Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
12/4/2011 - Mito iz HEP-a Barišić je nosio ravno u središnjicu HDZ-a. Hoće li i Sanader biti optužen?
Izvor - Jutarnji list, 02. srpanj 2011.
 
  • Bivšeg premijera Ivu Sanadera, kada ubrzo bude izručen Hrvatskoj, mogla bi lako dočekati još jedna optužba vezana uz ilegalno financiranje stranke, odnosno za uzimanje nezakonitih provizija.

    Ne radi se, međutim, o novom slučaju, već o USKOK-ovoj istrazi koja je otvorena prije više od godinu dana, ali ne protiv Sanadera već protiv bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravka i još trojice okrivljenika. Sada, u završnoj fazi istrage i pred podizanje optužnice, USKOK bi, prema informacijama iz neslužbenih izvora, mogao za isti slučaj obuhvatiti i Sanadera.

    Mravkova dojava
    Radi se o slučaju namještanja dodjele poslova za HEP te dogovaranja i plaćanja mita, za što je USKOK sredinom lipnja prošle godine otvorio istragu protiv Mravka i direktora HEP Proizvodnje Petra Ćubelića te šefova Monting PIM-a Ljube Bušića i Ante Matića. U pitanju su bila dva posla koja je HEP dodijelio Montingu i njihovim partnerima.

    Mravak je, kako ga se sumnjiči, krajem 2007. dojavio šefovima Montinga visinu ponude zagrebačke Ingre te je od njih tražio da ponude pet posto nižu cijenu na natječaju za radove na TE Sisak.

    Pritom je s njima dogovorio, iako se radilo o poslovima po principu “ključ u ruke”, da će im nakon natječaja osigurati dodatna sredstva aneksom ugovora. Tako bi naknadno ugovorili isplatu dodatnih 40 milijuna kuna, od kojih su Mravak i direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić trebali dobiti 15 milijuna kuna “provizije”.

    Ponuda Montinga na koncu je prihvaćena, ali aneks ugovora nije potpisan jer je Mravak smijenjen kada je došlo vrijeme za realizaciju tog dijela dogovora.

    Drugi sličan aneks odnosio se na ranije ugovorene radove na Toplani Zagreb. Krajem 2008. godine s Montingom je tako sklopljen dodatni ugovor vrijedan 30-ak milijuna kuna. Šefovi Montinga, Ljubo Bušić i Ante Matić, terete se da su predali suosumnjičenim direktorima HEP-a 700.000 tisuća kuna od ukupno dogovorene “provizije” od milijun kuna.

    Početne sumnje istražitelja da je dio novca odlazio u blagajnu HDZ-a, a za što nije bilo dokaza, vrlo brzo su se počele potvrđivati. Prvi je o tome u svom iskazu USKOK-u progovorio osumnjičeni predsjednik NO zagrebačke tvrtke Monting PIM Ljubo Bušić, potvrdivši da je morao davati provizije.

    ...
 
12/4/2011 - Uprava i Nadzorni odbor HEP-a dobili razrješnicu za 2010. godinu
Izvor - Poslovni dnevnik, 28. lipnja 2011.
 
  • U Zagrebu je jučer održana sjednica glavne skupštine Hrvatske elektroprivrede na kojoj je zatvoreno poslovanje u 2010. godini. Predsjednik glavne skupštine, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, Đuro Popijač u nazočnosti predsjednika Nadzornog odbora Darka Horvata i članova Uprave HEP-a, primila je na znanje konsolidirani i nekonsolidirani godišnji financijski izvještaj Društva i HEP grupe za 2010. s izvješćem neovisnog revizora, Godišnje izvješće o stanju i poslovanju Društva i HEP grupe u 2010. godini te izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2010. godini.

    Prema prijedlogu NO-a HEP-a, Glavna skupština donijela je Odluku o upotrebi ostvarene dobiti u poslovanju u 2010. godini. Odluka se temelji na Odluci Vlade o postupanju članova NO-a i članova skupština vezano za uplatu u državni proračun dijela dobiti trgovačkih društava u kojima država ima dionice ili udjele. Glavna skupština donijela je odluke kojima se odobrava rad za poslovnu 2010. članovima Uprave i članovima NO-a.
 
12/4/2011 - Novi L-blok TE-TO Zagreb: Prilog energetskoj neovisnosti Zagreba
Izvor - Novi list, 29. lipanj 2011.
 
  • Nakon godinu dana probnog rada i ishođene uporabne dozvole, u pogon je jučer pušten novi, L-blok termoelektrane-toplane Zagreb na Borovju, čime je završen njezin proces obnove. Otvaranju trećeg bloka ovog kombi-kogeneracijskog postrojenja, namijenjenog proizvodnji električne, ali i toplinske energije, kumovala je premijerka Jadranka Kosor koja je kazala kako novo postrojenje ne doprinosi samo jačanju energetske neovisnosti Zagreba, već Hrvatske u cijelosti.

    Kao 28. članica EU, i mi ćemo u energetskom smislu morati biti osnažena država, pa ova investicija, vrijedna gotovo sto milijuna eura, zaslužuje svako poštovanje. HEP i inače vrlo često navodim kao primjer poduzeća koje je prije dvije godine dugovalo znatan novac, da bi danas imao respektabilan investicijski ciklus, kazala je Kosor. Pobrojala je ponovo i sve buduće hrvatske energetske projekte, vrijedne četiri milijarde eura, navodeći i to kako je u pripremi javni natječaj za odabir strateškog partnera u gradnji TE-TO Zagreb. L-blok u TETO Zagreb povećat će sigurnost i stabilnost opskrbe Zagreba električnom i toplinskom energijom trećeg bloka TE Plomin, vrijednog 800 milijuna eura.

    L-blok u TE-TO Zagreb, vrijedan 98,8 milijuna eura, značajno će, kazao je prvi čovjek HEP-a Leo Begović, povećati sigurnost i stabilnost opskrbe Zagreba električnom i toplinskom energijom. Riječ je o pogonu koji će godišnje proizvoditi 800 GWh električne i 300 GWh toplinske energije, a zadovoljavatće ukupno oko četiri posto godišnjih potreba Hrvatske za električnom i oko 12 posto ukupnih godišnjih potreba za toplinskom energijom. U sklopu ovog projekta izgrađeno je i novo postrojenje za obradu otpadnih voda cijele elektrane koje je priključeno na gradski sustav za pročišćavanje.

