|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 8/17/2009 - Rade Buljubašić - radi u HDZ-u, a plaća ga HEP! | | Izvor - Večernji list, 17. kolovoz 2009. | | | - Nakon što je Večernji list proteklih tjedana otkrio niz financijskih malverzacija i afera u HEP-u, zbog čega, sumnjajući u ozbiljan kriminal, tu državnu tvrtku istražuju USKOK i Državno odvjetništvo, njezini radnici dojavili su nam i da ona već dulje vrijeme služi kao servis za uhljebljivanje zaslužnih članova HDZ-a.
Temeljito istražujući te tvrdnje, odlučili smo se pozabaviti slučajem povratnika iz Australije Rade Buljubašića. Otkriće do kojeg smo ubrzo došli frapantan je primjer bahatog klijentelizma i nepobitan dokaz kako stranka na vlasti očito HEP ne smatra državnom, već vlastitom kompanijom.
Do 2006. godine, kad se vratio u Hrvatsku, Buljubašić je bio predsjednik Koordinacije HDZ-a Australije i Novog Zelanda. Tokar po struci, nakon povratka u Hrvatsku odmah je zaposlen u HEP-u. Od te tvrtke, čak i prije formalnog zaposlenja, dobio je na korištenje stan od 89 četvornih metara. Lani je tu nekretninu otkupio po upola nižoj cijeni od tržišne.
Potpuno iskren, poput čovjeka koji ne shvaća da to što radi nije u skladu sa zakonom, a niti moralno, Buljubašić nam u razgovoru bez okolišanja objašnjava kako se HDZ brine o svojim vojnicima, kako i samog sebe naziva. U njegovoj ideji između države i HDZ-a nema nikakve razlike. Nakon što je, uz Borbaševe zaštitare i Branimira Glavaša, Ivi Sanaderu omogućio pobjedu nad Ivićem Pašalićem, iz te stranke su mu obećali stan i posao. Obećanje su promptno ispunili. Iseljenički san o povratku u domovinu osigurali su mu i financijski. Jednostavno su ga poslali u HEP kako bi se tamo namirio.
Od tada je Buljubašić formalno zaposlen u HEP-u i tamo prima plaću, iako ništa ne radi i gotovo nikad ne dolazi na posao. Danima smo ga snimali kako oko 8 ujutro, umjesto u HEP, na posao dolazi u središnjicu HDZ-a na Trgu žrtava fašizma. I da cijela ova paradržavna priča bude posve nevjerojatna i šokantna, kad smo ga pitali kako je to moguće, on u svojoj stranačkoj bahatosti niti jednog trenutka nije smatrao išta spornim.
- Glavno tajništvo HDZ-a, izvolite.
- Dobar dan, molim vas gospodina Radu Buljubašića.
- Trenutak, molim - zamolila je tajnica.
- Halo, tko je to? - sljedećeg trenutka upitao je Buljubašić.
- Dobar dan. Ovdje Špoljar, novinar Večernjeg lista. Imate li vremena za kavu kako bismo u miru porazgovarali ili ćemo telefonom?
- Samo pitajte!
- Možemo li otvoreno, u glavu?
- Pucajte!
- Gdje ste vi, gospodine Buljubašić, zapravo zaposleni?
- U HEP-u.
- Kad ste se zaposlili tamo i na kojem mjestu?
- U lipnju 2006. godine. Došao sam na mjesto instrumentalista, pregledavao sam strojeve i tako to...
- Tko vam je bio šef?
- Šef mi je bio... mmm... ne sjećam se...
- Kako se ne sjećate?
Šutnja, nema odgovora.
- Je li točno da vi zapravo sve svoje vrijeme provodite radeći u Glavnom tajništvu HDZ-a na Trgu žrtava fašizma, a plaću primate u HEP-u? Tamo vas, tako nam barem kažu obični zaposlenici HEP-a, nitko od njih nikad nije vidio.
- Na plaći sam u HEP-u. Nekoliko dana sam tamo, nekoliko dana u HDZ-u - kazao je potpuno otvoreno.
- A što točno radite u HDZ-u?
- Imam puno posla. Primarni zadatak mi je brinuti se za članstvo stranke.
Rade Buljubašić član je Središnjeg odbora i Nacionalnog vijeća HDZ-a, a do prije tri godine bio je predsjednik Koordinacije te stranke za Australiju i Novi Zeland. Kako sam kaže, u Hrvatsku se 2006. vratio na poziv Ive Sanadera. Odmah po dolasku zaposlio se u HEP-ovoj podružnici Toplane Zagreb, gdje do danas uredno svaki mjesec prima plaću.
I ne bi ovo posljednje bilo neobično da Buljubašića već danima nismo svako jutro u osam ujutro snimali kako dolazi na posao. Ali na pogrešnu adresu. Umjesto u HEP, on svoj radni dan započinje u stranci. Tamo ga i završava te kreće kući u 89 kvadrata velik stan u Bednjanskoj ulici 12 na zagrebačkoj Martinovki.
Što zapravo Buljubašić radi u HEP-u, pitali smo sindikalce i radnike te tvrtke. Jedni su čuli da je kuhar, drugi da radi u održavanju, a treći kažu da ne radi ništa.
Prema dostupnim podacima, Buljubašić je zaposlen u EL-TO Zagreb na mjestu KV radnika, s koeficijentom plaće 2,8. Iako sam kaže da zarađuje oko 4000 kuna, sindikalci tvrde da uz svojih 30-ak godina staža ne zarađuje manje od 7000 kuna.
Prije nekoliko mjeseci i zaposlenice HEP-ova računovodstva napokon su ga upoznale kad je sređivao dokumentaciju za kredit.
| | | | 8/15/2009 - Zorislav Antun Petrović (predsjednik Transparency Internationala Hrvatska i član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa): Pravila Torcide uvesti i u javna poduzeća | | Izvor - Poslovni dnevnik, 14. kolovoz 2009. | | | - Napokon se u Hrvatskoj pojavio više nego konkretan recept za rješavanje krize, recept koji je sveobuhvatan i primjenjiv u apsolutno svim sferama upravljanja, od ministarstava pa do javnih poduzeća. Iznjedrila ga je Torcida, klub navijača Hajduka nakon utakmica protiv Zadra, Žiline i Slaven Belupa – tri poraza za redom od protivnika koje se smatralo slabijima. Klub navijača Torcida je stoga nakon posljednjeg poraza objavio zahtjev za neopozivim ostavkama u Hajduku i usvajanjem kodeksa upravljanja „zbog katastrofalnih posljedica lošeg i nestručnog vođenja, rezultatskog potopa i srozavanja ugleda kluba“. Ukratko, navijači Hajduka su zatražili ostavke ljudi koji su operativno vodili klub, izglasavanje nepovjerenja Nadzornom odboru, s posebnim naglaskom na šestoricu članova koji su na to mjesto došli zahvaljujući političkim vezama i utjecaju, hitno raspisivanje javnog natječaja za novog predsjednika kluba, jasne i precizne uvjete po kojima će on biti izabran te stručnu i neovisnu komisiju koja će donijeti odluku o njegovu imenovanju.
