Naslovnica Organizacija Pitajte pravnika Radno soc. odnosi Članske pogodnosti Video materijali Dokumenti O TEHNOS-u Linkovi   PraviÄŤno bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća: 0% 15% 30% 45% 60% Rezultati | Arhiva	Hot       12/4/2011 - U sektoru energetike i u 2010. neupitna dominacija HEP-a Izvor - Poslovni dnevnik, 08. srpanj 2011.   Hrvatska elektroprivreda (HEP) ostvarila je u 2010. godini dobit od milijardu kuna, što je povećanje od 714,6 milijuna u odnosu na 2009. kad je iznosila 297 milijuna kuna. Prema podacima Fine za prošlu godinu HEP d.d. je na prvome mjestu po ukupnom prihodu, a slijede ga takoÄ‘er ÄŤlanice iz sastava HEP grupe. To su HEP - Proizvodnja, HEP - Operator distribucijskog sustava te HEP - Operator prijenosnog sustava. HEP d.d. imao je poslovne prihode u prošloj godini od 12 milijardi kuna i oni su u odnosu na prethodnu godinu porasli za 3,4%, što u Upravi tumaÄŤe "povećanjem prihoda od prodaje elektriÄŤne energije na inozemnom trĹľištu". Dodaju da je rijeÄŤ o prodaji uglavnom noćnih viškova struje iz proizvodnje u hidroelektranama u razdobljima iznadprosjeÄŤnih dotoka vode. Nadalje, u HEP-u posebice naglašavaju da su troškovi poslovanja iznosili gotovo 11 milijardi kuna i bili manji za ÄŤak 448,9 milijuna u odnosu na 2009. godinu. Na to je pak utjecalo smanjenje troškova nabave elektriÄŤne energije od HEP - Proizvodnje d.o.o. i uvoza struje. Osim toga, dodaju, uštede su ostvarene provoÄ‘enjem mjera povećanja efikasnosti poslovanja zbog manjih općih troškova, pa ÄŤak i plaća te ostalih primanja radnika. Dugovanja iz 2009. Manji troškovi poslovanja uz stabilne prihode od prodaje elektriÄŤne energije omogućili su HEP-u smanjenje svojih obveza prema dobavljaÄŤima koje su krajem prošle godine iznosile 288,9 milijuna kuna. Kad se obveze usporeÄ‘uju s onima poÄŤetkom 2010., one su manje za ÄŤak 221,4 milijuna kuna. Uprava je radila i na poboljšanju strukture roÄŤnosti kredita, što znaÄŤi da su nova kreditna zaduĹľenja ugovorena u prvom polugodištu imala duĹľi rok otplate i kratkoroÄŤni krediti manji su za 479,1 milijun kuna. Ukratko, ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama smanjeno je prošle godine za pola milijarde kuna tako da je krajem 2010. doseglo pet milijardi. Uprava HEP grupe navodi da su osim sigurne i pouzdane opskrbe domaćih kupaca elektriÄŤnom i toplinskom energijom te prirodnim plinom nastojali konsolidirati i financijsko stanje. Uostalom, i Vlada ih je obvezala da kao i ostala trgovaÄŤka društva u drĹľavnom vlasništvu moraju smanjiti broj radnika i plaće te podmirivati obveze prema vjerovnicima u rokovima dospijeća. Prema revidiranim financijskim izvješćima, HEP grupa je u 2010. ostvarila konsolidiranu dobit od gotovo milijardi i pol kuna, što uz ostalu dobit ukupno na kraju iznosi 1,46 milijardi kuna.U odnosu na prethodnu godinu dobit je izuzetno visoka jer je u 2009. bila samo 154,4 milijuna kuna. Poslovni prihodi bili su veći nego godinu dana prije i dosegli su gotovo 13 milijardi kuna. MeÄ‘utim, zbog stagnacije u gospodarstvu prihodi od prodaje elektriÄŤne i toplinske energije te plina koji zajedno ÄŤine 90 posto prihoda veći su 1,4 posto. Iznimno je rasla prodaja plina zbog promjene cijene za distributere. Od ostalih prihoda Uprava napominje da su porasli oni od utuĹľenih i prethodno rezerviranih potraĹľivanja od kupaca. S druge strane troškovi poslovanja niĹľi su ÄŤak 10,2% i iznosili su 10,75 milijardi kuna. Navode nadalje da je lani zabiljeĹľena rekordna proizvodnja elektriÄŤne energije u hidroelektranama, a smanjena u termoelektranama na loĹľivo ulje. Osim što je bio manji uvoz struje, i nabavne cijene iz uvoza isto su bile niĹľe. MeÄ‘utim, za razliku od elektriÄŤne energije nabavne cijene svih energetskih goriva porasle su u 2010. godini. U prošloj je godini HEP znatno poboljšao svoju likvidnost jer je, kako navode, "smanjenje troškova poslovanja omogućilo da se novac od naplate usmjeri na podmirivanje neplaćenih obveza i smanjenje kratkoroÄŤnih kredita". Od srpnja prošle godine sva društva HEP grupe svoje obveze prema dobavljaÄŤima podmiruju, tvrde, u roku dospijeća. HEP je poÄŤetkom prošle godine ugovorio dva dugoroÄŤna kredita od 110 milijuna eura za investicije i za obrtni kapital, dok su kratkoroÄŤne kreditne linije kod vodećih domaćih banaka korištene za prevladavanje dnevne likvidnosti. Investicije u hidroelektrane HEP je lani bio i jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj. Ulagalo se u gradnju novih energetskih postrojenja te zamjenu postojećih, što je iznosilo blizu 1,7 milijardi kuna. Tako je u elektroenergetski sustav ukljuÄŤena nova hidroelektrana Lešće, prva koja je sagraÄ‘ena u Hrvatskoj od osamostaljenja. Od ostalih većih investicija tu su još hidroelektrana Ombla snage 68 MW i zamjenski blok od 500 MW na ugljen u termoelektani Plomin. Prošle su godine na hrvatskom trĹľištu elektriÄŤne energije postali aktivni i drugi opskrbljivaÄŤi izvan HEP grupe koji su preuzeli neke kupce od HEP - Opskrbe s trĹľišnim udjelom manjim od jedan posto. Od regionalnih distributera plina najveći po prihodu i dalje su Gradska plinara Zagreb, HEP Plin Osijek i Termoplin VaraĹľdin. Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, koji je od ove godine i većinski vlasnik distribucije Novi Marof, kaĹľe da su lani nešto smanjili dobit u odnosu na prethodnu godinu. I dalje, kaĹľe, vode raÄŤuna o racionalnom gospodarenju te štede gdje je moguće. Dodaje da ne ulaĹľu u velike projekte, posebice one koji imaju duĹľi povrat sredstava. Od svih distributera u Hrvatskoj VaraĹľdin ima jednu od najniĹľih ako ne i najniĹľu cijenu plina, tvrdi Topolnjak. Osim toga misli da se distributeri moraju udruĹľiti kako bi mogli imati niĹľe cijene jer sada mali lokalni distributeri mogu opstati samo uz visoke cijene plina. Termoplin planira ove godine ostvariti ukupan prihod od oko 250 milijuna kuna, a od investicija namjerava rekonstruirati dio svoje mreĹľe s obzirom na to da su neke dionice stare i do 40 godina. Ĺ to se tiÄŤe ostalih proizvoÄ‘aÄŤa energije, na ljestvici su i dvije vjetroelektrane pokraj Ĺ ibenika iako se Hrvatska obvezala da će usvajanjem energetske strategije do 2020. proizvesti 20 posto energije iz obnovljivih izvora. Ulaganje u energetski sektor Planovi u HEP-u Prošlogodišnje konsolidiranje financijskog poslovanja te ostvareni poslovni rezultat omogućili su HEP grupi znatno povećanje plana investicija u 2011., kazala je glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac. U ovoj godini ukupna ulaganja planirana su na razini od 2,7 milijardi kuna, što je za milijardu kuna više nego u 2010. godini, dok su planirana ulaganja u odrĹľavanje na