Prema toj novoj formuli najviša cijena električne energije, koja se veže uz cijenu aluminija, ne može biti viša od cijene proizvodnje struje iz sustava HEP-a, a najniža ne može biti niža od 62 posto te cijene.

    Ni šef HEP-a Leo Begović ni predstavnici konzorcija Adrial, vlasnika šibenskog TLM-a, kako doznajemo, danas nisu imali primjedbe na tekst dogovorenog ugovora o isporuci struje TLM-u, odnosno mostarskom Aluminiju.
    Za razliku od starog ugovora koji je raskinut jer je bio štetan za HEP (prema USKOK-ovu istražnom nalogu šteta je 600 milijuna kuna), u novi su uvedene granice koje određuju najveću i najnižu cijenu struje za TLM tj. Aluminij Mostar, ali cijena električne energije i dalje će za TLM biti povlaštena.
    Prema toj novoj formuli najviša cijena električne energije, koja se veže uz cijenu aluminija, ne može biti viša od cijene proizvodnje struje iz sustava HEP-a, a najniža ne može biti niža od 62 posto te cijene. Ako se uzme da je ukupna cijena proizvodnje struje oko 45 eura za MWh, to znači da cijena megavatsata ne bi smjela biti viša od tog iznosa niti manja od 27,9 eura.

    Taj ugovor sad ide na blagoslov Skupštini HEP-a, odnosno ministru Đuri Popijaču jer je on šef toga tijela, i Nadzornom odboru. Dobije li zeleno svjetlo, trebao bi biti potpisan za 10 do 15 dana.
    Čelnici HEP-a, doznajemo od upućenog izvora, na jučerašnjem sastanku izrazili su želju za nastavkom suradnje s TLM-om, a konzorcij Adrial i dalje stoji pri tome da bi vratio TLM državi i tražio povrat 50 milijuna eura koje su, tvrde, uložili u TLM ako bi HEP kojim slučajem odustao od potpisivanja ugovora o isporuci struje TLM-u.
 
5/8/2010 - LJETOVANJE NA RAČUN HEP-a
Izvor - JUTARNJI LIST 07.svibnja 2010.
 
  • ZAGREB - Uz optužbe za udruživanje u kriminalnu grupu i zloupotrebe položaja i ovlasti vezane uz prodaju struje, USKOK bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravaka sumnjiči za još nekoliko zloupotreba.

    Jedna od njih odnosi se na financiranje ljetovanja svoga savjetnika, umirovljenog generala Ivana Kapulara.
    Mravak je Kapularu i njegovoj obitelji, tvrdi USKOK, omogućio da dvije godine ljetuju na Jadranu na račun HEP-a.

    U lipnju 2007. Kapular je na privatni smještaj u Barbarigi potrošio oko 10.500 kuna, a račun mu je podmirio HEP. U ljeto 2009. za boravak Kapularove obitelji u Vili Stari Dvor na otoku Ugljanu HEP je također platio račun nešto veći od 30.000 kuna.

    Još jedna optužba vezana je uz člana Nadzornog odbora HEP-a Zdenka Juričića, koji je osumnjičen da je uz Mravakovo odobrenje, preko fiktivnog ugovora o djelu, 13 mjeseci od HEP-a dobivao 10.000 kuna mjesečno (neto) a da nije obavljao nikakav posao. Tako je postao bogatiji za 130.000 kuna, dok je HEP na njega ukupno neopravdano potrošio gotovo 270.000 kuna.

    Podsjetimo, protiv Mravaka i četvero njegovih suradnika u HEP-u u tijeku je istražni postupak na Županijskom sudu zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića, povratnika iz Australije koji je formalno bio zaposlen u HEP-u, a zapravo je na posao dolazio u središnjicu HDZ-a.

    Mravaka i ostale tereti se da su fiktivnim zapošljavanjem Buljubašića oštetili HEP za 670.000 kuna.
 
5/7/2010 - UHIĆENJE IVANA MRAVKA
Izvor - T-PORTAL 7.svibnja 2010.
 
  • Policija je jutros, nakon pretrage stana i automobila uhitila bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka zbog sklapanja štetnog ugovoras s TLM-om.

    Prema neslužbenim informacijama za ovu aferu osumnjičen je i Damir Polančec
    'Mravak je trenutno s policijom u HEP-u gdje traje pretres njegovog ureda', kazao je za tportal Mravkov odvjetnik Ante Madunić. Iako on nije sa svojim klijentom, već je na taj zadatak poslao svog vježbenika, kazao nam je kako je Damir Polančec među dvojicom koji su uz Mravka osumnjičeni.

    I ranije se nagađalo kako takav šetni ugovot HEP-a i TLM-a , tj. Aluminija ne bi mogao biti proveden bez nalog ili blagoslova nekoga iz najviše vlasti. USKOK je potvrdio kako su osumnjičena tri hrvatska državljana. Ivana Mravak i vjerojatno Damir Polančec.

    Identitet treće osobe nije poznat, dok mediji nagađaju kako je riječ o predsjedniku Uprave TLM-a Ivanu Koštanu, ili njegovom prethodniku Damiru Begoviću, Madunić nam je kakzao kako je treća osumnjičena osoba bivši član Uprave HEP-a.
    Policija je službeno šturo izvijestila kako je 'policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta po nalogu USKOK-a započeo je kriminalističko istraživanje nad trojicom hrvatskih državljana, zbog osnova sumnje da su se udružili za počinjenje kaznenih djela te da su pojedinačno, svaki od njih, počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti.

    Kriminalističko istraživanje provodi se vezano za prodaju električne energije po nerealno niskim cijenama, štetnim za HEP'. Pretres Mravkovkovog stana i automobila trajao je do iza deset sati, nakon čega je Mravak u pratnji policije odveden na ispitivanje u policijsku zgradu u Heinzlovu ulicu.

    Mravak se sumnjiči da je kupovao struju po najskupljoj cijeni od 83 eura po megavatu, a TLM-u ju je prodavao po 20 eura. TLM je bio samo posrednik između HEP-a i mostarskog Aluminija, kojem je TLM prepuštao HEP-ovu struju.
    Zajedno s njima USKOK, prema pisanju Jutarnjeg list, istražuje Tomu Galića, nedavno smijenjenog predsjednika uprave Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), u čijim je uredima policija jučer provela opsežnu raciju koja je trajala do večernjih sati, piše Jutarnji list.
    Zbog štetnih ugovora i gubitaka nastalih kupoprodajom električne energije u 2007. i 2008. godini USKOK je nakon istrage utvrdio da su Ivan Mravak, bivši predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, i Ivan Koštan, bivši predsjednik Uprave šibenskog TLM-a, nanijeli HEP-u štetu od 84 milijuna eura, piše Jutarnji.