Afere HEP-a
Svi ovi zahtjevi bili bi apsolutno primjenjivi pri imenovanju čelnih ljudi javnih poduzeća u Hrvatskoj, no, na žalost, ne primjenjuju se. Doduše, postoji sitna razlika jer ugled javnih poduzeća teško da se može srozati više nego što jest, ali o lošem i nestručnom vođenju, odnosno rezultatskom potopu bi se dalo napisati puno, puno stranica. Dovoljno je samo pogledati što je sve tijekom zadnjih nekoliko tjedana objavljeno o poslovanju, primjerice, Hrvatske elektroprivrede i može se povući cijeli niz paralela s Hajdukom.
Može se početi od trgovanja strujom preko isplata bonusa pa do sklapanja ugovora.
Što se tiče nadzornog odbora, možda je bolja usporedba s jednom tvrtkom iz Splita koja se trenutno prodaje za jednu kunu: ima li tamo ijednog člana nadzornog odbora koji nije imenovan prvenstveno po političkim kriterijima? A o tome kako je dobro radio nadzorni odbor Brodosplita najbolje je posvjedočila istoimena afera u kojoj je bivši ministar gospodarstva a sada obrane ustvrdio da kao predsjednik tog tijela nije ništa mogao učiniti kako bi spriječio nestajanje šest milijuna dolara iz tvrtke.
I Brodosplit i HEP već godinama posluju na razini koja je daleko, daleko ispod razine na kojoj je Hajduk igrao, no očito nedostaje klub navijača koji bi barem malo pritisnuo i zatražio promjene ne samo u te dvije već u svim poduzećima u većinskom državnom vlasništvu.
A još bi bolje bilo kad bi se na sva javna poduzeća primijenio Kodeks upravljanja Hajdukom, koji po mišljenju Torcide trebao postati temeljni dokument kluba i služiti smjernica za djelovanje kluba i odabir osoba koje će pridonositi njegovom boljitku.
Ovaj uistinu sjajan dokument, nadnaslova „Mi bi tili velikog Ajduka“ ima ukupno devet točaka koje će, ako ga se uistinu usvoji, definitivno stvoriti preduvjete da „Majstor s mora“ postane veliki klub. Tako se u Kodeksu predviđa da „svaki djelatnik kluba, od predsjednika uprave do portira, mora za obnašanje svog posla zadovoljiti tri temeljna preduvjeta: odgovarajuća stručna sprema, minimalni broj godina radnog staža i adekvatne profesionalne reference.“
Od čelništva kluba se traži jasno definirana i javno prezentirana vizija i strategija razvoja kluba kao osnova za ostvarenje sportskih i poslovnih ciljeva, s time da vodstvo kluba mora podrediti sve ostale profesionalne aktivnosti svom punom radnom angažmanu na poslovima upravljanja klubom te svaki dan provesti puno radno vrijeme na ostvarenju Hajdukovih sportskih i poslovnih ciljeva. Pri tome se mora upravljati klubom sukladno važećim zakonima i pozitivnim standardima transparentnog poslovanja od dana stupanja na dužnost do završetka svog mandata.
Upravljanje resursima
Kodeks također predviđa da svaki djelatnik kluba, a ponajprije predsjednik, mora odgovarati za svoj rad i rezultate toga rada, pri čemu su jedino mjerilo uspješnosti u upravljanju klubom ostvareni rezultati u odnosu na unaprijed definirane i javno prezentirane sportske i poslovne ciljeve.
Od djelatnika se očekuje i da interes Hajduka bude ispred svih ostalih interesa, s time da niti jednom djelatniku kluba niti članu njegove uže obitelji „ne može biti omogućeno bavljenje poslovima u kojima se Hajduk pojavljuje kao poslovni partner, a na temelju kojih bi taj pojedinac mogao ostvariti osobni dobitak ili probitak“.
I, konačno, kao dužnost uprave kluba je navedeno i formalno definiranje temeljnih vrijednosti Hajduka te sankcioniranje svakog obezvređivanja ili djelovanja koje odstupa od tih vrijednosti na svim klupskim razinama.
Autor definitivno zaslužuje sve čestitke za sjajno formuliranje Kodeksa, koji bi se mogao bez ikakvih problema primijeniti na apsolutno sva tijela javne vlasti i javna poduzeća u Hrvatskoj.
Kad bi se čelnici tijela javne vlasti i javnih poduzeća ponašali u skladu s navedenim načelima nema sumnje da bi u Hrvatskoj puno toga bolje funkcioniralo, a posljedice bi bile iznimno pozitivne i osjetili bi ih svi građani.
No, čini se da građanima ipak nije toliko stalo do dobrog upravljanja resursima koje su povjerili na upravljanje izabranim političarima koliko je navijačima Hajduka stalo do djelotvornog upravljanja klubom.
Ili bi možda trebalo osnovati Klub poreznih obveznika pa da se kroz njega probaju glasno artikulirati želje svih nas čiji novac se razbacuje u tijelima javne vlasti i javnim poduzećima?
| | | | 8/15/2009 - Milanović: Na čelo državnih tvrtki doveli bi međunarodne stručnjake | | Izvor - Business.hr, 14. kolovoz 2009. | | | - „Za razliku od HDZ-a na mjesta čelnih ljudi državnih poduzeća doveli bismo kompetentne pa ako treba i međunarodne stručnjake koje treba i platiti, a koji onda i odgovaraju. To nije mjesto za stranačke prijatelje“, nudi čelnik oporbe Zoran Milanović na Novoj TV rješenje za brojne afere koje ovih dana tresu javna poduzeća poput HŽ-a i HEP-a i njihove čelnike bliske HDZ-u.
Milanović je na pitanje o preglomaznom državnom aparatu izjavio da on ne traži „povjerenje građana da bi se obračunavao s nekim“ te tvrdi da ne bi tjerao ljude na ulicu jer je to problem svake Vlade.
„Da bismo izbjegli MMF- treba učiniti odlučne rezove i smanjiti u proračunu troškove koji nisu potrebni, a što ova Vlada ne želi učiniti“, smatra Milanović nudeći svoju viziju borbe s recesijom.
| | | | 8/15/2009 - Enjingi: Nisam plaćao HEP-ove radove vinom | | Izvor - Večernji list, 14. kolovoz 2009. | | | - Poznati vinar Ivan Enjingi odbacio je medijske tvrdnje kako je radove na električnoj mreži u selu Venje djelatnicima HEP-a plaćao svojim vinom.
On je dodao da je u selu Venje dugi niz godina bila izuzetno slaba struja zbog dotrajale mreže, pa je u više navrata tražio rekonstrukciju mreže kroz to selo.