razini 900 milijuna kuna. Takav investicijski okvir utvrÄ‘en je na temelju procjene mogućnosti financiranja u 2011. godini, preuzetim ugovornim obvezama iz prethodnog razdoblja te utvrÄ‘enim prioritetnim ulaganjima u elektroenergetske objekte te mreĹľnu infrastrukturu. U skladu s Vladinom odlukom o prioritetima u gradnji elektroenergetskih objekata u HEP-u se intenzivno obavljaju pripreme za gradnju HE Ombla, višefunkcionalnom objektu snage 68 MW, s prosjeÄŤnom godišnjom proizvodnom od 220 GWH, te TE Plomin planirane snage 500 MW, za koje se oÄŤekuje skoro objavljivanje natjeÄŤaja. Vrijednost HE Ombla nije samo u proizvodnji elektriÄŤne energije, već i u rješavanju problema opskrbe Dubrovnika pitkom vodom. Na lokaciji gdje će se graditi elektrana, na dnu zaljeva Rijeke dubrovaÄŤke, leĹľi izvor rijeke Omble i smješten je vodozahvat. Kapacitet vodovoda sada iznosi 500 l/sek, a nakon dovršetka radova bit će utrostruÄŤen. U okviru projekta planirana je i gradnja stanice za proÄŤišćavanje vode. Osim toga glasnogovornica poruÄŤuje da se nastavlja i s pripremama gradnje hidroenergetskih sustava na podruÄŤju Like i Gacke te hidroelektrana na Savi, uz usporedne procese revitalizacije postojećih objekata kako bi se povećanjem snage i mogućnosti proizvodnje povećala njihova iskoristivost.   12/4/2011 - Slovenci od HEP-a uzeli osvjetljavanje Zagreba sljedeće 4 godine Izvor - Business.hr, 05. srpanj 2011.   Gen-I, ÄŤiji je vlasnik slovenska tvrtka Gen-I trgovanje in prodaja elektriÄŤne energije, dao je najbolju ponudu od 49,4 milijuna kuna (bez PDV-a) za godišnje potrebe javne rasvjete u Zagrebu, što znaÄŤi da je vrijednost ÄŤetverogodišnjeg ugovora oko 200 milijuna kuna. Zanimljivo je da HEP nije ni odgovorio na javni poziv gradonaÄŤelnika Milana Bandića da dostavi svoju ponudu. Grad Zagreb je, naime, 25. svibnja ove godine poslao ponudbenu dokumentaciju svim pravnim osobama koje imaju ovlaštenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za obavljanje djelatnosti opskrbe elektriÄŤnom energijom, a pozivi su upućeni HEP - Opskrbi, HEP - Toplinarstvu, HEP - Operatoru distribucijskog sustava te tvrtkama Korlea, Partner Elektrik, Gen-I, Crodux plin te Enzyme. Na kraju je uz ponudu Gen-I-a stigla samo još jedna, od Korlee, i to u iznosu od 50,61 milijun kuna (bez PDV-a). Ovakvim su razvojem dogaÄ‘aja, odnosno izostankom HEP-ova interesa, zateÄŤeni i u Gradu Zagrebu. „Za nas je to enigma i zapanjujuće da u HEP-Opskrbi nisu ni pokušali dati ponudu. Druge dvije HEP-ove tvrtke odgovorile su nam da nisu nadleĹľne za ono što nama treba“, kazao nam je Mijo Marošević iz Gradskog ureda za komunalne poslove i promet. Iz HEP - Opskrbe odgovorili su nam samo kako „uvjeti natjeÄŤaja Grada Zagreba za njih nisu bili provedivi“. U HEP-u takoÄ‘er opovrgavaju nagaÄ‘anja kako je izostanak njihove ponude vezan uz ÄŤinjenicu da je prije godinu dana tvrtka izgubila još jedan dugogodišnji posao s Gradom Zagrebom - odrĹľavanje objekata i ureÄ‘aja javne rasvjete. Mijo Marošević istiÄŤe kako će Grad Zagreb sasvim sigurno uštedjeti milijunske iznose i u poslu s tvrtkom Gen-I, ali toÄŤni podaci juÄŤer mu nisu bili dostupni.   12/4/2011 - HEP ukiDA subvencije za kućanstva koja su trošila ispod 3000 kilovatsati godišnje Izvor - Slobodna dalmacija, 05. srpanj 2011.   Nakon tri godine Hrvatska elektroprivreda ukida subvencije za kupce elektriÄŤne energije, odnosno kućanstva koja su trošila ispod 3000 kilovatsati godišnje. Oni su, podsjetimo, plaćali struju jeftiniju i do 20 posto, a od 1. srpnja ove godine i na njih će se, kao i na ostale, primjenjivati cijene utvrÄ‘ene tarifnim sustavom za proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu elektriÄŤnom energijom, koji se primjenjuje od ljeta 2008. godine. Iz Hrvatske elektroprivrede doznajemo kako se spomenuta odluka odnosila na 1,5 milijuna mjernih mjesta u Hrvatskoj. Njih 455 tisuća je u stambenim objektima koji su tijekom godine uglavnom prazni, dakle stanovima koji se ne koriste i kućama za odmor (oko 190 tisuća vikendica op.a.). Navedeni potrošaÄŤi bili su podijeljeni na tri kategorije. Kućanstva koja su trošila manje od 2000 kilovatsati godišnje plaćala su 20 posto niĹľu cijenu od ostalih, dok su oni s maksimalno 2500 kilovatsati imali popust od 15 posto. Najmanji popust, odnosno pet posto, imali su kupci s godišnjom potrošnjom do 3000 kilovatsati godišnje. Razliku u cijeni, odlukom iz 2008. godine, HEP-u je plaćala drĹľava. Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošaÄŤa, o tome kaĹľe: - Odgovorno tvrdim da je 500 milijuna kuna koje je iz drĹľavnog proraÄŤuna u ove zadnje tri godine otišlo na subvencioniranje spomenutih kategorija potrošaÄŤa baÄŤeno u vjetar. Ta odluka ne samo da nije bila socijalna, već je bila i diskriminirajuća, jer je drĹľava tako pomagala dobrostojeće graÄ‘ane, odnosno vlasnike više stanova i vikendica u kojima se Ĺľivi kraći dio godine, te domaćinstva opskrbljena plinskom i jeftinom toplinskom energijom – istiÄŤe Kurtović. Zbog tog, kako ga on naziva, koruptivnog tarifiranja, u više je navrata pisao Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, no bez uspjeha. Jednoj se skupini potrošaÄŤa pogodovalo da bi se pokrio izuzetno visok porast cijena za drugu skupinu potrošaÄŤa, iako su po tarifnim sustavima i jedni i drugi razvrstani u istu kategoriju potrošnje i na sve se odnose ista pravila. Naime, dok je njih 54 posto drĹľava subvencionirala sa 170 milijuna kuna godišnje, preostalih 46 posto plaćalo je 800 milijuna kuna struje više na godinu jer nam je 2008. godine cijena skoÄŤila za 20 posto. O tome Kurtović kaĹľe: - Taj rast struje za cijelu Hrvatsku snosili su, prije svega, stanovnici Dalmacije, Istre i Primorja jer njima nisu, kao onima na sjeveru drĹľave, na raspolaganju drugi izvori energije, pa je logiÄŤno da će trošiti više od 3000 kilovatsati na godinu i, uz to, plaćati punu cijenu. S druge strane, oni kojima se subvencionira potrošnja, tijekom zime angaĹľiraju najskuplje izvore elektriÄŤne energije kad im drugi izvori, plin i toplane, ne mogu “pokriti” potrebe – navodi Kurtović. Odluka o subvencioniranju spomenutih kategorija potrošaÄŤa bila je, drĹľi naš sugovornik, prije svega politiÄŤka, jer jednima se dalo malo, da bi se od drugih oduzelo mnogo, i to sve s ciljem smirivanja tenzija uoÄŤi poskupljenja struje 2008. godine. Iz Saveza za zaštitu potrošaÄŤa stoga pozdravljaju ukidanje subvencija za one kategorije graÄ‘ana koje niÄŤim ne zasluĹľuju socijalnu tarifu.   12/4/2011 - Zakon o energetici spreÄŤava monopol Izvor - Poslovni dnevnik, 04. srpnja 2011.   