    Samopotrošnja plina novog bloka iznosi oko 170 milijuna kubičnih metara godišnje, napominju u HEP-u, dodajući kako je očekivani životni vijek nove opreme i postojenja 30 godina. Za vrijeme svog jednogodišnjeg pokusnog rada, blok L je proizveo 990 GWh erlektrične i 380 GWh toplinske energije, dakle čak i više od očekivane godišnje proizvodnje, dok je, naglašavaju u HEP-u, 60 posto investicijskog ulaganja u novi pogon hrvatskog porijekla. Naime, toliko su u investiciji sudjelovale hrvatske tvrtke, kad je u pitanju prozvodnja energetske opreme, ali i izvođači radova te projektanti i konzultanti. Inženjering izgradnje vodila je HEP-Proizvodnja, i to je prvi energetski objekt u suvremenoj Hrvatskoj, izgrađen na principu vlastitog investitorskog inženjeringa.
 
6/18/2011 - Šef HEP-a Begović u Koreji, u Ministarstvu ljutiti na njega
Izvor - Večernji list, 18. lipanj 2011.
 
  • Begoviću se zamjera da je inertan i da se drži po strani te da sindikate nije dovoljno informirao o restrukturiranju tvrtke.

    U Ministarstvu gospodarstva ljutiti su na šefa HEP-a Lea Begovića, neslužbeno doznajemo, jer smatraju da se nije dovoljno potrudio informirati sindikate i Radničko vijeće o restrukturiranju te tvrtke zbog prilagodbe europskim zakonima. Begović je trenutačno u Koreji, u kojoj se održava simpozij velikih prijenosnih sustava, i ondje, doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, traži konzultanta za projekt TE Plomin 3. Njegov odlazak u Koreju podudario se s novinskom konferencijom koju su pak u utorak održali HEP-ovi sindikati te optužili Ministarstvo gospodarstva da se pod krinkom usklađivanja s EU HEP želi razbiti i jeftino prodati. HEP-ovu upravu, doznajemo u tom ministarstvu, u ovoj situaciji smatraju inertnom, a Begoviću zamjeraju da se previše drži po strani u polemici sa sindikatima. Umjesto da HEP polemizira sa svojim sindikatima, komentiraju, to sada mora činiti Ministarstvo gospodarstva. Ipak, unatoč svemu što mu zamjeraju, Begoviću ne prijeti smjena, ali, kažu našu izvori, sindikate mora bolje uputiti u priču o usklađivanju s trećim energetskim paketom. U Ministarstvu su tako krivnju za odlično informirane sindikate i njihove optužbe o privatizaciji svalili na Lea Begovića te demantiraju da se HEP želi raskomadati i prodati.
    Objašnjavaju kako u zakonima koji su trenutačno u izradi moraju biti sva tri modela restrukturiranja HEP-a, a ne samo prihvaćeni ITO prema kojem bi prijenos struje bio zasebna tvrtka unutar HEP grupe, jer Europa u konačnici traži TSO model, odnosno izdvajanje prijenosa iz HEP-a kao tvrtke koja bi i dalje bila u državnom vlasništvu.
 
6/18/2011 - Sindikati krivo shvatili: Restrukturiranje HEP-a ne znači njegovu privatizaciju
Izvor - Business.hr, 17. lipanj 2011.
 
  • Iz izvora bliskih Vladi doznajemo da su sindikati HEP-a, koji su početkom ovoga tjedna Ministarstvo gospodarstva optužili da priprema razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu "divlju" privatizaciju u korist nekih privatnih interesa i otkaze radnicima, posve netočno protumačili činjenice vezane uz restrukturiranje te državne tvrtke.

    "Restrukturiranje HEP-a ne znači njegovu privatizaciju. Ni Vlada ni HEP ne pripremaju privatizaciju tvrtke, to je tendenciozno tumačenje sindikata koji ne razumiju suštinu problema. Cilj restrukturiranja je usklađivanje poslovanja s važećim uredbama EU i odredbama Trećeg energetskog paketa, koji su prihvatile sve zemlje članice EU, pa i Hrvatska kao kandidatkinja za članstvo“, upozorio je naš izvor.

    No odredbe Trećeg energetskog paketa posebno će se radikalno odnositi upravo na HEP, iz kojega će se, u skladu s modelima restrukturiranja koje nudi taj paket, do početka ožujka 2012. morati izdvojiti prijenosni sustav, koji će nakon restrukturiranja ostati u vlasništvu HEP-a, ali će nastaviti poslovati kao neovisni sustav pod nadzorom regulatorne agencije Here i svoje će usluge prijenosa električne energije pružati i ostalim subjektima na elektroenergetskom tržištu, a ne samo HEP-u.

    Proces restrukturiranja po modelu ITO, koji je odabrao sam HEP, ni u kojem slučaju ne znači, tvrdi naš izvor, ni privatizaciju HEP-a ni dijeljenje otkaza, već isključivo izvršenje obveza koje Hrvatskoj nalaže europska Uredba 713. U suprotnom, upozorava, slijede sankcije i kazne.
 
6/18/2011 - Vlada nezadovoljna menadžmentom HEP-a
Izvor - Lider, 17. lipanj 2011.
 
  • Paket energetskih zakona, koji će uskoro biti upućen u Hrvatski sabor na prvo čitanje, ni u kom slučaju neće poslužiti razbijanju i jeftinoj privatizaciji HEP-a, kako to sumnjaju sindikati, tvrde u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (Mingorp).

    Izmjene Zakona o energiji, Zakona o tržištu plina i Zakona o regulaciji energetske djelatnosti, te potpuno novi Zakon o tržištu električne energije bit će usvojeni u sklopu postupka usklađivanja energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU, i nemaju nikakve veze s navodnom privatizacijom HEP-a, ističu izvori iz Mingorpa.U sklopu tog procesa Hrvatska treba do 3. ožujka iduće godine provesti Direktivu Europske komisije i završiti proces restrukturiranja HEP-a kojim će se omogućiti liberalizacija tržišta električne energije.To znači da se HEP treba restrukturirati po jednom od tri ponuđena modela - TSO, ITO ili ISO, kako bi se osigurala samostalnost poslovanja prijenosa električne energije, a time i konkurencija na tržištu.Mingorp je podržavao TSO model koji predviđa pravno i vlasničko razdvajanje HEP - prijenosa od HEP-a, što znači da bi prijenos postao samostalnom tvrtkom u državnom vlasništvu, no tijekom javne rasprave čelništvo i sindikati HEP-a podržali su ITO model koji omogućuje HEP-u da zadrži vlasništvo nad prijenosom električne energije.