- Ti radovi su obavljeni, a radnici podružnice HEP-a Požega koji su to obavljali počašćeni su vinima iz moga podruma. To su bile sve količine vina koje sam isporučio Upravi HEP-a u Zagrebu i Požegi - istaknuo je Enjingi.
| | | 8/12/2009 - SMJENE U HEP-u?
Mravak pada, u igri Sabolić ili Begović | | Izvor - tportal, 12. kolovoz 2009. | | | - Kao upozorenje direktorima drugih javnih poduzeća, Vlada ozbiljno razmatra, nakon niza afera, smjenu sadašnjeg predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka.
Prema neslužbenim informacijama, za Mravkovo je mjesto nekoliko kandidata, kao najizgledniji čini se dosadašnji direktor HEP prijenosnog sustava - Dubravko Sabolić, čovjek kojeg struka podržava i nekadašnji član Vijeće za telekomunikacije. Spominje se i povratak Damira Begovića, nekadašnjeg čelnog čovjeka HEP-a, a sadašnjeg direktora TLM-a.
Od Mravka nismo uspjeli dobiti komentar o mogućoj smjeni. Nedostupan je ostao i Leo Begović, inače predsjednik Nadzornog odbora HEP-a, ujedno i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, a cijeli slučaj nije htio komentirati ni resorni ministar Damir Polančec.
Damir Begović, nekadašnji direktor HEP-a, iako nije htio ni potvrditi ni demantirati da mu je nuđeno mjesto novog predsjednika uprave, komentirao je da je u njegovo vrijeme HEP bio 'vodeća firma u zemlji i na drukčijem glasu'. Za komentar stanja i nepravilnosti u poslovanju HEP-a kaže kako bi morao imati više informacija, ali: 'Ne bih rekao da mediji pretjeruju, mislim da se situacija u HEP-u sa strane medija korektno iznijela', kazao je za tportal Damir Begović.
Iako se o korupciji i sumnjivim poslovima u državnim tvrtkama govori već godinama, tek nakon Sanaderova odlaska s vlasti kriminal u HEP-u posto je vruća tema. Slavko Linić, SDP-ov zastupnik koji je nedavno prozvao javna poduzeća među kojima i HEP kao izvore kriminala i korupcije, uvjeren je da ovo samo jedan u nizu slučaja koji razotkrivaju sistem vladanja HDZ-a, ali da tajmnig nije nimalo slučajan.
'Nema dvojbe da su lobiji i frakcije u HDZ-u u međusobnom ratu i da podmeću jedni drugima. Sanader je bio zaštitnik mnogih, nedvojbeno je vodio brigu da u snažnim tvrtkama instalira svoje ljude, koji su se sada našli izloženi', komentirao je za tportal Slavko Linić.
Prema neslužbenim informacijama Uskok i DORH već dulje vrijeme istražuju poslovanje Hrvatske elektroprivrede i predsjednika Uprave Ivana Mravka, na osnovu više kaznenih prijava zbog sumnji u sklapanje štetnih ugovora, nezakonito trošenje sredstava i lažiranje bilanci tvrtke. Izvori iz HEP-a potvrđuju da istraga traje već godinu i pol, ali da su promjene u HDZ-u zaslužne za raskrinkavanje kriminala u HEP-u.
U medijima je u posljednjih mjesec dana plasirano niz optužbi na račun Mravka. Među ostalim, spominje se na neracionalni uvoz električne energije na štetu firme. HEP je tim potezom navodno izgubio oko milijardu kuna.
Vlada nije smatrala problematičnim, odnosno sukobom interesa ni činjenicu da su najveći dobavljači struje HEP-u uz dvije tvrtke srpskih tajkuna, ukrajinsko-slovačka Korlea, čiji je izvršni direktor u Hrvatskoj sin potpredsjednika Nadzornih odbora HEP-a i TLM-a (najvećeg kupca HEP-a) Krešimira Ćosića.
Iako je štetnim ugovorima izgubio milijarde, HEP je u prošloj godini poslovao s pozitivnim rezultatom ostvarivši dobit od 31 milijun kuna. U prvih šest mjeseci ostvario je iznimno dobre rezultate s dobiti oko 240 milijuna kuna.
U slučaju Mravak, javnost je posebno iritirala činjenica da šef HEP-a koji ima nekretnine vrijedne milijun eura i u vrijeme krize sebi diže plaću, iako već godinama živi u Zagrebu, čitavo vrijeme izbjegava plaćanje prireza, ostajući prijavljen kao stanovnik Vukovara.
U očekivanju raspleta HDZ-ovog sukoba i nastavku micanja Sanaderovih ljudi, Linić smatra problematičnim rad državnog odvjetnika jer 'iako se već godinama stalno otvaraju afere i donose dokumenti, on ništa ne poduzima'.
| | | | 8/12/2009 - Ako ‘harač’ padne, država vraća 1,7 milijarda kuna? | | Izvor - Slobodna dalmacija, 12. kolovoz 2009. | | | - Ako Ustavni sud ukine Zakon o posebnim porezima ili neki njegov dio, postoji mogućnost da će za državu nastati obveza povrata tako naplaćenog poreza građanima, procjenjuje Jurica Malčić, bivši ustavni sudac i sadašnji pučki pravobranitelj.
Hoće li, pojašnjava Malčić, biti obveze za državu da vrati neustavno prikupljen porez, ne ovisi samo o pravorijeku Ustavnog suda, koji otvara takvu mogućnost, nego i o sadržaju same presude.
- Sjetimo se samo famozne odluke Ustavnog suda iz 1998. godine o povratu duga umirovljenicima. Tom odlukom, formalno gledano, nije ustanovljeno postojanje duga, ali je iz nje na neki način proistekla obveza povrata duga umirovljenicima. Kako je to provedeno kroz kasnije pripadajuće zakone o mirovinama, opet je posebna priča. Sigurno je da eventualno ukinuće toga poreznog zakona ne povlači automatski obvezu povrata tako prikupljenih proračunskih sredstava - kazao nam je pučki pravobranitelj, upozoravajući i na to da odlučivanje Ustavnog suda u svakom konkretnom slučaju ovisi o sadržaju zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Vladina zadiranja
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnim porezima podnio je Ured predsjednika Republike Stjepana Mesića, ocjenjujući neustavnim tri od 12 članaka zakona što je stupio na snagu 1. kolovoza, s rokom trajanja do konca iduće godine. Njime se plaće i mirovine veće od 3000 kuna a manje od 6000 dodatno oporezuju sa dva, a one iznad 6000 kuna sa četiri posto.
Za Mesićev ured neustavan je prvi članak Zakona u kojemu se kaže da je osnova za njegovo donošenje načelo pravednosti, jednakosti i razmjernosti, na temelju kojih je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Iz ostalih odredbi Zakona, kaže se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti, proizlaze nejednakost i neravnopravnost u podmirivanju javnih troškova.
