Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
2/5/2010 - Jadran Jakobušić: U HEP-u su našli mene za Pedra
Izvor - Slobodna dalmacija, 29. siječanj 2010.
 
  • Dipl. ing. elektrotehnike Jadranu Jakobušiću pripremljen je izvanredni otkaz zbog ‘propusta’ prilikom kojega je bolnica ostala bez struje, ali on će, kazao je, zaštitu potražiti na sudu, gdje ju je već jednom u sporu protiv svog poslodavca i dobio.

    Odgovorno tvrdim da prema činjeničnom stanju ne postoji nikakvo uporište koje bi moglo povezati mene i poslove koje obavljam kao “koordinator poslova tri” pri dispečerskom centru u “Elektrojugu”, sa “slučajem” neobavješćivanja bolnice o nestanku struje - kategoričan je dipl. ing. elektrotehnike Jadran Jakobušić, zaposlenik dubrovačkog “Elektrojuga” kojemu je pripremljen izvanredni otkaz zbog “propusta” prilikom kojega je bolnica u kojoj su u tijeku bile operacije ostala neko vrijeme bez opskrbe električnom energijom.

    Ing. Jakobušić tvrdi da to uopće nije u domeni njegova posla, te dodaje i kako njegovo trenutačno radno mjesto nema nikakav ni izvršni niti rukovodni karakter, nakon degradacije koju je doživio 2006. godine od direktora Milivoja Bendera. Ako bude primoran, kaže, zaštitu će potražiti na sudu, no o tome će odlučiti nakon što vidi odluku o otkazu koja mu još nije uručena.

    Naime, pod pritiskom javnosti i medijskim pozivanjem na utvrđivanje odgovornosti nadležnih za kolaps elektroenergetskog sustava na širem dubrovačkom području koji je kulminirao nenajavljenim prekidom struje u dubrovačkoj općoj bolnici, direktor HEP-a Leo Begović javnost je izvijestio o jednom izvanrednom otkazu i opomeni pred otkaz dvojici zaposlenika “Elektrojuga”.

    Na novinarski upit zašto se “promptno“ reagiralo u utvrđivanju odgovornosti “sitnih riba”, a što nije bio slučaj s “velikima” nakon što je dubrovačka regija u prosincu danima bila u mraku, odgovorio je kako se ljudski faktor ne može sankcionirati zbog tehničkih problema zbog kojih je u potpunosti izgorjela trafostanica u Komolcu.

    - U “Elektrojugu” i javnosti stvorila se atmosfera linča i valjalo je pronaći “Pedra”. Ja sam “stigmatiziran” još 2006., kad sam degradiran s mjesta tehničkog direktora Elektrojuga zbog nestanka struje u Dubrovniku na 45 minuta u prosincu 2005. Ti su događaji iskorišteni da me se, kad sam se izložio s namjerom da zaštitim “svoje” ljude, doslovno “odstrijeli”, u čemu je ključnu ulogu odigrao aktualni direktor Bender.

    Kako moja žalba nije naišla na plodno tlo na višim instancama u HEP-u, obratio sam se nadležnom sudu i na moju sreću, a nesreću onih kojih su očekivali drukčiji epilog, imam pravomoćnu presudu da je tadašnji otkaz mog ugovora bio nezakonit. Pravomoćna je postala u trenutku kada je Vrhovni sud odbio reviziju postupka koju je tražio moj poslodavac, tj. “Elektrojug” - kaže Jakobušić.

    Nedavne izjave kako je kolaps elektroenergetskog sustava na jugu Hrvatske posljedica tehničkih manjkavosti koje se mogu ukloniti trajno jedino znatnim financijskim ulaganjima idu mu u prilog. Naime, 2006. sankcioniran je upravo zbog toga.

    No, razgovor o ovoj temi zaključuje riječima: “Svi problemi koji opterećuju ‘Elektrojug’ ostaju, pa bio ja tu ili ne.” A u javnost je pristao izići jedino da bi “kontrirao atmosferi linča, konstrukcijama i prozirnim optužbama” kojima je izložen.

    Bender najavio očitovanje
    Od direktora ‘Elektrojuga’ Milivoja Bendera zatražili smo komentar na cijelu priču koju nam je iznio Jadranko Jakobušić.
    Direktor Bender, međutim, zbog osjetljivosti čitavog ‘slučaja’ nije želio o tome razgovarati telefonom, a susret nismo mogli realizirati jer nije bio u Dubrovniku. Stoga je najavio ‘očitovanje’ nakon povratka s puta.
 
2/5/2010 - Direktor Bender: Tko je kriv za isključivanje bolnice?
Izvor - Slobodna dalmacija, 17. siječanj 2010.
 
  • Direktor HEP-ova distribucijskog područja Dubrovnik Milivoj Bender potvrdio je kako je u HEP-u nastao propust jer je dubrovačka Opća bolnica morala biti obaviještena o isključivanju struje te je izrazio žaljenje zbog tog događaja.

    On je također kazao kako je naložio da se utvrdi tko je kriv za ovaj propust te da će ga pozvati na odgovornost.

    Rečeno je to na radnom sastanku župana Nikole Dobroslavića s ravnateljem Opće bolnice Dubrovnik Brankom Bazdanom i direktorom dubrovačkog HEP-a Milivojem Benderom.

    Raspravljalo se o okolnostima pod kojima je bolnica u četvrtak ujutro ostala bez opskrbe električnom energijom, a župan Dobroslavić ponovno iskazao nezadovoljstvo postupanjem HEP-a te je zatražio odgovornost.
 
2/5/2010 - Slijedi restrukturiranje HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 18. siječanj 2010.
 
  • Zakon o privatizaciji HEP-a za državu je predviđao 'zlatnu dionicu' u slučaju privatizacije, što je postalo neodrživo u ispunjavanju obveza iz poglavlja Sloboda kretanja kapitala.

    Stari zakon o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede, čije je ukidanje predložila Vlada na posljednjoj sjednici u skorije vrijeme ipak neće zamijeniti novim, kako su krenule spekulacije nakon iznenadne odluke Banskih dvora o stavljanju tog zakona iz 2002. izvan snage.