    Tomo Galić navodno je osobno utjecao na davanje dozvole za trgovinu strujom s TLM-om. Budući da je riječ o međunarodnim mutnim poslovima, sumnja se da je direktor Aluminija Mijo Brajković unosan posao dogovarao s tadašnjim političkim vrhom.
    Ivan Mravak smijenjen je s čelne pozicije u HEP-u u rujnu 2009. nakon što je otkriveno da je s još četiri osobe oštetio HEP za gotovo 700.000 kuna te da je HDZ-ovcu Radi Buljubašiću omogućio da četiri godine ne radi, a da prima plaću i da mu je po povlaštenoj cijeni prodao stan. Mravak je na suđenju na Županijskom sudu u Zagrebu negirao krivnju.
    Svi Mravakovi grijesi Ivan Mravak dok je bio na čelu HEP-a poslušno je izvršavao želje i naloge vladajućih. Državno poduzeće postalo je tako alat za zbrinjavanje stranačkih dužnosnika (Buljubašić), izvlačenje Hrvatskih autocesta iz minusa ili pak sponzoriranje športskih klubova. Bilo je tu i plaćanja radova u naturi kao kod požeškog vinara Ivana Enjigija koji je HEP-u izmjenu kabla na svom imanju platio s tisuću butelja vina.
    Mravak sa suprugom, koja radi u zagrebačkoj Elektri, živi u stanu od stotinjak kvadrata u Miramarskoj ulici kojeg je dobio od HEP-a. Iako cijelo vrijeme živi u Zagrebu, Mravak je prijavljen kao stanovnik Vukovara. Na taj način ne plaća visoke poreze u Zagrebu, te je, s obzirom da je Vukovar u području posebne državne skrbi, ima porezne olakšice. Uz to je na plaću koju je imao kao predsjednik Uprave od 40-tak tisuća kuna, dobivao i putne troškove za put u Vukovar. U tom gradu Mravak posjeduje uređenu obiteljsku katnicu, a u Bilom pokraj Primoštena ima novu trokatnicu u prvom redu do mora. Voli Mravak i planine, tako ima i vikendicu na Bjelolasici s velikim zemljištem.

    Od kada je Mravak 2003. preuzeo Upravu HEP broj sponzorstava se utrostručio. U 2006. na reklamna sponzorstva, potrošeno je 26,6 milijuna kuna. Lovu su dobivali NK Hajduk, Dinamo, Rukometni klub Zagreb, vaterpolo i košarkaški klubovi.
    Ivan Mravak je 2006. godine oštetio je HEP za 300 milijuna kuna tako što je s Hrvatskim autocestama sklopio sporazum o kupnji elektroopreme na nekoliko autocesta, iako je znao da je takav sporazum protuzakonit i da HEP ne može uknjižiti vlasništvo za plaćene objekte. Za taj je potez navodno dobio nalog iz Vlade kako bi spasio HAC-ov proračun.

    Mravak se povezivalo i sa smijenjenim dekanom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darkom Tipurićem zbog pružanja intelektualnih usluga koje je HEP sklapao s tim fakultetom. Tipurić je na osnovu toga primao goleme honorare.
 
5/6/2010 - HEP grupa u 2009. ostvarila dobit od 154,4 milijuna kuna
Izvor - Utorak, 05. Svibanj 2010 DNEVNO.HR
 
  • Ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama lani je smanjeno za 377 milijuna kuna
    Prema nerevidiranim financijskim izvješćima objavljenim na Zagrebačkoj burzi, HEP grupa je u 2009. godini ostvarila konsolidiranu neto dobit od 154,4 milijuna kuna od čega je 135,8 milijuna kuna pripisivo imateljima kapitala matice. Ostvarena dobit predstavlja poboljšanje rezultata u odnosu na prošlu godinu, kada je grupa ostvarila neto dobit od 31,1 milijun kuna. Iz Uprave HEP-a poručuju da je 2009. godina za HEP grupu bila godina konsolidiranja financijskog stanja, zbog čega je bilo nužno, osim smanjivanja troškova poslovanja, provesti i smanjivanje planiranih investicijskih ulaganja u izgradnju energetskih postrojenja. To je rezultiralo uštedama na upravljivim troškovima poslovanja od preko 50 milijuna kuna te smanjenjem obveza prema dobavljačima za 430,4 milijuna kuna.
    <>br> Novim kreditnim zaduženjima, koja su sva s dužim rokom otplate, i smanjenjem korištenja kratkoročnih kredita, smanjeno je ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama za 377 milijuna kuna. Iz Uprave također navode da su, unatoč smanjenom planu investicija, u 2009. godini ostvarena ulaganja u izgradnju novih energetskih postrojenja te zamjene i rekonstrukcije postojećih u vrijednosti od preko 2,3 milijarde kuna.
    ""Posljedice gospodarske krize odrazile su se i na poslovanje HEP grupe. Uslijed pada gospodarskih aktivnosti, smanjena je potrošnja električne energije, toplinske energije i plina, a osim toga povećali su se problemi u naplati potraživanja od kupaca"", stoji u izvješću.
    Ostvareni su poslovni prihodi od 12,6 milijardi kuna uz povećanje od 850,4 milijuna kuna, odnosno 7,2 posto u odnosu na 2008. godinu. Porast poslovnih prihoda rezultat je rasta prihoda od prodaje električne energije, toplinske energije i plina, ukupno za 1,06 milijardi kuna, dok su ostali poslovni prihodi smanjeni. Prihodi od prodaje povećani su zbog rasta cijena - za električnu energiju od srpnja 2008., a za toplinsku energiju i plin od siječnja 2009. godine.
    Troškovi poslovanja iznose 11,98 milijardi kuna i povećani su 384,5 milijuna kuna odnosno 3,3 posto u odnosu na 2008. godinu. Na rast troškova poslovanja najviše je utjecalo vrijednosno usklađenje zaliha materijala i rezervnih dijelova, rast troškova rezerviranja za potraživanja od kupaca neizvjesne naplate te provedena rezerviranja za sudske sporove i izvanredni rashodi.
    Zbog pada potrošnje električne energije i vrlo povoljne hidrologije (proizvodnja hidroelektrana za 28 posto veća nego u 2008. godini), ostvarena je manja proizvodnja u termoelektranama (za 15 posto) i manji uvoz električne energije (za 7 posto). Smanjenje nabavnih cijena lož ulja i ugljena te cijena plina koja je tijekom godine imala trend pada, također je utjecalo na smanjenje troškova proizvodnje električne energije, poručuju iz HEP-a te dodaju da je i kod proizvodnje toplinske energije u kogeneracijskim termoelektranama došlo do smanjenja troškova zbog pada potrošnje.
    Iz financijskih aktivnosti grupa je ostvarila gubitak koji iznosi 389,1 milijuna kuna, a najvećim dijelom se odnosi na kamate i tečajne razlike po kreditima.
 