Budući da nije prvi put da Vlada zadire u primanja velikog broja radnika upitnim zakonskim rješenjima, nameće se pitanje hoće li sindikati ustati tužbama ako Ustavni sud pozitivno riješi Mesićev zahtjev, a Vlada ne preuzme obvezu povrata nezakonitog poreza.
Ana Kranjac Jularić, pravna savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata, poručila nam je kako u ovoj središnjici još nisu razmatrali takvu ideju.
- Rješenje Ustavnog suda u svakom je slučaju podloga na kojoj se mogu podnositi tužbe za povrat sredstava oduzetih neustavnim zakonom. No valja biti oprezan jer je, primjerice, Ustavni sud svojedobno ukinuo obvezu nečlanova sindikata da plaćaju doprinos solidarnosti, ali nije naložio povrat novca onima kojima je doprinos neustavno naplaćen - napominje Ana Kranjac Jularić.
Jedan od financijskih najtežih sporova radnika i Vlade, odnosno javnih poduzeća, poveo se nakon suspendiranja kolektivnih ugovora u javnim poduzećima krajem 2000.
Uprave javnih poduzeća provodile su odluku tadašnje Vlade o stavljanju izvan snage kolektivnih ugovora i pripadajućih materijalnih prava i izazvale val radničkih tužbi, pa je tako samo u Hrvatskoj elektroprivredi podignuto njih desetak tisuća, a ukupna težina tih sporova procjenjivala se na 300 milijuna kuna obveze HEP-a prema svojim radnicima.
Prema prvim najavama, Ustavni sud mogao bi o posebnim porezima ili “haraču” odlučivati već u rujnu, kada će na vagi biti najmanje 1,7 milijarda kuna.
Naime, namjera Vlade je da do kraja ove godine “haračem” prikupi 1,7 milijarda kuna i tako ublaži proračunski manjak, ali i da pomoću tog nameta spasi iduću proračunsku godinu.
| | | | 8/12/2009 - Preobražaj zlatne koke u prezaduženo ružno pače | | Izvor - Lider, 6. kolovoz 2009. | | | - Kad su novinari prije nekoliko dana novu hrvatsku premijerku Jadranku Kosor upitali što namjerava napraviti u vezi s nizom afera i financijskih dubioza u Hrvatskoj elektroprivredi, njezin je odgovor glasio otprilike: ‘Još ništa!’ Objasnila je pritom da se vodstva velikih kompanija ne smjenjuju na osnovi novinarskih tekstova, koliko god oni precizno otkrivali štete čija se težina mjeri u milijardama kuna. Premijerka će zato, najavljuje, prije donošenja odluke pričekati nalaz istrage USKOK-a i DORH-a koji upravo češljaju HEP.
Naravno, pritom nije postavila pitanje kako je moguće da su spomenute institucije prije više od godine dana primile na desetke kaznenih prijava i predstavki protiv vodstva HEP-a, ali su, eto, tek sada za shodno našle provjeriti ih. I da slučajno ne bi došlo do zabune, nemojte uopće posumnjati da se većina spomenutih novinarskih uradaka temelji upravo na navedenim prijavama i predstavkama. Provjera tih navoda sedmoj sili nije predstavljala posao toliko težak da bi zbog njega trebalo odustati od godišnjeg odmora kao što je to zbog opsega ovog zadatka navodno odlučio Mladen Bajić.
Sve manja dobit
Što se to dešava u HEP-u, kakvo je zaista stanje u ovoj tvtki koja zapošljava oko 14,5 tisuća ljudi te koliki su pravi razmjeri štete koju je u njoj počinila Uprava s Ivanom Mravkom na čelu, razgovarali smo s nekoliko visokopozicioniranih djelatnika koji za sebe kažu da se danas osjećaju poput disidenata unutar tvrtke koju su godinama stvarali.- Čitam neki dan da Vlada vjeruje kako bi od prodaje HEP-a mogla dobiti šest milijardi kuna. Odmah me spopao smijeh. Pa toliko je gubitaka u samo tri godine napravila Mravkova uprava! Svaki ozbiljni kupac već bi i površnom analizom došao do tih brojki, a zatim vjerojatno i dao petama vjetra. Zlatna koka pretvorila se u ružno pače... to vam je priča o današnjem HEP-u - ispričao nam je jedan od stotinjak direktora u ovoj tvrtki. Molio je da mu ne napišemo ime. S obzirom na to da na podugačak Liderov upit vodstvu HEP-a odgovor nije došao, što je uobičajena praksa znakovite komunikacije koju tamo prakticiraju posljednjih dana, pristali smo zaštititi svog sugovornika.
Anonimnost pak nije tražio predsjednik Nezavisnih sindikata radnika HEP-a Luko Marojica koji je prije dva mjeseca Državnom inspektoratu podnio prijavu protiv predsjednika Uprave Ivana Mravaka jer nije ispunio svoju zakonsku obvezu podnošenja izvješća o stanju i poslovanju tvrtke.
- Što se to skriva od nas? Kakvi su zaista rezultati poslovanja i u kakvu je stanju tvrtka, pitanja su na koja mi iz sindikata moramo dobiti odgovore, ali ih svejedno ne dobivamo - kaže Marojica.
A rezultati u posljednje četiri godine bilježe silaznu putanju. Iako su prihodi porasli gotovo 30 posto u odnosu na 2005. (s 9,1 na 11,8 milijardi kuna), HEP iz godine u godinu bilježi, barem papirnato, sve manju dobit. Tako je dobit 2005. iznosila više od 500 milijuna kuna, dok je 2008. završena sa samo 31 milijun kuna. U isto vrijeme udio kratkoročnih i dugoročnih obveza se povećao 26,7 posto te one danas iznose 12,9 milijardi kuna. U protekle četiri godine HEP je smanjio broj zaposlenih za tristotinjak, no budući da zapošljava više od 14 tisuća ljudi, to smanjenje može se pripisati i prirodnu odljevu. Zabrinjava, međutim, činjenica da su se izdaci za plaće unatoč manjem broju zaposlenih povećali 20 posto (sa 1,49 na 1,80 milijardi kuna) u svega četiri godine. Sve navedeno govori u prilog tome da se u HEP-u ne posluje na racionalnim osnovama i prema ustaljenim tržišnim praksama.
Veliki uvoznik struje
Jedna od prijava DORH-u upravo se odnosi na friziranje financijskih podataka. Preuzimanjem udjela u JANAF-u, dogovorom s velikim dobavljačima da potkraj 2008. ne izdaju fakture te potpunim izostankom ulaganja u održavanje postrojenja, HEP je godinu tako možda i završio u plusu. Mravak i još pet članova Uprave zbog toga su čak zaradili i bonuse, od 10 i pet tisuća kuna na mjesec, što će, pokaže li se točnim, nemalo podsjećati na aferu Enron u kojoj su poslovne knjige lažirane također radi nagrade direktorima.