    "Nema nikakvih novih planova ni modela za privatizaciju HEP-a", poručuje ravnatelj uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Branimir Horaček. Dodaje kako nema bojazni da bi se HEP mogao privatizirati prema općem zakonu o privatizaciji jer postoji obveza da se ta strateška državna tvrtka, kao što je to bio slučaj s Hrvatskim telekomom i Inom, privatizira prema posebnom zakonu. No, sama procjena Vlade da u razdoblju krize, unatoč proračunskim potrebama, nije uputno pokretanje privatizacije tvrtke koja nije "uglancana" za prodaju, nije jedini razlog za ukidanje zakona. Neke, njegove odredbe, su, kako kažu naši sugovornici, postale neodržive, a posebice odredba o "zlatnoj dionici" koja bi državi u slučaju privatizacije davala posebna prava. To, kao i odredbe kojima se propisivano 10-postotno ograničenje na stjecanje udjela u kapitalu HEP-a u procesu privatizacije što nije vrijedilo za državu, postalo je smetnja uspješnom rješavanju obveza iz poglavlja Sloboda kretanja kapitala u procesu pregovora s EU. Najlakše ih je, kažu upućeni u proces pregovora, bilo ukloniti ukidanjem zakona.Područje u kojem kad je HEP u pitanju treba očekivati aktivnosti je restrukturiranje i to ne samo financijsko nego i organizacijsko kako bi se HEP prilagodio tzv. trećem paketu liberalizacije tržišta električne energije i plina. To znači da će se HEP. kao i ostale europske kompanije, morati najkasnije do ožujka 2011. godine ili do ulaska u EU prilagoditi zahtjevima EU za kreiranjem otvorenog tržišta. A ta prilagodba, ponajprije, podrazumijeva i izdvajanje sektora prijenosa električne energije u posebno društvo koje bi jamčilo slobodu prekograničnog trgovanja energijom bez preferiranje "vladajuće" kompanije na tržištu.

    EU je, kako objašnjava energetski stučnjak i član bivše Uprave HEP-a Željko Tomšić, dao tri opcije prema kojima se može obaviti izdvajanje sektora prijenosa. Prema prvoj, koja je po ocjeni Komisije optimalna, kompanija za prijenos trebala bi se potpuno izdvojiti iz jedinstene tvrtke za elektroprivredu i organizacijski i svojom imovinom. Druga je opcija da se prijenos organizacijski izdvoji, ali uz zadržavanje imovine kojom se tvrtka služi u matičnoj kompaniji. Taj model, objašnjava Tomšić podrazumijeva i osnivanje posebnog tijela koje bi nadziralo sustav da bi se onemogućilo polašteno ponašanje "prijenosa" prema bilo kome na tržištu. Treća opcija, koja traži najmanje organizacijskih promjena, dozvoljava da djelatnost prijenosa ostane u matičnoj kompaniji za elektroprivredu, ali uz postavljanje uprave i nadzornog odbora potpuno neovisnog o matičnoj kompaniji. To bi u slučaju da se restrukturiranje HEP-a provede na taj način značilo da na čelu tvrtke za prijenos ne bi smjela doći osoba koja je vezana uz HEP. "Pred Vladom je sada da odluči koji će model izabrati za restrukturiranje HEP-a", kaže Tomšić dodajući da bi on osobno preporučio potpuno izdvajanje prijenosa iako bi to neki tumačili kao uvod u privatizaciju ostalih dijelova kompanije. Vlada, kako se čini, neće brzo odlučivati koji će model restrukturiranja, odnosno usklađivanja sa najnovijom regulativom EU izabrati. Ravnatelj uprave za energetiku Horaček otkriva da će uskoro objaviti javni natječaj za izradu studije u kojoj će se razmotriti svaka od opcija, odnosno usporediti što bi za HEP i za tržište značio odabir određenog modela. Tek potom išlo bi se na promjene zakona o tržištu električne energije, na temelju kojeg će se provoditi promjene.
 
2/5/2010 - Vlada: Nije vrijeme za prodaju HEP-a
Izvor - Slobodna dalmacija, 15. siječanj 2010.
 
  • Ministri su na sjednici u četvrtak usvojili i u saborsku proceduru uputili Prijedlog zakona o prestanku Zakona o privatizaciji Hrvatske elektroprivrede uz obrazloženje kako u “razdoblju gospodarske krize i recesije nije opravdano pokretanje postupka privatizacije“, a premijerka Jadranka Kosor je kazala kako privatizacija HEP-a nije ni dio direktiva Europske unije.

    ...
 
2/5/2010 - Isprika HEP-a pacijentima i djelatnicima dubrovačke bolnice
Izvor - HEP, 15. siječanj 2010.
 
  • Jučer 14. siječnja 2010. godine HEP-ODS Elektrojug je zbog radova na dalekovodima 35 kV prekinuo isporuku električne energije u vremenu od 09,00 do 11,30 sati u dijelu grada Dubrovnika.

    Pogreškom odgovornih osoba u Elektrojugu o radovima nisu obaviješteni kupci kategorije poduzetništvo snage veće od 30 kW, a među inima ni dubrovačka bolnica, na način kako je to propisano Općim uvjetima isporuke električne energije. HEP će poduzeti sve potrebne mjere kako se slični propusti ne bi u buduće događali a prema odgovornim osobama bit će poduzete stegovne i druge mjere u skladu sa zakonom i internim propisima HEP-a. I ovim putem se ispričavamo djelatnicima i pacijentima dubrovačke bolnice kao i svim našim kupcima na području grada Dubrovnika i Dubrovačko neretvanske županije.
 
2/5/2010 - Dioki HEP-u dužan zbog dugotrajne prodaje zgrade
Izvor - Business.hr, 11. siječanj 2010.
 
  • Dioki je na Zagrebačkoj burzi reagirao na članak Business.hr-a u kojem se navodi da su dugovi te tvrtke HEP-u premašili 90 milijuna kuna ustvrdivši da se dug Diokija "kreće u okviru normalnih poslovnih relacija".

    Iz Diokija su poručili kako ta tvrtka i HEP imaju korektan partnerski odnos te da se dug Diokija prema HEP-u kreće u okviru normalnih poslovnih relacija, ni blizu iznosu navedenom u članku.

