|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 5/30/2010 - Komentar Davorke Blažević: Uništi pa prodaj! | | Izvor - Slobodna dalmacija, 26. svibanj 2010. | | | - HEP, TLM i Aluminij Mostar postigli su dogovor o uvjetima za potpisivanje novog ugovora o isporuci struje. Dugoročnog i s puno osigurača. HEP-u se jamči najniža cijena struje kako bi se izbjegli eventualni gubici.
TLM je izboksao najvišu tarifu iznad koje se ne može, a s kojom će rentabilno poslovati. Reklo bi se, stvari su sjele na svoje mjesto. DORH i USKOK neka rade svoje. Bitno je da i TLM može nastaviti s radom.
Je, u jednom trenutku činilo se da će “strujni udar” posve potopiti šibensku Tvornicu. Otkako je pukla afera s prodajom jeftine struje šibenskom TLM-u za potrebe mostarskog Aluminija, a čime je HEP oštećen za 600 milijuna kuna, politika sve dominantnije zastire mogući kriminal.
Razvija se cijeli niz pozadinskih priča koje “otkrivaju” kuda vode “tragovi novca” distribuiranog pod visokim naponom. Neki smatraju da je slučaj HEP-TLM “kontrolirano” proizveden s ciljem da se dionice Hrvatske elektroprivrede sruše ususret privatizaciji, po klasičnom hrvatskom privatizacijskome modelu “uništi pa prodaj”.
Doduše, početkom veljače ove godine Sabor je ukinuo Zakon o privatizaciji HEP-a (donesen u ožujku 2002. za Račanove Vlade), iako je u međuvremenu na konzultantske usluge inozemnim tvrtkama plaćeno 1,6 milijuna dolara. Budući da se tijekom proteklih osam godina ništa nije dogodilo u privatizaciji hrvatskog energetskog monopolista, Zakon se ukida s obrazloženjem da su se “europske direktive promijenile” (Ðuro Popijač). Privatizacija HEP-a, naime, više nije uvjet za ulazak Hrvatske u članstvo EU-a (sic!).
Osim toga, u kriznim vremenima nije uputno destabilizirati energetski sustav, jerbo najsigurniji je dok je u državnim rukama. Koliko je u tome istine, svjedoče brojne afere što ispadaju iz prekrcanog HEP-ova ormara... Nije riječ samo o skupo kupljenoj, a jeftino prodanoj struji za TLM, odnosno Mostar, tu su i kojekakvi buljubašići zbrinuti u HEP-ovim ispostavama, sumnjive trafostanice itd.
Sve to, uz kolateralne žrtve, kakvom je umalo postalo 1200 radnika TLM-a, kompromitira tvrtku, ruši njezin rejting na tržištu i čini je vrlo ranjivom u privatizaciji. Od koje, kako pak neki analitičari vjeruju, Vlada nije odustala iako je Zakon ukinula. Kada državna blagajna ne bude imala ni novčića, dobro će doći oni od prodaje HEP-a.
S tim da će se sada, po općem zakonu o privatizaciji, moći prodavati i pojedine tvrtke iz sustava HEP-a, a većinski paket države otići jednom strateškom partneru.
Ukinuti Zakon predviđao je da država zadrži 51 posto, a da nitko od drugih suvlasnika ne može imati više od 10 posto. Vrata HEP-a sada su širom otvorena za preuzimanje na isti način kako je to svojedobno bilo s hrvatskim bankama, Hrvatskim telekomunikacijama, a sutra će, možda, nakon HEP-a, i s Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama... Navodno, SAD je prvi na listi čekanja za kupnju HEP-a pod ovim uvjetima (općeg zakona o privatizaciji). A nije uputno pustiti ih dugo čekati...
| | | | 5/30/2010 - Ina i dalje najveća kompanija prema prihodu | | Izvor - Poslovni dnevnik, 19. svibanj 2010. | | | - Usprkos 26-postotnom padu prihoda u odnosu na 2008., Ina je i dalje najveća kompanija prema ukupnom prihodu u 2009., prema rang-listi 50 najvećih hrvatskih tvrtki koju je objavio poslovni tjednik Lider.
Slijedi je Konzum, koji je uspio ostvariti isti ukupni prihod kao i 2008., a na trećemu je mjestu HEP. Među 10 najvećih ušli su HEP - proizvodnja i Erste&Steiermärkische Bank.
Pedeset najvećih kompanija u prošloj je godini ostvarilo 159,77 milijardi kuna prihoda i 6,7 milijardi kuna dobiti, navode iz Lidera. U odnosu na godinu prije ostvaren je pad prihoda od 13,8 posto i čak 51-postotni pad dobiti. Pozitivno je poslovalo 36 tvrtki, a u 2008. dobit je ostvarila 41 od 50 najvećih kompanija.
Najveće pozitivno iznenađenje dolazi iz sektora brodogradnje: Uljanik brodogradilište, dio Uljanik grupe, u prošloj je godini zabilježio najveći rast prihoda među 50 najvećih, i to od 18,2 posto, i rast dobiti od čak 127 posto.
| | | | 5/30/2010 - Srpski tajkun Hamović dao mito da bi skupu struju prodao HEP-u | | Izvor - Jutarnji list, 19. svibanj 2010. | | | - Dok USKOK provodi formalnu istragu u 600 milijuna kuna teškoj aferi HEP-ove isporuke struje TLM-u i Aluminiju Mostar protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca te prijašnjih direktora spomenutih poduzeća Ivana Mravaka i Ivana Koštana, istražitelji i dalje intenzivno rade na rasvjetljavanju niza sumnjivih i zasigurno štetnih poslova bivše Uprave HEP-a. Prvi na listi takvih poslova, kako neslužbeno doznajemo, jest upravo kupnja skupe struje koju je Mravak ugovorio s tvrtkom srpskog poduzetnika Vuka Hamovića i slovačke Korlee.
Prodaja na crno
Notorno je da je HEP ugovorio nabavu struje po cijeni većoj od 80 eura po megavatsatu. Istražitelji pokušavaju utvrditi zašto je kupnja električne energije zaključena u trenutku kada je njezina tržišna cijena bila na vrhuncu, a vrlo brzo je pala za više od 50 posto. Postoji mogućnost da se radilo “samo” o lošem poslovnom potezu i krivoj procjeni odgovornih ljudi u HEP-u. Međutim, istražitelji također idu tragom sumnji da se iza svega kriju dogovori pojedinaca radi vlastitog profita. Konkretno, istražuje se jesu li možda Vuk Hamović i njegovi partneri, koji su debelo profitirali od skupe prodaje struje HEP-u, isplatili provizije Ivanu Mravaku ili drugim osobama koje su sudjelovale u sklapanju tog posla.
Krug stručnih ljudi iz HEP-a već prije nekog vremena iznosio je također sumnje da su određene količine jeftine struje koje je HEP preko TLM-a isporučivao Aluminiju Mostar ponovno završavale na tržištu. Odnosno da su se na crno prodavale po cijeni većoj od HEP-ove.
Tko je ‘podmazivao’
Argumentirali su to činjenicom da je Aluminij imao kontinuiranu opskrbu električnom energijom i u vrijeme kada su određeni strojevi bili u kvaru ili kada je proizvodnja bila smanjena zbog uvjeta na tržištu, primjerice uslijed pada cijene aluminija. Zbog toga su sumnjali da se višak struje prodaje na crno, pri čemu nisu isključivali ni mogućnost da ju je po umjerenim cijenama preko posrednika kupovao upravo Hamović, te ponovno transferirao u Hrvatsku uz dvostruku zaradu. Radilo bi se zapravo o zatvorenom strujnom krugu koji nije mogao funkcionirati bez “podmazivanja”. Istraga bi trebala pokazati ima li u tome istine ili se radi tek o teorijama.
Ova sporna kupnja i inkriminirana prodaja struje Aluminiju Mostar samo su na vrhu velikog brijega poslova HEP-a koje istražitelji žele rasvijetliti.
Generalovo ljetovanje
Uz Polančeca, Mravaka i Koštana, koje USKOK tereti da su zajedno sa “zasad nepoznatim osobama iz konzorcija Adrial i Aluminija” oštetili HEP 600 milijuna kuna, za koji iznos su profitirali članovi Adriala kao većinskog vlasnika TLM-a, formalnom uskočkom istragom obuhvaćene su još dvije zloupotrebe.
Mravaka se tereti i da je omogućio svome savjetniku, umirovljenom generalu Ivanu Kapularu i njegovoj obitelji dva ljetovanja na račun HEP-a.