Nakon što se digla "galama" zbog novog Zakona o trĹľištu elektriÄŤne energije, Goran Granić, ravnatelj energetskog instituta "Hrvoje PoĹľar", koji je sudjelovao u izradi tih propisa, dodatno je pojašnjavo taj zakon. "Ovo nije zakon o Hrvatskoj elektroprivredi, nego o konkurentnom i transparentnom trĹľištu elektriÄŤne energije", rekao je Granić te poruÄŤio da privatizacija nije predmet tog zakona. "Zakon je potpuno neutralan prema obliku vlasništva nad tvrtkama koje sudjeluju na trĹľištu", zakljuÄŤio je. Naime, kaĹľe, sukladno direktivi EU nuĹľno je provesti razdvajanje regularnih od trĹľišnih djelatnosti HEP-a kako bi se stvorili uvjeti za slobodno trĹľišno natjecanje. "Osim toga ovaj zakon spreÄŤava monopol bilo kojeg energetskog subjekta, ukljuÄŤujući i HEP. On osigurava slobodu izbora opskrbljivaÄŤa, a cijene elektriÄŤne energije postaju trĹľišne", uvjerava Goran Granić.   12/4/2011 - HEP OPET SRLJA U GUBITKE ZBOG PRODAJE STRUJE ALUMINIJU IZ MOSTARA Izvor - ENERGETIKA-NET, 06. srpanj 2011.   HEP će TLM-u, odnosno Aluminiju iz Mostara struju isporuÄŤivati po 42,75 EUR/MW h, dok istodobno povlaštenim kupcima naplaćuje prosjeÄŤno izmeÄ‘u 48 i 52 eura, ovisno radi li se o visokom ili srednjem naponu. Konzorcij TLM je pred raspadom, gubitaška Tvornica valjanih proizvoda je na prodaju, a kupci ÄŤekaju u redu za tu tvrtku koja ima 140 milijuna eura prihoda. Vlada je natjerala HEP na potpis nepovoljnog ugovora za prodaju struje zbog Aluminija, stranaÄŤke sinekure iz druge drĹľave, koja bez ometanja obrće milijune eura, a nekim divnim ÄŤudom uvijek posluje s gubitkom. Prošli tjedan "sluÄŤaja TLM", star godinu dana, dosegao je krešendo. Naime, potpisan je ugovor prema kojem će HEP do kraja godine mostarskom Aluminiju isporuÄŤivati struju, a Aluminij će, kao i prethodnih godina, TLM-u isporuÄŤiti 60 tisuća tona aluminija po povoljnijoj cijeni. TLM, odnosno Aluminij Mostar struju će dobivati po 42,75 EUR/MW h, potpisano je bez buke. Koliko god HEP uvjerava da neće biti gubitaka na tom "dealu" ÄŤinjenica je da je postignuta cijena opet daleko ispod cijene po kojoj struju od HEP-a kupuju povlašteni kupci u Hrvatskoj. Kako doznajemo, HEP povlaštenim kupcima MW h naplaćuje prosjeÄŤno izmeÄ‘u 48 i 52 eura, ovisno radi li se o visokom ili srednjem naponu. Istodobno, MW h na trĹľištu kreće se izmeÄ‘u 55 i 60 eura. Dakle, cijena za Aluminij je 7 do 12 eura ispod trĹľišne cijene energije. S obzirom da podaci o tarifama za povlaštene kupce nisu javni, oko toga nitko se ne uzrujava. Iako je prije koji mjesec prosvjedovao, AZTN ovaj puta nije digao svoj glas gunÄ‘ajući o nedozvoljenim potporama, šuti Hrvatska udruga poslodavaca, kao i HEP-ovi sindikati. Zanimljivo u cijeloj priÄŤi je što je drĹľava natjerala HEP da gomila gubitke pumpajući jeftinom strujom dva gubitaša - Aluminij iz Mostara i TLM, koji - što u javnost uglavnom nije "isplivalo" - za koji mjesec uopće neće postojati kao takav! Grupacija TLM u velikom je gubitku, a moĹľe se ÄŤak reći i u raspadu. Ta se grupacija sastoji od Tvornice prešanih proizvoda, Tvornice valjanih proizvoda i Adriala plus, društva za trgovinu. Vlasnicima grupacije konzorciju Adrial (koji ÄŤine ZagrebmontaĹľa, Dalekovod i FEAL) ne ide dobro, pa im upućeni ne daju više od godinu dana. DoÄ‘e li do prekida suradnje vjerojatnost da će vrijedno TLM-ovo zemljište završiti kao prenamijenjena turistiÄŤka zona raste eksponencijalnom krivuljom, o ÄŤemu se već dugo vremena spekulira. Tvornica prešanih proizvoda, koja radi s tehnologijom starom pola stoljeća nagomilala je gubitak veći od temeljnog kapitala i sudbina joj je neizvjesna jer novca za investicije nema. Drugi dio tvrtke, Tvornica valjanih proizvoda, u vlasništvu Aluflexpacka (odnosno Hypo Banke), koja ÄŤini 90% vrijednosti TLM-a trenutaÄŤno je na prodaju. Valjaonica ima prihod od 140 milijuna eura, no ipak je u gubitku! Sindikalci optuĹľuju vodstvo tvrtke za katastrofalno voÄ‘enje jer je cijena aluminija na trĹľištu odliÄŤna, a komercijala valjaonice kontinuirano je koristila posrednike koji su kroz provizije uzimali solidan kolaÄŤ zarade. Stranci, dakako, nisu bedasti, pa je interes za kupovinom valjaonice ogroman. Na meÄ‘unarodni natjeÄŤaj javile su se ÄŤak 24 tvrtke, mahom iz Italije, nerijetko dugogodišnji TLM-ovi poslovni partneri. MeÄ‘u potencijalnim kupcima ima proizvoÄ‘aÄŤa, ali i prekupaca, pa je samo pitanje tjedana kada će valjaonica promijeniti vlasnika. Dakle, uz malo pregovaraÄŤkog truda HEP će subvencionirati stranog vlasnika valjaonice! Odjednom, nitko se više ne sjeća da je prije samo godinu dana buknula ogromna afera s TLM-om. HEP je, prodajući struju ispod cijene, izgubio ogroman novac, govorilo se o 600 milijuna kuna, za što su podignute kaznene prijave protiv Ivana Mravka i Damira PolanÄŤeca. Vladajući su odbacivali odgovornost, a mediji su vrištali: "Kriminal! Kriminal!". HEP je brĹľe-bolje raskinuo ugovor s TLM-om, a kada se prašina slegnula Vlada se do te mjere uprla da progura cijelu priÄŤu s TLM-om da je mijenjala Zakon o trĹľištu elektriÄŤne energije. Aluminij iz Mostara je preko noći postao tvrtka od strateškog gospodarskog interesa za drĹľavu, jer proizvodi sirovinu od strateškog interesa za TLM i tamošnja radna mjesta. Vlada je ÄŤak i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji zavrtala ruku da odredi cijenu po kojoj će HEP s TLM-om trgovati strujom, no HERA se izmakla pozvavši trgovce strujom da ponude svoju cijenu. Nitko se nije javio, osim HEP-a. Kada se sagleda cijeli sluÄŤaj treba se zapitati tko je tu lud i tko koga pravi ludim? Ako je rijeÄŤ o radnim mjestima, zašto drĹľava tih tisuću radnih mjesta u Ĺ ibeniku ne stvori u nekoj drugoj branši? Umjesto toga, Vlada osiromašuje HEP, da li moĹľda s ciljem da u budućnosti postane jeftinija privatizacijska meta? Ovdje oÄŤigledno nije rijeÄŤ ni o TLM-u, ni o teškoj gospodarskoj situaciji u Ĺ ibeniku. Ugovor HEP-TLM-Aluminij potpisan je zbog Aluminija, stranaÄŤke sinekure iz druge drĹľave, koja bez ometanja obrće milijune eura, a nekim divnim ÄŤudom uvijek posluje s gubitkom. Da li su partikularni politiÄŤki interesi u BiH i obilati financijski interesi zasluĹľnih pojedinaca vrijedni svakog potcijenjenog HEP-ovog MWh? Gdje su u cijeloj priÄŤi PolanÄŤec i Mravak? Ne budimo smiješni, u sluÄŤaju TLM-a radili su u najboljoj namjeri. Da li je to nacionalni strateški interes prosudite sami.   12/4/2011 - HEP mostarskom Aluminiju prodaje struju po dvostruko višoj cijeni nego u doba Mravka Izvor - Jutarnji list, 02. srpanj 2011.   ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda će do kraja godine mostarskom Aluminiju prodavati struju po cijeni od 42,75 eura po megavatsatu, objavila je juÄŤer tvrtka Aluminij. To je dvostruko više nego prema ugovoru iz 2007. kada je Aluminij plaćao nešto više od 20 eura po megavatsatu. Nakon što je izbila afera oko cijene struje za povlaštene kupce i optuĹľbi na raÄŤun bivšeg potpredsjednika Vlade Damira PolanÄŤeca i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka da su time oštetili HEP, ugovor je raskinut 18. sijeÄŤnja 2010. a cijena je podignuta na 37 eura. Cijenu odredila HERA Novi ugovor o prodaji 100 MW struje Aluminiju potpisan je u ÄŤetvrtak, a cijenu je odredila Hrvatska energetska regulatorna agencija. Ugovor je sklopljen do kraja godine jer HEP moĹľe sklapati samo jednogodišnje ugovore s tvrtkama koje imaju status povlaštenoga kupca, što ima i Aluminij. Na trĹľištu 48 eura HEP se obavezao osigurati Mostaru 100 MW struje i za 2012., a Aluminij će šibenskom TLM-u isporuÄŤiti 60. 000 tona aluminija. Razliku izmeÄ‘u cijena nadoknadit će Aluminij i TLM. Naime, Aluminij tvrdi kako bi struju na trĹľištu plaćali po 48 eura.   12/4/2011 - Mito iz HEP-a Barišić je nosio ravno u središnjicu HDZ-a. Hoće li i Sanader biti optuĹľen? Izvor - Jutarnji list, 02. srpanj 2011.   Bivšeg premijera Ivu Sanadera, kada ubrzo bude izruÄŤen Hrvatskoj, mogla bi lako doÄŤekati još jedna optuĹľba vezana uz ilegalno financiranje stranke, odnosno za uzimanje nezakonitih provizija. Ne radi se, meÄ‘utim, o novom sluÄŤaju, već o USKOK-ovoj istrazi koja je otvorena prije više od godinu dana, ali ne protiv Sanadera već protiv bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravka i još trojice okrivljenika. Sada, u završnoj fazi istrage i pred podizanje optuĹľnice, USKOK bi, prema informacijama iz nesluĹľbenih izvora, mogao za isti sluÄŤaj obuhvatiti i Sanadera. Mravkova dojava Radi se o sluÄŤaju namještanja dodjele poslova za HEP te dogovaranja i plaćanja mita, za što je USKOK sredinom lipnja prošle godine otvorio istragu protiv Mravka i direktora HEP Proizvodnje Petra Ćubelića te šefova Monting PIM-a Ljube Bušića i Ante Matića. U pitanju su bila dva posla koja je HEP dodijelio Montingu i njihovim partnerima. Mravak je, kako ga se sumnjiÄŤi, krajem 2007. dojavio šefovima Montinga visinu ponude zagrebaÄŤke Ingre te je od njih traĹľio da ponude pet posto niĹľu cijenu na natjeÄŤaju za radove na TE Sisak. Pritom je s njima dogovorio, iako se radilo o poslovima po principu “kljuÄŤ u ruke”, da će im nakon natjeÄŤaja osigurati dodatna sredstva aneksom ugovora. Tako bi naknadno ugovorili isplatu dodatnih 40 milijuna kuna, od kojih su Mravak i direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić trebali dobiti 15 milijuna kuna “provizije”. Ponuda Montinga na koncu je prihvaćena, ali aneks ugovora nije potpisan jer je Mravak smijenjen kada je došlo vrijeme za realizaciju tog dijela dogovora. Drugi sliÄŤan aneks odnosio se na ranije ugovorene radove na Toplani Zagreb. Krajem 2008. godine s Montingom je tako sklopljen dodatni ugovor vrijedan 30-ak milijuna kuna. Ĺ efovi Montinga, Ljubo Bušić i Ante Matić, terete se da su predali suosumnjiÄŤenim direktorima HEP-a 700.000 tisuća kuna od ukupno dogovorene “provizije” od milijun kuna. PoÄŤetne sumnje istraĹľitelja da je dio novca odlazio u blagajnu HDZ-a, a za što nije bilo dokaza, vrlo brzo su se poÄŤele potvrÄ‘ivati. Prvi je o tome u svom iskazu USKOK-u progovorio osumnjiÄŤeni predsjednik NO zagrebaÄŤke tvrtke Monting PIM Ljubo Bušić, potvrdivši da je morao davati provizije. ...   12/4/2011 - Uprava i Nadzorni odbor HEP-a dobili razrješnicu za 2010. godinu Izvor - Poslovni dnevnik, 28. lipnja 2011.   U Zagrebu je juÄŤer odrĹľana sjednica glavne skupštine Hrvatske elektroprivrede na kojoj je zatvoreno poslovanje u 2010. godini. Predsjednik glavne skupštine, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, Ä�uro PopijaÄŤ u nazoÄŤnosti predsjednika Nadzornog odbora Darka Horvata i ÄŤlanova Uprave HEP-a, primila je na znanje konsolidirani i nekonsolidirani godišnji financijski izvještaj Društva i HEP grupe za 2010. s izvješćem neovisnog revizora, Godišnje izvješće o stanju i poslovanju Društva i HEP grupe u 2010. godini te izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2010. godini. Prema prijedlogu NO-a HEP-a, Glavna skupština donijela je Odluku o upotrebi ostvarene dobiti u poslovanju u 2010. godini. Odluka se temelji na Odluci Vlade o postupanju ÄŤlanova NO-a i ÄŤlanova skupština vezano za uplatu u drĹľavni proraÄŤun dijela dobiti trgovaÄŤkih društava u kojima drĹľava ima dionice ili udjele. Glavna skupština donijela je odluke kojima se odobrava rad za poslovnu 2010. ÄŤlanovima Uprave i ÄŤlanovima NO-a.   12/4/2011 - Novi L-blok TE-TO Zagreb: Prilog energetskoj neovisnosti Zagreba Izvor - Novi list, 29. lipanj 2011.   Nakon godinu dana probnog rada i ishoÄ‘ene uporabne dozvole, u pogon je juÄŤer pušten novi, L-blok termoelektrane-toplane Zagreb na Borovju, ÄŤime je završen njezin proces obnove. Otvaranju trećeg bloka ovog kombi-kogeneracijskog postrojenja, namijenjenog proizvodnji elektriÄŤne, ali i toplinske energije, kumovala je premijerka Jadranka Kosor koja je kazala kako novo postrojenje ne doprinosi samo jaÄŤanju energetske neovisnosti Zagreba, već Hrvatske u cijelosti. Kao 28. ÄŤlanica EU, i mi ćemo u energetskom smislu morati biti osnaĹľena drĹľava, pa ova investicija, vrijedna gotovo sto milijuna eura, zasluĹľuje svako poštovanje. HEP i inaÄŤe vrlo ÄŤesto navodim kao primjer poduzeća koje je prije dvije godine dugovalo znatan novac, da bi danas imao respektabilan investicijski ciklus, kazala je Kosor. Pobrojala je ponovo i sve buduće hrvatske energetske projekte, vrijedne ÄŤetiri milijarde eura, navodeći i to kako je u pripremi javni natjeÄŤaj za odabir strateškog partnera u gradnji TE-TO Zagreb. L-blok u TETO Zagreb povećat će sigurnost i stabilnost opskrbe Zagreba elektriÄŤnom i toplinskom energijom trećeg bloka TE Plomin, vrijednog 800 milijuna eura. L-blok u TE-TO Zagreb, vrijedan 98,8 milijuna eura, znaÄŤajno će, kazao je prvi ÄŤovjek HEP-a Leo Begović, povećati sigurnost i stabilnost opskrbe Zagreba elektriÄŤnom i toplinskom energijom. RijeÄŤ je o pogonu koji će godišnje proizvoditi 800 GWh elektriÄŤne i 300 GWh toplinske energije, a zadovoljavatće ukupno oko ÄŤetiri posto godišnjih potreba Hrvatske za elektriÄŤnom i oko 12 posto ukupnih godišnjih potreba za toplinskom energijom. U sklopu ovog projekta izgraÄ‘eno je i novo postrojenje za obradu otpadnih voda cijele elektrane koje je prikljuÄŤeno na gradski sustav za proÄŤišćavanje. Samopotrošnja plina novog bloka iznosi oko 170 milijuna kubiÄŤnih metara godišnje, napominju u HEP-u, dodajući kako je oÄŤekivani Ĺľivotni vijek nove opreme i postojenja 30 godina. Za vrijeme svog jednogodišnjeg pokusnog rada, blok L je proizveo 990 GWh erlektriÄŤne i 380 GWh toplinske energije, dakle ÄŤak i više od oÄŤekivane godišnje proizvodnje, dok je, naglašavaju u HEP-u, 60 posto investicijskog ulaganja u novi pogon hrvatskog porijekla. Naime, toliko su u investiciji sudjelovale hrvatske tvrtke, kad je u pitanju prozvodnja energetske opreme, ali i izvoÄ‘aÄŤi radova te projektanti i konzultanti. InĹľenjering izgradnje vodila je HEP-Proizvodnja, i to je prvi energetski objekt u suvremenoj Hrvatskoj, izgraÄ‘en na principu vlastitog investitorskog inĹľenjeringa.   