5/5/2010 - Skupljom strujom HEP financira ogromnu administraciju: U pet godina 50 posto više šefova, 5 posto manje radnika
Izvor - Novi list, 29. travanj 2010.
 
  • Koji, i koliko, energenti u Hrvatskoj poskupljuju, građanima je već teško pratiti – prirodni plin, na koji se grije i kuha oko 600 tisuća kućanstava u Hrvatskoj, poskupio je početkom godine za 15 posto, odnosno za 35 posto unatrag dvije godine, električna energija poskupit će 13, a grijanje na toplane za 15 do 20 posto – sve, očekuje se, početkom srpnja, kad su građani na godišnjem odmoru te se i poskupljenje manje primijeti, odnosno lakše podnese.

    Do ulaska Hrvatske u EU energenti će nam, najavljuje se neprestano, dodatno poskupljivati jer, kako nas se uvjerava, još uvijek, koliko god to nama skupo bilo, plaćamo njihovu socijalnu cijenu.

    Mišljenja stručnjaka o tome su različita, jer dok dio njih smatra kako je cijena energenata u Hrvatskoj preniska, ostatak misli kako plaćamo dovoljno, no sve što ode u džep HEP-a ili Ine, »krpa« njihove gubitke i štetu nastalu dugogodišnjim, lošim vođenjem tih poduzeća.

    Cijena struje trebala bi rasti i više nego što se sada predviđa, no ne ove godine – mišljenje je sindikalista unutar HEP-a, koji govore u ime 14.000 zaposlenih u tom poduzeću.
    – Poslovanje HEP-a trenutačno je vrlo dobro, godina nam je hidrološki bila povoljna, no pogoni su nam općenito neodržavani i podinvestirani, kaže Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, jednog od HEP-ovih sindikata.

    Kako dodaje, ogroman se novac ugradio u autoceste, što nitko ne zamjera, no svi zaboravljaju koliko su velike investicije potrebne i HEP-u. Na pitanje koliko ljudi, od ukupno 14 tisuća zaposlenih u HEP-u, radi u administraciji, Geto ne zna točan odgovor, no ističe da je unatrag pet godina rukovodeći kadar u HEP-u, na svim razinama, povećan za 50 posto, dok se broj radnika smanjio za pet posto.

    Da, za razliku od rukovoditelja, u HEP-u postoji manjak operativnih radnika na terenu, potvrđuje i Luko Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a. I on smatra poskupljenje opravdanim, jer se 20 godina nije izgradio niti jedan novi proizvodni objekt, a potrošnja raste.

    U HEP-ovoj administraciji, napominje, možda i postoji višak, no te se ljude ne može izbaciti na ulicu, dok istovremeno u operativi manjka radnika. Kad radnik u elektrani ode na bolovanje, kaže Marojica, teško mu se pronalazi zamjenu.

    Kako se često može čuti u posljednje vrijeme, kroz niske cijene energenata i dalje se vodi socijalna politika, što rezultira nižom cijenom energenata, ali i neprofitabilnošću energetskog sektora.

    Taj sektor zato energente mora uvoziti po znatno višim cijenama, a gubitke, u začaranom krugu, opet saniraju – građani. Službene europske statistike kažu kako se Hrvatska nalazi u sredini europske ljestvice po cijenama električne energije, izraženim kroz kupovnu moć stanovništva, plaćamo i jeftiniji plin, dok su nam cijene benzina više čak i u odnosu na neke članice Unije.

    – Mi smo šesta zemlja u Europi po proizvodnji plina po glavi stanovnika, osmi proizvođači nafte, i jedanaesti proizvođači struje iz hidroleketrana po glavi, što znači da nismo tako siromašni energijom, odnosno ima razloga zbog kojih nam je proizvodna cijena struje niska, no uporno se hoće izjednačiti s europskima, ističe, s druge strane, Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača.

    Imamo, kaže, dosta vlastite proizvodnje električne energije, i nema smisla govoriti o potrebi izjednačavanja hrvatske cijene s europskima, kad se i strukture tih cijena bitno razlikuju.

    Još kad bi se sanirali i veliki gubici struje na distributivnoj i prijenosnoj mreži, poskupljenje bi trebalo biti i manje, zaključuje.

    Kako ističu iz HEP-a, poskupljenje je nužno kako bi se nastavilo investirati u mrežu i gradnju novih proizvodnih objekata, a na povećanje cijena ih tjera i povećanje cijene plina.

    Ina je HEP-u, koji od nje kupuje 700 milijuna kubika plina, navodno, poskupila plin za jednu kunu po kubiku, što znači i HEP-ov dodatni trošak od 700 milijuna kuna.

    Kako, međutim, odgovara Kurtović, elektrane u Hrvatskoj koje koriste plin za proizvodnju struje, u prosječnoj godini u raspoloživoj energiji mogu maksimalno sudjelovati s 15 posto, što znači da, prema toj računici, poskupljenje struje, promatrano kroz poskupljenje plina HEP-u, ne bi smjelo biti veće od tri posto.

    Prema mišljenju Željka Tomšića, bivšeg člana uprave HEP-a i nekadašnjeg državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva, HEP bez dobiti ne može računati na razvoj, odnosno na novu proizvodnu infrastrukturu.

    U posebno velikim gubicima su, kaže, HEP-ove toplane, pogoni koji se niz godina (ne)održavaju nerealno niskim cijenama grijanja. Predugo se, kaže, niskim cijenama općenito održavao socijalni mir, a u proizvodnju i održavanje postojećih pogona ulagalo se malo.

    Na opasku kako nam je struja poskupjela za oko 20 posto i u ljeto 2008. godine, također uz obrazloženje kako HEP mora ulagati, Tomšić odgovara kako je tadašnje poskupljenje bilo uzrokovano visokim rastom cijene barela nafte, no novac je, veli, djelomično otišao i u gradnju nekih novih pogona – TE u Zagrebu i HE Lešće.

    Plina imamo napretek, ali ipak moramo uvoziti

    Kad je Inin plin u pitanju, kaže energetičar Branimir Molak, prosječno kućanstvo kubik plaća oko 2,5 kune, što je deset puta više od cijene njegove proizvodnje iz plinskih polja u Jadranu.

    I iako plina sami proizvodimo dovoljno za sva kućanstva u Hrvatskoj, prisiljeni smo dodatno ga uvoziti iz Rusije, budući da smo i obavezni Talijanima isporučivati velike količine domaćeg plina.

    Ugovor s talijanskim ENI-jem, koji je krajem 90-tih uložio svoj kapital u ležišta plina u Jadranu, obavezuje nas na vraćanje uloženog kroz plin, zbog čega sve ono što Talijanima izvezemo, moramo »vratiti» u Hrvatsku uvozom ruskog plina.
 
4/12/2010 - HEP-u odobreno zaduženje od 14,4 milijuna eura
Izvor - Bussiness.hr, 09. travanj 2010.
 