Još jedna optužba vezana je za člana Nadzornog odbora HEP-a Zdenka Juričića, koji je osumnjičen da je uz Mravakovo odobrenje, preko fiktivno sklopljenog ugovora o djelu, 13 mjeseci od HEP-a dobivao 10.000 kuna mjesečno (neto), a da nije obavljao nikakav posao.
Šteta će biti još i veća?
Već ranije je protiv Mravaka i četvero njegovih suradnika u HEP-u pokrenut istražni postupak na Županijskom sudu zbog štete od 670.000 kuna nastale fiktivnim zapošljavanjem Rade Buljubašića, povratnika iz Australije koji je formalno bio zaposlen u HEP-u, a zapravo je na posao dolazio u središnjicu HDZ-a.
Prema neslužbenim informacijama, u međuvremenu je otkriveno više poslova i ugovora čija štetnost niti najmanje nije sporna, nego se pokušava utvrditi obim štete za HEP i tko je sve, osim pojedinih potpisnika, odgovoran za njihovo sklapanje.
Osim toga, istražitelji nastoje otkriti u čije je sve džepove, ili na čije račune, curio novac iz HEP-a pod krinkom raznih “opravdanih” poslovnih poteza.
Ni ionako ogromna brojka od 600 milijuna kuna inkriminirane štete očito neće biti konačna.
| | | | 5/30/2010 - U izlogu za ulagače pruge, kanali, elektrane, garaže i hoteli koje dosad nitko nije htio | | Izvor - Poslovni dnevnik, 17. svibanj 2010. | | | - Za razliku od dosad ustaljene prakse koja je pratila izgradnju autoceste, projekt nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice, ponudit će se tržištu. Gradnja i modernizacija tzv. nizinske pruge koja spaja Rijeku, Karlovac, Zagreb, Koprivnicu i Botovo na mađarskoj granici, predstavljen je kao najveći projekt u okviru Kataloga gotovih projekata, kojeg je izradila Agencija za promociju izvoza i ulaganja (APIU), a koji je stranim ulagačima predstavljen u okviru upravo održane Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj u Zagrebu. Potencijalnim investitorima s kojima se na tu temu već razgovara, otvorene su različite mogućnosti sudjelovanja u projektu, od osnivanja zajedničkog društva za vođenje investicije do klasične greenfield investicije ili pak mješovitih oblika ulaganja, za kojeg bi ne uključujući i planirani spoj prema otoku Krku, trebali osigurati ukupno 3,65 milijardi eura.
Privlačenje Kineza
S obzirom na visoku vrijednost investicije nije neobično što su u njezinu promidžbu osim Agencije za promociju izvoza i ulaganja uključeni i njezini najviši državni dužnosnici. Tako je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović već lobirao u Šangaju pri susretu s kineskim potpredsjednikom Xi Jinpingom za uključivanje kineskih ulagača u izgradnju te nizinske pruge koja Srednju Europu spaja s Lukom Rijeka. Zasad u Katalogu, koji je prema najavi ravnatelja APIU Sanija Ljubunčića, zamišljen kao “živi ekran”, čiji će se sadržaj mijenjati i nadopunjavati, nema ponude ulaganja u luke, za koje je u posljednje vrijeme iskazivan velik interes.
HEP-ovi projekti
Očekivano, osim u infrastrukturu u kojoj je jasno da Vlada neće samostalno graditi niti godinama najavljivani plovni kanal Dunav-Sava, koji će zahtijevati ulaganja od gotovo jedne milijarde eura, najveći projekti koji čekaju ulagače ostaju u energetici. U Katalogu se tako našao gotovo cjelokupan popis strateških projekata HEP-a kojega je nedavno utvrdila Vlada. Riječ je o tri samostalne hidroelektrane (kraj Cavtata, Rijeke Dubrovačke i u Kosinju u Lici), plus još četiri koje bi se u potezu od Podsuseda, preko Prečkoga i Zagreba do Drenja gradili na Savi, a tu su još i višenamjenske elektrane Molve 1 i 2 na rijeci Dravi. Uz njih, strateškog partnera HEP traži i za svoj trenutačno najvrjedniji ulagački zahvat termoelektranu Plomin 3, za koju je već ishodio svu potrebnu dokumentaciju.Tako će se, ne računajući obnovu vrelovoda i niza toplinskih sustava, uz pomoć inozemnih investitora pokušati financirati gradnja kapitalnih energetskih objekata vrijednih više od 3,1 milijarde eura. Desetak županija, pak, uz pomoć APIU-ovog Kataloga traže strateške partnere za gradnju regionalnih centara za gospodarenje otpadom, što se dosad uglavnom financiralo iz proračuna ili se pokušavalo do sredstava dolaziti putem fondova EU. Iz Kataloga je izvijesno da nije riječ o sitnim investicijama, a ovisno o lokaciji traži se od 20-ak milijuna eura kao što je primjerice slučaj s Virovitičko-podravskom županijom do 73,8 milijuna eura koliko je za izgradnju takvog centra potrebno za zajedničko regionalno skladište otpada na području Koprivnice, a kojim će se koristiti tri zapadno-hrvatske županije.Županije kroz Katalog traže i ulagače za projekte poduzetničkih zona na svojim područjima, upoznajući ih s osnovnim uvjetima i postojećom infrastrukturom na područjima koja im se nude.
Kako su po prvi puta svi na jednome mjestu, potencijalni investitori imaju mogućnost steći sliku odnosno uspoređivati prednosti pojedinih područja i iz podataka o dostupnosti osnovne infrastrukture, radne snage, prosječnim plaćama i davanjima na pojedinom prostoru. Jedan od najtanjih dijelova Kataloga nažalost su ponuda industrijskih i poljoprivrednih projekata. Svega devet tvrtki iz tog područja smatra da im država može pomoći da putem organizirane promocije dođu do kvalitetnih partnera za svoj biznis. Pri tom čak i ne traže puno. Tako primjerice, tvrtka Vrelo iz Belog Manastira, koja je specijalizirana za proizvodnju prirodnih sokova, traži partnera s mogućnošću ulaganja 2,4 milijuna eura u temeljni kapital tvrtke, zahvaljujući kojem bi povećali proizvodnju i dosegnuli razinu od 2 milijuna litara godišnje. Mala mliječna farma AS Prior iz Omišlja, pak, zainteresirana je za strateškog partnera kako bi poslovanje povećala ne samo u proizvodnji, nego i poboljšanju ponude u koju bi uključili i ruralni turizam. Proizvođač kućnog tekstila Molton iz Osijeka trebao bi financijskog partnera koji bi osigurao dva milijuna eura za povećanje proizvodnje čime bi povećao izvoz na tržištima EU.
...
| | | | 5/30/2010 - HSLS zahtjeva zasebno ministarstvo: | | Izvor - Novi list, 17. svibanj 2010. | | | - Hrvatskoj treba zasebno Ministarstvo energetike, rudarstva i okoliša, bez kojeg neće biti moguće provesti zamišljenu energetsku strategiju – ideja je potekla ovih dana iz HSLS-ovog Odbora za energetiku i okoliš, na čelu kojeg se nalazi mr.sc. Ivica Toljan, do 2008. godine zaposlenik HEP-a, između ostalog, i bivši član uprave tog poduzeća.
Prema njegovim riječima, u narednih pet godina u energetski sektor bi se trebalo sliti šest milijardi eura investicija, što će biti nemoguće provesti bez zasebnog ministarstva, čije osnivanje ne bi značilo velik trošak.
Energetika se sada, naime, nalazi pri Ministarstrvu gospodarstva, unutar kojeg djeluju, malobrojne, Uprava za energetiku i Uprava za rudarstvo, koje bi se, prijedlog je HSLS-a, objedinile, a u novom bi im se ministarstvu pridružili i ljudi koji sada rade na zaštiti okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
»Ministarstvo energetike, i industrije, imali smo samo, kratkotrajno, 1990. godine, nakon čega je ono pretvoreno u Ministarstvo gospodarstva. Prije dvadesetak godina energetika i okoliš su zahtijevali potpuno drugačiji tretman negoli je danas slučaj – energija je bila dostupna i jeftina, a pitanje okoliša gotovo da se nije niti postavljalo«, naglašava Toljan, dodajući kako sektor energetike, rudarstva i okoliša moraju biti pod istim krovom, strogo kontrolirani, budući da »pokrivaju« 30 posto ukupnog hrvatskog gospodarstva.