    U prijedlog zakona, međutim, ušla su sva tri modela, zbog čega su sindikati HEP-a optužili Mingorp da nije poštivao rezultat javne rasprave, te izrazili bojazan da je to uvod u razbijanje i privatizaciju HEP-a.U Mingorpu pak ističu kako odabir bilo kojeg modela nema nikakve veze s privatizacijom, te da će HEP-prijenos u svakom slučaju ostati u državnom vlasništvu, a Europska komisija mogla bi u idućoj Direktivi čak istaknuti TSO kao jedini prihvatljivi model.

    Hrvatska je dužna usklađivati svoje zakonodavstvo s energetskom regulativom EU, u protivnom joj slijede sankcije kojima je, primjerice, kažnjena Njemačka jer nije na vrijeme izdvojila svoj nacionalni prijenos električne energije. No, pritom naša Vlada neće srljati jer čak 23 od 27 zemalja EU još uvijek nije u potpunosti usklađeno s Direktivama Europske komisije, kažu u Mingorpu.U Ministarstvu zamjeraju sindikatima što su izašli u javnost s optužbama iako se prethodno nisu dovoljno informirali o suštini promjena. Voljeli bi da sindikati bilo čime argumentiraju svoju tvrdnju da će zbog izmjena zakona HEP morati otpustiti 5000 radnika, te kako su došli do zaključka da će zbog toga poskupjeti struja, kažu u Mingorpu.No, primjedbe imaju i na menadžment HEP-a. "Rekli smo predsjedniku Uprave Leu Begoviću da sjedne za stol sa sindikatima i objasni im zakonske prijedloge", napominju u Mingorpu ali i dodaju kako se, bez obzira na kritiku Begovića, u Vladi ne razmišlja o njegovoj smjeni.U Mingorpu upozoravaju kako će od restrukturiranja energetskog sektora mnogo teže obaviti kvalitetno kapacitiranje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja će kontrolirati energetsku djelatnost u zemlji. HERA-in rad će pak nadzirati europski regulator ACER koji će sankcionirati Hrvatsku ako ne bude slijedila energetsku regulativu EU.
 
6/18/2011 - Glavna Elektrina zgrada čak 41 minutu ostala bez struje!
Izvor - Jutarnji list, 16. lipanj 2011.
 
  • Došla sam platiti račun u Elektru u Gundulićevu i tek što sam stala u red, vjerovali ili ne, nestalo je struje. Prvo smo se smijali kakvi smo mi pehisti, ali nakon desetak minuta nitko nam nije znao odgovoriti na pitanje zašto je nestalo struje i dokad ćemo čekati.

    Zastoj isporuke
    Oko 12 sam otišla na kavu, ali ni u kafićima nije bilo struje, pa sam otišla. Ne znam dokad je Elektra bila u mraku, ali malo mi je neozbiljno što nitko u Elektri ne zna zašto je nestalo struje - gotovo u dahu ispričala nam je jučer čitateljica Vedrana.

    Da i HEP može ostati bez struje, potvrdio nam je dežurni dispečer kojega smo dobili vrlo brzo nakon poziva uzrujane čitateljice.

    - Da, istina je, i mi smo ostali bez struje. Danas u 11.36 došlo je do nepredviđenog zastoja isporuke električne energije u sedam trafostanica u centru Zagreba - rekao nam je dežurni dispečer.

    Nagli nestanak struje iznenadio je sve zaposlenike u Gundulićevoj jer i na web stranici HEP-a, u rubrici “Danas bez struje”, nije bilo navedeno da će cijeli centar ostati bez tog važnog energenta. Zanimljivo, ni poslijepodne nitko na službenim stranicama nije objavio tu vijest ni ispriku korisnicima.

    Ispale trafostanice
    - Trafostanice su jednostavno ispale, a riječ je o nepredviđenom kvaru koji je popravljen u 12.17 - završio je svoj izvještaj već pomalo nervozni dispečer.

    Nakon razgovora s dispečerom nazvali smo čitateljicu Vedranu i obavijestili je o 41-minutnom kvaru, a da ni sami nismo znali što ga je prouzročilo.

    - Nadam se samo da neću morati nositi bocu vode kada budem išla platiti račun za vodu - razočarano nam je rekla Vedrana.
 
6/18/2011 - MINGORP: Neće biti razbijanja HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 17. lipanj 2011.
 
  • Izmjene Zakona o energiji, Zakona o tržištu plina i Zakona o regulaciji energetske djelatnosti, te potpuno novi Zakon o tržištu električne energije bit će usvojeni u sklopu postupka usklađivanja energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU, i nemaju nikakve veze s navodnom privatizacijom HEP-a, ističu izvori iz Ministarstva. U sklopu tog procesa Hrvatska treba do 3. ožujka iduće godine provesti Direktivu Europske komisije i završiti proces restrukturiranja HEP-a kojim će se omogućiti liberalizacija tržišta električne energije.

    To znači da se HEP treba restrukturirati po jednom od tri ponuđena modela - TSO, ITO ili ISO, kako bi se osigurala samostalnost poslovanja prijenosa električne energije, a time i konkurencija na tržištu.
    Ministarstvo je podržavalo TSO model koji predviđa pravno i vlasničko razdvajanje HEP - prijenosa od HEP-a, što znači da bi prijenos postao samostalnom tvrtkom u državnom vlasništvu, no tijekom javne rasprave čelništvo i sindikati HEP-a podržali su ITO model koji omogućuje HEP-u da zadrži vlasništvo nad prijenosom električne energije.

    U prijedlog zakona, međutim, ušla su sva tri modela, zbog čega su sindikati HEP-a optužili Ministarstvo da nije poštivalo rezultat javne rasprave, te izrazili bojazan da je to uvod u razbijanje i privatizaciju HEP-a. U Ministarstvu pak ističu kako odabir bilo kojeg modela nema nikakve veze s privatizacijom, te da će HEP-prijenos u svakom slučaju ostati u državnom vlasništvu, a Europska komisija mogla bi u idućoj Direktivi čak istaknuti TSO kao jedini prihvatljivi model.

    Hrvatska je dužna usklađivati svoje zakonodavstvo s energetskom regulativom EU, u protivnom joj slijede sankcije kojima je, primjerice, kažnjena Njemačka jer nije na vrijeme izdvojila svoj nacionalni prijenos električne energije. No, pritom naša Vlada neće srljati jer čak 23 od 27 zemalja EU još uvijek nije u potpunosti usklađeno s Direktivama Europske komisije, kažu u Ministarstvu.