No, stvarno stanje u HEP-u daleko je od prikazanog. Hrvatska je, mjeri li se po broju stanovnika, drugi najveći uvoznik električne energije u Europi. Oko 13 posto godišnjih potreba dolazi iz Krškog, 30-ak posto iz uvoza, a HEP proizvede ostatak.
No, kako je trgovanje posao u kojem je najlakše ostvariti proviziju, kupnja struje pod posebnim je povećalom. Lani je HEP tako odjednom kupio gotovo cijelu godišnju uvoznu potrebu od 350 MWh struje, i to većinom od tvrtki EFT, Korlea i Rudnapa. Prosječna cijena po kojoj je kupovao bila je 83,3 eura za MWh, gotovo najveća zabilježena u povijesti trgovanja. Ubrzo je cijena pala ispod 40 eura za MWh. Zašto se odjednom kupila cijela godišnja potreba i zašto u ugovor nije stavljena klauzula da se u slučaju veće proizvodnje uslijed kiša smanjuje uvoz još nije poznato. No, zna se da je samo na toj odluci HEP izgubio oko milijardu kuna. Prodajom te iste struje - oko 100 MWh TLM-u iz Šibenika, odnosno mostarskom Aluminiju gdje je većina struje završila - po 20,5 eura napravljena je šteta od dodatnih 400 milijuna kuna.
Zanimljivo je kako je u isto vrijeme, početkom 2009. stanje hidrologije u HE Zakučac i HE Senj bilo takvo da se moglo proizvesti struje i vrijednosti oko 200 milijuna kuna. Kako sustav nije mogao podnijeti tolike količine, iz hidroelektrana je u prazno propuštena sva voda. No, viškova je ipak bilo pa ih je HEP na dnevnoj bazi u prvoj polovini godine prodao oko 120.000 MWh po cijeni od 23 eura. Kupci su bili isti koji su HEP-u struju prodali po 83,3 eura. Na tom poslu s EFT-om vlasnika Vuka Hamovića, ukrajinskom Korleom i srpskim Rudnapom izgubljeno je dodatnih 58 milijuna kuna. Samo na prethodnom zbroju promašaja ‘sprženo je i proliveno’, kako su novinari okvalificirali ove Mravkove eskapade, oko 1,65 milijardi kuna. Je li to sve, upitali smo jednog od visokopozicioniranih djelatnika HEP-a zaduženog za elektrane.
- Možda je najveći skandal činjenica da je generator elektrane Plomin 2 izvan funkcije zbog kvara još od početka ožujka. Ne znamo kada će uopće biti popravljen, a sve se to dešava u trenutku kad je cijena ugljena vrlo niska. Da smo cijelo ovo vrijeme proizvodili, a ne kupovali, na razlici u cijenama uštedjeli bismo još oko 300 milijuna kuna - naveo je.
Dakle već smo došli do dvije milijarde kuna gubitka.
Popis 'šarenih laža'
Manje je poznato da je HEP 2006. i 2007. izdao obveznice u vrijednosti 1,2 milijarde kuna. U dokumentaciji koju je priložio HEP je naveo niz projekata gradnje i obnove elektrana koji nikada nisu zaživjeli. Postavlja se pitanje treba li u ovom slučaju reagirati Hanfa jer je jasno da su kreditori teško prevareni, a njihovi ulozi u najmanju ruku dovedeni u pitanje. Na popisu ovih ‘šarenih laža’ stoji obećanje da će u 2008. biti dovršena HE Lešće, 2009. TE Zagreb i s pomicanjem rokova na 2011. TE Sisak, HE Podsused i HE Drenje. Ništa od ovoga nije napravljeno, niti je to moguće završiti u roku. - Jasno, lakše je trgovati sa svjetskim mešetarima nego ulagati u proizvodnju. Zbog njih ali i da je HEP bolje trgovao, cijena struje kućanstvima bila bi i do 30 posto niža. O poskupljenju ne bi bilo ni riječi - kaže Luko Marojica. Pa ipak, kako od monopolista poput HEP-a očekivati razboritost? Ako vodstvo tvrtke zna da može raditi što i kako poželi i da ih političari neće prozvati za promašaje, karusel suludog poslovanja može nastaviti s vrtnjom. A vrti se, itekako.
Potvrdio je to na vrlo jasan način i član Nadzornog odbora Jadranko Berlengi koji nam je ispričao kako to izgleda gledano iznutra.
- U godinu dana rada u NO-u stekao sam dojam da Uprava nadzire Nadzorni odbor umjesto da bude obratno - kaže. Nadzire li itko Upravu? Čini se da ne, barem ako je suditi prema menadžerskim ugovorima koje je NO izglasovao, a da ih uopće nije vidio. Dio stavki, one koje se odnose na financijska prava Ivana Mravka i ostalih pet članova Uprave, redom su povećani. Plaće su toj grupi ljudi narasli oko 10 posto, otpremnine s 12 mjesečnih plaća na 18, a gospoda su dobila i 60.000 eura vrijedna životna osiguranja. Nove Audije A6 ako požele otići iz HEP-a moći će otkupiti po ‘vatikanskoj cijeni’. - Eto barem nešto što može zainteresirati premijerku Kosor. Posljednjih dana čini se da je više brine stanje konjskih snaga ispod haubi limuzina direktora i ministara nego stanje u državi - dodali su naši sugovornici.
Udarac poslodavcima
No, neće biti šaljivo 95.000 hrvatskih poslodavaca koji tvrde da su novi HEP-ovi ugovori o opskrbom električnom energijom ozbiljan udarac na njihovu stabilnost. Onaj tko do 10. kolovoza ne prihvati novi ugovor s monopolistom HEP-om - a čemu onda cijeli posao uopće - struju će plaćati 20 posto skuplje. Svi ostali račune će dobiti uvećane za osam posto. Toliko o liberalizaciji tržišta.
Zbog svega navedenog u HEP-u još nikome nije pala ni dlaka s glave. Loše trgovanje, bilo slučajno ili ne, neodržavanje postrojenja, bacanje novca na sponzorstva i luksuz, izgubljene milijarde... S obzirom na to da se ne stječe dojam kako je glavni lik u ovoj priči neki pijani ruski milijarder ili kakav arapski šeik, već da je riječ o HEP-u 2009. godine, teško je reći treba li se više čuditi Jadranki Kosor ili Mladenu Bajiću. Ivanu Mravku sigurno ne. Predsjednik Uprave HEP-a samo je iskoristio ono što su mu prethodni dopustili.
Ogledni primjer namještenog natječaja - Pobijediti može samo jedan osiguravatelj
Kada bi na nekom fakultetu postojao kolegij koji bi nudio znanja o tome kako namjestiti natječaj, uopće nema sumnje da bi jedan HEP-ov mogao služiti kao temeljna nastavna literatura. Riječ je o još otvorenom natječaju za godišnja osiguranja vrijednom 10-ak milijuna kuna. Pod istu kapu, tj. u jedan predmet nabave HEP je tako svrstao osiguranje svih svojih 14.315 radnika od posljedica nezgode, svih 4.400 vozila - autoodgovornost, kasko-osiguranje za 44 limuzine te odgovornost prema trećim osobama. Iako bi bez sumnje dobili bolje ponude da su ove natječaje razdvojili, vodstvo HEP-a to nije previše interesiralo.