Ovako, kad premali broj ljudi u postojećim upravama doslovno »pada s nogu« od posla, napominje Toljan, nove se, kratkoročnije investicije ne mogu realizirati, a Europa istovremeno već donosi planove za period od 2020. do 2030. godine. Plan je hrvatske energetske strategije do 2020. godine izgraditi 300 megavata velikih hidroelektrana i novih 2.400 MW termoelektrana na plin i ugljen, dok će postojećih, starih 1.200 megavata, izaći iz funkcije.
Drugim riječima, u narednih ćemo deset godina svake dvije godine u pogon morati puštati novih 500 MW elektrana, što je s postojećom organizacijom sustava, kaže Toljan, nemoguće. Trenutačno, nove elektrane gradimo na kapaljku, a cilju o udjelu obnovljivih izvora energije od 5,8 posto u ukupnoj potrošnji energije do 2010. godine nismo se, s oko 0,6 posto udjela, niti približili.
Kako zaključuje Toljan, osnivanje Ministarstva energetike podržava dvadesetak energetskih stručnjaka koji su se pridružili HSLS-ovom odboru, dok im podršku daje i Davor Pavuna, hrvatski energetičar koji se nedavno odazvao pozivu Baracka Obame da se pridruži novom timu Ministarstva energetike SAD-a.
Isto ministarstvo ima većina europskih i svjetskih zemalja, u okruženju pak svi osim Slovenije i Crne Gore, u kojima se energetika također nalazi pod krovom ministarstava gospodarstva.
Prvi, i dosad jedini ministar energetike, akademik Božo Udovičić, smatra pak kako administrativna preslagivanja, u situaciji kad se ništa, kaže, ne radi – neće pomoći.
»Godinama se ne donose odluke o gradnji novih kapaciteta, i sretni smo što se industrijski ne razvijamo, jer da se razvijamo, to bi značilo energetsku katastrofu! Već sada Hrvatska uvozi 35 posto potrebne energije, makar nam je potrošnja na razini 1988. godine, a što bi bilo da nije bilo rata i da smo se normalno razvijali, može se samo zamisliti«, ističe akademik.
Na pitanje može li se investirati u nove kapacitete s postojećom cijenom struje, što nam se u posljednje vrijeme opisuje kao nemoguća misija, dr.sc. Udovičić naglašava kako je bilo kakvo investiranje nezamislivo s ovom cijenom, no istovremeno je, kaže, nezamislivo i ovakvo poslovanje HEP-a!
»Unatrag dvadeset godina ništa nije napravljeno – elektrane su nam stare, jer samo su dvije HE mlađe od 50 godina, a TE Sisak, koja je građena s rokom trajanja od 25 godina, primjerice, slavi 41. rođendan! To su velika, potencijalno opasna naprezanja sustava«, zaključuje akademik Udovičić.
| | | | 5/30/2010 - HEP će TLM-u i dalje isporučivati struju po povlaštenoj cijeni | | Izvor - Večernji list, 10. svibanj 2010. | | | - Ni šef HEP-a Leo Begović ni predstavnici konzorcija Adrial, vlasnika šibenskog TLM-a, kako doznajemo, danas nisu imali primjedbe na tekst dogovorenog ugovora o isporuci struje TLM-u, odnosno mostarskom Aluminiju.
Za razliku od starog ugovora koji je raskinut jer je bio štetan za HEP (prema USKOK-ovu istražnom nalogu šteta je 600 milijuna kuna), u novi su uvedene granice koje određuju najveću i najnižu cijenu struje za TLM tj. Aluminij Mostar, ali cijena električne energije i dalje će za TLM biti povlaštena.
Prema toj novoj formuli najviša cijena električne energije, koja se veže uz cijenu aluminija, ne može biti viša od cijene proizvodnje struje iz sustava HEP-a, a najniža ne može biti niža od 62 posto te cijene. Ako se uzme da je ukupna cijena proizvodnje struje oko 45 eura za MWh, to znači da cijena megavatsata ne bi smjela biti viša od tog iznosa niti manja od 27,9 eura.
Taj ugovor sad ide na blagoslov Skupštini HEP-a, odnosno ministru Đuri Popijaču jer je on šef toga tijela, i Nadzornom odboru. Dobije li zeleno svjetlo, trebao bi biti potpisan za 10 do 15 dana. Čelnici HEP-a, doznajemo od upućenog izvora, na jučerašnjem sastanku izrazili su želju za nastavkom suradnje s TLM-om, a konzorcij Adrial i dalje stoji pri tome da bi vratio TLM državi i tražio povrat 50 milijuna eura koje su, tvrde, uložili u TLM ako bi HEP kojim slučajem odustao od potpisivanja ugovora o isporuci struje TLM-u.
| | | | 5/30/2010 - STRUJNE MUĆKE Mravak ‘zamračio’ više od 600 milijuna kuna? | | Izvor - Slobodna dalmacija, 07. svibanj 2010. | | | - Policija je u petak ujutro uhitila Ivana Mravka, bivšeg predsjednika uprave HEP-a, te pretražila njegov stan u Miramarskoj ulici u Zagrebu i automobil, a uhićen je i Ivan Koštan, bivši predsjednik uprave TLM-a.
Istragom su navodno obuhvaćeni i Damir Polančec, bivši potpredsjednik Vlade, Damir Begović, bivši šef Uprave šibenskog TLM-a, i Tomo Galić, nedavno smijenjeni predsjednik Hrvatske energetske regulatorne agencije, a sumnjiči ih se da su HEP oštetili za 85 milijuna eura, odnosno više od 600 milijuna kuna.
Štetni ugovori
Iz MUP-a je u petak tek šturo priopćeno kako je Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta po nalogu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta počeo kriminalističko istraživanje nad trojicom hrvatskih državljana zbog osnovane sumnje da su se udružili za počinjenje kaznenih djela, te da su pojedinačno, svaki od njih, počinili kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti.
Priopćili su to iz MUP-a, uz pojašnjenje kako se kriminalističko istraživanje provodi vezano uz prodaju električne energije po nerealno niskim cijenama, štetnim za HEP. USKOK je pokrenuo istragu zbog sumnja u nezakonito poslovanje HEP-a 2007. i 2008. kada je ta kompanija na međunarodnom tržištu kupovala struju po rekordno visokim cijenama, a potom je prodavala TLM-u po puno nižoj cijeni, koji je potom većinu te struje preusmjeravao u mostarski “Aluminij”.
Naime, uobičajena praksa prilikom kupnje cijene na međunarodnom tržištu struje pretpostavlja da se u ugovoru postavljaju određeni limiti ili „osigurači“, poput odredbe da u slučaju korekcije cijene na tržištu veće od 10 posto dođe i do promjene ugovorne cijene.
No, u tim ugovorima nije bilo nikakvih „osigurača“ i to je najsumnjivije u čitavoj priči. HEP je 2008. od kompanije EFT u vlasništvu Vuka Hamovića kupio 350 megavata električne energije po cijeni od 83,3 eura po megavatsatu, a prodavao je TLM-u za 20,5 eura po megavatsatu, što je u toj godini prouzročilo gubitak od 50 milijuna eura, a u 2007. je navodno gubitak bio 34 milijuna eura.
Naravno, u ovom kontekstu se samo od sebe nameće i problematiziranje činjenice da je aktualni predsjednik uprave Leo Begović u vrijeme ovih inkriminirajućih radnji bio predsjednik Nadzornog odbora HEP-a, a Miljenko Pavlaković, aktualni član uprave HEP-a zadužen za financije, tada je bio predsjednik Skupštine HEP-a.
Privatne kompanije
No, Denis Geto, predsjednik Sindikata TEHNOS-a u HEP-u, nam je rekao kako je točno da NO u to vrijeme nije dobro obavljao svoj posao, ali da je glavni razlog za to bila situacija u kojoj je uprava direktno s Vladom dogovarala poslove, a NO-u bi preostalo samo da to prihvati ili da netko od članova ima izdvojeno mišljenje.
„Mislim da se u ovom slučaju radi o najlakše dokazivim malverzacijama u HEP-u, od svih afera koje su se dogodile u toj tvrtki, a tko je uzeo novac i proviziju tek treba vidjeti. Ovom prilikom posebno treba naglasiti kako su i TLM i ‘Aluminij’ većinom privatne kompanije, pa je još apsurdnije da su Vlada i HEP pogodovale privatnim kompanijama, a ne nekim državnim tvrtkama. To stvarno zahtijeva da se istraga proširi i na tadašnje članove Vlade i na neke druge privatne osobe“, prokomentirao je Denis Geto, predsjednik sindikata TEHNOS-a, novu akciju USKOK-a.