    "Dioki redovito podmiruje račune za struju, a za dio pruženih usluga HEP-a dogovoreno je plaćanje prodajom poslovne zgrade u vlasništvu Diokija. Posao kupoprodaje poslovne zgrade je započeo u ožujku 2009. godine višestrukim procjenjivanjem njene vrijednosti, potpisivanjem pisma namjere i predajom zgrade u posjed HEP-a. Očekuje se da će formalni završetak posla uslijediti do konca siječnja 2010. godine, o čemu će javnost biti promptno izviještena", kažu u Diokiju.
 
2/5/2010 - Kosor zasukala rukave: Dinamično rješavamo problem struje u Dubrovniku
Izvor - Business.hr, 07. siječanj 2010.
 
  • Na sastanku je dogovoreno da se problem opskrbe električnom energijom mora riješiti do početka turističke sezone, a premijerka Kosor istaknula je da će vlada pratiti dinamiku dogovorenih radova i da će obvezati resorna ministarstva da se uključe u praćenje projekta, navodi se u priopćenju vlade.

    Dogovoreno je i da će HEP pokušati skratiti proceduru dovršetka obnove trafostanice Komolac u tehničkom i operativnom zahvatu kako bi se do početka turističke sezone svim kupcima električne energije u dubrovačkom području osigurala nužna stabilnost sustava.

    HEP će, kako je dogovoreno, usko surađivati s vladom u financiranju prve etape izgradnje elektrosustava - trafostanica Srđ i Plat, a vrijednost tih radova je 500 milijuna kuna.

    U razdoblju do početka turističke sezone dubrovačka podružnica HEP-a - Elektrojug izmijenit će sve dotrajale vodove električne energije na dalekovodima.
 
2/5/2010 - Ježić ima za donacije, njegov Dioki nema za struju
Izvor - Business.hr, 07. siječanj 2010.
 
  • Zagrebački Dioki, važna petrokemijska kompanija i jedan od najvećih izvoznika u zemlji, koja je u vlasništvu uglednoga riječkog poduzetnika Roberta Ježića, uspela se na sam vrh dužnika na popisu Hrvatske elektroprivrede jer su neplaćeni računi premašili - 90 milijuna kuna.

    Prema izvoru Business.hr-a, struja nije plaćena mjesecima, rate iznose između pet i sedam milijuna kuna, a dug se samo gomila.
    Izvor navodi kako je HEP izgubio strpljenje, pa do svog novca pokušava doći i ovrhama. Trn je u oku činjenica da Dioki ne vraća dug, a istodobno njegov gazda Rober Ježić donira novac predsjedničkim kandidatima. Tako je donirao po 200.000 kuna poraženom Draganu Primorcu i finalistu Ivi Josipoviću, što se prema dosad objavljenim podacima o financiranju kampanja ubraja među najveće pojedinačne donacije.

    U Diokiju i HEP-u ne žele iznositi detalje spora nastala zbog dugova. U Diokiju tvrde kako završavaju veliku investiciju i da će dug vratiti.

    Koriste 'sve mogućnosti'
    „Dioki trajnom rješavanju duga prema dobavljačima, pa tako i onog prema HEP-u, posvećuje punu pažnju, ne deklarativno, već stvaranjem pretpostavki za povećanje prihoda i uklanjanje zakašnjenja plaćanja dobavljača. Primjerice, upravo ovih dana završavamo investiciju kojom kapacitet za proizvodnju polietilena povećavamo za 20.000 tona godišnje. Uz povećanje proizvodnog kapaciteta, ostvareno je osuvremenjivanje tehnološkog procesa, kao i povećanje rentabilnosti poslovanja. Vrijednost „dodatne“ količine polietilena, prema trenutačnim tržišnim cijenama, iznosi oko 150 milijuna kuna“, tvrde u Diokiju u vjeri kako će dodatne količine proizvoda uskoro donositi i dodatni novac.

    U HEP-u pak ne žele komentirati ovrhe koje su pokrenuli, kao ni iznos duga, već samo šturo poručuju da je „poslovni odnos HEP-a i Diokija dužničko-vjerovnički, stoga je to poslovna tajna“. Navode i da će HEP u zaštiti svojih potraživanja iskoristiti sve zakonske mogućnosti.

    Trampa zemljišta
    Kada smo prije pisali o Diokijevim dugovima, iz HEP-a nam je poručeno kako se pregovaralo o načinu vraćanja duga i otplati na rate. Manji potrošači najčešće nemaju takve mogućnosti, već ih se isključuje i za račune od nekoliko tisuća kuna. Pregovori s Diokijem očito nisu donijeli uspjeh, a HEP uporne neplatiše utjeruje ovrhama. Kada ni to ne uspije, slijedi ovrha, pa isključivanje. U slučaju proizvodnje, HEP ostavlja dva tjedna između obavijesti o isključivanju i obustave isporuke struje. U Hrvatskoj elektroprivredi ne žele otkrivati podatke o najvećim dužnicima, kao ni iznos ukupnih potraživanja za struju.

    Prema neslužbenim informacijama, HEP-u se nakupilo oko 300 milijuna kuna potraživanja od potrošača, pri čemu Dioki očito drži lavovski udjel, ako ne i najveći.

    Naš izvor tvrdi da Dioki ispočetka nije plaćao struju HEP-u jer je bivša Uprava na čelu sa smjenjenim Ivanom Mravakom dogovarala prebijanje duga tako da HEP preuzme Diokijevu nekretninu na zagrebačkom Žitnjaku. Čak postoji, tvrdi izvor, pismo najmere Uprave HEP-a u kojemu se to navodi. Iz današnje pozicije nikome nije jasno što bi HEP dobio tom nekretninom na Žitnjaku koja se prostire na nekoliko tisuća četvornih metara, a nova Uprava koju vodi Leo Begović očito nema namjeru realizirati planove iz toga pisma.
 
12/29/2009 - Obavijest kupcima električne energije
Izvor - HEP, 28. prosinac 2009.
 
  • Poštovani kupci,

    Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. prosinca 2009. godine, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

    Tom Uredbom smanjuje se naknada za obnovljive izvore energije i kogeneraciju sa 0,0089 kuna po kilowatsatu za 2009. godinu na 0,005 kuna po kilowatsatu za 2010. godinu.