No, istinski skandal proizlazi iz činjenice da su uvjeti u dokumentaciji za nadmetanje sročeni tako da šanse za pobjedu ima samo jedna, i to državna kuća - Croatia osiguranje. U kriterijima tako cijena ponude ima tek 70 posto važnosti, 20 posto odnosi se na snagu ponuditelja (kao da ju je objektivno moguće izmjeriti) i 10 posto na efikasnost.
Među zahtjevima koje je HEP sročio prema kojima bi pobijediti mogao jedini CO izdvajaju se potvrda reosiguravatelja koja prema zakonu nije potrebna i potvrda o osiguranju triju tvrtki u iznosu većem od pet milijuna kuna na godinu. Nadalje tu je i zahtjev da osiguravatelj u posljednje tri godine ima 100 milijuna kuna izdanih polica prema odgovornosti iz djelatnosti te posjedovanje nepotrebnog ISO standarda.
Javni natječaj? Treba li HEP-u možda objašnjenje ove definicije ili ipak jako dobro zna što radi?
Iznenađujuće dobar polugodišnji rezultat- Iskazana je dobit od 242 milijuna kuna
S četiri dana zakašnjenja, za što novi Zakon o tržištu kapitala predviđa kaznu od 100 do 250 tisuća kuna, HEP grupa je objavila rezultate poslovanja za prvo polugodište.Prema nerevidiranim rezultatima HEP je u prvih šest mjeseci ove godine poslovao iznenađujuće dobro. U odnosu na isto razdoblje prošle godine dobit je povećana za više od 350 milijuna kuna - s minusa u prvom polugodištu 2008. u iznosu od 110 milijuna kuna HEP je bilancu u godinu dana popravio na današnjih 242 milijuna kuna. Grupa to pripisuje smanjenju obveza prema dobavljačima za 672 milijuna kuna, manjim investicijama (za 220 milijuna kuna), povećanoj cijeni energenata (struje i plina), kao i provođenju vlastitih antirecesijskih mjera. Iako kažu da su smanjili plan troškova za plaće za 2009., bilanca govori drugačije - u prvih šest mjeseci izdaci za osoblje povećani su za više od 100 milijuna kuna. Iako je riječ o nerevidiranom izvješću, gomila stavki koje se ne poklapaju s revidiranim izvješćem za prošlu godinu (primjerice, podatak o ukupnim obvezama razlikuje se za više od tri milijarde kuna) upućuje na zaključak da je i ovo izvješće rezultat spretnog računovodstva, a ne racionalnijeg poslovanja u HEP-u.
| | | | 8/11/2009 - Sindikati: Moguće je i radničko nasilje | | Izvor - Slobodna dalmacija, 11. kolovoz 2009. | | | - Premda se u većini državnih tvrtki još uvijek vode pregovori između uprava i sindikalnih predstavnika, iz kratke ankete koju je provela Slobodna može se zaključiti da sindikati neće pristati na 10-postotno smanjenje plaća zaposlenih u državnim tvrtkama kako je u okvirima štednje predložila Vlada.
Predsjednik HEP-ova sindikata “Tehnos“ Denis Geto kaže kako je Uprava HEP-a održala inicijalni sastanak s predstavnicima svih sindikata u toj tvrtki te zatražila njihovo očitovanje do kraja kolovoza.
- Iako Uprava nije na imperativan način s nama razgovarala, prebacila je lopticu na sindikate. Prilično sam siguran da nećemo pristati na smanjenje plaća - kaže Geto.
On ističe kako je HEP kompanija koja nije na državnom proračunu i koja ostvaruje dobit zbog čega ne vidi zašto bi trebalo, ako se u obzir uzme još i krizni porez, dodatno smanjivati plaće zaposlenih u HEP-u.
- Ako Vlada ipak odluči inzistirati na smanjenju plaća pa posegne za jednostranim ukidanjem kolektivnog ugovora, što se u HEP-u već jednom dogodilo 2002., sindikati će posegnuti za svim oblicima sindikalne borbe - kaže Geto.
Naime, osim tužbe koju ne mogu izgubiti, HEP-ovi sindikalisti su nedavno najavili i štrajk ako im se plaće smanje za 10 posto. Sva tri HEP-ova sindikata, kako doznajemo, do kraja mjeseca održat će sastanke s ciljem zauzimanja zajedničkog stava te će održati i zajedničku konferenciju za medije na kojoj će najvjerojatnije reći da neće pristati na Vladin prijedlog.
Glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić kazao nam je da se sa sindikatima još uvijek pregovara te da će Uprava svaku odluku Vlade u potpunosti ispoštovati.
Pritisak
Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata u HAC-u Mijat Stanić kaže, pak, kako je pritisak na radnike u toj tvrtki popustio nakon što je u javnost procurilo da se od radnika traži sporazumni pristanak na 10-postotno smanjenje plaća.
- Zahtjevi Uprave i dalje stoje, no pritisak je ipak popustio - ističe Stanić dodajući da je Uprava u okvirima štednje za sada ukinula anekse ugovora za dodatke na plaću koji su isplaćivani zbog složenosti posla ili povećanja opsega posla.
Što se, pak, otkazivanja kolektivnog ugovora tiče, Stanić drži da se radi o “probnim balonima”.
- Ukidanje kolektivnog ugovora uz uvođenje kriznog poreza bio bi zaista vrlo nepopularan potez. Takvo što izazvalo bi val nezadovoljstva i bunt kod ljudi što može rezultirati i nasiljem. Znam to jer slušam što ljudi govore - ističe Stanić.
U slučaju kolektivnog ugovora u HAC-u, postoje tri razloga zašto se on može raskinuti. Međutim, tvrdi, odbiti smanjenje plaće nije jedan takav razlog. Slično razmišljaju i u HŽ-u.
Predsjednik Sindikata željezničara Branko Kreš kaže kako će se HŽ-ovi sindikati naći ovoga tjedna kako bi odlučili o zajedničkom stavu. Dodaje, međutim, da je trenutačno raspoloženje među zaposlenima da se uštede mogu ostvariti na nekim drugim stavkama.
| | | | 8/11/2009 - HEP radove naplatio sa 1000 butelja vina | | Izvor - Jutarnji list, 11. kolovoz 2009. | | | - Poznati požeški vinar Ivan Enjingi platio je izmjenu kabla niskonaponske mreže na svom imanju u Venju umjesto novcem buteljama vrhunskog vina. Radove je izveo Operator distribucijskog sustava d.o.o., požeške Elektre u sastavu Hrvatske elektroprivrede. Ivan Enjingi potvrdio je za Jutarnji list da je radove doista platio vinom.