Jedan od suvlasnika TLM-a iz sustava Konzorcija Vlado Čović (“ZagrebMontaža”) izrijekom kaže da bez spornog ugovora s HEP-om o isporuci struje kojom šibenska Tvornica osigurava stabilnu opskrbu sirovinom (iz mostarskog “Aluminija”), nitko ne bi bio spreman kupiti hrvatskog aluminijaša. Svi koji su se s ponudama javljali na natječaj za prodaju TLM-a tražili su jamstvo i za taj aranžman s HEP-om.
Da je tada netko doveo u pitanje ugovor iz 2005. o isporuci struje, TLM danas sigurno ne bi bio vlasništvo Konzorcija, teško da bi se i prodao, a oko 1500 radnika bilo bi na burzi rada - tvrdi jedan od vlasnika TLM-a Vlado Čović.
| | | | 5/18/2010 - U HEP-u ima još "Buljubašića" | | Izvor - SLOBODNA DALMACIJA 12.05 2010 | | | -
U Hrvatskoj elektroprivredi ima još Rada Buljubašića! Primaju plaću, a na radnom se mjestu ne pojavljuju.
U najstarijoj regionalnoj HE “Jaruga” na Krki već godinama je zaposlen Dragan Županović, koji “plaću zarađuje ispijajući kavu na šibenskoj rivi”. To tvrdi dugogodišnji radnik najstarije europske hidroelektrane, koji nam je prijavio fiktivno zapošljavanje, ali i brojne probleme neregularnog zapošljavanja u HE “Jaruga”, a za koje terete bivšeg člana Uprave HEP-a, također Šibenčanina, Antu Despota.
− Nama je Despot ovdje doveo svoje tjelesne čuvare. To su “tučaroši” koji samo stvaraju probleme. Jedan od njih, Dragan Županović, kod nas prima plaću, a susrećemo ga samo na šibenskoj rivi. Nitko ovdje kod nas ne zna što je njegov posao. Dođe jednom godišnje s nekim delegacijama. S više od pedeset godina života zabilježio je prvi dan staža jer mu je to omogućio Despot. Jedino što bi se moglo reći da on pouzdano radi jest to da “osigurava” Despota kad šeta po Šibeniku − veli nam dugogodišnji radnik HE “Jaruga” (iz razumljivih razloga inzistirao je na anonimnosti, op.a.).
NKV radnik - šef
Je li Županović doista zaposlen u HE ”Jaruga”, koja je u kompleksu HE “Krka”, namjeravali smo pitati direktora Hidroelektrana ”Krka” Tomislava Miletića, međutim, on je na službenom putu pa smo razgovarali s tehničkim voditeljem Antom Ercegom.
− Mogu vam samo potvrditi da je Dragan Županović zaposlen u HE “Krka”. Nisam ovlašten komentirati dolazi li Županović na posao i zašto se radnici žale, za to ćete ipak morati pričekati direktora. Naš “zviždač” iz HE “Jaruga”, uz problem Županovića, ističe i problem prekomjernog zapošljavanja bez ikakvih stručnih kriterija.
− Doveo nam je ljude bez potrebnih kvalifikacija. Na mjesto zamjenika direktora, na kojemu bi u svakom slučaju trebao biti inženjer, postavio je NKV radnika. Preko noći je, bez natječaja, prije dvije godine stiglo desetak novih radnika. Bivšeg direktora HE ”Jaruga”, člana Uprave HEP-a te aktualnog savjetnika predsjednika Uprave “Končara” Antu Despota suočili smo s optužbama koje su stigle na njegov račun iz najstarije hrvatske hidroelektrane.
− Prije šest godina otišao sam iz kompleksa hidroelektrana “Krka”, prije dvije godine iz Uprave HEP-a, i zašto bih sada ja odgovarao za stanje u tom sektoru i za međuljudske odnose u HE “Krka”? Nikoga nisam mogao zaposliti kao član Uprave HEP-a jer za to nisam imao mandat. Sve je potpisivao predsjednik Uprave.
Na izravno pitanje je li zaposlio Županovića, Ante Despot uporno je izbjegavao odgovor ponavljajući datume kad je napustio koju od funkcija u HEP-u.
Posao za članove DC-a
O Despotovu ‘despotskom’ ponašanju već je prije šest godina pisala i Slobodna Dalmacija. Kao glavni tajnik već zaboravljenog Demokratskog centra Mate Granića i kao predsjednik šibenskog ogranka DC-a, vrbovao je kadrove u stranku osiguravajući im posao u raznim tvrtkama i institucijama.
| | | | 5/11/2010 - HEP će TLM-u i dalje isporučivati struju po povlaštenoj cijeni | | Izvor - Večernji.hr 10.05.2010 | | | - Prema toj novoj formuli najviša cijena električne energije, koja se veže uz cijenu aluminija, ne može biti viša od cijene proizvodnje struje iz sustava HEP-a, a najniža ne može biti niža od 62 posto te cijene.
Ni šef HEP-a Leo Begović ni predstavnici konzorcija Adrial, vlasnika šibenskog TLM-a, kako doznajemo, danas nisu imali primjedbe na tekst dogovorenog ugovora o isporuci struje TLM-u, odnosno mostarskom Aluminiju.
Za razliku od starog ugovora koji je raskinut jer je bio štetan za HEP (prema USKOK-ovu istražnom nalogu šteta je 600 milijuna kuna), u novi su uvedene granice koje određuju najveću i najnižu cijenu struje za TLM tj. Aluminij Mostar, ali cijena električne energije i dalje će za TLM biti povlaštena.
Prema toj novoj formuli najviša cijena električne energije, koja se veže uz cijenu aluminija, ne može biti viša od cijene proizvodnje struje iz sustava HEP-a, a najniža ne može biti niža od 62 posto te cijene. Ako se uzme da je ukupna cijena proizvodnje struje oko 45 eura za MWh, to znači da cijena megavatsata ne bi smjela biti viša od tog iznosa niti manja od 27,9 eura.
Taj ugovor sad ide na blagoslov Skupštini HEP-a, odnosno ministru Đuri Popijaču jer je on šef toga tijela, i Nadzornom odboru. Dobije li zeleno svjetlo, trebao bi biti potpisan za 10 do 15 dana.
Čelnici HEP-a, doznajemo od upućenog izvora, na jučerašnjem sastanku izrazili su želju za nastavkom suradnje s TLM-om, a konzorcij Adrial i dalje stoji pri tome da bi vratio TLM državi i tražio povrat 50 milijuna eura koje su, tvrde, uložili u TLM ako bi HEP kojim slučajem odustao od potpisivanja ugovora o isporuci struje TLM-u.
| | | | 5/8/2010 - LJETOVANJE NA RAČUN HEP-a | | Izvor - JUTARNJI LIST 07.svibnja 2010. | | | -
ZAGREB - Uz optužbe za udruživanje u kriminalnu grupu i zloupotrebe položaja i ovlasti vezane uz prodaju struje, USKOK bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravaka sumnjiči za još nekoliko zloupotreba.
Jedna od njih odnosi se na financiranje ljetovanja svoga savjetnika, umirovljenog generala Ivana Kapulara.
Mravak je Kapularu i njegovoj obitelji, tvrdi USKOK, omogućio da dvije godine ljetuju na Jadranu na račun HEP-a.
U lipnju 2007. Kapular je na privatni smještaj u Barbarigi potrošio oko 10.500 kuna, a račun mu je podmirio HEP. U ljeto 2009. za boravak Kapularove obitelji u Vili Stari Dvor na otoku Ugljanu HEP je također platio račun nešto veći od 30.000 kuna.
Još jedna optužba vezana je uz člana Nadzornog odbora HEP-a Zdenka Juričića, koji je osumnjičen da je uz Mravakovo odobrenje, preko fiktivnog ugovora o djelu, 13 mjeseci od HEP-a dobivao 10.000 kuna mjesečno (neto) a da nije obavljao nikakav posao. Tako je postao bogatiji za 130.000 kuna, dok je HEP na njega ukupno neopravdano potrošio gotovo 270.000 kuna.
Podsjetimo, protiv Mravaka i četvero njegovih suradnika u HEP-u u tijeku je istražni postupak na Županijskom sudu zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića, povratnika iz Australije koji je formalno bio zaposlen u HEP-u, a zapravo je na posao dolazio u središnjicu HDZ-a.
Mravaka i ostale tereti se da su fiktivnim zapošljavanjem Buljubašića oštetili HEP za 670.000 kuna.
| | | | 5/7/2010 - UHIĆENJE IVANA MRAVKA | | Izvor - T-PORTAL 7.svibnja 2010. | | | - Policija je jutros, nakon pretrage stana i automobila uhitila bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka zbog sklapanja štetnog ugovoras s TLM-om.