    Sukladno odredbama Općih uvjeta za opskrbu električnom energijom, Hrvatska elektroprivreda će procijeniti razgraničenje potrošnje na dan 1. siječnja 2010. godine. Kupce kategorije kućanstvo, koji žele da se nova cijena za naknadu primijeni na njihovu stvarnu potrošnju, pozivamo da očitaju svoja brojila i dostave stanje brojila na sljedeći način:

    - besplatni telefon 0800-0555
    - web stranica: www.hep.hr

    Za dostavu stanja potrebno je znati kojem distribucijskom području (elektri) pripada mjerno mjesto za koje se želi dostaviti stanje te šifru kupca. Ti podaci se nalaze na računima koje kupci primaju za potrošenu električnu energiju. Molimo naše kupce da stanje brojila dostave do 10. siječnja 2010. godine.
 
12/29/2009 - HEP odgodio poskupljenje struje!
Izvor - HRT, 26. prosinac 2009.
 
  • Nakon godine koju, zbog gospodarske krize, mnogi neće pamtiti po dobrom - krizni porez, smanjene božićnice i najava skupljeg plina - mnogi su sa strepnjom iščekivali i koliko će HEP poskupjeti električnu energiju.

    Dobra vijest, ako se tako može nazvati, barem na kraju godine stiže za sve koji se griju na struju, a to je svaki peti građanin u zemlji.

    Predsjednik uprave HEP-a Leo Begović za HTV je potvrdio - odgađamo poskupljenje struje do 1. travnja.

    Ono što mogu sa sigurnošću reći jest da ni za kategoriju građanstva ni za kategoriju malog i srednjeg poduzetništva, odnosno gospodarstva, zasigurno neće doći do rasta cijena u prva tri mjeseca 2010. godine, rekao je Begović.

    Nažalost poskupljenje se ipak neće moći izbjeći jer je HEP jedan od najvećih potrošača plina, energenta čije je poskupljenje za 20-ak posto od Nove godine odobrila Vlada. Što će se događati nakon toga, ovisit će o cijeni plina.

    Mi još od Ine nismo dobili nikakvu informaciju niti iznos poskupljenja cijene plina. Naravno svako poskupljenje jednog od osnovnih energenata trebalo bi voditi prema korekciji cijena, istaknuo je Begović.

    Sindikati zadovoljni, ali s oprezom čekaju 1. travnja
    Sindikati podupiru tu odluku HEP-a, ali se boje mogućih poskupljenja od travnja. To bi, kažu, moglo izazvati lančanu reakciju drastičnog povećavanja cijena.

    Ono što uvijek vuče poskupljenje energenata, posebno plina i struje, to je da iza toga poskupljuje grijanje, a iza toga poskupljuju različite druge robe, pa i usluge, koje su izravno na to navezane, ističe Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.

    HEP za iduću godinu dogovorio povoljniju nabavu energije
    Iza HEP-a je teška godina obilježena aferama. Još su, zbog nepovoljnih ugovora, energiju prisiljeni nabavljati po dvostruko višoj cijeni od prodajne. Tek su za iduću godinu dogovoreni znatno povoljniji uvjeti nabave energije. Aktualna uprava pokušala je razvrgnuti stare ugovore, ali bez uspjeha.

    U ugovorima nije bila stavljena klauzula za raskid ugovora. Mi smo odmah po dolasku započeli s aktivnostima, ali ugovori su konzumirani preko 3/4, jednostavno nismo bili u mogućnosti prekinuti te ugovore, objasnio je predsjednik uprave HEP-a.

    Zbog svega toga HEP-u je, paradoksalno, ove godine pogodovao pad potrošnje električne energije od 2 posto u odnosu na godinu prije, i to zbog recesije i neubičajeno toplog vremena.
 
12/25/2009 - OBAVIJEST članovima HES-a i ostalim radnicima HEP-Grupe
Izvor - HES, 23. prosinac 2009.
 
  • Poštovani,

    Tijekom proteklih nekoliko dana vođeni su razgovori s Upravom HEP-a u vezi preporuke Vlade RH da se svim radnicima HEP-grupe smanji ugovoreni iznos „božićnice“ za 2009. godinu na 1.250,00 kuna. Predsjednik HES-a odbio je ponudu Poslodavca i zajedno s kolegama iz TEHNOS-a i EKN- a inzistirao na jednokratnoj isplati od 1.550,00 kuna i poštivanju Kolektivnog ugovora za HEP-grupu.

    Razgovori su dovršeni 17. prosinca 2009., a Uprava HEP-a je 22. prosinca 2009. godine donijela Odluku da se svim radnicima HEP-grupe, a protivno odredbama Kolektivnom ugovoru za HEP-grupu jednokratno isplati „božićnica“ u iznosu od 1.250,00 kuna.

    Ovakvim postupkom Predsjednik Uprave isključivo poštuje preporuku Predsjednice Vlade, a derogira pravni akt koji namjerno krši. Političke odluke važnije su od pravnih akata.
    Predsjednik Uprave svjesno otvara mogućnost tisuća sudskih sporova radnika HEP- grupe koji će biti novi veliki trošak od cca 15 milijuna kuna.

    Zanima nas što nam u budućnosti još preporučuje Vlada RH ?
    Na svima nama je da nakon blagdana odgovorimo na ovakve bahate postupke koji ne smiju ostati nekažnjeni.

    Na kraju, svim članovima HES-a i ostalim radnicima HEP-grupe želimo blagoslovljen Božić i sretnu Novu 2010. godinu.

    Predsjednik HES-a:
    Dubravko ČORAK
 
12/25/2009 - Rekord vršnog opterećenja
Izvor - TEHNOS, 22. prosinac 2009.
 
  • Dana 21. prosinca 2009. godine zabilježeno je najveće vršno opterećenje (potrošnja) u povijesti elektroenergetskog sustava RH, a doseglo je 3120 MWh u periodu večernje špice od 17-18 sati.
    Prijašnji rekord bio je 3098 MWh.

 
12/25/2009 - Izdvojeno: Osam načina kako se vara u postupku javne nabave
Izvor - Jutarnji list, 22. prosinac 2009.
 
  • Do 30. studenog ove godine, unatoč Vladinoj naredbi o maksimalnoj štednji na svim razinama, vrijednost javnih nabava popela se na 36,6 milijardi kuna, što je 1,1 milijardu kuna više nego u cijeloj 2008. godini.

    Hrvatske autoceste (HAC) najveći su naručitelj poslova putem javne nabave, a samo je lani ta državna tvrtka za nabavku roba, izvođenje radova i usluge potrošila 3,7 milijardi kuna.