  • Kako je priopćeno iz Vladina Ureda za odnose s javnošću, HEP-u je dana suglasnost za zaduženje kod SG - Splitske banke za iznos od 10 milijuna eura te kod Erste&Steiermärkische Bank u iznosu od 4,4 milijuna eura.

    Zaduženje kod Splitske banke koristit će se za potrebe financiranja investicijskih i općih potreba HEP-a za 2010. godinu.

    "S obzirom da je nedavna havarija na trafostanici Komolac u Dubrovniku ubrzala potrebu za pokretanjem prve faze izgradnje projekta trafostanice Plat, sredstva iz ovog kredita koristit će se isključivo za tu namjenu", navodi se u priopćenju.

    Ističe se da je zaduženje kod Erste & Steiermärkische Bank kratkoročni limit, koji se sada obnavlja.

    "HEP koristi devizni kredit od 4,4 milijuna eura, koji dospijeva na naplatu 23. travnja 2010. godine te ga ima namjeru vratiti, što će omogućiti da se ukupan iznos prolongiranog limita oslobodi za ugovaranje novih kratkoročnih kredita, garancija, pisama namjere, akreditiva ili drugih plasmana iz registriranih djelatnosti banke za sljedećih godinu dana. Ugovaranje navedenog kratkoročnog limita ne obvezuje HEP na plaćanje bilo kakvih naknada. Ovo će zaduženje koristiti za obrtna sredstva i poboljšanje likvidnosti u 2010. godini, čime se omogućava nesmetano poslovanje", ističe se u priopćenju.

    Vlada je na zatvorenom dijelu sjednici prihvatila Nacionalni program energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2016. godine, kao i Prvi nacionalni plan za energetsku učinkovitost za razdoblje od 2008. do 2010. godine.

    Program je temeljen na Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, a cilj mu je utvrđivanje neposredne potrošnje po sektorima utvrđivanjem energetskih ušteda po određenoj metodologiji, provedbenim mjerama, potencijalu ušteda i nositelja. Tehnički i stručno je koncipiran prema uputama Europske komisije te pripadajućoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.

    Akcijski plan proizlazi iz Programa energetske učinkovitosti, a strukturiran je prema predlošku Europske komisije i sadrži opis mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u RH koje se planiraju i provode kako bi se ostvarili ciljevi iz Programa, navodi se u priopćenju sa zatvorene sjednice Vlade.

    Osnovano je i Povjerenstvo za praćenje Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske i nacionalnih akcijskih planova zapošljavanja.

    Povjerenstvo će pratiti provedbu prioriteta politike zapošljavanja, odnosno analizirati ostvarivanje ciljeva i aktivnosti sadržanih u Zajedničkom memorandumu, koje se provode putem nacionalnih akcijskih planova zapošljavanja, te po potrebi predlagati izmjene mjera i aktivnosti, o čemu će redovito godišnje izvješćivati Vladu i Europsku komisiju. Također će izvješćivati Gospodarsko-socijalno vijeće, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou, navodi se u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću.
 
4/12/2010 - Za deset novih elektrana HEP mora pronaći tri milijarde eura
Izvor - Poslovni dnevnik, 08. travanj 2010.
 
  • Hrvatska elektroprivreda još uvijek ne želi govoriti na koji način i kada će se krenuti u provedbu plana ubrzane gradnje desetak elektroenergetskih objekata, odnosno dvije termoelektrane i osam hidroelektrana, prema odluci o prioritetnim ulaganjima u energetici koju je Vlada donijela prošlog tjedna.

    Iako je uglavnom riječ o investicijama koje su dio HEP-ovih planova, ali su odgođene zbog manjka novca, ili su predviđeni Energetskom strategijom, u tom javnom poduzeću smatraju da je preuranjeno izlaziti s detaljima.
    - Imamo procijenjene iznose investicijskih ulaganja za pojedine projekte, ali u ovom trenutku smatramo da nije vrijeme za njihovo iznošenje. Za sve navedene projekte procijenjeni ukupni iznos ulaganja je oko tri milijarde eura, a kada koji objekt kreće u realizaciju ovisit će o stupnju pripremljenosti i gotovosti dokumentacije, vrlo načelno su poručili iz HEP-a uz napomenu da će nekoliko projekata vjerojatno startati u manjim vremenskim razmacima.

    Granić 'gura' Savu

    Za sada je, međutim izvjesno tek da uz termoelektrane Sisak u kojoj je počela gradnja i Plomin 3, traju aktivnosti na pripremi gradnje za hidroelektrane Kosinj u Lici i Ombla kod Dubrovnika jer su, kako nam je potvrdilo Ministarstvo zaštite okoliša, za njih izrađene studije utjecaja na okoliš. Ostali objekti kojima je Vlada dala status prioritetnih, vrlo su neizvjesni, tvrde naši izvori bliski HEP-u.
    To se ponajprije odnosi na plan gradnje četiri hidroelektrane na rijeci Savi - Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje, koje su bile u planovima ulaganja i predhodnih uprava HEP-a, ali su kao "futuristički" projekt odgođeni za razdoblja iza 2014. godine. " To je prije svega vodoprivredni objekt, a tek potom elektroenergetski jer bi u eventualnoj fazi realizacije na elektoprivredu otpadalo do četvrtine troškova projekta, pa bi se HEP u njega mogao uključiti ako i ostali djelovi sustava budu pripremljeni", tumači izvor blizak HEP-u koji sumnja u izvjesnost gradnje Savskih hidroelektrana. Vlada ih je, međutim, ipak odlučila uključiti u plan koji je dobio i ulogu pokretača gospodarstva i to, kako se doznaje, na poticaj ravnatelja energetskog instituta Hrvoje Požar Gorana Granića. Taj je institut, naime, još prije dvije godine izradio studiju kako pristupiti korištenju rijeke Save vođen idejom da se u realizaciju tog projeta može krenuti najkasnije u idućih pet do sedam godina, jer će u protivnom taj prostor urbanizacijom biti izgubljen. Studijom se preporučuje zajedničko djelovanje Grada zagreba i Zagrebačke županije, koji bi bile zadužene za definiranje urbanistička rješenja, Hrvatskih voda koje bi rješavale pitanje nasipa, takozvane vodene obilaznice grada dok bi HEP bio nadležan za hidroelektrane.

    Strateški partneri

    Neizvjesno je i u kojem krugu će HEP tražiti strateške partnere. Neke tvrtke, kako ističu, već su iskazale interes, a osim njih u igri su različite energetske tvrtke i fondova. Stručnjaci tumače da partnere za ulaganja u dobro pripremljene projekte nije problem naći niti u krizi što dokazuje 15-tak ponuda koje su pristigle na natječaj što ga je nedavno za gradnju hidroelektrane objavila Crna Gora.