Prema neslužbenim informacijama za ovu aferu osumnjičen je i Damir Polančec
'Mravak je trenutno s policijom u HEP-u gdje traje pretres njegovog ureda', kazao je za tportal Mravkov odvjetnik Ante Madunić. Iako on nije sa svojim klijentom, već je na taj zadatak poslao svog vježbenika, kazao nam je kako je Damir Polančec među dvojicom koji su uz Mravka osumnjičeni.
I ranije se nagađalo kako takav šetni ugovot HEP-a i TLM-a , tj. Aluminija ne bi mogao biti proveden bez nalog ili blagoslova nekoga iz najviše vlasti. USKOK je potvrdio kako su osumnjičena tri hrvatska državljana. Ivana Mravak i vjerojatno Damir Polančec.
Identitet treće osobe nije poznat, dok mediji nagađaju kako je riječ o predsjedniku Uprave TLM-a Ivanu Koštanu, ili njegovom prethodniku Damiru Begoviću, Madunić nam je kakzao kako je treća osumnjičena osoba bivši član Uprave HEP-a.
Policija je službeno šturo izvijestila kako je 'policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta po nalogu USKOK-a započeo je kriminalističko istraživanje nad trojicom hrvatskih državljana, zbog osnova sumnje da su se udružili za počinjenje kaznenih djela te da su pojedinačno, svaki od njih, počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti.
Kriminalističko istraživanje provodi se vezano za prodaju električne energije po nerealno niskim cijenama, štetnim za HEP'. Pretres Mravkovkovog stana i automobila trajao je do iza deset sati, nakon čega je Mravak u pratnji policije odveden na ispitivanje u policijsku zgradu u Heinzlovu ulicu.
Mravak se sumnjiči da je kupovao struju po najskupljoj cijeni od 83 eura po megavatu, a TLM-u ju je prodavao po 20 eura. TLM je bio samo posrednik između HEP-a i mostarskog Aluminija, kojem je TLM prepuštao HEP-ovu struju.
Zajedno s njima USKOK, prema pisanju Jutarnjeg list, istražuje Tomu Galića, nedavno smijenjenog predsjednika uprave Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), u čijim je uredima policija jučer provela opsežnu raciju koja je trajala do večernjih sati, piše Jutarnji list.
Zbog štetnih ugovora i gubitaka nastalih kupoprodajom električne energije u 2007. i 2008. godini USKOK je nakon istrage utvrdio da su Ivan Mravak, bivši predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, i Ivan Koštan, bivši predsjednik Uprave šibenskog TLM-a, nanijeli HEP-u štetu od 84 milijuna eura, piše Jutarnji.
Tomo Galić navodno je osobno utjecao na davanje dozvole za trgovinu strujom s TLM-om. Budući da je riječ o međunarodnim mutnim poslovima, sumnja se da je direktor Aluminija Mijo Brajković unosan posao dogovarao s tadašnjim političkim vrhom.
Ivan Mravak smijenjen je s čelne pozicije u HEP-u u rujnu 2009. nakon što je otkriveno da je s još četiri osobe oštetio HEP za gotovo 700.000 kuna te da je HDZ-ovcu Radi Buljubašiću omogućio da četiri godine ne radi, a da prima plaću i da mu je po povlaštenoj cijeni prodao stan. Mravak je na suđenju na Županijskom sudu u Zagrebu negirao krivnju.
Svi Mravakovi grijesi
Ivan Mravak dok je bio na čelu HEP-a poslušno je izvršavao želje i naloge vladajućih. Državno poduzeće postalo je tako alat za zbrinjavanje stranačkih dužnosnika (Buljubašić), izvlačenje Hrvatskih autocesta iz minusa ili pak sponzoriranje športskih klubova. Bilo je tu i plaćanja radova u naturi kao kod požeškog vinara Ivana Enjigija koji je HEP-u izmjenu kabla na svom imanju platio s tisuću butelja vina.
Mravak sa suprugom, koja radi u zagrebačkoj Elektri, živi u stanu od stotinjak kvadrata u Miramarskoj ulici kojeg je dobio od HEP-a. Iako cijelo vrijeme živi u Zagrebu, Mravak je prijavljen kao stanovnik Vukovara. Na taj način ne plaća visoke poreze u Zagrebu, te je, s obzirom da je Vukovar u području posebne državne skrbi, ima porezne olakšice. Uz to je na plaću koju je imao kao predsjednik Uprave od 40-tak tisuća kuna, dobivao i putne troškove za put u Vukovar. U tom gradu Mravak posjeduje uređenu obiteljsku katnicu, a u Bilom pokraj Primoštena ima novu trokatnicu u prvom redu do mora. Voli Mravak i planine, tako ima i vikendicu na Bjelolasici s velikim zemljištem.
Od kada je Mravak 2003. preuzeo Upravu HEP broj sponzorstava se utrostručio. U 2006. na reklamna sponzorstva, potrošeno je 26,6 milijuna kuna. Lovu su dobivali NK Hajduk, Dinamo, Rukometni klub Zagreb, vaterpolo i košarkaški klubovi.
Ivan Mravak je 2006. godine oštetio je HEP za 300 milijuna kuna tako što je s Hrvatskim autocestama sklopio sporazum o kupnji elektroopreme na nekoliko autocesta, iako je znao da je takav sporazum protuzakonit i da HEP ne može uknjižiti vlasništvo za plaćene objekte. Za taj je potez navodno dobio nalog iz Vlade kako bi spasio HAC-ov proračun.
Mravak se povezivalo i sa smijenjenim dekanom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darkom Tipurićem zbog pružanja intelektualnih usluga koje je HEP sklapao s tim fakultetom. Tipurić je na osnovu toga primao goleme honorare.
| | | | 5/6/2010 - HEP grupa u 2009. ostvarila dobit od 154,4 milijuna kuna | | Izvor - Utorak, 05. Svibanj 2010 DNEVNO.HR | | | - Ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama lani je smanjeno za 377 milijuna kuna
Prema nerevidiranim financijskim izvješćima objavljenim na Zagrebačkoj burzi, HEP grupa je u 2009. godini ostvarila konsolidiranu neto dobit od 154,4 milijuna kuna od čega je 135,8 milijuna kuna pripisivo imateljima kapitala matice.
Ostvarena dobit predstavlja poboljšanje rezultata u odnosu na prošlu godinu, kada je grupa ostvarila neto dobit od 31,1 milijun kuna. Iz Uprave HEP-a poručuju da je 2009. godina za HEP grupu bila godina konsolidiranja financijskog stanja, zbog čega je bilo nužno, osim smanjivanja troškova poslovanja, provesti i smanjivanje planiranih investicijskih ulaganja u izgradnju energetskih postrojenja. To je rezultiralo uštedama na upravljivim troškovima poslovanja od preko 50 milijuna kuna te smanjenjem obveza prema dobavljačima za 430,4 milijuna kuna.
<>br>
Novim kreditnim zaduženjima, koja su sva s dužim rokom otplate, i smanjenjem korištenja kratkoročnih kredita, smanjeno je ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama za 377 milijuna kuna. Iz Uprave također navode da su, unatoč smanjenom planu investicija, u 2009. godini ostvarena ulaganja u izgradnju novih energetskih postrojenja te zamjene i rekonstrukcije postojećih u vrijednosti od preko 2,3 milijarde kuna.
""Posljedice gospodarske krize odrazile su se i na poslovanje HEP grupe. Uslijed pada gospodarskih aktivnosti, smanjena je potrošnja električne energije, toplinske energije i plina, a osim toga povećali su se problemi u naplati potraživanja od kupaca"", stoji u izvješću.
Ostvareni su poslovni prihodi od 12,6 milijardi kuna uz povećanje od 850,4 milijuna kuna, odnosno 7,2 posto u odnosu na 2008. godinu. Porast poslovnih prihoda rezultat je rasta prihoda od prodaje električne energije, toplinske energije i plina, ukupno za 1,06 milijardi kuna, dok su ostali poslovni prihodi smanjeni. Prihodi od prodaje povećani su zbog rasta cijena - za električnu energiju od srpnja 2008., a za toplinsku energiju i plin od siječnja 2009. godine.
Troškovi poslovanja iznose 11,98 milijardi kuna i povećani su 384,5 milijuna kuna odnosno 3,3 posto u odnosu na 2008. godinu. Na rast troškova poslovanja najviše je utjecalo vrijednosno usklađenje zaliha materijala i rezervnih dijelova, rast troškova rezerviranja za potraživanja od kupaca neizvjesne naplate te provedena rezerviranja za sudske sporove i izvanredni rashodi.