Cijena kabla na niskonaponskoj mreži, dugog oko 800 metara, iznosila je bez PDV-a oko 60.000 kuna. To znači da je Enjingi uslugu HEP-u platio s otprilike tisuću butelja vrhunskog vina.
Boce u uredima
Gdje je završilo vino nije poznato, no dvojica djelatnika požeškog HEP-a, koji su željeli ostati anonimni, tvrde da je dio vrhunskog vina završio u uredima uprave HEP-a u Zagrebu.
Slavko Perić, direktor požeške Elektre, koja je u sastavu Hrvatske elektroprivrede, rekao je kako nije točno da je požeški vinar Enjingi platio izvođenje radova buteljama vina.
Perić je naveo da faktura za izvedene radove Enjingiju nikada nije poslana, ali nije mogao objasniti zašto HEP nije naplatio radove čija se ukupna vrijednost (zajedno s mjernim ormarićem i drugim materijalom) procjenjuje na oko 80.000 kuna.
Dobio otkaz
Radovi na imanju vinara Enjingija izvedeni su u prosincu 2005. godina, a način kako je HEP naplatio te radove isplivali su u predstavci koju je upravi HEP-a u Zagrebu uputio Ivica Kvesić, bivši poslovođa požeške Elektre. Kvesić je u međuvremenu dobio otkaz i smatra to odmazdom zbog upozorenja na nezakonitosti u poslovanju Elektre o čemu je sačinio predstavku i poslao je upravi HEP-a u Zagreb. O cijelom slučaju obaviješten je i predsjednik Uprave HEP-a, Ivan Mravak.
Naime, sindikat HES-a i Radničko vijeće Elektre, nezadovoljni radom komisije koja je ispitivala navode iz predstavke Ivice Kvesića, o svemu su, u pisanom obliku, obavijestili Mravka, člana uprave HEP-a Stjepana Tvrdnića i direktora HEP-ovog Operatora distribucijskog sustava, Mišu Jurkovića.
Naime, kada je predstavka Ivice Kvesića s pritužbama na rad direktora požeške Elektre, Slavka Perića, stigla u HEP, ovaj je formirao peteročlano povjerenstvo koje je trebalo ispitati sve navode o nepravilnostima, uključujući i slučaj plaćanja izvedenih radova na imanju vinara Enjingija.
Stav povjerenstva
Perić je međutim sastavio takvo povjerenstvo u kojeam je bilo troje njegovih najbližih, njemu podređenih suradnika, pa su većinom glasova odbačeni svi Kvesićevi navodi o malverzacijama.
Na takav stav povjerenstva Upravi HEP-a u Zagrebu žalili su se sindikat HES-a i Radničko vijeće Elektre, no nikakvih posljedica po direktora Perića nije bilo.
| | | | 8/11/2009 - Prodaja HEP-a srušit će standard građana | | Izvor - Slobodna dalmacija, 10.kolovoz 2009. | | | - Na pisanje londonskog Independenta i tršćanskog Il Piccola da će Hrvatska spas od sloma državnih financija potražiti u prodaji otočja Brijuni i još neke imovine, u Vladi jučer nisu imali potrebu reagirati.
Glasnogovornik potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, dežurnog operativca Banskih dvora u ovim danima dok se premijerka Jadranka Kosor i drugi ministri odmaraju, poručio nam je kako će se Vlada o tim napisima u svjetskom tisku možda očitovati tijekom ovoga tjedna.
Nije tajna da se hrvatski proračun nalazi u velikim problemima, stoga teza u Il Piccolu i Independentu da će Vlada Jadranke Kosor ići na prodaju državne imovine ne dolazi, najblaže rečeno, kao grom iz vedra neba.
Samo nagađanja
Međutim, bez osnove su, prema svemu sudeći, nagađanja kako će Vlada najveći prihod od prodaje imovine namaknuti prodajom otočja Brijuni za 1,2 milijarde eura (Il Piccolo), odnosno za 2,5 milijardi eura kako spekulira Independent.
Takvu ideju, primjerice, istarski župan Ivan Jakovčić naziva potpunom glupošću, dok iz Ureda predsjednika države Stjepana Mesića podsjećaju da su Brijuni nacionalni park i stoga ne mogu biti predmet privatizacije.
S druge strane, navode Independenta da će se željeni prihod od prodaje državne imovine pokušati postići prodajom Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih željeznica i Croatije osiguranja, valja shvatiti puno ozbiljnije, jer se proračun svih ovih godina krpao i prodajom državne imovine, za što kao primjer može poslužiti prodaja Ine mađarskom MOL-u prije šest godina.
- Priželjkujem daljnju fiskalnu konsolidaciju i odgovornu politiku Vlade, a ne prodaju državnih poduzeća - komentira za Slobodnu Dalmaciju Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a i profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu, koji posebno problematičnim ocjenjuje možebitnu prodaju HEP-a.
Prodajom strateški važnih tvrtki poput HEP-a, kazao nam je Grčić, moglo bi doći do bitne korekcije cijena što bi utjecalo na standard građana pa bi takvo nešto, zaključuje, bilo pametno izbjeći što je moguće duže.
Pričekati dok kriza prođe
Od javnih poduzeća koje spominje Independent najdalje su u pripremama za privatizaciju otišle Hrvatske željeznice, čiji su pojedini, manji dijelovi već bili ponuđeni za prodaju, ali je zabilježen vrlo slab interes. Uz to, značajnija privatizacija HŽ-a teško da bi zadovoljila apetite države u situaciji kad je proračunski deficit preko deset milijardi kuna.
Croatia osiguranje i HEP prema jednodušnoj procjeni stručne javnosti do kraja ove i tijekom iduće godine ne bi bilo pametno prodavati i zbog činjenice da bi se zbog financijske krize u svijetu postigla cijena zasigurno niža od one koja se može postići kad kriza prođe.
| | | | 8/9/2009 - Predsjednik uprave HEP-a ima milijun eura u kućama i stanovima | | Izvor - Večernji list, 09. kolovoz 2009. | | | - USKOK i Državno odvjetništvo već mjesecima istražuju poslovanje Hrvatske elektroprivrede i predsjednika njene uprave Ivana Mravka, kojega se sumnjiči da je u samo godinu dana lošim poslovanjem izgubio 1,7 milijardi kuna.
S druge strane, uvidom u Mravkovu osobnu imovinu, stječe se dojam da je on za samoga sebe puno bolje poslovao nego tvrtka kojoj je na čelu.
Stoga, čak i da rezultat istrage po Mravka bude nepovoljan i u konačnici bude primoran napustiti HEP, lagodan mu život neće biti ugrožen, barem ako je suditi prema broju nekretnina koje posjeduje i trenutačnim zaposlenjima članova njegove obitelji.
Mravkov život na visokoj nozi mogao bi prestati samo ako se mjerodavne institucije zapitaju kako je stekao, uglavnom u posljednjih nekoliko godina, približno milijun eura vrijedne kuće i stanove, a on ne bude mogao dati zadovoljavajući odgovor.