    U Ministarstvu zamjeraju sindikatima što su izašli u javnost s optužbama iako se prethodno nisu dovoljno informirali o suštini promjena. Voljeli bi da sindikati bilo čime argumentiraju svoju tvrdnju da će zbog izmjena zakona HEP morati otpustiti 5000 radnika, te kako su došli do zaključka da će zbog toga poskupjeti struja, kažu u Ministarstvu. No, primjedbe imaju i na menadžment HEP-a. "Rekli smo predsjedniku Uprave Leu Begoviću da sjedne za stol sa sindikatima i objasni im zakonske prijedloge", napominju u Ministarstvu ali i dodaju kako se, bez obzira na kritiku Begovića, u Vladi ne razmišlja o njegovoj smjeni.

    U Ministarstvu gospodarstva upozoravaju kako će od restrukturiranja energetskog sektora mnogo teže obaviti kvalitetno kapacitiranje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja će kontrolirati energetsku djelatnost u zemlji. HERA-in rad će pak nadzirati europski regulator ACER koji će sankcionirati Hrvatsku ako ne bude slijedila energetsku regulativu EU.
 
6/18/2011 - HEP i Vlada odbacuju kritike
Izvor - Poslovni dnevnik, 16. lipanj 2011.
 
  • Nakon oštre kritike sindikata Hrvatske elektroprivrede upućene Vladinim prijedlozima zakona o energetici, oglasila se jučer Uprava HEP-a, a dan ranije Ministarstvo gospodarstva. Jedni i drugi demantirali su tvrdnje sindikalista.

    Kako kažu u HEP-u, dva člana njegove Uprave, Snježana Pauk i Damir Pečvarac, aktivno su uključeni u sve aktivnosti oko izrade zakona i prijedloga Vlade o energetici, te ističu kako će, ukoliko bude potrebe i specifičnih zahtjeva, Uprava povećati broj članova u zajedničkim timovima. Ministarstvo gospodarstva, pak, odbacuje tvrdnje sindikata da su bili ignorirani tijekom izrade prijedloga zakona o energetici. Tvrde kako je tijekom 2010. godine održano više sastanka s predstavnicima HEP-a kao i tri javne rasprave o budućim modelima restrukturiranja energetskih subjekata, a među njima i HEP. Također, odbacuju tvrdnje sindikata da su tvrtke kojima je povjeren posao pisanja zakona, Energetski institut Hrvoje Požar i tvrtka EKONERG, u sukobu interesa, kako tvrde sindikati. Iz Ministarstva još poručuju kako je točno da se novim propisima ugrožavaju interesi pojedinaca i interesnih skupina u HEP-u koje žele zadržati tržišni monopol, a što je suprotno energetskoj regulativi Europske unije.
 
6/18/2011 - Ministarstvo: Nije riječ o promjeni vlasničke strukture HEP-a
Izvor - Slobodna dalmacija, 15. lipanj 2011.
 
  • Ne protivimo se reformi elektroenergetskog sustava, ali smo protiv reforme koja se kroji u Ministarstvu gospodarstva pod dirigiranjem raznih lobista koji favoriziraju privatni interes.

    Takva reforma znači pripremu za razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu jeftinu privatizaciju i mi to ne možemo dopustiti - ustvrdio je Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, na konferenciji za novinare u utorak, na kojoj su bili i čelnici Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, Strukovnog sindikata radnika HEP-a te Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.Takva reforma znači pripremu za razbijanje HEP-a i njegovu naknadnu jeftinu privatizaciju i mi to ne možemo dopustiti - ustvrdio je Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, na konferenciji za novinare u utorak, na kojoj su bili i čelnici Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, Strukovnog sindikata radnika HEP-a te Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.

    Šteta na račun države
    Oni su poručili kako bi poskupljenje struje moglo biti i veće od očekivanog ako se za dvije do četiri godine dopusti privatizacija hidroelektrana i distribucijske mreže, pogotovo one većih gradova. Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata HEP-a, kazao je kako bi “divlja privatizacija“ mogla rezultirati otpuštanjem pet tisuća radnika.

    “Ne kažem da se o višku radnika u HEP-u ne može raspravljati, ali ovdje se radi o tome da bi se to radilo na način koji je apsolutno neprihvatljiv i koji ne bi donio efikasnije i bolje poslovanje, već bi samo značio njegovo definitivno rastakanje.” Berlengi je istaknuo kako prijedlozi Ministarstva smjeraju na privatizaciju profitabilnih dijelova HEP-a, dok bi neprofitabilni dio sustava trebao ostati HEP-u, što će ići na izravnu štetu poreznih obveznika.

    - Problem je i u tome što se u Prijedlogu Zakona navode tri modela reforme, ali se ne opredjeljuje ni za jedan. To je apsurdno, jer se zakon tako ne može provesti, a strah nas je da bi to značilo kako bi za godinu i pol dana Vlada nabrzinu mogla predložiti novi zakon koji bi išao naruku privatnicima - naglasio je Berlengi.
    Sindikati se zauzimaju za model restrukturiranja HEP-a, koji dopušta i EU, a u okviru kojega bi proizvodnja, distribucija i prijenos ostali u vlasništvu HEP-a. “Protiv smo toga da se iz HEP-a vlasnički izdvoji prijenosni ili distribucijski sustav jer bi to trajno narušilo i HEP i energetsku stabilnost Hrvatske.”
 
6/18/2011 - MINGORP - Pripćenje
Izvor - 14. lipanj 2011.
 
  • S ciljem točnog i potpunog informiranja javnosti, a s obzirom na danas održanu konferenciju za novinare tri sindikata HEP-a i Radničkog vijeća na kojoj su iznesene tendenciozne te netočne informacije i podaci, a vezano za izradu zakonskih prijedloga kojima se regulira područje energetike sukladno zakonodavstvu EU dostavljamo sljedeće priopćenje:

    Nije točno da je u fazi izrade zakonskih prijedloga HEP ignoriran. Predstavnici HEP-a već su početkom 2010. godine bili upoznati sa potrebom usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa Trećim paketom energetske regulative EU. Tijekom 2010. godine održano je više sastanaka s predstavnicima HEP-a kao i tri javne rasprave o budućim modelima restrukturiranja energetskih subjekata, a među njima i HEP-a.

    Nije točno da je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva povjerilo posao institucijama Hrvoje Požar i Ekonerg već su oni odabrani strogo poštujući proceduru i odredbe Zakona o javnoj nabavi na javnom natječaju.

    Nije točno da se nameće rješenje HEP-u koje će dovesti do gubitka radnih mjesta, povećanja cijena struje, ugrožavanja nacionalnih interesa već upravo suprotno. Točno je da se ugrožavaju interesi pojedinaca i interesnih skupina u HEP-u koje žele zadržati tržišni monopol, a što je upravo suprotno energetskoj regulativi EU.