Zbog pada potrošnje električne energije i vrlo povoljne hidrologije (proizvodnja hidroelektrana za 28 posto veća nego u 2008. godini), ostvarena je manja proizvodnja u termoelektranama (za 15 posto) i manji uvoz električne energije (za 7 posto). Smanjenje nabavnih cijena lož ulja i ugljena te cijena plina koja je tijekom godine imala trend pada, također je utjecalo na smanjenje troškova proizvodnje električne energije, poručuju iz HEP-a te dodaju da je i kod proizvodnje toplinske energije u kogeneracijskim termoelektranama došlo do smanjenja troškova zbog pada potrošnje.
Iz financijskih aktivnosti grupa je ostvarila gubitak koji iznosi 389,1 milijuna kuna, a najvećim dijelom se odnosi na kamate i tečajne razlike po kreditima.
| | | | 5/5/2010 - Skupljom strujom HEP financira ogromnu administraciju: U pet godina 50 posto više šefova, 5 posto manje radnika | | Izvor - Novi list, 29. travanj 2010. | | | - Koji, i koliko, energenti u Hrvatskoj poskupljuju, građanima je već teško pratiti – prirodni plin, na koji se grije i kuha oko 600 tisuća kućanstava u Hrvatskoj, poskupio je početkom godine za 15 posto, odnosno za 35 posto unatrag dvije godine, električna energija poskupit će 13, a grijanje na toplane za 15 do 20 posto – sve, očekuje se, početkom srpnja, kad su građani na godišnjem odmoru te se i poskupljenje manje primijeti, odnosno lakše podnese.
Do ulaska Hrvatske u EU energenti će nam, najavljuje se neprestano, dodatno poskupljivati jer, kako nas se uvjerava, još uvijek, koliko god to nama skupo bilo, plaćamo njihovu socijalnu cijenu.
Mišljenja stručnjaka o tome su različita, jer dok dio njih smatra kako je cijena energenata u Hrvatskoj preniska, ostatak misli kako plaćamo dovoljno, no sve što ode u džep HEP-a ili Ine, »krpa« njihove gubitke i štetu nastalu dugogodišnjim, lošim vođenjem tih poduzeća.
Cijena struje trebala bi rasti i više nego što se sada predviđa, no ne ove godine – mišljenje je sindikalista unutar HEP-a, koji govore u ime 14.000 zaposlenih u tom poduzeću.
– Poslovanje HEP-a trenutačno je vrlo dobro, godina nam je hidrološki bila povoljna, no pogoni su nam općenito neodržavani i podinvestirani, kaže Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, jednog od HEP-ovih sindikata.
Kako dodaje, ogroman se novac ugradio u autoceste, što nitko ne zamjera, no svi zaboravljaju koliko su velike investicije potrebne i HEP-u. Na pitanje koliko ljudi, od ukupno 14 tisuća zaposlenih u HEP-u, radi u administraciji, Geto ne zna točan odgovor, no ističe da je unatrag pet godina rukovodeći kadar u HEP-u, na svim razinama, povećan za 50 posto, dok se broj radnika smanjio za pet posto.
Da, za razliku od rukovoditelja, u HEP-u postoji manjak operativnih radnika na terenu, potvrđuje i Luko Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a. I on smatra poskupljenje opravdanim, jer se 20 godina nije izgradio niti jedan novi proizvodni objekt, a potrošnja raste.
U HEP-ovoj administraciji, napominje, možda i postoji višak, no te se ljude ne može izbaciti na ulicu, dok istovremeno u operativi manjka radnika. Kad radnik u elektrani ode na bolovanje, kaže Marojica, teško mu se pronalazi zamjenu.
Kako se često može čuti u posljednje vrijeme, kroz niske cijene energenata i dalje se vodi socijalna politika, što rezultira nižom cijenom energenata, ali i neprofitabilnošću energetskog sektora.
Taj sektor zato energente mora uvoziti po znatno višim cijenama, a gubitke, u začaranom krugu, opet saniraju – građani. Službene europske statistike kažu kako se Hrvatska nalazi u sredini europske ljestvice po cijenama električne energije, izraženim kroz kupovnu moć stanovništva, plaćamo i jeftiniji plin, dok su nam cijene benzina više čak i u odnosu na neke članice Unije.
– Mi smo šesta zemlja u Europi po proizvodnji plina po glavi stanovnika, osmi proizvođači nafte, i jedanaesti proizvođači struje iz hidroleketrana po glavi, što znači da nismo tako siromašni energijom, odnosno ima razloga zbog kojih nam je proizvodna cijena struje niska, no uporno se hoće izjednačiti s europskima, ističe, s druge strane, Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača.
Imamo, kaže, dosta vlastite proizvodnje električne energije, i nema smisla govoriti o potrebi izjednačavanja hrvatske cijene s europskima, kad se i strukture tih cijena bitno razlikuju.
Još kad bi se sanirali i veliki gubici struje na distributivnoj i prijenosnoj mreži, poskupljenje bi trebalo biti i manje, zaključuje.
Kako ističu iz HEP-a, poskupljenje je nužno kako bi se nastavilo investirati u mrežu i gradnju novih proizvodnih objekata, a na povećanje cijena ih tjera i povećanje cijene plina.
Ina je HEP-u, koji od nje kupuje 700 milijuna kubika plina, navodno, poskupila plin za jednu kunu po kubiku, što znači i HEP-ov dodatni trošak od 700 milijuna kuna.
Kako, međutim, odgovara Kurtović, elektrane u Hrvatskoj koje koriste plin za proizvodnju struje, u prosječnoj godini u raspoloživoj energiji mogu maksimalno sudjelovati s 15 posto, što znači da, prema toj računici, poskupljenje struje, promatrano kroz poskupljenje plina HEP-u, ne bi smjelo biti veće od tri posto.
Prema mišljenju Željka Tomšića, bivšeg člana uprave HEP-a i nekadašnjeg državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva, HEP bez dobiti ne može računati na razvoj, odnosno na novu proizvodnu infrastrukturu.
U posebno velikim gubicima su, kaže, HEP-ove toplane, pogoni koji se niz godina (ne)održavaju nerealno niskim cijenama grijanja. Predugo se, kaže, niskim cijenama općenito održavao socijalni mir, a u proizvodnju i održavanje postojećih pogona ulagalo se malo.
Na opasku kako nam je struja poskupjela za oko 20 posto i u ljeto 2008. godine, također uz obrazloženje kako HEP mora ulagati, Tomšić odgovara kako je tadašnje poskupljenje bilo uzrokovano visokim rastom cijene barela nafte, no novac je, veli, djelomično otišao i u gradnju nekih novih pogona – TE u Zagrebu i HE Lešće.
Plina imamo napretek, ali ipak moramo uvoziti
Kad je Inin plin u pitanju, kaže energetičar Branimir Molak, prosječno kućanstvo kubik plaća oko 2,5 kune, što je deset puta više od cijene njegove proizvodnje iz plinskih polja u Jadranu.
I iako plina sami proizvodimo dovoljno za sva kućanstva u Hrvatskoj, prisiljeni smo dodatno ga uvoziti iz Rusije, budući da smo i obavezni Talijanima isporučivati velike količine domaćeg plina.
Ugovor s talijanskim ENI-jem, koji je krajem 90-tih uložio svoj kapital u ležišta plina u Jadranu, obavezuje nas na vraćanje uloženog kroz plin, zbog čega sve ono što Talijanima izvezemo, moramo »vratiti» u Hrvatsku uvozom ruskog plina.
| | | | 4/12/2010 - HEP-u odobreno zaduženje od 14,4 milijuna eura | | Izvor - Bussiness.hr, 09. travanj 2010. | | | - Kako je priopćeno iz Vladina Ureda za odnose s javnošću, HEP-u je dana suglasnost za zaduženje kod SG - Splitske banke za iznos od 10 milijuna eura te kod Erste&Steiermärkische Bank u iznosu od 4,4 milijuna eura.
Zaduženje kod Splitske banke koristit će se za potrebe financiranja investicijskih i općih potreba HEP-a za 2010. godinu.
"S obzirom da je nedavna havarija na trafostanici Komolac u Dubrovniku ubrzala potrebu za pokretanjem prve faze izgradnje projekta trafostanice Plat, sredstva iz ovog kredita koristit će se isključivo za tu namjenu", navodi se u priopćenju.
Ističe se da je zaduženje kod Erste & Steiermärkische Bank kratkoročni limit, koji se sada obnavlja.