    Izrada planova
    Cijene pod kontrolom

    Izradu investicijskih planova HEP-a značajno otežava politika cijena koju je Vlada u ovoj godini, očito odlučila čvrsto držati pod kontrolom. U tim uvjetima kalkulacije troškova znatno su otežane, posebice stoga što će i na HEP utjecati odluka Ine da cijene plina postupno prilagođava tržišnima. HEP nije objavio u kojem omjeru povećanja je riječ jer on izravno ugovara cijenu s Inom.
 
4/12/2010 - HEP zbog Mađara bacio u vjetar čak 30 milijuna eura
Izvor - Jutarnji list, 06. travanj 2010.
 
  • Umjesto sporne hidroelektrane Novo Virje, na Dravi će se graditi čak dvije HE manje snage, Molve1 i Molve2, odlučila je Vlada na posljednjoj sjednici na kojoj su utvrđeni prioriteti elektroenergetskih građevina. Projekt je ukupno težak oko 400 milijuna eura.

    Te bi dvije protočne elektrane snage po 50 megavata trebale zamijeniti sporni projekt HE Novo Virje. Zbog poteškoća s Mađarskom, HE Novo Virje promijenjena je u ekološki prihvatljivu opciju. Nove bi elektrane bile smještene isključivo na hrvatskom teritoriju, a smanjenjem akumulacijskog jezera i snage elektrane smanjio bi se štetan utjecaj na okoliš, stoji u zaključku sa sjednice Vlade.

    Godinama se govorilo o HE Novo Virje kao trajnom energetskom rješenju, no 2007. godine planirani je projekt snage 138 megavata ocijenjen neprihvatljivim od strane Ministarstva zaštite okoliša. Nakon te odluke, prekinut je proces ishođenja lokacijske dozvole. HEP je, kako stoji u Vladinom dokumentu, na dokumentaciju i istražne radove za HE Novo Virje uložio više od 30 milijuna eura.

    Direktor HEP-ova Sektora za hidroelektrane, Josip Gabela, istaknuo je kako vrijeme mijenja uvjete te kako se nizom aktivnosti utvrdilo kako bi umjesto HE Novo Virje, koja je godinama bila predmet žustrih rasprava, bilo prihvatljivije izgraditi dvije manje protočne elektrane.

    - Što se tiče spomenutog iznosa od 30 milijuna eura, koliko stoji u Vladinom dokumentu, smatram da je ta svota prenapuhana. U istražne radove i dokumentaciju uložena su značajna sredstva, to je sigurno, no mislim da se ipak ne radi o tolikom iznosu - kazao je Gabela za Podravski list. Dodao je kako taj novac nije bačen u vjetar jer dokumentacija nije propala i može se koristiti za buduće radove na tom prostoru. Ne može se iskoristiti tek mali dio papirologije koji nije značajnije oštetio HEP-ovu blagajnu.

    Ante Ćurković, direktor HEP-ova Sektora za razvoj, kazao je kako se tražilo kompromisno rješenje te se nada da je tim Vladinim prijedlogom konačno pronađeno. - Tražilo se najpovoljnije rješenje zbog zaštite okoliša. HEP je išao u susret onima koji su bili protiv gradnje velikih građevina i narušavanja mikroklime. Vjerujemo da će studija utjecaja na okoliš pokazati kako ove dvije elektrane nemaju značajniji utjecaj na okoliš te će biti ocijenjene ekološki prihvatljivima - nada se Ćurković.
 
4/8/2010 - Prvi sastanak o novom Kolektivnom ugovoru
Izvor - INFO HEP, 07. travanj 2010.
 
  • Prvi sastanak o novom Kolektivnom ugovoru

    Danas je u sjedištu HEP-a održan prvi sastanak pregovaračkih odbora poslodavaca i predstavnika sva četiri sindikata HEP-a o novom Kolektivnom ugovoru za HEP grupu, uz nazočnost Predsjednika i članova Uprave HEP-a d.d.

    U ime poslodavaca, sudionicima sastanka obratio se predsjednik Uprave Leo Begović, koji ih je ukratko izvijestio o aktualnom stanju u HEP-u. Napomenuo je da je, nakon preuzimanja funkcije predsjednika Uprave, u susretima sa zaposlenicima u sjedištu HEP-a najavio napore usmjerene ka zadržavanju razine plaća utvrđene Kolektivnim ugovorom, izrazivši nadu da će tako ostati i u novom kolektivnom ugovoru.

    Član Uprave za korporativne financije i riznicu, računovodstvene i komercijalne poslove Miljenko Pavlaković, koji će u ime poslodavaca ubuduće pregovarati sa sindikatima, poručio je: – Svi smo svjesni stanja u kojem se danas nalazimo i u interesu nam je kvalitetni novi Kolektivni ugovor kako bi mogli mirnije funkcionirati. Mogućnosti za rješavanje problema postoje, a postići će se uz kvalitetnu suradnju.

    U ime sindikata, Dubravko Čorak - predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata (HES), izrazio je zadovoljstvo zbog nazočnosti Predsjednika i svih članova Uprave, što je ocijenio dobrim pokazateljem ozbiljnog pristupa pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru. – Naša tvrtka i njeni zaposlenici zaslužuju najbolji kolektivni ugovor i u tom smislu očekujemo da ćemo pregovarati smireno i u dobroj vjeri te pravodobno sklopiti novi kolektivni ugovor, poručio je D.Čorak.

    Sljedeći sastanak dogovoren je za 14. i 15. travnja o.g., kada će započeti konkretni pregovori.
 
4/2/2010 - MINISTRICA DROPULIĆ: "Nemamo snage sami graditi elektrane"
Izvor - t-portal, 01. travanj 2010.
 
  • Hrvatska je Vlada danas zaključkom utvrdila nekoliko elektroenergetskih objekata čija izgradnja ima prioritetni značaj, a izmjenama Zakona o potporama u poljoprivredi podigla prag za ulazak malih gospodarstava u sustav poreza na dohodak.

    Zaključkom Vlade prioritet u izgradnji imaju termoelektrane Sisak C i Plomin 3, četiri hidroelektrane na Savi (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje), hidroelektrane Ombla, Kosinj i Molve 1 i 2.

    Prioritet je i nekoliko objekata u prijenosu i distribuciji - program Dubrovnik (s trafostanicama Plat i Srđ), novi sustav vođenja elektroenergetskog sustava, druga etapa programa Rijeka (s trafostanicama Turnić, Pehlin, itd.), dalekovod Vinodol-Meline i zamjena vodova na drvenim stupovima na području Zagreba (Rakitje-Botinec i Samobor-Rakitje).

    Ciljevi su tih projekata, ističe premijerka Jadranka Kosor, poticanje novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta, poticanje gospodarstva u cjelini i poboljšanja u proizvodnji električne energije.