    Ni tri tvrtke po natječaju
    Drugi na ljestvici najvećih potrošača državnog novca su Hrvatske ceste s dvije milijarde, a treći Grad Zagreb sa 1,77 milijarde kuna.

    Ukupno su u 2008. godini državne institucije, jedinice lokalne i regonalne samouprave i državne te javne tvrtke ugovorili poslove u vrijednosti od 35,5 milijardi kuna.

    Međutim, iznenađuje podatak da se do 30. studenog ove godine, unatoč Vladinoj naredbi o maksimalnoj štednji na svim razinama, vrijednost javnih nabava popela na 36,6 milijardi kuna, dakle 1,1 milijardu kuna više nego u cijeloj prošloj godini. Još više šokira činjenica da se na natječaje koje raspisuju državne i javne tvrtke u čak 48 posto slučajeva javlja samo jedna tvrtka ponuđač! U 13 posto slučajeva na natječaj se jave tri tvrtke, a prosjek je razočaravjući: po jednom natječaju se jave 2,29 tvrtke.

    Stop nelegalnom bogaćenju
    Jasno je da to otvara put malverzacijama i sklapanju ugovora štetnih po državni proračun. Da je kriminal putem javnih nabava u državnim poduzećima siguran izvor ilegalnog bogaćenja čelnih ljudi pojedinih tvrtki, govori i podatak da od prosječno 18.000 ugovora o javnoj nabavi, na kontroli završi samo oko tisuću.

    Te ugovore kontrolira svega 10 osoba zaposlenih u Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, od kojih je dvoje na porodiljnom dopustu.

    Premalo ljudi
    Upomoć im priskaču zaposlenici Uprave za javu nabavu Ministarstva gospodarstva kojima to, tvrdi državna tajnica Tamara Obradović Mazal, uopće nije u opisu posla.

    Konkretno, do današnjega dana, državna komisija je u 2009. otvorila ukupno 1303 žalbena predmeta, dok je cijeloj 2008. od 18.434 ugovora otvoreno 1020 žalbenih predmeta. Do sada je riješeno 968 žalbi, od čega su se 352, odnosno 36,36 posto pokazale nezakonite pa je spriječeno zaključenje štetnih ugovora. U 290 slučajeva (29,96%) nisu utvrđene nepravilnosti.

    - Broj žalbenih predmeta u javnoj nabavi raste pa će ukupni broj ove godine za više stotina premašiti onaj iz 2008. Porast broja predmeta u 2008. u odnosu na 2007. iznosio je 62,45 posto. Naime, u 2007. smo kontrolirali ukupno 637 postupaka javne nabave. Državna komisija nažalost zapošljava premali broj ljudi u odnosu na iznimno veliki opseg posla, uzevši u obzir veliki broj predmeta i njihovu iznimnu financijsku vrijednost. To je utvrdila i Europska komisija koja je upravo tu činjenicu istakla u Izvješću o napretku za 2009. - upozoravaju u toj instituciji.

    Reagiraju na osnovi napisa
    Nasumičnih kontrola ugovora nema jer, kako tvrde, po zakonu smiju regirati samo po žalbama sudionika natječaja te zahtjevima tužiteljstva koje, pak, reagira na signal državne revizije, ali nažalost većinom samo na osnovu medijskih napisa.

    Svi modeli prijevare
    Kako se vara na natječajima(izvor: podaci Uprave za javnu nabavu Ministarstva gospodarstva)

    1. Pro forma natječaj
    Državna tvrtka dogovara posao s dobavljačem bez prethodne objave natječaja. Natječaj se zatim objavi samo pro forma, pa su zakinute druge zainteresirane tvrtke.

    2.Sposobnost se ne provjerava
    Uopće se ne traže dokazi o sposobnosti gospodarskog subjekta. Uočeno je i neposto-janje zapisnika ili neispravna pravna osnova za primjenu pregovaračkog postupka.

    3. Cjepkanje na male narudžbe
    Cjepkanje predmeta nabave s namjerom izbjegavanja primjene zakona, i to na način da svaka pojedina narudžba ne premašuje 70.000 kuna.

    4. Okrupnjavanje predmeta
    Okrupnjavanje predmeta nabave s namjerom pogodovanja ponuđaču koji jedini može izvšiti takav ugovor, čime se iz igre izbacuju konkurenti.

    5. Kršenje rokova otvaranja ponuda
    Javne ponude počinju se otvarati prije nego što istekne krajnji rok za dostavu ponuda, što otvara mogućnost da prihvatljivu ponudu dostavi samo unaprijed obaviješten ponuđač.

    6. Samovolja naručitelja
    Sklapanje ugovora s ponuđa-čem iz poništenog postupka, nastavljanje s postupkom bez obzira na žalbu, samovoljno poništavanje postupka ako nije prošao favorit.

    7. Zabrana udruživanja
    Naručitelj ne traži dokaze o financijskoj sposobnosti tvrtke ponuđača, a zna i zabranjivati da se na natječaj prijavi zajednica ponuđača, čime se diskriminiraju manje tvrtke.

    8. Daju posao samima sebi
    Naručitelj sklapa ugovore s tvrtkom ponuđačem iako je čelnik tvrtke ili član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja istovremeno šef u tvrtki ponuđaču.

    ...

    Najviše nepravilnosti u HAC-u, HEP-u i gradovima
    Uz Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave, kontrolom se bavi i Uprava za javnu nabavu Ministarstva gospodarstva. Ta je služba preuzela manji dio posla od državne komisije, pa su tako lani prekontrolirali 64 slučajeva iako to, ističe državna tajnica Tamara Obradović-Mazal, nije primarno njihov posao.

    - Za razliku od državne komisije, mi imamo pravo i na nasumičnu provjeru ugovora koji nam se učine sumnjivima, ali to zapravo nije naš posao. Unutarnja revizija, a posebno državna revizija, tijelo je koje je zaduženo signalizirati ako uoče nešto sumnjivo u javnim nabavama. Mi povremeno preko elektroničkog oglasa Narodnih novina provjerimo poneki slučaj, ali to je rijetko jer, kako sam rekla, to nije naš posao. Međutim, upravo se priprema izmjena zakona kojim će Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave dobiti ovlasti da sama pokreću postupke - objašnjava Obradović-Mazal.