"HEP koristi devizni kredit od 4,4 milijuna eura, koji dospijeva na naplatu 23. travnja 2010. godine te ga ima namjeru vratiti, što će omogućiti da se ukupan iznos prolongiranog limita oslobodi za ugovaranje novih kratkoročnih kredita, garancija, pisama namjere, akreditiva ili drugih plasmana iz registriranih djelatnosti banke za sljedećih godinu dana. Ugovaranje navedenog kratkoročnog limita ne obvezuje HEP na plaćanje bilo kakvih naknada. Ovo će zaduženje koristiti za obrtna sredstva i poboljšanje likvidnosti u 2010. godini, čime se omogućava nesmetano poslovanje", ističe se u priopćenju.
Vlada je na zatvorenom dijelu sjednici prihvatila Nacionalni program energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2016. godine, kao i Prvi nacionalni plan za energetsku učinkovitost za razdoblje od 2008. do 2010. godine.
Program je temeljen na Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, a cilj mu je utvrđivanje neposredne potrošnje po sektorima utvrđivanjem energetskih ušteda po određenoj metodologiji, provedbenim mjerama, potencijalu ušteda i nositelja. Tehnički i stručno je koncipiran prema uputama Europske komisije te pripadajućoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.
Akcijski plan proizlazi iz Programa energetske učinkovitosti, a strukturiran je prema predlošku Europske komisije i sadrži opis mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u RH koje se planiraju i provode kako bi se ostvarili ciljevi iz Programa, navodi se u priopćenju sa zatvorene sjednice Vlade.
Osnovano je i Povjerenstvo za praćenje Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske i nacionalnih akcijskih planova zapošljavanja.
Povjerenstvo će pratiti provedbu prioriteta politike zapošljavanja, odnosno analizirati ostvarivanje ciljeva i aktivnosti sadržanih u Zajedničkom memorandumu, koje se provode putem nacionalnih akcijskih planova zapošljavanja, te po potrebi predlagati izmjene mjera i aktivnosti, o čemu će redovito godišnje izvješćivati Vladu i Europsku komisiju. Također će izvješćivati Gospodarsko-socijalno vijeće, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou, navodi se u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću.
| | | | 4/12/2010 - Za deset novih elektrana HEP mora pronaći tri milijarde eura | | Izvor - Poslovni dnevnik, 08. travanj 2010. | | | - Hrvatska elektroprivreda još uvijek ne želi govoriti na koji način i kada će se krenuti u provedbu plana ubrzane gradnje desetak elektroenergetskih objekata, odnosno dvije termoelektrane i osam hidroelektrana, prema odluci o prioritetnim ulaganjima u energetici koju je Vlada donijela prošlog tjedna.
Iako je uglavnom riječ o investicijama koje su dio HEP-ovih planova, ali su odgođene zbog manjka novca, ili su predviđeni Energetskom strategijom, u tom javnom poduzeću smatraju da je preuranjeno izlaziti s detaljima.
- Imamo procijenjene iznose investicijskih ulaganja za pojedine projekte, ali u ovom trenutku smatramo da nije vrijeme za njihovo iznošenje. Za sve navedene projekte procijenjeni ukupni iznos ulaganja je oko tri milijarde eura, a kada koji objekt kreće u realizaciju ovisit će o stupnju pripremljenosti i gotovosti dokumentacije, vrlo načelno su poručili iz HEP-a uz napomenu da će nekoliko projekata vjerojatno startati u manjim vremenskim razmacima.
Granić 'gura' Savu
Za sada je, međutim izvjesno tek da uz termoelektrane Sisak u kojoj je počela gradnja i Plomin 3, traju aktivnosti na pripremi gradnje za hidroelektrane Kosinj u Lici i Ombla kod Dubrovnika jer su, kako nam je potvrdilo Ministarstvo zaštite okoliša, za njih izrađene studije utjecaja na okoliš. Ostali objekti kojima je Vlada dala status prioritetnih, vrlo su neizvjesni, tvrde naši izvori bliski HEP-u.
To se ponajprije odnosi na plan gradnje četiri hidroelektrane na rijeci Savi - Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje, koje su bile u planovima ulaganja i predhodnih uprava HEP-a, ali su kao "futuristički" projekt odgođeni za razdoblja iza 2014. godine. " To je prije svega vodoprivredni objekt, a tek potom elektroenergetski jer bi u eventualnoj fazi realizacije na elektoprivredu otpadalo do četvrtine troškova projekta, pa bi se HEP u njega mogao uključiti ako i ostali djelovi sustava budu pripremljeni", tumači izvor blizak HEP-u koji sumnja u izvjesnost gradnje Savskih hidroelektrana. Vlada ih je, međutim, ipak odlučila uključiti u plan koji je dobio i ulogu pokretača gospodarstva i to, kako se doznaje, na poticaj ravnatelja energetskog instituta Hrvoje Požar Gorana Granića. Taj je institut, naime, još prije dvije godine izradio studiju kako pristupiti korištenju rijeke Save vođen idejom da se u realizaciju tog projeta može krenuti najkasnije u idućih pet do sedam godina, jer će u protivnom taj prostor urbanizacijom biti izgubljen. Studijom se preporučuje zajedničko djelovanje Grada zagreba i Zagrebačke županije, koji bi bile zadužene za definiranje urbanistička rješenja, Hrvatskih voda koje bi rješavale pitanje nasipa, takozvane vodene obilaznice grada dok bi HEP bio nadležan za hidroelektrane.
Strateški partneri
Neizvjesno je i u kojem krugu će HEP tražiti strateške partnere. Neke tvrtke, kako ističu, već su iskazale interes, a osim njih u igri su različite energetske tvrtke i fondova. Stručnjaci tumače da partnere za ulaganja u dobro pripremljene projekte nije problem naći niti u krizi što dokazuje 15-tak ponuda koje su pristigle na natječaj što ga je nedavno za gradnju hidroelektrane objavila Crna Gora.
Izrada planova
Cijene pod kontrolom
Izradu investicijskih planova HEP-a značajno otežava politika cijena koju je Vlada u ovoj godini, očito odlučila čvrsto držati pod kontrolom. U tim uvjetima kalkulacije troškova znatno su otežane, posebice stoga što će i na HEP utjecati odluka Ine da cijene plina postupno prilagođava tržišnima. HEP nije objavio u kojem omjeru povećanja je riječ jer on izravno ugovara cijenu s Inom.
| | | | 4/12/2010 - HEP zbog Mađara bacio u vjetar čak 30 milijuna eura | | Izvor - Jutarnji list, 06. travanj 2010. | | | - Umjesto sporne hidroelektrane Novo Virje, na Dravi će se graditi čak dvije HE manje snage, Molve1 i Molve2, odlučila je Vlada na posljednjoj sjednici na kojoj su utvrđeni prioriteti elektroenergetskih građevina. Projekt je ukupno težak oko 400 milijuna eura.
Te bi dvije protočne elektrane snage po 50 megavata trebale zamijeniti sporni projekt HE Novo Virje. Zbog poteškoća s Mađarskom, HE Novo Virje promijenjena je u ekološki prihvatljivu opciju. Nove bi elektrane bile smještene isključivo na hrvatskom teritoriju, a smanjenjem akumulacijskog jezera i snage elektrane smanjio bi se štetan utjecaj na okoliš, stoji u zaključku sa sjednice Vlade.
Godinama se govorilo o HE Novo Virje kao trajnom energetskom rješenju, no 2007. godine planirani je projekt snage 138 megavata ocijenjen neprihvatljivim od strane Ministarstva zaštite okoliša. Nakon te odluke, prekinut je proces ishođenja lokacijske dozvole. HEP je, kako stoji u Vladinom dokumentu, na dokumentaciju i istražne radove za HE Novo Virje uložio više od 30 milijuna eura.
Direktor HEP-ova Sektora za hidroelektrane, Josip Gabela, istaknuo je kako vrijeme mijenja uvjete te kako se nizom aktivnosti utvrdilo kako bi umjesto HE Novo Virje, koja je godinama bila predmet žustrih rasprava, bilo prihvatljivije izgraditi dvije manje protočne elektrane.
- Što se tiče spomenutog iznosa od 30 milijuna eura, koliko stoji u Vladinom dokumentu, smatram da je ta svota prenapuhana. U istražne radove i dokumentaciju uložena su značajna sredstva, to je sigurno, no mislim da se ipak ne radi o tolikom iznosu - kazao je Gabela za Podravski list. Dodao je kako taj novac nije bačen u vjetar jer dokumentacija nije propala i može se koristiti za buduće radove na tom prostoru. Ne može se iskoristiti tek mali dio papirologije koji nije značajnije oštetio HEP-ovu blagajnu.