    Očekujemo da će hrvatske elektroenergetske tvrtke i građevinske tvrtke participirati u tim projektima, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač.

    Naglasio je i kako je izgradnja velikih proizvodnih objekata nužna kako bi se mogli priključiti i novi objekti iz obnovljivih izvora te kako je izgradnja novih termoelektrana nužna u kratkom roku, jer neki objekti izlaze iz uporabe 2016.

    Tako primjerice TE Plomin 3 na ugljen treba zamijeniti Plomin 1, a taj će objekt, kaže Popijač, imati veću snagu, bit će u budućnosti među najznačajnim objektima i 2016. davati 15 posto ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj.

    Nakon zaključka Vlade, objašnjava ministar Popijač, Hrvatska elektroprivreda dužna je izraditi akcijski plan izgradnje, a treba odraditi i prijedloge financiranja, dinamike izgradnje i drugo.

    'Hrvatska država to neće moći izgraditi samostalno, morat ćemo tražiti strateške partnere, jer su to velike investicije, ali već danas imamo zainteresiranih', kazala je ministrica graditeljstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja Marina Matulović Dropulić.

    Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac na primjeru Kosinja zauzeo se da se na tim projektima radi u dogovoru s lokalnom zajednicom.

    Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju kojima se prag za upis u registar obveznika poreza na dohodak za obiteljska poljoprivredna gospodarstva podiže na 24 tisuće kuna primitaka po osnovi izravnih plaćanja.

    Prema dosadašnjim je odredbama, taj prag za ovu godinu bio 12 tisuća kuna, a za 2011. je bilo predviđeno 7.200 kuna.
 
4/2/2010 - Pravi strujni udar za kućanstva od 2011. godine
Izvor - Novi list, 01. travanj 2010.
 
  • Od iduće godine, kako kaže Zakon o tržištu električnom energijom, cijena struje za 2,1 milijuna kućanstava više ne bi trebala biti regulirana, odnosno više ju ne bi određivala i štitila Vlada, kao što je sada slučaj. Zakon, naime, predviđa da, počev od iduće godine, HERA – Hrvatska energetska regulatorna agencija, svakih pet godina na javnom nadmetanju izabere najpovoljnijeg dobavljača električne energije za tarifne kupce – kućanstva, što može biti HEP, ali i druga zainteresirana, strana poduzeća koja se bave nabavom struje. Na tom bi natječaju, kojeg HERA ima zadaću pripremiti što prije, tako da se s prvim danom iduće godine već zna dobavljač struje za kućanstva, HERA, kao državna agencija, trebala odrediti uvjete koje dobavljač mora ispunjavati. Kako postoji rizik od velikog, i naglog skoka cijene struje za kućanstva, natječaj treba sročiti tako da se kućanstva barem donekle zaštiti od naglog poskupljenja.

    Činjenica je, kako god, da će izjednačavanje hrvatskih cijena s europskima biti neminovno, i dogodit će se vrlo skoro, kroz godinu, do najviše dvije. S novim poskupljenjem koje HEP već sada traži od države, a koje se očekuje u travnju ili svibnju, cijena električne energije bit će viša za ukupno 35-40 posto u odnosu na prvu polovicu 2008. godine, a da bi se izjednačila s europskima, morat će i dalje rasti.

    Drugim riječima, hrvatska će kućanstva kad-tad, a najvjerojatnije od početka iduće godine, morati početi plaćati tržišnu cijenu struje, dok bi se njezin značajniji rast trebao, barem kroz prvih godinu dana, ublažiti uvjetima koje će se dobavljačima postaviti u natječaju. Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva, moguće je da se raspisivanje natječaja za dobavu na period od pet godina ipak odgodi dok se ne donese novi Zakon o tržištu električnom energijom.
 
4/2/2010 - Dragutin Lesar: "Krizu su stvorili umirovljenici, nezaposleni i radnici"
Izvor - Monitor.hr, 29. ožujak 2010.
 
  • "Krizu su stvorili umirovljenici. I nezapoleni. A tek radnici, koliko su oni toga krivi!", kaže ironično Dragutin Lesar, koji je pobrojao prijedloge HUP-a i Vlade o izlazu iz krize. To su: Ukidanje plaćenog dnevnog odmora od pola sata; Ukidanje ili smanjenje otpremnina radnicima koji odlaze u mirovinu ili dobivaju otkaz; Hitno privatiziranje preostalog nacionalnog bogatstva, naročito HEP-a, izvora pitke vode i nekretnina u vlasništvu države... Lesar poziva na predlaganje još ovakvih mjera; prijedlozi za ukidanje povlastica eliti nisu dopušteni.
 
4/2/2010 - Linić: S blokiranjem rasta cijene struje Kosor i sebi osigurava niži račun
Izvor - Jutarnji list, 27. ožujak 2010.
 
  • Vlada je stopirala poskupljenje struje. HEP je tražio da se cijena struje od 1. travnja poveća za 17 posto. S nižom cijenom struje vlada subvencionira i socijalne slučajeve, koji nemaju novca niti za sadašnje račune pa je jasno da ne bi imali niti za nove, povišene, ali jednako subvencionira i one s višim prihodima.

    - S tim što ne dopušta poskupljenje struje premijerka Kosor je i sebi osigurala niži račun, a njezina je plaća dovoljno visoka da može platiti višu cijenu, ilustrira SDP-ovac Slavko Linić.

    Kako bi on spriječio da nakon poskupljenja struje poskupe i brojni drugi proizvodi?

    - Uveo bih nižu stopu PDV-a za proizvodnju. Ne zaboravite, EU nije protiv međustopa, ona samo ne dopušta nultu stopu, kaže Linić.
 
4/2/2010 - Štern: Dok smo čuvali socijalni mir, Ina je izgubila 1,5 milijardi
Izvor - Jutarnji list, 26. ožujak 2010.
 
  • Uvozni plin Hrvatska plaća skuplje nego što ga prodaje, a zaradu ima samo na domaćem plinu, prije svega zbog niske cijene koncesija.
    Gigadžul tog energenta u Hrvatskoj je 7,2634 eura, a u Europskoj uniji košta 12,6553 eura. Samo za plaće

    - Naše računice pokazuju da bismo prostorni metar plina hrvatskim kućanstvima morali prodavati po 75 lipa, a industriji po 85 lipa, no zbog političkih ga odluka prodajemo po samo 56 lipa. Posljedica te preniske cijene je da imamo novca samo za isplatu plaća našim zaposlenicima i nabavu novog plina, dok o investicijama u sektor možemo samo sanjati - požalili su nam se u plinari jednog hrvatskog grada.

    - Neuvođenje realnih cijena samo gomila gubitke energetskog sektora. Sama država na tome godišnje gubi barem 1,5 milijardu kuna, a posljedica takve politike je i izostanak investicija u energetici - upozorava Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, dodavši kako se socijalna politika u državi ne može više voditi kroz cijenu energenata.