    Tijekom 2008. godine Uprava za kontrolu postupaka javne nabave Ministarstva gospodarstva provela je ukupno 64 nadzora sumnjivih ugovora od kojih su u 24 utvrđene nezakonitosti, a za sada je podnijela jedan optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka.

    U 2009., do 30. studenog, zaprimljeno je 66 predmeta nadzora od čega ih je 29 predmeta prekontrolirano. Od tih 29 postupaka javne nabave otkriveno je kršenje Zakona o javnoj nabavi u 21 predmetu. Najviše nepravilnosti po provedenim nadzorima utvrđeno je kod naručitelja Grada Zagreba te kod ostalih jedinica lokalne i regionalne samouprave, zatim Hrvatskih autocesta i Hrvatske elektroprivrede. Uprava je podnijela četiri optužna prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka. Ostalih 47 predmeta još se provjerava, a slanje optužnih prijedloga je u tijeku pa konačan broj još nije poznat.
 
12/25/2009 - Direktor HEP-a: Cijena struje u Hrvatskoj trebala bi biti 35% viša
Izvor - Jutarnji list, 19. prosinac 2009.
 
  • Iako radi na granici isplativosti, HEP nije gubitaš. Posljednjih 10-ak godina HEP nije poslovao s gubitkom, a ovu će godinu završiti sa 100-ak milijuna kuna dobiti, poručio je u petak iz Vukovara direktor HEP-a Leo Begović.

    Sudjelujući na obilježavanju 100. obljetnice javne elektrifikacije Vukovara, održanoj u Ružičkinoj rodnoj kući, Begović je i najavio kako će HEP uputiti zahtjev Vladi za korekciju cijene električne energije ukoliko najavljeno poskupljenje plina bude izrazito utjecalo na cijenu struje.

    - Cijena električne energije u Hrvatskoj u odnosu na susjedne zemlje je među najnižima i iznosi između 65 i 70 posto cijene koja bi to trebala biti, rekao je Begović u izjavi novinarima najavljujući milijardu i pol kuna HEP-ovih izdvajanja u investicije i izgradnju objekata u idućoj godini. Među glavnim projektima su završetak izgradnje i puštanje u pogon novog bloka termoelektrane-toplane Zagreb i hidroelektrane Lešće na rijeci Dobri.

    - HEP neće odustati od najavljene izgradnje termoelektrane u Vukovaru i za ostvarenje te investicije trebat će nam najmanje četiri godine. Hrvatskoj nedostaje 10-ak takvih objekata, rekao je Begović.

    Sporna termoelektrana kapaciteta 530 megavata našla se u središtu pozornosti hrvatske javnosti kad je obznanjeno da su vukovarske gradske vlasti od privatnog poduzetnika kupile nekretninu vrijednu četiri milijuna kuna za potrebe njezine gradnje, a da HEP nije siguran hoće li uistinu i realizirati tu investiciju.

    Na svečanosti je i predstavljenja monografija „Stoljeće vukovarskog svjetla“ urednice Đurđe Sušec i autora tekstova Vlade Horvata, Ivana Mravka i Ivana Polherta. Električna rasvjeta u Vukovaru je proradila 19. prosinca 1909. godine, a bila je napajana iz elektrane u sklopu tadašnje Tvornice kudelje.
 
12/25/2009 - Komentar: Sigurnost elektroenergetskog napajanja grada Dubrovnika?
Izvor - NSRHEP-a, 17. prosinac 2009.
 
  • Pun mi je više kufer nekompetentnih osoba u HEP-u.

    Jučer gledam na HTV-u člana uprave iz Osijeka, koji nam je objasnio "da će struja u Stonu doći u kasnim večernjim satima", on ni nezna gdje je Ston. Izjave Bendera i ovog Gudelja su istoga tipa. Bender spominje nekakve prstenove, a Gudelj Plat i Srđ.

    Istina je slijedeća:
    Program Dubrovnik, odnosno prvi objekat tog programa ima za prvenstveni i glavni cilj izgradnju trafostanice PLAT 220/110/35/10(20) kV kako bi se el. energija proizvedena u HE Dubrovnik u Platu evakuirala, prenijela, odvela, plasirala u sustav HEP-a. Sada jedan agregat te HE vozi, proizvodi, plasira energiju u RP 400/220/110 kV Mokro polje kod Trebinja.
    Ta buduća TS 220/110/35/10(20) kV Plat poboljlat će opskrbu ili bolje reći sigurnost opskrbe Župe i Konavala, ali Grada ništa ili vrlo malo. Drugi dio programa Dubrovnik ili TS 110/10(20) kV SRĐ ni svojom lokacijom ni rješenjem nije postrojenje koji problem sa kojim se suočavamo rješava, ona ga možda dijelom ublažava. Njezina lokacija i tehničko rješenje je isforsirano aranžmanom jednakim HYPO banci, odnosno služi samo kako bi se pogodovalo investitorima golfa na Srđu, jasno uz provizije. U službi elektroopskrbe Grada je malo ili nimalo. Najbolji dokaz za to je rješenje kabelskog raspleta iz te trafostanice do postrojenja u Gradu, najblaže rečeno katastrofa.

    Da bi se kvalitetno riješilo napajanje Dubrovnika ili bolje reći dubrovačkog područja je:
    - Izgradnja TS 110/10(20) u Gradu, ali ne na Srđu ni na Lokrumu.
    - Transformaciju u Komolcu organizirati u dva dijela 110/35 i 110/10(20) kV, jer nakon izgradnje TS Plat 220/110/35/10(20) kV i TS 110/10(20) kV u Gradu 35 kV napon treba minimalno postrojenje, odnosno dva vodna polja Mlini i Orašac i to samo privremeno do konačnog rješenja napajanja zapadno od Grada, a što također nije tehnički ni stručno obrađeno, odnosno dosta se luta u prostoru.
    - Nakon svega ovoga, još uvijek ostaju one često spominjane „tri žice“, tri žice koje su u međuvremenu crne (povećana prijenosna moć),tri žice koje su jedina veza dubrovačkog područja sa el.energ.sustavom Hrvatske, jer i nakon Programa Dubrovnik, HE Plat (oba agregata) proizvedenu energiju moraju plasirati preko mreže BiH, kao i danas. Međutim ova jedina veza ostaje i dalje problematična za sigurnost opskrbe dubrovačkog područja.
    - Dakle da bi se pored gore navedenog, u potpunosti riješilo napajanje dubrovačkog područja, treba još i izgraditi dalekovod 220 kV Plat–Komolac-Imotski.