    Pripremljenim radnim zakonskim materijom predviđa se mogućnost energetskim subjektima kao što je HEP da organiziraju svoje djelatnosti sukladno pravilima zajedničkog europskog energetskog tržišta i europskog zakonodavstva.

    Bez toga sigurnost opskrbe u Republici Hrvatskoj sigurno će biti ugrožena jer se neće moći realizirati nijedan projekt koji je od EU definiran u paketu energetske infrastrukture koji je namijenjen sufinanciranju iz strukturnih fondova.

    U zakonsko rješenje stavljene su sve tri opcije kao modeli restrukturiranja jer je to obveza prema europskom zakonodavstvu, a sam energetski subjekt u ovom slučaju HEP će primijeniti Model ITO na način kako propisuje europsko zakonodavstvo. Vlasničko izdvajanje Operatera prijenosnog sustava ničime se ne dovodi u pitanje jer isti i dalje ostaje u 100%-tnom vlasništvu HEP d.d. odnosno u vlasništvu Republike Hrvatske.

    U slučaju neadekvatne provedbe restrukturiranja, odnosno neprihvaćanja europskih normi i standarda vlasnik, odnosno država će biti prisiljena intervenirati primjenom drugog modela restrukturiranja. Posebno napominjemo kako se restrukturiranjem energetskog sektora ničime ne prejudicira njegova privatizacija već jasno razgraničenje djelatnosti energetskih subjekata.

    Naglašavamo kako se ne radi o promjeni vlasničke strukture HEP-a i njegove djelatnosti. HEP primjenom bilo kojeg modela restrukturiranja ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske u ovom trenutku ne razmišlja o privatizaciji bilo kojeg njegovog dijela.

    Što se tiče izjava o poskupljenju električne energije i gubitku radnih mjesta naglašavamo kako će upravo primjena predloženog Modela ITO u fazi restrukturiranja omogućiti zadržavanje svih radnih mjesta, a na cijenu električne energije će kao i do sada pretežito utjecati konkurentnost proizvodnje električne energije u Republici Hrvatskoj odnosno cijena uvezene električne energije.

    Trenutno HEP uvozi više od 50 posto električne energije za potrebe hrvatskog tržišta. Sam ovaj podatak implicira radikalnu promjenu poslovne politike HEP-a u izgradnji temeljnih proizvodnih energetskih objekata u Republici Hrvatskoj odnosno osiguranju energetske neovisnosti Republike Hrvatske.
 
6/18/2011 - Sindikat HEP-a napao Vladu: Želite rascjepkati tvrtku i jeftino je prodati
Izvor - Dnevnik.hr, 14. lipanj 2011.
 
  • Sindikalisti HEP-a tvrde kako je usklađivanje hrvatskih zakona sa europskim samo paravan za jeftinu rasprodaju hrvatskog energetskog diva. Optužili su Vladu da mimo njih želi progurati Zakon koji dozvoljava da se opskrba strujom izdvoji iz tvrtke kako bi se lakše prodali profitabilni dijelovi HEP-a. U tome vide korupciju kojom bi se, smatraju, trebalo pozabaviti državno odvjetništvo.

    'U ovom slučaju postoje ozbiljne sumnje u postojanje takvih mogućih interesa i djelovanja', rekao je Luko Marojica iz nezavisnog sidnikata radnika HEP-a. 'Ovi prijedlozi Zakona zapravo sa nakardnim rješenjima otvaraju mogućnost da HEP grupa ne ostane više jedinstvena kompanija, da nas se podjeli', rekao je Dubravko Čorak, predsjednik elektrogospodarskog sindikata.

    Popijač: Nije jasna namjera sindikalnih čelnika
    Upozoravaju da će rezultat izdvajanja trafostanica i dalekovoda biti otpuštanje 5.000 radnika HEP-a i skuplja struja. No ministar Đuro Popijač objašnjava da to nije istina. Kaže da je istup sindikata samo pokušaj da se obrane interesi pojedinaca i skupina u HEP-u koje žele zadržavanje tržišnog monopola.

    'Mislim da su sindikalni čelnici zaboravili da je upravo ova hrvatska Vlada ukinula Zakon o privatizaciji koji je donesen prije par godina i pritom je poslala jasnu poruku da od privatizacije HEP-a neće biti ništa', rekao je Popijač. Ministar tvrdi da sve što su sindikalisti izrekli ide protiv Vladine borbe sa korupcijom te protiv pokušaja Banskih Dvora da uvedu red u HEP.

    'Nije jasna pozadina i namjera sindikalnih čelnika, ali čini mi se da upravo oni imaju namjere zaustaviti sve procese u HEP-u i vratiti ga u neka vremena koja bi željeli zaboraviti', dodao je Popijač. Popijač objašnjava da vlasničko izdvajanje distribucije ne znači prodaju jer će izdvojena tvrtka i dalje ostati u 100-postotonom vlasništvu RH.
 
6/18/2011 - Sindikati protiv rasprodaje HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 14. lipanj 2011.
 
  • Tri sindikata HEP-a na današnjoj su se novinskoj konferenciji usprotivila "razbijanju i rasprodaji" HEP-a, što bi se moglo dogoditi ako se prihvate predloženi energetski zakoni.

    Nismo protiv ulaska privatnog kapitala u HEP, ali kroz nove investicije a ne putem razbijanja i rasprodaje dijelova HEP-a, pri čemu građani trebaju biti svjesni da će se prodati samo profitabilni dijelovi kompanije, dok će neprofitabilne i dalje morati financirati porezni obveznici, sažeo je stajališta sindikata predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP-a Jadranko Berlengi.

    Usklađivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU samo je izgovor pojedinim lobijima da pokušaju progurati zakonske prijedloge koji nanose dugoročnu štetu HEP-u, tvrde sindikalci i pritom posebno prozivaju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva jer nije poštovalo zaključak javne rasprave da se prihvati ITO model, koji bi omogućio da operatori prijenosnog sustava (OPS) ostanu u sastavu HEP-a.

    Umjesto toga, prijedlogom zakona predviđa se mogućnost izdvajanja OPS-a iz kompanije i njihova privatizacija, što znači da bi HEP mogao ostati bez distribucijskih sustava u velikim gradovima. U tom slučaju, došlo bi i do prodaje vodnih resursa i hidroelektrana privatnom kapitalu i, naposlijetku, gubitka energetske neovisnosti Hrvatske. Za HEP bi to značilo i otpuštanje oko 5.000 radnika, a za hrvatske građane povećanje cijene struje jer bi, primjerice, za opskrbu gradova strujom bilo mnogo zainteresiranih dok se za otoke ne bi zanimao nitko, upozorava Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a - TEHNOS.