6/18/2011 - Ĺ ef HEP-a Begović u Koreji, u Ministarstvu ljutiti na njega Izvor - VeÄŤernji list, 18. lipanj 2011.   Begoviću se zamjera da je inertan i da se drĹľi po strani te da sindikate nije dovoljno informirao o restrukturiranju tvrtke. U Ministarstvu gospodarstva ljutiti su na šefa HEP-a Lea Begovića, nesluĹľbeno doznajemo, jer smatraju da se nije dovoljno potrudio informirati sindikate i RadniÄŤko vijeće o restrukturiranju te tvrtke zbog prilagodbe europskim zakonima. Begović je trenutaÄŤno u Koreji, u kojoj se odrĹľava simpozij velikih prijenosnih sustava, i ondje, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, traĹľi konzultanta za projekt TE Plomin 3. Njegov odlazak u Koreju podudario se s novinskom konferencijom koju su pak u utorak odrĹľali HEP-ovi sindikati te optuĹľili Ministarstvo gospodarstva da se pod krinkom usklaÄ‘ivanja s EU HEP Ĺľeli razbiti i jeftino prodati. HEP-ovu upravu, doznajemo u tom ministarstvu, u ovoj situaciji smatraju inertnom, a Begoviću zamjeraju da se previše drĹľi po strani u polemici sa sindikatima. Umjesto da HEP polemizira sa svojim sindikatima, komentiraju, to sada mora ÄŤiniti Ministarstvo gospodarstva. Ipak, unatoÄŤ svemu što mu zamjeraju, Begoviću ne prijeti smjena, ali, kaĹľu našu izvori, sindikate mora bolje uputiti u priÄŤu o usklaÄ‘ivanju s trećim energetskim paketom. U Ministarstvu su tako krivnju za odliÄŤno informirane sindikate i njihove optuĹľbe o privatizaciji svalili na Lea Begovića te demantiraju da se HEP Ĺľeli raskomadati i prodati. Objašnjavaju kako u zakonima koji su trenutaÄŤno u izradi moraju biti sva tri modela restrukturiranja HEP-a, a ne samo prihvaćeni ITO prema kojem bi prijenos struje bio zasebna tvrtka unutar HEP grupe, jer Europa u konaÄŤnici traĹľi TSO model, odnosno izdvajanje prijenosa iz HEP-a kao tvrtke koja bi i dalje bila u drĹľavnom vlasništvu.   6/18/2011 - Sindikati krivo shvatili: Restrukturiranje HEP-a ne znaÄŤi njegovu privatizaciju Izvor - Business.hr, 17. lipanj 2011.   Iz izvora bliskih Vladi doznajemo da su sindikati HEP-a, koji su poÄŤetkom ovoga tjedna Ministarstvo gospodarstva optuĹľili da priprema razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu "divlju" privatizaciju u korist nekih privatnih interesa i otkaze radnicima, posve netoÄŤno protumaÄŤili ÄŤinjenice vezane uz restrukturiranje te drĹľavne tvrtke. "Restrukturiranje HEP-a ne znaÄŤi njegovu privatizaciju. Ni Vlada ni HEP ne pripremaju privatizaciju tvrtke, to je tendenciozno tumaÄŤenje sindikata koji ne razumiju suštinu problema. Cilj restrukturiranja je usklaÄ‘ivanje poslovanja s vaĹľećim uredbama EU i odredbama Trećeg energetskog paketa, koji su prihvatile sve zemlje ÄŤlanice EU, pa i Hrvatska kao kandidatkinja za ÄŤlanstvo“, upozorio je naš izvor. No odredbe Trećeg energetskog paketa posebno će se radikalno odnositi upravo na HEP, iz kojega će se, u skladu s modelima restrukturiranja koje nudi taj paket, do poÄŤetka oĹľujka 2012. morati izdvojiti prijenosni sustav, koji će nakon restrukturiranja ostati u vlasništvu HEP-a, ali će nastaviti poslovati kao neovisni sustav pod nadzorom regulatorne agencije Here i svoje će usluge prijenosa elektriÄŤne energije pruĹľati i ostalim subjektima na elektroenergetskom trĹľištu, a ne samo HEP-u. Proces restrukturiranja po modelu ITO, koji je odabrao sam HEP, ni u kojem sluÄŤaju ne znaÄŤi, tvrdi naš izvor, ni privatizaciju HEP-a ni dijeljenje otkaza, već iskljuÄŤivo izvršenje obveza koje Hrvatskoj nalaĹľe europska Uredba 713. U suprotnom, upozorava, slijede sankcije i kazne.   6/18/2011 - Vlada nezadovoljna menadĹľmentom HEP-a Izvor - Lider, 17. lipanj 2011.   Paket energetskih zakona, koji će uskoro biti upućen u Hrvatski sabor na prvo ÄŤitanje, ni u kom sluÄŤaju neće posluĹľiti razbijanju i jeftinoj privatizaciji HEP-a, kako to sumnjaju sindikati, tvrde u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (Mingorp). Izmjene Zakona o energiji, Zakona o trĹľištu plina i Zakona o regulaciji energetske djelatnosti, te potpuno novi Zakon o trĹľištu elektriÄŤne energije bit će usvojeni u sklopu postupka usklaÄ‘ivanja energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU, i nemaju nikakve veze s navodnom privatizacijom HEP-a, istiÄŤu izvori iz Mingorpa.U sklopu tog procesa Hrvatska treba do 3. oĹľujka iduće godine provesti Direktivu Europske komisije i završiti proces restrukturiranja HEP-a kojim će se omogućiti liberalizacija trĹľišta elektriÄŤne energije.To znaÄŤi da se HEP treba restrukturirati po jednom od tri ponuÄ‘ena modela - TSO, ITO ili ISO, kako bi se osigurala samostalnost poslovanja prijenosa elektriÄŤne energije, a time i konkurencija na trĹľištu.Mingorp je podrĹľavao TSO model koji predviÄ‘a pravno i vlasniÄŤko razdvajanje HEP - prijenosa od HEP-a, što znaÄŤi da bi prijenos postao samostalnom tvrtkom u drĹľavnom vlasništvu, no tijekom javne rasprave ÄŤelništvo i sindikati HEP-a podrĹľali su ITO model koji omogućuje HEP-u da zadrĹľi vlasništvo nad prijenosom elektriÄŤne energije. U prijedlog zakona, meÄ‘utim, ušla su sva tri modela, zbog ÄŤega su sindikati HEP-a optuĹľili Mingorp da nije poštivao rezultat javne rasprave, te izrazili bojazan da je to uvod u razbijanje i privatizaciju HEP-a.U Mingorpu pak istiÄŤu kako odabir bilo kojeg modela nema nikakve veze s privatizacijom, te da će HEP-prijenos u svakom sluÄŤaju ostati u drĹľavnom vlasništvu, a Europska komisija mogla bi u idućoj Direktivi ÄŤak istaknuti TSO kao jedini prihvatljivi model. Hrvatska je duĹľna usklaÄ‘ivati svoje zakonodavstvo s energetskom regulativom EU, u protivnom joj slijede sankcije kojima je, primjerice, kaĹľnjena NjemaÄŤka jer nije na vrijeme izdvojila svoj nacionalni prijenos elektriÄŤne energije. No, pritom naša Vlada neće srljati jer ÄŤak 23 od 27 zemalja EU još uvijek nije u potpunosti usklaÄ‘eno s Direktivama Europske komisije, kaĹľu u Mingorpu.U Ministarstvu zamjeraju sindikatima što su izašli u javnost s optuĹľbama iako se prethodno nisu dovoljno informirali o suštini promjena. Voljeli bi da sindikati bilo ÄŤime argumentiraju svoju tvrdnju da će zbog izmjena zakona HEP morati otpustiti 5000 radnika, te kako su došli do zakljuÄŤka da će zbog toga poskupjeti struja, kaĹľu u Mingorpu.No, primjedbe imaju i na menadĹľment HEP-a. "Rekli smo predsjedniku Uprave Leu Begoviću da sjedne za stol sa sindikatima i objasni im zakonske prijedloge", napominju u Mingorpu ali i dodaju kako se, bez obzira na kritiku Begovića, u Vladi ne razmišlja o njegovoj smjeni.U Mingorpu upozoravaju kako će od restrukturiranja energetskog sektora mnogo teĹľe obaviti kvalitetno kapacitiranje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja će kontrolirati energetsku djelatnost u zemlji. HERA-in rad će pak nadzirati europski regulator ACER koji će sankcionirati Hrvatsku ako ne bude slijedila energetsku regulativu EU.   6/18/2011 - Glavna Elektrina zgrada ÄŤak 41 minutu ostala bez struje! Izvor - Jutarnji list, 16. lipanj 2011.   