    Formulom do dobiti

    Davor Štern kaže da će odbijanje poskupljenja HEP-u učiniti isto što je bivša HDZ-ova Vlada, u razdoblju do 2000. godine, učinila Ini.

    - Četiri je godine litra supera bila na 4,3 kune jer se čuvao socijalni mir.
    Ina je 2000. imala 1,5 milijardi kuna gubitaka.
    Čim je uvedena formula za izračun cijene litre goriva, Ina je godinu završila sa stotinjak milijuna dolara dobiti, prisjeća se Davor Štern.
 
3/26/2010 - Vlada predlaže javnim i državnim službama rezanje regresa, božićnice i dara za djecu
Izvor - Hina, 25. ožujka 2010.
 
  • Na današnjem sastanku u Banskim dvorima Vlada je predložila sindikatima javnih i državnih službi da se odreknu regresa, božićnice i dara za djecu za 2010. godinu, čime bi državni proračun uštedio 1,7 milijardi kuna, izvijestili su nakon sastanka predstavnici sindikata javnih službi.

    Predstavnici Vlade predlažu izmjene kolektivnog ugovora kojima bi oko 240.000 zaposlenih u javnim i državnim službama ove godine ostalo bez regresa i božićnice u iznosu od po 1250 kuna, te dara za djecu u iznosu od 400 kuna.

    Odgovorili smo im da u sustavima zdravstva, prosvjete, kulture i socijalne skrbi postoje dovoljne rezerve gdje curi novac, pa idemo prvo uštedjeti tamo, izjavila je novinarima nakon sastanka predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.

    Sindikalci također traže da se u slučaju rezanja materijalnih prava javnih i državnih službenika isto primijeni i na zaposlene u javnim poduzećima. Duboko smo svjesni da je zemlja u krizi, boli nas što naši kolege iz realnog sektora ostaju bez posla i spremni smo žrtvovati se, ali više ne bez javnih poduzeća, naglasila je Avberšek.

    Pozvala je sindikate javnih poduzeća da na zahtjeve za odricanjem više ne odgovaraju kako ne pristaju na smanjenje prava iz kolektivnih ugovora, jer i drugi imaju svoje kolektivne ugovore. Vladinu preporuku za 10 postotnim smanjenjem masa za plaće ispoštovalo je samo pet od 21 javnog poduzeća, podsjetila je Avberšek dodavši kako se u ovom slučaju ne radi o pravu nego o solidarnosti prema ljudima koji ostaju bez posla.

    Kazala je kako su predstavnici Vlade, koje je predvodio potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, s uvažavanjem saslušali sindikalne prijedloge.Osam sindikata javnih službi očitovat će se o Vladinu prijedlogu u roku 15 dana.Vlada je danas odvojeno razgovarala sa sindikatima javnih i državnih službenika, a čelnici sindikata državnih službi došli su na red nakon javnih službi.
 
3/26/2010 - Srb: HEP će završiti kao i Ina, raskomadan i prodan u dijelovima
Izvor - Poslovni dnevnik, 26. ožujak 2010.
 
  • Zastupnik Hrvatske stranke prava (HSP) Daniel Srb pozvao je danas Vladu da otvori nove pregovore s Molom i iskoristi sve što može kako bi ponovno uspostavila kontrolu države nad energetskim sustavom.

    "Predlažem da vlada izvrši pritisak na Mol kako bi se definirala nova politika i uspostavila kontrola nad energetskim sustavom", rekao je Srb na konferenciji za novinare u Saboru. Uvjeren je da bi vlada trebala redefinirati poziciju države i Mola kad je riječ o Ini, i to koristeći se ovlastima u definiranju cijena i uvjeta poslovanja Ine te "kroz vlasničku strukturu".

    Jučerašnju saborsku raspravu o osnutku istražnog povjerenstva za Inu Srb je protumačio kao dokaz da se energetska politika u Hrvatskoj svodi na međusobne optužbe HDZ-a i SDP-a, "dviju političkih opcija koje su dovele do gubitka kontrole nad tvrtkom od nemjerljivoga strateškog značaja".

    Istaknuo je da je SDP-ova vlada 2003. Inu prepustila Molu, a zatim je HDZ-ova vlada propustila ozbiljno definirati pozicije države i Mola u daljnjem razvoju te kompanije. Srb vjeruje da Hrvatska sama sebi ne određuje strateška kretanja u energetici, a u prilog tome naveo je da "Ina uvozi ruski plin i blokira izgradnju LNG terminala kao alternativni pravac nabave plina".

    Vlada nije u stanju izdržati pritisak nijedne ozbiljne inicijative u energetici, poput izgradnje elektrana, zbog čega će, istaknuo je, "HEP završiti jednako kao i Ina - biti raskomadan i prodan u dijelovima".

    Vladi zamjera i to što je dopustila da Hrvatska ostane izvan plinovoda Nabucca i Južnog toka. "Strateški smo izgubili nemjerljivo puno jer svi ključni energetski pravci idu kroz Mađarsku", rekao je Srb, pozivajući diplomaciju da učini sve kako bi Hrvatska kapitalizirala svoj geografski položaj.
 
3/26/2010 - Kolumna Nevena Šantića: Ucijenjeni HEP-om
Izvor - Novi list, 24. ožujak 2010.
 
  • Ono što je bilo glasina obistinjuje se. Struja će poskupjeti, moguće gotovo za petinu. Zalud će građani kolutati očima i zalud će sada krenuti objašnjenja i spiniranja kako je cijena električne energije i dalje daleko niža od europskog prosjeka i da nema drugog izlaza kako bi se osigurala njena proizvodnja, prijenos i distribucija... Sve će to biti zalud jer naši građani nisu europske platiše, niti se država i njena »infrastruktura« ponaša na način da bi se smjeli pozivati na »europske uzore i običaje«.

    Da postoji neki plan, neka ideja u koju bi se uklopilo poskupljenje struje, valjalo bi to stoički podnijeti u slavu pokušaja izlaska iz krize. Primjerice, korekcija cijene kao doprinos financijskom ozdravljenju ove državne tvrtke i dugoročnom stabiliziranju cijene važnog energenta potrebnog ne samo kućanstvima nego i za proizvodnju, odnosno oživljavanje gospodarstva. Dakle, povećanje cijene struje u sklopu cijelog niza mjera, bolnih, manje bolnih ili samo poticajnih kako bi konačno stvorili preduvjete za izlazak iz krize. Nažalost nismo ni blizu tome. Ništa od toga nije na vidiku. Umjesto toga ulazimo u začarani krug opće nelikvidnosti i smanjene potrošnje na koju se reagira novim porezima, smanjenjima plaća i raznoraznim »uštedama«, da bi njihov rezultat bio još manja potrošnja i još gori položaj hrvatskog gospodarstva.