Ante Ćurković, direktor HEP-ova Sektora za razvoj, kazao je kako se tražilo kompromisno rješenje te se nada da je tim Vladinim prijedlogom konačno pronađeno. - Tražilo se najpovoljnije rješenje zbog zaštite okoliša. HEP je išao u susret onima koji su bili protiv gradnje velikih građevina i narušavanja mikroklime. Vjerujemo da će studija utjecaja na okoliš pokazati kako ove dvije elektrane nemaju značajniji utjecaj na okoliš te će biti ocijenjene ekološki prihvatljivima - nada se Ćurković.
| | | | 4/8/2010 - Prvi sastanak o novom Kolektivnom ugovoru | | Izvor - INFO HEP, 07. travanj 2010. | | | -
Prvi sastanak o novom Kolektivnom ugovoru
Danas je u sjedištu HEP-a održan prvi sastanak pregovaračkih odbora poslodavaca i predstavnika sva četiri sindikata HEP-a o novom Kolektivnom ugovoru za HEP grupu, uz nazočnost Predsjednika i članova Uprave HEP-a d.d.
U ime poslodavaca, sudionicima sastanka obratio se predsjednik Uprave Leo Begović, koji ih je ukratko izvijestio o aktualnom stanju u HEP-u. Napomenuo je da je, nakon preuzimanja funkcije predsjednika Uprave, u susretima sa zaposlenicima u sjedištu HEP-a najavio napore usmjerene ka zadržavanju razine plaća utvrđene Kolektivnim ugovorom, izrazivši nadu da će tako ostati i u novom kolektivnom ugovoru.
Član Uprave za korporativne financije i riznicu, računovodstvene i komercijalne poslove Miljenko Pavlaković, koji će u ime poslodavaca ubuduće pregovarati sa sindikatima, poručio je: – Svi smo svjesni stanja u kojem se danas nalazimo i u interesu nam je kvalitetni novi Kolektivni ugovor kako bi mogli mirnije funkcionirati. Mogućnosti za rješavanje problema postoje, a postići će se uz kvalitetnu suradnju.
U ime sindikata, Dubravko Čorak - predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata (HES), izrazio je zadovoljstvo zbog nazočnosti Predsjednika i svih članova Uprave, što je ocijenio dobrim pokazateljem ozbiljnog pristupa pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru.
– Naša tvrtka i njeni zaposlenici zaslužuju najbolji kolektivni ugovor i u tom smislu očekujemo da ćemo pregovarati smireno i u dobroj vjeri te pravodobno sklopiti novi kolektivni ugovor, poručio je D.Čorak.
Sljedeći sastanak dogovoren je za 14. i 15. travnja o.g., kada će započeti konkretni pregovori.
| | | | 4/2/2010 - MINISTRICA DROPULIĆ: "Nemamo snage sami graditi elektrane" | | Izvor - t-portal, 01. travanj 2010. | | | - Hrvatska je Vlada danas zaključkom utvrdila nekoliko elektroenergetskih objekata čija izgradnja ima prioritetni značaj, a izmjenama Zakona o potporama u poljoprivredi podigla prag za ulazak malih gospodarstava u sustav poreza na dohodak.
Zaključkom Vlade prioritet u izgradnji imaju termoelektrane Sisak C i Plomin 3, četiri hidroelektrane na Savi (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje), hidroelektrane Ombla, Kosinj i Molve 1 i 2.
Prioritet je i nekoliko objekata u prijenosu i distribuciji - program Dubrovnik (s trafostanicama Plat i Srđ), novi sustav vođenja elektroenergetskog sustava, druga etapa programa Rijeka (s trafostanicama Turnić, Pehlin, itd.), dalekovod Vinodol-Meline i zamjena vodova na drvenim stupovima na području Zagreba (Rakitje-Botinec i Samobor-Rakitje).
Ciljevi su tih projekata, ističe premijerka Jadranka Kosor, poticanje novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta, poticanje gospodarstva u cjelini i poboljšanja u proizvodnji električne energije.
Očekujemo da će hrvatske elektroenergetske tvrtke i građevinske tvrtke participirati u tim projektima, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač.
Naglasio je i kako je izgradnja velikih proizvodnih objekata nužna kako bi se mogli priključiti i novi objekti iz obnovljivih izvora te kako je izgradnja novih termoelektrana nužna u kratkom roku, jer neki objekti izlaze iz uporabe 2016.
Tako primjerice TE Plomin 3 na ugljen treba zamijeniti Plomin 1, a taj će objekt, kaže Popijač, imati veću snagu, bit će u budućnosti među najznačajnim objektima i 2016. davati 15 posto ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj.
Nakon zaključka Vlade, objašnjava ministar Popijač, Hrvatska elektroprivreda dužna je izraditi akcijski plan izgradnje, a treba odraditi i prijedloge financiranja, dinamike izgradnje i drugo.
'Hrvatska država to neće moći izgraditi samostalno, morat ćemo tražiti strateške partnere, jer su to velike investicije, ali već danas imamo zainteresiranih', kazala je ministrica graditeljstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja Marina Matulović Dropulić.
Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac na primjeru Kosinja zauzeo se da se na tim projektima radi u dogovoru s lokalnom zajednicom.
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju kojima se prag za upis u registar obveznika poreza na dohodak za obiteljska poljoprivredna gospodarstva podiže na 24 tisuće kuna primitaka po osnovi izravnih plaćanja.
Prema dosadašnjim je odredbama, taj prag za ovu godinu bio 12 tisuća kuna, a za 2011. je bilo predviđeno 7.200 kuna.
| | | | 4/2/2010 - Pravi strujni udar za kućanstva od 2011. godine | | Izvor - Novi list, 01. travanj 2010. | | | - Od iduće godine, kako kaže Zakon o tržištu električnom energijom, cijena struje za 2,1 milijuna kućanstava više ne bi trebala biti regulirana, odnosno više ju ne bi određivala i štitila Vlada, kao što je sada slučaj. Zakon, naime, predviđa da, počev od iduće godine, HERA – Hrvatska energetska regulatorna agencija, svakih pet godina na javnom nadmetanju izabere najpovoljnijeg dobavljača električne energije za tarifne kupce – kućanstva, što može biti HEP, ali i druga zainteresirana, strana poduzeća koja se bave nabavom struje. Na tom bi natječaju, kojeg HERA ima zadaću pripremiti što prije, tako da se s prvim danom iduće godine već zna dobavljač struje za kućanstva, HERA, kao državna agencija, trebala odrediti uvjete koje dobavljač mora ispunjavati. Kako postoji rizik od velikog, i naglog skoka cijene struje za kućanstva, natječaj treba sročiti tako da se kućanstva barem donekle zaštiti od naglog poskupljenja.
Činjenica je, kako god, da će izjednačavanje hrvatskih cijena s europskima biti neminovno, i dogodit će se vrlo skoro, kroz godinu, do najviše dvije. S novim poskupljenjem koje HEP već sada traži od države, a koje se očekuje u travnju ili svibnju, cijena električne energije bit će viša za ukupno 35-40 posto u odnosu na prvu polovicu 2008. godine, a da bi se izjednačila s europskima, morat će i dalje rasti.
Drugim riječima, hrvatska će kućanstva kad-tad, a najvjerojatnije od početka iduće godine, morati početi plaćati tržišnu cijenu struje, dok bi se njezin značajniji rast trebao, barem kroz prvih godinu dana, ublažiti uvjetima koje će se dobavljačima postaviti u natječaju. Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva, moguće je da se raspisivanje natječaja za dobavu na period od pet godina ipak odgodi dok se ne donese novi Zakon o tržištu električnom energijom.
| | | | 4/2/2010 - Dragutin Lesar: "Krizu su stvorili umirovljenici, nezaposleni i radnici" | | Izvor - Monitor.hr, 29. ožujak 2010. | | | - "Krizu su stvorili umirovljenici. I nezapoleni. A tek radnici, koliko su oni toga krivi!", kaže ironično Dragutin Lesar, koji je pobrojao prijedloge HUP-a i Vlade o izlazu iz krize. To su: Ukidanje plaćenog dnevnog odmora od pola sata; Ukidanje ili smanjenje otpremnina radnicima koji odlaze u mirovinu ili dobivaju otkaz; Hitno privatiziranje preostalog nacionalnog bogatstva, naročito HEP-a, izvora pitke vode i nekretnina u vlasništvu države... Lesar poziva na predlaganje još ovakvih mjera; prijedlozi za ukidanje povlastica eliti nisu dopušteni.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