Došla sam platiti raÄŤun u Elektru u Gundulićevu i tek što sam stala u red, vjerovali ili ne, nestalo je struje. Prvo smo se smijali kakvi smo mi pehisti, ali nakon desetak minuta nitko nam nije znao odgovoriti na pitanje zašto je nestalo struje i dokad ćemo ÄŤekati. Zastoj isporuke Oko 12 sam otišla na kavu, ali ni u kafićima nije bilo struje, pa sam otišla. Ne znam dokad je Elektra bila u mraku, ali malo mi je neozbiljno što nitko u Elektri ne zna zašto je nestalo struje - gotovo u dahu ispriÄŤala nam je juÄŤer ÄŤitateljica Vedrana. Da i HEP moĹľe ostati bez struje, potvrdio nam je deĹľurni dispeÄŤer kojega smo dobili vrlo brzo nakon poziva uzrujane ÄŤitateljice. - Da, istina je, i mi smo ostali bez struje. Danas u 11.36 došlo je do nepredviÄ‘enog zastoja isporuke elektriÄŤne energije u sedam trafostanica u centru Zagreba - rekao nam je deĹľurni dispeÄŤer. Nagli nestanak struje iznenadio je sve zaposlenike u Gundulićevoj jer i na web stranici HEP-a, u rubrici “Danas bez struje”, nije bilo navedeno da će cijeli centar ostati bez tog vaĹľnog energenta. Zanimljivo, ni poslijepodne nitko na sluĹľbenim stranicama nije objavio tu vijest ni ispriku korisnicima. Ispale trafostanice - Trafostanice su jednostavno ispale, a rijeÄŤ je o nepredviÄ‘enom kvaru koji je popravljen u 12.17 - završio je svoj izvještaj već pomalo nervozni dispeÄŤer. Nakon razgovora s dispeÄŤerom nazvali smo ÄŤitateljicu Vedranu i obavijestili je o 41-minutnom kvaru, a da ni sami nismo znali što ga je prouzroÄŤilo. - Nadam se samo da neću morati nositi bocu vode kada budem išla platiti raÄŤun za vodu - razoÄŤarano nam je rekla Vedrana.   6/18/2011 - MINGORP: Neće biti razbijanja HEP-a Izvor - Poslovni dnevnik, 17. lipanj 2011.   Izmjene Zakona o energiji, Zakona o trĹľištu plina i Zakona o regulaciji energetske djelatnosti, te potpuno novi Zakon o trĹľištu elektriÄŤne energije bit će usvojeni u sklopu postupka usklaÄ‘ivanja energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU, i nemaju nikakve veze s navodnom privatizacijom HEP-a, istiÄŤu izvori iz Ministarstva. U sklopu tog procesa Hrvatska treba do 3. oĹľujka iduće godine provesti Direktivu Europske komisije i završiti proces restrukturiranja HEP-a kojim će se omogućiti liberalizacija trĹľišta elektriÄŤne energije. To znaÄŤi da se HEP treba restrukturirati po jednom od tri ponuÄ‘ena modela - TSO, ITO ili ISO, kako bi se osigurala samostalnost poslovanja prijenosa elektriÄŤne energije, a time i konkurencija na trĹľištu. Ministarstvo je podrĹľavalo TSO model koji predviÄ‘a pravno i vlasniÄŤko razdvajanje HEP - prijenosa od HEP-a, što znaÄŤi da bi prijenos postao samostalnom tvrtkom u drĹľavnom vlasništvu, no tijekom javne rasprave ÄŤelništvo i sindikati HEP-a podrĹľali su ITO model koji omogućuje HEP-u da zadrĹľi vlasništvo nad prijenosom elektriÄŤne energije. U prijedlog zakona, meÄ‘utim, ušla su sva tri modela, zbog ÄŤega su sindikati HEP-a optuĹľili Ministarstvo da nije poštivalo rezultat javne rasprave, te izrazili bojazan da je to uvod u razbijanje i privatizaciju HEP-a. U Ministarstvu pak istiÄŤu kako odabir bilo kojeg modela nema nikakve veze s privatizacijom, te da će HEP-prijenos u svakom sluÄŤaju ostati u drĹľavnom vlasništvu, a Europska komisija mogla bi u idućoj Direktivi ÄŤak istaknuti TSO kao jedini prihvatljivi model. Hrvatska je duĹľna usklaÄ‘ivati svoje zakonodavstvo s energetskom regulativom EU, u protivnom joj slijede sankcije kojima je, primjerice, kaĹľnjena NjemaÄŤka jer nije na vrijeme izdvojila svoj nacionalni prijenos elektriÄŤne energije. No, pritom naša Vlada neće srljati jer ÄŤak 23 od 27 zemalja EU još uvijek nije u potpunosti usklaÄ‘eno s Direktivama Europske komisije, kaĹľu u Ministarstvu. U Ministarstvu zamjeraju sindikatima što su izašli u javnost s optuĹľbama iako se prethodno nisu dovoljno informirali o suštini promjena. Voljeli bi da sindikati bilo ÄŤime argumentiraju svoju tvrdnju da će zbog izmjena zakona HEP morati otpustiti 5000 radnika, te kako su došli do zakljuÄŤka da će zbog toga poskupjeti struja, kaĹľu u Ministarstvu. No, primjedbe imaju i na menadĹľment HEP-a. "Rekli smo predsjedniku Uprave Leu Begoviću da sjedne za stol sa sindikatima i objasni im zakonske prijedloge", napominju u Ministarstvu ali i dodaju kako se, bez obzira na kritiku Begovića, u Vladi ne razmišlja o njegovoj smjeni. U Ministarstvu gospodarstva upozoravaju kako će od restrukturiranja energetskog sektora mnogo teĹľe obaviti kvalitetno kapacitiranje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja će kontrolirati energetsku djelatnost u zemlji. HERA-in rad će pak nadzirati europski regulator ACER koji će sankcionirati Hrvatsku ako ne bude slijedila energetsku regulativu EU.   6/18/2011 - HEP i Vlada odbacuju kritike Izvor - Poslovni dnevnik, 16. lipanj 2011.   Nakon oštre kritike sindikata Hrvatske elektroprivrede upućene Vladinim prijedlozima zakona o energetici, oglasila se juÄŤer Uprava HEP-a, a dan ranije Ministarstvo gospodarstva. Jedni i drugi demantirali su tvrdnje sindikalista. Kako kaĹľu u HEP-u, dva ÄŤlana njegove Uprave, SnjeĹľana Pauk i Damir PeÄŤvarac, aktivno su ukljuÄŤeni u sve aktivnosti oko izrade zakona i prijedloga Vlade o energetici, te istiÄŤu kako će, ukoliko bude potrebe i specifiÄŤnih zahtjeva, Uprava povećati broj ÄŤlanova u zajedniÄŤkim timovima. Ministarstvo gospodarstva, pak, odbacuje tvrdnje sindikata da su bili ignorirani tijekom izrade prijedloga zakona o energetici. Tvrde kako je tijekom 2010. godine odrĹľano više sastanka s predstavnicima HEP-a kao i tri javne rasprave o budućim modelima restrukturiranja energetskih subjekata, a meÄ‘u njima i HEP. TakoÄ‘er, odbacuju tvrdnje sindikata da su tvrtke kojima je povjeren posao pisanja zakona, Energetski institut Hrvoje PoĹľar i tvrtka EKONERG, u sukobu interesa, kako tvrde sindikati. Iz Ministarstva još poruÄŤuju kako je toÄŤno da se novim propisima ugroĹľavaju interesi pojedinaca i interesnih skupina u HEP-u koje Ĺľele zadrĹľati trĹľišni monopol, a što je suprotno energetskoj regulativi Europske unije.   