    Tako moji KONAVLJANI, ŽUPLJANI, GRAĐANI i PRIMORCI stoje stvari.
 
12/25/2009 - Predsjednik Uprave HEP-a: Za trafostanicu u Platu i Srđu 500 milijuna kuna
Izvor - Slobodna dalmacija, 21. prosinac 2009.
 
  • Predsjednik Uprave HEP-a, Leo Begović obećao je u Dubrovniku kako će se za gradnju trafostanica u Platu i Srđu u iduće tri godine uložiti oko 500 milijuna kuna, čime će trajno biti riješeno sigurno napajanje električnom energijom čitavog dubrovačkog kraja.

    Požar koji je prije nekoliko dana izbio i potpuno uništio trafostanicu u Komolcu izazvao je pravi kaos u životu šireg dubrovačkog područja i 50-ak tisuća stanovnika koji su 24, odnosno 48 sati ostali bez struje, grijanja, ponegdje i vode.

    Na drastičan način su pokazane sve manjkavosti sustava električnog napajanja najjužnijeg hrvatskog područja iz jednog izvora, a kako ih riješiti, razgovaralo se na sastanku na kojemu su se s Begovićem i njegovim suradnicima sastali župan Nikola Dobroslavić i Niko Šalja, zamjenik dubrovačkog gradonačelnika.

    U sljedeća tri mjeseca Dubrovčani se moraju pripremiti na sporadične nestanke struje, dok se posve ne stabilizira i ne unaprijedi staro postrojenje koje se aktiviralo nakon uništenja komolačke trafostanice.

    U tu „prvu fazu“ će se uložiti između 5 i 6 milijuna kuna, a uvesti će se i 24-satno dežurstvo kako bi se omogućila brza intervencija u slučaju ikakva kvara na postrojenju preko kojega se sada strujom napaja dubrovački kraj.

    U sljedećoj, 2010. godini u izgradnju spomenutih trafostanica planira se investicija od 100 milijuna kuna.

    Na sastanku je dogovoreno kako će Županija, Grad Dubrovnik i općine pomoći u rješavanju izdavanja dozvola i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa prilikom otkupa zemljišta za dvije nove trafostanice.

    Begović je novinarima, nakon sastanka koji je bio zatvoren za javnost, rekao kako još nisu poznati razlozi požara koji je uništio trafostanicu u Komolcu, te je izrazio čuđenje što se to dogodilo na novom postrojenju starom tek 2,5 godine, a koje je trebalo bez problema trebalo trajati pet puta toliko.
 
12/25/2009 - Dubrovniku spas od mraka stiže sa Srđa
Izvor - Slobodna dalmacija, 18. prosinac 2009.
 
  • Izgradnjom trafostanice na Srđu iznad Dubrovnika krajnjem jugu Hrvatske bit će omogućeno napajanje strujom i iz drugog, istočnog smjera - hidroelektrane u Platu gdje se bez prestanka cijelo vrijeme proizvodi dvaput veća količina električne energije nego što iznose potrebe cijele Dubrovačko-neretvanske županije.

    Ta se električna energija dalekovodima iz Plata distribuira do Trebinja, odnosno do tamošnje trafostanice Mokro polje, što će se s gradnjom 110-kilovoltne trafostanice “Srđ” konačno promijeniti.

    Golfski tereni

    Gradnjom nove trafostanice struja dobivena iz generatora u Platu osigurat će kvalitetno napajanje iz dva smjera, te će dosadašnja elektroopskrba isključivo sa zapadne strane, odnosno iz smjera Stona biti zauvijek prošlost. Naši izvori tvrde kako je brzo dobivanje lokacijske dozvole ishođeno prije svega zahvaljujući projektu planirane gradnje golfskih terena na platou brda Srđa iznad Dubrovnika. Tako će Dubrovnik kao vodeća turistička destinacija u Hrvatskoj realizacijom tog ambicioznog projekta imati koristi i prije njegova konačnog dovršenja.

    Vlahušić: Na potezu su investitori golfskih terena
    Andro Vlahušić, dubrovački gradonačelnik, potvrđuje kako je gotova lokacijska dozvola za gradnju trafostanice na Srđu, te i on ističe kako će gradnja tog objekta dugoročno riješiti problem elektroopskrbe grada.

    -Očekujemo da investitori golfskih terena na Srđu najkasnije do 23. prosinca podnesu projektnu dokumentaciju, a Grad će se potruditi da što prije odobri građevinsku dozvolu. Podsjećam, prije četiri godine imali smo sličan problem sa strujom i HEP je obećao riješiti taj problem. Ali, nakon obnove trafostanice u Komolcu prije dvije godine, do danas nije obnovljena, niti stavljena u pričuvu stara trafostanica, o čemu sam danas izvijestio Vladu i premijerku Jadranku Kosor.

    HEP: Projekt je završen
    Mario Gudelj, direktor tvrtke HEP-operator prijenosnog područja Split, također kaže kako je za trafostanicu na Srđu završena faza projektiranja. Datum početka radova na postrojenju Srđ, kao i na trafostanici Plat koja se spominje kao buduće trajno rješenje elektroopskrbe, ovisi o terminima ishođenja potrebnih dozvola.
 
12/25/2009 - Dubrovnik: 15 milijuna kuna vrijednoj i dvije godine staroj trafostanici istekla garancija!
Izvor - Jutarnji list, 19. prosinac 2009.
 
  • Petnaest milijuna kuna vrijedno postrojenje u potpunosti je izgorjelo u požaru kada je šezdesetak tisuća stanovnika ostalo u mraku i bez grijanja. Tijekom dana planirani su povremeni nestanci struje.

    Nakon što je u srijedu navečer uspostavljeno napajanje električnom energijom na cijelom području Dubrovnika i većem dijelu općine Župa dubrovačka, zaposlenici HEP-a i Elektroprijenosa Split angažirani su na stabilizaciji elektrosustava.

    U četvrtak ujutro bez struje su bili pojedini dijelovi općine Župa dubrovačka zbog smetnji s napajanjem iz manjeg pogona u Zavrelju. U općini Konavle već treći dan nema ni struje ni vode, a ni oni potrošači kojima je "prosvjetlilo" u očekivanju su ponovnih iskapčanja neophodnih za uspostavu kompletnog sustava.