    Sindikati sumnjaju da se u takvim prijedlozima radi o koruptivnom djelovanju sa ciljem favoriziranja privatnih interesa nauštrb javnog interesa, što predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti zemlje, te pozivaju nadležne državne institucije na pravodobnu reakciju. Svjesno smo da će doći do privatizacije dijelova HEP-a i energetskog sektora, jer je to proces u cijelom svijetu, no protivimo se ovakvim prijedlozima energetskih zakona i tražimo zaustavljanje postupka njihova hitnog donošenja te izradu novih zakonskih prijedloga, istaknuo je predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak.

    Hrvatska nema razloga za žurbu, jer nijedna zemlja Europske unije još nije do kraja primijenila ni zahtjeve drugog paketa energetske regulative, već svoja zakonodavstva mijenjaju vrlo oprezno, korak po korak, štiteći pritom vlastite nacionalne interese, rečeno je na konferenciji.
 
6/18/2011 - Sindikati: Stop privatizaciji HEP-a! 5000 radnika ostalo bi bez posla
Izvor - Večernji list, 14. lipanj 2011.
 
  • Sindikati optužuju Ministarstvo gospodarstva da ignorira HEP te da je posao pisanja zakona povjerilo Institutu Hrvoje Požar i Ekonergu koji su u sukobu interesa.

    Četiri sindikata HEP-a ustala su protiv privatizacije te energetske kompanije upozorivši da bi prijedlozi zakona koji se šalju u saborsku proceduru mogli omogućiti razbijanje i jeftinu prodaju HEP-a zbog koje bi bez posla moglo ostati 5000 radnika, a cijena struje odletjela bi u nebo! Sindikati optužuju Ministarstvo gospodarstva koje je izradu zakona za usklađivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU povjerilo “podizvođačima”, odnosno Institutu Hrvoje Požar te Ekonergu, umjesto da to radi Uprava za energetiku, ali i za ignoriranje HEP-a u procesu donošenja tih zakona.

    – Tekstopisci zakona su u sukobu interesa jer sudjeluju na energetskom tržištu i mogu pogodovati energetskim subjektima po svom izboru – ustvrdio je Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u NO-u HEP-a.
    Sindikatima najviše smeta to što su u zakone za usklađivanje s direktivama EU ugurana sva tri modela razdvajanja operatora prijenosnog sustava iz HEP-a.

    – Ministarstvo gospodarstva napravilo je majstorstvo i dopustilo da u zakonu budu i modeli koji omogućuju potpuno vlasničko razdvajanje prijenosa struje od HEP-a, umjesto da se favorizirao ITO model koji predviđa da prijenos bude zasebna tvrtka, ali unutar HEP grupe – tvrdi Berlengi. Cilj je zakona, upozoravaju sindikati, da ga Vlada u roku od godinu promijeni i omogući vlasničko razdvajanje, tj. razbijanje HEP-a.

    – Postoji osnovana sumnja da se ovim prijedlozima zakonima radi o koruptivnom djelovanju kojemu je cilj favoriziranje pravnih interesa, a na štetu javnog interesa RH - poručili su HEP-ovi sindikati koji ipak svoje sumnje neće prijaviti DORH-u.
    Također, poručuju da nisu protiv privatizacije HEP-a jer su svjesni da je privatni kapital neophodan, posebice za investicije, ali su protiv divlje privatizacije kojom bi se prodali profitabilni dijelovi HEP-a, a neprofitabilni bi se s vremenom odstranili iz te kompanije.
 
6/18/2011 - Zaposleni u državnim tvrtkama imaju 67 posto veću plaću od kolega iz privatnih poduzeća [a oni hrane Hrvatsku]
Izvor - Jutarnji list, 11. lipanj 2011.
 
  • Raditi u državnoj tvrtki u Hrvatskoj prava je meka u usporedbi s radom u privatnoj kompaniji u posljednje tri krzine godine, u kojima se gospodarstvo raspada i kroči putem produljene recesije. Raditi u državnoj ili lokalnoj upravi u odnosu na posao u privatnom sektoru za najveći je broj ljudi pravi zgoditak. Ne samo zbog sigurnosti posla i beneficija nego uz to i zbog veće plaće.

    Vapaj privatnika
    Najveći broj zaposlenika u državnim tvrtkama imalo je u 2010. godini 67,05 posto veću plaću, koja je iznosila 5045 kuna neto, od najvećeg broja zaposlenih u privatnim poduzećima, koji su iste godine primali 3020 kuna neto mjesečne plaće.

    Izračun je to poslovnog servisa Poslovna.hr utemeljen na Fininim podacima, a obuhvaća 65 tisuća poduzeća u Hrvatskoj. Riječ je o medijanu plaće, mjeri koja pokazuje kolika je plaća većine ljudi u jednoj tvrtki, a ne prosječnoj plaći. Prosjek uvijek ispada veći od medijana zato što ga znatno podižu visoke plaće menadžera.

    Jaz između plaća u državnim i plaća u privatnim poduzećima od 2008. godine do 2010. godine još se i produbio jer na početku krize koja je zatresla svijet, a potom i Hrvatsku radnici državnih poduzeća bili su 58,29 posto bolje plaćeni od radnika u privatnim tvrtkama.

    Uz to, plaće najvećeg broja ljudi u privatnim kompanijama bile su 2010. za 2,58 posto manje u odnosu na 2008., dok su plaće najvećeg broja ljudi u državnim kompanijama u 2010. u odnosu na 2008. narasle za 2,81 posto.

    Teret hrvatske krize podnijeli su zaposleni u privatnom sektoru, što dodatno potvrđuje i računica prosječnih plaća temeljena na podacima Državnog zavoda za statistiku, prema kojoj je prosječna plaća u javnom sektoru lani za čak 677 kuna premašivala prosječnu plaću u privatnom sektoru, pri čemu javni sektor u ovom izračunu uz javna poduzeća obuhvaća i državnu i lokalnu upravu te obrazovni i sustav zdravstva.

    I to je stvarnost na koju je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović proteklog ponedjeljka reagirao vapajem u kojem je rekao da privatni sektor više nema snage.