    Već vidimo. Premijerka Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker, uz »samozatajnog« ministra gospodarstva Đuru Popijača koji je svojedobno obećavao razvojna brda da bi zastao u dolini suza, u narednih će petnaest dana, tobože radi mira u državi i »udara« na džep građana, licitirati s čelnicima HEP-a da bi se »kompromisno« došlo do povećanja cijene od desetak, 12 posto, umjesto startnih 17 posto. A motiv zašto se Vlada generalno neće protiviti poskupljenju struje, sve kada bi i imala viziju što bi to u konačnici donijelo, vrlo je prozaičan. S rastom cijene porast će i PDV, čime bi se barem malo moglo oživjeti posrnuli proračun u koji se iz dana u dan slijeva sve manje novca.

    Osim nove cijene struje dakle sve ostalo bit će isto, ili gore. Monopolist HEP i dalje će se ponašati rastrošno ne obazirući se na naputke Vlade o štednji, bit će angažirano više oružanih pratitelja kod iskapčanja struje neurednim platišama, bit će na tisuće novih očajnih građana koji će sve teže plaćati troškove električne energije, plinofikacija Hrvatske da bi se smanjio pritisak na potrošnju struje i dalje će kasniti, Vlada »zbog mira« među energetskim lobijima i dalje neće poticati građane na korištenje alternativnih izvora energije... Ukratko, bit ćemo i narednih mjeseci, moguće i godina ucijenjeni HEP-om, koji će nam ispostavljati račune za svoje i tuđe dugogodišnje pogreške.

    I naposljetku, svi zajedno i dalje ćemo tonuti u krizu, a spasa na vidiku neće biti.
 
3/26/2010 - Dodatni udar: Zbog skuplje struje slijede novi otkazi!
Izvor - Jutarnji list, 24. ožujak 2010.
 
  • Najavljeno poskupljenje struje za vjerojatnih 17 posto dodatno će umanjiti ionako sve slabiju kupovnu moć građana i usporiti izlazak hrvatskoga gospodarstva iz recesije, a poslovanju HEP-a neće puno pomoći.

    - Poskupljenje energetana u recesiji vjerojatno je najgore što se može dogoditi. Iako je taj potez bio neizbježan, trebalo ga je kombinirati s novim modelom plaćanja struje, po kojem bi se korištenje električne energije za određenu kvadraturu plaćalo po jednoj, subvencioniranoj cijeni, dok bi se struja za višak stambenog prostora plaćala po višoj, tržišnoj cijeni - upozorava Davor Štern, stručnjak za energetiku. - Rast cijene struje dodatni je udar na ionako nisku konkurentnost industrije - kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i predsjednik HUP Cro Industrije. Svaki pad konkuretnosti vodi padu proizvodnje, povećanju cijena, ali i novom valu otkaza.

    Puno veći računi

    Ovako, svi će građani uskoro plaćati znatno veće račune za struju nego sada. Uzmemo li u obzir da mnogima mjesečni račun za struju već sada doseže 1000 kuna, poskupljenje od 17 posto značilo bi da će za korištenje tog energenta prosječna četveročlana hrvatska obitelj morati izdvojiti 170 kuna više. To će za posljedicu imati još manju potrošnju, što nije dobro za ekonomiju.

    - Najavljeno poskupljenje struje posebno će pogoditi niže dohodovne skupine, odnosno one građane koji zarađuju manje od državnog prosjeka, što je većina - kaže Hrvoje Stojić iz Hypo-banke.

    Njima, doduše, u pirlog ide skoro ukidanje niže stope kriznog poreza od dva posto, no već je sada jasno da će to povećanje raspoloživa dohotka džepove građana podebljati za 60 do 120 kuna, “pojesti” više cijene struje.

    Kada se tome doda i očekivano povećanje cijene plina, jasno je da Hrvate pravi energetski udar i još sporiji izlazak iz recesije tek čeka. Ipak, naglašava Stojić, licemjerno je govoriti o eroziji kupovne moći u uvjetima kada prosječan Hrvat više troši na mobitel nego na neke druge osnovne životne potrepštine.

    Valja uzeti u obzir i da su cijene struje u Hrvatskoj među najnižima na Starom kontinentu, pa je njihovo poskupljenje bilo samo pitanje trenutka.

    Među nižim cijenama

    Cijena kilovatsata struje u Hrvatskoj lani je iznosila 0,0935 eura. Nižu cijenu struje od Hrvatske u Europskoj Uniji (EU) lani su imale Bugarska, Poljska (0,0883 eura) i Rumunjska (0,0814 eura). No druge zemlje nerijetko imaju i dvostruko više cijene.- Poskupljenje struje zakrpat će rupe u HEP-u, ali neće ništa riješiti - kaže Štern.

    9,84 milijarde kuna iznosio je prihod od prodaje koju je ostvario HEP u 2008. godini. Na mrežu HEP-a spojeno je 2,1 milijun korisnika i nekoliko tisuća tvrtki.

    375 milijuna kuna iznosi dug građana HEP-u, ali se procjenjuje da je dug HEP-a prema građanima za preplaćenu električnu energiju još veći.

    750 milijuna kuna iznosi dug tvrtki za struju prema HEP-u, što je 50 milijuna kuna manje nego što je bilo prije šest mjeseci.

    Vlada nudi antirecesijske mjere, a onda diže cijene

    Vladimir Ferdelji kaže da je povećanje cijene struje još jedan u nizu nelogičnih poteza Vlade. S jedne strane Vlada stalno usvaja antirecesijske mjere kojima navodno želi pomoći gospodarstvu, a onda najavi dizanje cijene struje. Moja tvrtka godišnje već sada plaća pet milijuna kuna za potrošenu električnu energiju, pa vi sad izračunajte koliko će nam se ovaj trošak povećati. Većina prerađivačke industrije radi na električnu energiju, a samo rijetki koriste plin i oni će sada profitirati, kaže Ferdelji. S druge strane, i svaka modernizacija proizvodnje za sobom povlaći veću potrošnju energije, pa je pitanje tko će uz ovolike troškove ići u investicije. Ferdelji kaže kako je prijedlog koji je dao HEP nerazumljiv, pa je teško dokučiti koliki će biti rast.

    Cijene će skočiti, ali većeg rasta inflacije neće biti

    Poskupljenje struje poskupit će troškove poslovanja poduzeća i gurnuti rast cijena na malo prema gore, no Hrvatska ne treba strahovati od inflacijskog udara.

    Naime, u uvjetima pada potražnje za robama i uslugama, manevarski prostor za neka veća poskupljenja bitno je sužen, pa niti inflacijski pritisci neće biti veliki.

    Stoga Stojić očekuje da će stopa inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini, unatoč poskupljenjima, iznositi dva posto, što je manje nego ranijih godina.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design