6/18/2011 - Ministarstvo: Nije rijeÄŤ o promjeni vlasniÄŤke strukture HEP-a Izvor - Slobodna dalmacija, 15. lipanj 2011.   Ne protivimo se reformi elektroenergetskog sustava, ali smo protiv reforme koja se kroji u Ministarstvu gospodarstva pod dirigiranjem raznih lobista koji favoriziraju privatni interes. Takva reforma znaÄŤi pripremu za razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu jeftinu privatizaciju i mi to ne moĹľemo dopustiti - ustvrdio je Dubravko ÄŚorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, na konferenciji za novinare u utorak, na kojoj su bili i ÄŤelnici Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, Strukovnog sindikata radnika HEP-a te Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.Takva reforma znaÄŤi pripremu za razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu jeftinu privatizaciju i mi to ne moĹľemo dopustiti - ustvrdio je Dubravko ÄŚorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, na konferenciji za novinare u utorak, na kojoj su bili i ÄŤelnici Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, Strukovnog sindikata radnika HEP-a te Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a. Ĺ teta na raÄŤun drĹľave Oni su poruÄŤili kako bi poskupljenje struje moglo biti i veće od oÄŤekivanog ako se za dvije do ÄŤetiri godine dopusti privatizacija hidroelektrana i distribucijske mreĹľe, pogotovo one većih gradova. Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata HEP-a, kazao je kako bi “divlja privatizacija“ mogla rezultirati otpuštanjem pet tisuća radnika. “Ne kaĹľem da se o višku radnika u HEP-u ne moĹľe raspravljati, ali ovdje se radi o tome da bi se to radilo na naÄŤin koji je apsolutno neprihvatljiv i koji ne bi donio efikasnije i bolje poslovanje, već bi samo znaÄŤio njegovo definitivno rastakanje.” Berlengi je istaknuo kako prijedlozi Ministarstva smjeraju na privatizaciju profitabilnih dijelova HEP-a, dok bi neprofitabilni dio sustava trebao ostati HEP-u, što će ići na izravnu štetu poreznih obveznika. - Problem je i u tome što se u Prijedlogu Zakona navode tri modela reforme, ali se ne opredjeljuje ni za jedan. To je apsurdno, jer se zakon tako ne moĹľe provesti, a strah nas je da bi to znaÄŤilo kako bi za godinu i pol dana Vlada nabrzinu mogla predloĹľiti novi zakon koji bi išao naruku privatnicima - naglasio je Berlengi. Sindikati se zauzimaju za model restrukturiranja HEP-a, koji dopušta i EU, a u okviru kojega bi proizvodnja, distribucija i prijenos ostali u vlasništvu HEP-a. “Protiv smo toga da se iz HEP-a vlasniÄŤki izdvoji prijenosni ili distribucijski sustav jer bi to trajno narušilo i HEP i energetsku stabilnost Hrvatske.”   6/18/2011 - MINGORP - Pripćenje Izvor - 14. lipanj 2011.   S ciljem toÄŤnog i potpunog informiranja javnosti, a s obzirom na danas odrĹľanu konferenciju za novinare tri sindikata HEP-a i RadniÄŤkog vijeća na kojoj su iznesene tendenciozne te netoÄŤne informacije i podaci, a vezano za izradu zakonskih prijedloga kojima se regulira podruÄŤje energetike sukladno zakonodavstvu EU dostavljamo sljedeće priopćenje: Nije toÄŤno da je u fazi izrade zakonskih prijedloga HEP ignoriran. Predstavnici HEP-a već su poÄŤetkom 2010. godine bili upoznati sa potrebom usklaÄ‘ivanja hrvatskog zakonodavstva sa Trećim paketom energetske regulative EU. Tijekom 2010. godine odrĹľano je više sastanaka s predstavnicima HEP-a kao i tri javne rasprave o budućim modelima restrukturiranja energetskih subjekata, a meÄ‘u njima i HEP-a. Nije toÄŤno da je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva povjerilo posao institucijama Hrvoje PoĹľar i Ekonerg već su oni odabrani strogo poštujući proceduru i odredbe Zakona o javnoj nabavi na javnom natjeÄŤaju. Nije toÄŤno da se nameće rješenje HEP-u koje će dovesti do gubitka radnih mjesta, povećanja cijena struje, ugroĹľavanja nacionalnih interesa već upravo suprotno. ToÄŤno je da se ugroĹľavaju interesi pojedinaca i interesnih skupina u HEP-u koje Ĺľele zadrĹľati trĹľišni monopol, a što je upravo suprotno energetskoj regulativi EU. Pripremljenim radnim zakonskim materijom predviÄ‘a se mogućnost energetskim subjektima kao što je HEP da organiziraju svoje djelatnosti sukladno pravilima zajedniÄŤkog europskog energetskog trĹľišta i europskog zakonodavstva. Bez toga sigurnost opskrbe u Republici Hrvatskoj sigurno će biti ugroĹľena jer se neće moći realizirati nijedan projekt koji je od EU definiran u paketu energetske infrastrukture koji je namijenjen sufinanciranju iz strukturnih fondova. U zakonsko rješenje stavljene su sve tri opcije kao modeli restrukturiranja jer je to obveza prema europskom zakonodavstvu, a sam energetski subjekt u ovom sluÄŤaju HEP će primijeniti Model ITO na naÄŤin kako propisuje europsko zakonodavstvo. VlasniÄŤko izdvajanje Operatera prijenosnog sustava niÄŤime se ne dovodi u pitanje jer isti i dalje ostaje u 100%-tnom vlasništvu HEP d.d. odnosno u vlasništvu Republike Hrvatske. U sluÄŤaju neadekvatne provedbe restrukturiranja, odnosno neprihvaćanja europskih normi i standarda vlasnik, odnosno drĹľava će biti prisiljena intervenirati primjenom drugog modela restrukturiranja. Posebno napominjemo kako se restrukturiranjem energetskog sektora niÄŤime ne prejudicira njegova privatizacija već jasno razgraniÄŤenje djelatnosti energetskih subjekata. Naglašavamo kako se ne radi o promjeni vlasniÄŤke strukture HEP-a i njegove djelatnosti. HEP primjenom bilo kojeg modela restrukturiranja ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske u ovom trenutku ne razmišlja o privatizaciji bilo kojeg njegovog dijela. Ĺ to se tiÄŤe izjava o poskupljenju elektriÄŤne energije i gubitku radnih mjesta naglašavamo kako će upravo primjena predloĹľenog Modela ITO u fazi restrukturiranja omogućiti zadrĹľavanje svih radnih mjesta, a na cijenu elektriÄŤne energije će kao i do sada preteĹľito utjecati konkurentnost proizvodnje elektriÄŤne energije u Republici Hrvatskoj odnosno cijena uvezene elektriÄŤne energije. Trenutno HEP uvozi više od 50 posto elektriÄŤne energije za potrebe hrvatskog trĹľišta. Sam ovaj podatak implicira radikalnu promjenu poslovne politike HEP-a u izgradnji temeljnih proizvodnih energetskih objekata u Republici Hrvatskoj odnosno osiguranju energetske neovisnosti Republike Hrvatske.   6/18/2011 - Sindikat HEP-a napao Vladu: Ĺ˝elite rascjepkati tvrtku i jeftino je prodati Izvor - Dnevnik.hr, 14. lipanj 2011.   