    Idila u HAC-u
    Hrvatska, naime, odudara od jednog od temeljnih pravila na kojima počiva tržišna ekonomija, a to je da su plaće u privatnom sektoru, uobičajeno za radnika rizičnijem poslovnom okruženju koji više trči za rezultatom i svuda u svijetu ekonomiju vuče naprijed, više od onih u javnom, tradicionalno sigurnijem sektoru.

    Dok su privatna poduzeća i ove godine u očekivanju slabašnog rasta ekonomije od 1 do 1,5 posto zabavljene traženjem načina da još režu troškove, pa i plaće koje su rezali već nekoliko puta, o jednom drugačijem životu u državnoj kompaniji svjedoči primjer Hrvatskih autocesta.

    Tvrtka je u ožujku sa sindikatima sklopila novi kolektivni ugovor, a prava zaposlenih su povećana, kao i plaća, čime će se glavni sindikalist Mijat Stanić, predsjednik nezavisnog cestarskog sindikata, rado pohvaliti. - Dogovorili smo da plaće rastu sukladno rastu životnih troškova, jednom godišnje, pa je su nedavno plaće porasle 2,8 posto, nakon što se zadnje usklađivanje radilo još 2008. Troškovi prijevoza se usklađuju s cijenom goriva svaka tri mjeseca.

    Sigurne plaće
    Regres je nešto manji, ali zato je mjesečna plaća svima veća za oko 100 kuna, a poslodavac svima uplaćuje 150 kuna mjesečno u 3. mirovinski stup iako smo mi htjeli da to bude 500 kuna jer je sada uplata do 6000 kuna godišnje neoporeziva - priča Stanić veselo što je sve pregovorima dogovorio za HAC, koji je jedan od njegovih sedam klijenata. Među klijentima mu je i Bina Istra, tvrtka u većinskom privatnom vlasništvu.

    - Oni nam u pravima radnika zaostaju za HAC-om otprilike 20 posto, ali to je zato što mi kao sindikat nismo dugo tamo - kaže Stanić. Plaće u HAC-u Stanić nije vezao uz prihode kompanije ili njezine rezultate.

    - Bilo bi neozbiljno podizati plaće za 10 posto ako prihodi budu rasli za 10 posto - kaže sindikalist. - S druge strane, međutim, dogodi li se pad prihoda, plaće neće padati. Rast će budu li rasli troškovi života, primjerice bude li poskupljivala hrana. - Kao sindikat moramo biti optimisti, očekujemo da će prihodi rasti - kaže Stanić.

    Neraskidivi kolektivni ugovori koji su lani bili trn u oku Vlade Jadranke Kosor, koja ipak nije uspjela liberalizirati Zakon o radu, do danas su uglavnom ušli u novu fazu, pregovorima su dogovoreni novi, kao u Croatia osiguranju ili HEP-u, a u HŽ Holdingu i dalje je na snazi kolektivni ugovor koji je istekao još prije godinu i pol, a o novom se još pregovara. U Fini i ACI-ju kolektivni su ugovori dogovoreni na neodređeno vrijeme.

    Nefleksibilnost hrvatskog tržišta rada jedna je od najvećih kočnica izlaska Hrvatske iz krize.

    Kada poslodavci govore o rigidnosti radnoga zakonodavstva, prvenstveno im smeta iznimno komplicirano davanje otkaza, koje im onemogćuje upravljanje radnom snagom tako da zadrže i bolje plate najbolje, a otkaze daju onima koji nedovoljno rade. - U javnom sektoru i dalje vrijedi pravilo: ne možeš me toliko malo platiti koliko ja mogu malo raditi.

    Politika plaća u njemu je nelogična i rađa negativnu selekciju - kaže Drago Jakovčević, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Pravilo se prelijeva i na privatni sektor, u kojem je zbog krize već izgubljeno i do 200 tisuća radnih mjesta, a plaće su rezane više puta. Protiv rigidnoga radnog zakonodavstva privatni se sektor bori ugovorima na određeno vrijeme i sve duljim probnim rokovima za ugovore na neodređeno vrijeme, koji i za niže pozicije, pa i za blagajnice, traju i do šest mjeseci.

    Nedovršena tranzicija
    No, je li smanjivanje plaća u javnom sektoru odgovor koji se traži?

    - Plaće bi u javnom sektoru trebalo vezati uz učinkovitost, odnosno podijeliti ih na fiksni i varijabilni dio koji bi ovisio o radnom učinku - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

    S time se slaže sugovornik koji je želio ostati anoniman, a koji je nedavno otišao iz državne uprave u prvatni sektor.

    Plaće u javnom sekotru, kaže, ne treba smanjivati - štoviše, dijelu ljudi koji rade trebalo bi ih i povećati, no trebalo bi smanjiti broj zaposlenih jer ih je puno posao dobilo preko veze i zapravo ne rade ništa.

    - Zbog njih trpe i ostali zaposleni u državnom sektoru. Njih se ne može bolje platiti jer je prevelik broj zaposlenih, od kojih mnogi ne rade ništa, a cijeli kolač za plaće treba rastegnuti na sve zaposlenike bez obzira na to koliko rade - kaže naš sugovornik.

    Budući da najvećem broju ljudi nudi veću plaću i sigurniji posao, državni sektor postaje privlačniji tražiteljima posla od privatnog sektora. A to je pokazatelj da Hrvatska nije završila tranziciju iz socijalizma u kapitalizam.

    ...
 
6/18/2011 - Najveća dobit
Izvor - Poslovni dnevnik, 10. lipanj 2011.
 
  • Hrvatski telekom najuspješnija je tvrtka prošle godine u Hrvatskoj, gledano po dobiti. Hrvatski telekom imao je dobit od 2,3 milijarde kuna, što je dvostruko više nego 2009. godini.

    Na drugome mjestu, podaci su Boniteta.hr koje je objavio Večernji list, nalazi se Ina. Ta je tvrtka u 2010. godini imala dobit od 2,19 milijardi kuna za razliku od preklanjskog minusa.

    Hrvatska elektroprivreda je na trećoj poziciji. HEP je, naime, prošle godine imao plus od 1,22 milijarde kuna, čak 240 posto više u odnosu na dobit iz 2009. godine.
 
6/18/2011 - Sedam sindikata napušta Maticu
Izvor - Poslovni dnevnik, 09. lipanj 2011.
 
  • Sedam sindikata s ukupno 34 tisuće članova odlučilo je napustiti Maticu hrvatskih sindikata, nezadovoljni radom njezina predsjednika Vilima Ribića, potvrdila je danas predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.