    Prema informacijama iz splitskog Elektroprijenosa, povremeni planski nestanci izgledni su zbog nastavka radova na sikronizaciji sustava dubrovačkog područja koji se sada temelji isključivo na osposobljenom starom pogonu trafostanice Komolac, što je u uporabi bio do 2007. godine.

    Novo, 15 milijuna kuna, vrijedno postrojenje u Komolcu, podsjetimo, u potpunosti je izgorjelo u požaru u utorak navečer kada je šezdesetak tisuća stanovnika od dubrovačkog naselja Mokošica do konavoske Prevlake ostalo u mraku i bez grijanja.

    - Uz velike probleme sinoć smo uspostavili nužno napajanje Dubrovnika no ono je neodrživo na dulje razdoblje. Stoga ćemo tijekom dana nestajati struje jer je moramo isključiti radi sigunrosti naših ljudi no ti su nestanci planski. - istaknuo je direktor Prijenosa Dalmacije Mario Gudelj dodajući kako ni takvo stabilno napajanje nije rješenje.

    - Zgrada u kojoj je, kako vi zovete stara trafostanica, planirana je za uređivanje novog postrojenja. Zbog toga smo novu trafostanicu i stavili u kontejner kako bi se u staroj moglo raditi. No i dalje će Komolac biti jedno mjesto s kojeg se napaja Dubrovnik i njegovo okolno područje pa je konačno rješenje izgradnja dviju trafostanica Plat i Srđ kojima bi se spojili sa HE Plat, a za koje već imamo pripremljene projekte - pojašnjava Gudelj dodajući kako je izgorjeloj trafostanici u Komolcu koju je, podsjetimo 2007. godine za 15 milijuna kuna isporučio Končar istekla garancija.

    Kolika je investicija nabavke nove trafostanice koja bi koliko toliko osigurala stabilno napajanje dubrovačkog područja i kada bi se ona mogla ugraditi u Komolac, Mario Gudelj nije znao reći.

    Ipak, u vrijeme kada automobili imaju garanciju od 7 godina, i dalje nam nije jasno da takvo postrojenje kao što je trafostanica vrijedna 2 milijuna eura ima samo dvije godine garancije, poput televizijskog prijemnika ili frižidera.
 
12/25/2009 - U Novoj godini režije će biti skuplje za 750 kuna
Izvor - Jutarnji list, 18. prosinac 2009.
 
  • Kao što se očekivalo, s poskupljenjem plina za 33 lipe po prostornom metru nakon Nove godine uslijedit će val poskupljenja svih bitnih energenata i proizvoda. Procjenjuje se da će struja odmah poskupjeti za oko 7 posto, a toplinska energija za čak 25 posto. S tim će logično porasti i cijene svih ostalih proizvoda i usluga.

    HEP je tako danas objavio da će, ako se pokaže da nove cijene plina bitno utječu na cijenu proizvodnje električne energije, Vladi odmah uputiti zahtjev za korekciju cijena struje, budući da je plin temeljni energent u proizvodnji struje. Naime HEP godišnje potroši oko 700 milijuna prostornih metara plina.

    SSSH: Režije skuplje oko 750 kuna godišnje
    Savez samostalnih sindikata Hrvatske na svojim je stranicama upozorio da će plin, dosad reklamiran kao najjeftiniji fosilni energent, nakon poskupljenja postati luksuz.

    Prosječno kućanstvo u kojem se grije i kuha na plin, godišnje za ovaj energent izdvaja oko 3.600,00 kuna prema sadašnjim cijenama prirodnog plina. U slučaju povećanja cijene troškovi će se povećati za 700,00 - 750,00 kuna godišnje.

    U tom slučaju troškovi režija za stanovanje premašit će do sada najskuplje troškove prehrane. Prema sindikalnoj košarici SSSH, današnja prosječna plaća pokriva samo 80 posto troškova košarice.

    Samo za osnovne troškove stanovanja prosječna obitelj mjesečno izdvaja 1.780,00 kuna, u čemu samo troškovi grijanja i struje iznose skoro trećinu, ističe SSSH.

    Rast cijena plina i struje zajedno stoga, prema sindikatu, ne bi smio biti veći od 3 posto godišnje za sljedeće tri godine. U protivnom, cijene energenata će uzrokovati kolaps likvidnosti kućanstava, lančani pad kupovne moći i obveza otplate dugovanja, te rast inflacije.
 
12/25/2009 - Kapitalne projekte što prije realizirati
Izvor - infohep, 17. prosinac 2009.
 
  • Sastanak Uprave HEP-a sa sudionicima kapitalnih projekata u proizvodnoj djelatnosti Hrvatske elektroprivrede održan je 15. prosinca u sjedištu HEP-a u Zagrebu.

    Predstavljeno je stanje te planirane aktivnosti u najvažnijim projektima koje vodi HEP Proizvodnja (Hidroelektrana Lešće, Blok L u Termoelektrani Toplani Zagreb, Blok C u Termoelektrani Sisak te revitalizacija HE Zakučac), koje, prema riječima člana Uprave HEP-a za proizvodne djelatnosti Dubravka Lukačevića, unatoč nedostatku sredstava treba što prije realizirati. Predviđeno je da će HE Lešće u pogon ući početkom travnja 2010. godine.
    Početak komercijalne proizvodnje Bloka L u TE TO Zagreb planira se također u proljeće iduće godine, a završetak Bloka C u Sisku krajem 2012. Hidroelektrana Zakučac bi montažu revitaliziranih agregata trebala očekivati početkom 2011. godine (po jedan agregat godišnje). Prikazani su i najvažniji investicijski projekti HEP Toplinarstva, od kojih su najznačajniji revitalizacija vrelovodne mreže u Zagrebu i Osijeku te energetska opskrba KBC Rebro Zagreb. D. Lukačević je ocijenio da proizvodne djelatnosti čekaju veliki izazovi.
    "Moramo podvući crtu na ovim investicijama te ih realno nastaviti i dovršiti, ali pritom ne smijemo zapostaviti niti postojeća postrojenja. To je posebno važno jer nas očekuju zahtjevi za smanjenjem emisija te skori izlazak iz pogona nekih elektrana. Niti jednu lokaciju elektrana, ne smijemo zapostaviti."
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design