Sindikalisti HEP-a tvrde kako je usklaÄ‘ivanje hrvatskih zakona sa europskim samo paravan za jeftinu rasprodaju hrvatskog energetskog diva. OptuĹľili su Vladu da mimo njih Ĺľeli progurati Zakon koji dozvoljava da se opskrba strujom izdvoji iz tvrtke kako bi se lakše prodali profitabilni dijelovi HEP-a. U tome vide korupciju kojom bi se, smatraju, trebalo pozabaviti drĹľavno odvjetništvo. 'U ovom sluÄŤaju postoje ozbiljne sumnje u postojanje takvih mogućih interesa i djelovanja', rekao je Luko Marojica iz nezavisnog sidnikata radnika HEP-a. 'Ovi prijedlozi Zakona zapravo sa nakardnim rješenjima otvaraju mogućnost da HEP grupa ne ostane više jedinstvena kompanija, da nas se podjeli', rekao je Dubravko ÄŚorak, predsjednik elektrogospodarskog sindikata. PopijaÄŤ: Nije jasna namjera sindikalnih ÄŤelnika Upozoravaju da će rezultat izdvajanja trafostanica i dalekovoda biti otpuštanje 5.000 radnika HEP-a i skuplja struja. No ministar Ä�uro PopijaÄŤ objašnjava da to nije istina. KaĹľe da je istup sindikata samo pokušaj da se obrane interesi pojedinaca i skupina u HEP-u koje Ĺľele zadrĹľavanje trĹľišnog monopola. 'Mislim da su sindikalni ÄŤelnici zaboravili da je upravo ova hrvatska Vlada ukinula Zakon o privatizaciji koji je donesen prije par godina i pritom je poslala jasnu poruku da od privatizacije HEP-a neće biti ništa', rekao je PopijaÄŤ. Ministar tvrdi da sve što su sindikalisti izrekli ide protiv Vladine borbe sa korupcijom te protiv pokušaja Banskih Dvora da uvedu red u HEP. 'Nije jasna pozadina i namjera sindikalnih ÄŤelnika, ali ÄŤini mi se da upravo oni imaju namjere zaustaviti sve procese u HEP-u i vratiti ga u neka vremena koja bi Ĺľeljeli zaboraviti', dodao je PopijaÄŤ. PopijaÄŤ objašnjava da vlasniÄŤko izdvajanje distribucije ne znaÄŤi prodaju jer će izdvojena tvrtka i dalje ostati u 100-postotonom vlasništvu RH.   6/18/2011 - Sindikati protiv rasprodaje HEP-a Izvor - Poslovni dnevnik, 14. lipanj 2011.   Tri sindikata HEP-a na današnjoj su se novinskoj konferenciji usprotivila "razbijanju i rasprodaji" HEP-a, što bi se moglo dogoditi ako se prihvate predloĹľeni energetski zakoni. Nismo protiv ulaska privatnog kapitala u HEP, ali kroz nove investicije a ne putem razbijanja i rasprodaje dijelova HEP-a, pri ÄŤemu graÄ‘ani trebaju biti svjesni da će se prodati samo profitabilni dijelovi kompanije, dok će neprofitabilne i dalje morati financirati porezni obveznici, saĹľeo je stajališta sindikata predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP-a Jadranko Berlengi. UsklaÄ‘ivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU samo je izgovor pojedinim lobijima da pokušaju progurati zakonske prijedloge koji nanose dugoroÄŤnu štetu HEP-u, tvrde sindikalci i pritom posebno prozivaju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva jer nije poštovalo zakljuÄŤak javne rasprave da se prihvati ITO model, koji bi omogućio da operatori prijenosnog sustava (OPS) ostanu u sastavu HEP-a. Umjesto toga, prijedlogom zakona predviÄ‘a se mogućnost izdvajanja OPS-a iz kompanije i njihova privatizacija, što znaÄŤi da bi HEP mogao ostati bez distribucijskih sustava u velikim gradovima. U tom sluÄŤaju, došlo bi i do prodaje vodnih resursa i hidroelektrana privatnom kapitalu i, naposlijetku, gubitka energetske neovisnosti Hrvatske. Za HEP bi to znaÄŤilo i otpuštanje oko 5.000 radnika, a za hrvatske graÄ‘ane povećanje cijene struje jer bi, primjerice, za opskrbu gradova strujom bilo mnogo zainteresiranih dok se za otoke ne bi zanimao nitko, upozorava Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a - TEHNOS. Sindikati sumnjaju da se u takvim prijedlozima radi o koruptivnom djelovanju sa ciljem favoriziranja privatnih interesa nauštrb javnog interesa, što predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti zemlje, te pozivaju nadleĹľne drĹľavne institucije na pravodobnu reakciju. Svjesno smo da će doći do privatizacije dijelova HEP-a i energetskog sektora, jer je to proces u cijelom svijetu, no protivimo se ovakvim prijedlozima energetskih zakona i traĹľimo zaustavljanje postupka njihova hitnog donošenja te izradu novih zakonskih prijedloga, istaknuo je predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko ÄŚorak. Hrvatska nema razloga za Ĺľurbu, jer nijedna zemlja Europske unije još nije do kraja primijenila ni zahtjeve drugog paketa energetske regulative, već svoja zakonodavstva mijenjaju vrlo oprezno, korak po korak, štiteći pritom vlastite nacionalne interese, reÄŤeno je na konferenciji.   6/18/2011 - Sindikati: Stop privatizaciji HEP-a! 5000 radnika ostalo bi bez posla Izvor - VeÄŤernji list, 14. lipanj 2011.   Sindikati optuĹľuju Ministarstvo gospodarstva da ignorira HEP te da je posao pisanja zakona povjerilo Institutu Hrvoje PoĹľar i Ekonergu koji su u sukobu interesa. ÄŚetiri sindikata HEP-a ustala su protiv privatizacije te energetske kompanije upozorivši da bi prijedlozi zakona koji se šalju u saborsku proceduru mogli omogućiti razbijanje i jeftinu prodaju HEP-a zbog koje bi bez posla moglo ostati 5000 radnika, a cijena struje odletjela bi u nebo! Sindikati optuĹľuju Ministarstvo gospodarstva koje je izradu zakona za usklaÄ‘ivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU povjerilo “podizvoÄ‘aÄŤima”, odnosno Institutu Hrvoje PoĹľar te Ekonergu, umjesto da to radi Uprava za energetiku, ali i za ignoriranje HEP-a u procesu donošenja tih zakona. – Tekstopisci zakona su u sukobu interesa jer sudjeluju na energetskom trĹľištu i mogu pogodovati energetskim subjektima po svom izboru – ustvrdio je Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a. Sindikatima najviše smeta to što su u zakone za usklaÄ‘ivanje s direktivama EU ugurana sva tri modela razdvajanja operatora prijenosnog sustava iz HEP-a. – Ministarstvo gospodarstva napravilo je majstorstvo i dopustilo da u zakonu budu i modeli koji omogućuju potpuno vlasniÄŤko razdvajanje prijenosa struje od HEP-a, umjesto da se favorizirao ITO model koji predviÄ‘a da prijenos bude zasebna tvrtka, ali unutar HEP grupe – tvrdi Berlengi. Cilj je zakona, upozoravaju sindikati, da ga Vlada u roku od godinu promijeni i omogući vlasniÄŤko razdvajanje, tj. razbijanje HEP-a. – Postoji osnovana sumnja da se ovim prijedlozima zakonima radi o koruptivnom djelovanju kojemu je cilj favoriziranje pravnih interesa, a na štetu javnog interesa RH - poruÄŤili su HEP-ovi sindikati koji ipak svoje sumnje neće prijaviti DORH-u. TakoÄ‘er, poruÄŤuju da nisu protiv privatizacije HEP-a jer su svjesni da je privatni kapital neophodan, posebice za investicije, ali su protiv divlje privatizacije kojom bi se prodali profitabilni dijelovi HEP-a, a neprofitabilni bi se s vremenom odstranili iz te kompanije.   Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
Sva prava pridržana A design