    Čelnici tih sindikata već su ranije zatražili Ribićevu ostavku, zamjerajući mu autokratsko vođenje središnjice, prekoračenje ovlasti, ignoriranje stajališta i interesa manjih sindikata te preveliku bliskost s vlašću. Također su ga optužili da je, zajedno s predsjednicima ostalih središnjica, izigrao povjerenje 717 tisuća građana koji su lani potpisali zahtjev za referendumom o izmjenama Zakona o radu, a posebno su ogorčeni odlukom čelnika središnjica da se ove godine ne organizira prosvjedno obilježavanje 1. svibnja.

    Ribić je, međutim, odbacio sve optužbe ističući kako su u Matici gotovo sve odluke donesene nakon rasprave i to najčešće jednoglasno, te da se bune manji sindikati koji su znali biti preglasani. Tvrdi da Matica nikada nije bila organizator prosvjeda za 1. svibanj, niti je njeno članstvo to tražilo i očekivalo. Malo vijeće Matice pokušalo je primiriti "pobunjene" sindikate suspenzijama njihovih čelnika zbog štetnih istupa u javnosti, no oni su to preduhitrili istupima iz te središnjice koja bi nakon odlaska sedam sindikata trebala brojati osam sindikata s oko 60 tisuća članova. "Očito je Ribić važniji od sindikalne središnjice", rekla je Avberšek dodajući kako bi nakon izlaska tolikog broja sindikata bilo normalno sazivanje Velikog vijeća Matice, ali to nije učinjeno jer se "čelnici Matice boje svojega članstva".

    Po njezinim riječima, osim njezina sindikata Maticu napuštaju Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, TEHNOS Strukovni sindikat radnika HEP-a , Sindikat hrvatskih zaštitara i čuvara, Sindikat radnika Odašiljača i veza, te Samostalni sindikat HRT-a. Ti se sindikati neće priključiti nijednoj drugoj središnjici jer "sve su iste", kaže Avberšek, već će pokušati raditi na ujedinjenju svih hrvatskih sindikata u jednu središnjicu.
 
6/18/2011 - U Hrvatskoj će struja zbog Njemačke poskupjeti 10 posto?
Izvor - Jutarnji list, 31. svibanj 2011.
 
  • Odluka njemačke kancelarke Angele Merkel da do 2022. zatvori nuklearke mogla bi prouzročiti nov udar na životni standard Europljana, pa tako i Hrvata.

    10 posto skuplje
    Naime, zatvaranje nuklearnih reaktora u najvećoj europskoj ekonomiji moglo bi izazvati manjak struje, a logična posljedica bit će i rast cijena. - Sigurno je da bi to moglo izazvati veće poremećaje na tržištu električne energije jer je teško očekivati da se u sljedećih 10 godina struja koja se sada dobiva iz nukleraki može nadomjestiti vlastitom proizvodnjom.

    Rezultat će biti i više cijene struje - upozorava Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar. Koliko bi nas skupo mogla stajati odluka vladajuće koalicije u Berlinu, Granić nije želio procjenjivati.

    Ipak, u stručnim se krugovima spominje mogućnost 10-postotnog rasta: ostvari li se to, mjesečni račun za struju četveročlane hrvatske obitelji skočio bi sa, primjerice, 200 na 220 kuna.

    Prate situaciju
    No, u HEP-u ističu da nisu tražili poskupljenje struje niti to zasad namjeravaju. Ipak, upozoravaju da “aktivno prate situaciju i kretanja cijena električne energije”. O tome će, tvrde, ovisiti i cijena struje u Hrvatskoj.

    Izgledno poskupljenje struje zbog njemačkog “ne” nukleranoj energiji samo je kap u moru onoga što Hrvate čeka u tom segmentu energetske priče. S cijenama struje koje su u prosjeku za četvrtinu niže od onih u EU, Hrvatska je još uvijek na začelju europske ljestvice.

    Alternativni izvori
    Cijene struje u nas na toj se razini drže ponajprije zbog predizborne kupnje socijalnog mira, što je, tvrde stručnjaci, teško održivo u uvjetima kada uvozimo otprilike trećinu električne energije. Stoga je, čini se, sasvim izgledno da će struja poskupjeti nakon izbora.

    Stručnjaci upozoravaju i da se posljedice zatvarnja njemačkih nuklearki neće zaustaviti samo na poskupljenju struje. Hrvatska će, upozorava Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, morati preispitati i svoju Energetsku strategiju.

    - Pojačat će se pritisci da odustanemo od nuklearne energije, pa ćemo više novca morati izdvajati za alternativne izvore energije - kaže Dekanić. U Vladinim krugovima ne vide pak potrebu za izmjenama u Energetskoj strategiji.
 
6/18/2011 - Vlada dozvolila HEP-u da se zaduži za 300 milijuna kuna
Izvor - Business.hr, 09. lipanj 2011.
 
  • Na današnjoj sjednici Vlade RH dana je suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi d.d. za prolongat zaduženja kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb u iznosu do 300.000.000, 00 kuna, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.

    Također, dana je suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi d.d. za zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d. u iznosu do 300.000.000,00 kuna. Početak realizacije usvojenog investicijskog plana HEP grupe za 2011. godinu, previđa se tijekom drugog polugodišta, stoga je realno za očekivati da će i obveze prema dobavljačima za investicije biti znatno povećane u tom razdoblju. Uzevši u obzir i vrlo povoljne trenutne kamatne stope na financijskom tržištu, Hrvatska elektroprivreda smatra da bi bilo potrebno ugovoriti još jednu kratkoročnu kreditnu liniju koja bi osigurala nesmetano redovno poslovanje.

    ...
 
6/18/2011 - HEP: Imamo dosta novca na računu
Izvor - Poslovni dnevnik, 08. lipanj 2011.
 
  • HEP je jučer demantirao da nema novca za isplatu dividende koju Vlada od njih očekuje, a reagirali su na tekst objavljen u Večernjem listu o tome da će morati dizati kredit.

    "HEP d.d. na deviznim i kunskim računima društva raspolaže sredstvima koja premašuju iznos koji očekujemo da će društvo trebati uplatiti u državni proračun", kaže glasnogovornica Mirela Klanac. Naglašava kako očekuju da će iz vlastitih sredstava isplatiti gotovo 460 milijuna kuna dobiti, za što je potrebna odluka Nadzornog odbora i Skupštine. "U javno dostupnim izvješćima o poslovanju HEP-a d.d. i HEP grupe, objavljenim na web-stranicama HEP-a i Zagrebačke burze, može se vidjeti stanje kratkoročne imovine pa i stanje novca i novčanih ekvivalenata društva", kažu u HEP-u.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design