Nova vila na moru
Uspoređujući Mravkova primanja u HEP-u i vrijednost svih nekretnina kojima je vlasnik, teško se ne zapitati kako je sve to uspio zaraditi. Naime, Ivan Mravak sa suprugom Ružom, koja radi u zagrebačkoj Elektri, već godinama živi u velikom stanu u Miramarskoj ulici u Zagrebu, blizu hotela International, koji je dobio od HEP-a.
Vrijednost je te nekretnine od stotinjak kvadrata oko 250.000 eura. Prije nego što mu je dao taj veliki stan, HEP mu je prije 15-ak godina dao i jedan manji. I ne bi u tome ništa bilo naročito sporno, državne tvrtke oduvijek obilato nagrađuju svoje čelnike kadrovskim kvadratima, da Mravak cijelo to vrijeme, sve do danas, nije prijavljen kao stanovnik Vukovara!
Dio objašnjenja njegove 40-ak tisuća kuna visoke plaće proizlazi i iz podatka da kao stanovnik Vukovara ima niz poreznih olakšica. Naime, zbog ratnih stradanja Vukovar je proglašen područjem od posebne državne skrbi prve skupine, iznos je osobnog odbitka od poreza 3840 kuna, dok je u Zagrebu na mjesečnoj razini niži 2040 kuna, a na godišnjoj 24.480 kuna.
Uz taj nimalo beznačajan odbitak od poreza, Mravak ima pravo i na nadoknadu putnih troškova kada putuje kući - u grad u kojem odavno ne živi. Mravak tako ne mora plaćati ni najviši prirez u državi, na što su osuđeni svi ostali građani Zagreba.
Uza zagrebački stan Mravak u Vukovaru, u Ličkoj ulici, posjeduje uređenu obiteljsku katnicu. Njezina vrijednost, prema trenutačnim tržišnim procjenama, nije manja od 100.000 eura.
Dvije ulice dalje kuća je saborskog zastupnika HDZ-a Petra Mlinarića čiji je brat Nikola financijski direktor u HEP-u. Nikola Mlinarić i Mravak su, tvrde pouzdani izvori, navodno nedavno kupili jedno građevinsko zemljište u atraktivnoj podsljemenskoj zoni Zagreba u kojoj kvadrat građevinskog zemljišta doseže cijenu nekoliko stotina eura.
Za razliku od ovih navodnih kupnja, posve je pouzdano da Mravak posjeduje novu kuću u mjestu Bilo pokraj Primoštena. Prije nekoliko godina sagrađena trokatnica u prvom je redu do mora, a pred njom je i privatna plaža. Prema trenutačnim cijenama, ta Mravkova kuća vrijedi oko 500.000 eura.
Upravo uz ovu vrlo vrijednu nekretninu veže se potencijalno vrlo ozbiljna afera. Naime, visoki izvori iz HEP-a ispričali su nam da tu kuću uopće nije gradio Mravak nego ju je dobio na dar od Dalekovoda, tvrtke s kojom najtješnje surađuje i u kojoj mu radi sin Željko. Mravak, tvrde naši sugovornici, nije jedini koji kuću tamo nije gradio svojim novcem ili podižući kredite nego da su još neki dužnosnici povezani s HEP-om dobili jednake darove.
Iz Bila na Bjelolasicu
Kada, pak, Mravak iz Bila krene kući u Zagreb usput se može odmoriti i u svome planinskom utočištu - vikendici na Bjelolasici. Vrijednost svih nekretnina na tom području silno je narasla otkad je otvoren Olimpijski centar. Mravkova vikendica, okružena velikim zemljištem, stoga je vrijedna najmanje 75.000 eura.
Iako nije jasno je li kćeri Kristini, koja također radi u HEP-u kao rukovoditeljica prijenosa, on osobno kupio stan od 92 kvadrata i pripadajuću garažu u zagrebačkoj Bednjanskoj ulici, intrigantno je nešto drugo vezano za tu lokaciju.
Naime, u toj istoj zgradi stanove je od HEP-a dobilo nekoliko direktora i povlaštenih zaposlenika, poput povratnika iz Australije Rade Buljubašića, koji je u Elektri zaposlen godinama, iako ga tamo još nitko nije vidio. Buljubašić je nekad bio šef koordinacije HDZ-a za Australiju, a svjedoci tvrde da se jedan dan samo pojavio u HEP-u, a da nitko nije znao što bi tamo uopće trebao raditi.
Na nekretnini Mravkove kćeri, kupljenoj prije tri godine, ne postoji zabilježba banke, dakle nije kupljena kreditom nego je plaćena gotovinom. Prema trenutačnim cijenama, vrijednost toga stana nije manja od 220.000 eura.
| | | | 8/9/2009 - Vladina preporuka zasad bez odjeka: Državna poduzeća još nisu smanjila plaće za 10 posto | | Izvor - Novi list, 08. kolovoz 2009. | | | - Sindikatima se ne žuri, jer su svjesni da će u slučaju jednostranog rezanja plaća tvrtke zasuti tužbama radnika.
Razgovori uprava javnih poduzeća, odnosno trgovačkih društava u državnom, ili djelomično državnom vlasništvu, sa sindikatima o dodatnom "kresanju" plaća kreću u drugoj polovici kolovoza. U većini tvrtki već su odrađeni preliminarni razgovori temeljem Vladine preporuke o smanjenju plaća za 10 posto, no sindikati su na tim razgovorima ideju redom odbacili pozivajući se na važeće kolektivne ugovore u poduzećima. Sindikati su pritom mahom spremni na akcije i štrajk ukoliko se radničke plaće dodatno smanje.Razgovori uprava javnih poduzeća, odnosno trgovačkih društava u državnom, ili djelomično državnom vlasništvu, sa sindikatima o dodatnom "kresanju" plaća kreću u drugoj polovici kolovoza. U većini tvrtki već su odrađeni preliminarni razgovori temeljem Vladine preporuke o smanjenju plaća za 10 posto, no sindikati su na tim razgovorima ideju redom odbacili pozivajući se na važeće kolektivne ugovore u poduzećima. Sindikati su pritom mahom spremni na akcije i štrajk ukoliko se radničke plaće dodatno smanje.
– Naš kolektivni ugovor je na snazi i smanjenje od 10 posto neće ići uz porez na neto plaću od dva ili četiri posto. Ja jesam za štednju i za nju ima prostora, a da se plaće ne diraju – veli Gordana Colnar, iz Hrvatskog sindikata šumarstva. S upravom Hrvatskih šuma sindikat se već sastao, a nakon 15. kolovoza nastavit će razgovore. No, Colnar ističe kako će teško pristati na smanjenje plaća. "Pet do šest tisuća kuna, ruku na srce, nije puno. A to su plaće koje imaju naši radnici s visokom stručnom spremom", veli Colnar.
Samostalni hrvatski sindikat zaposlenika u zrakoplovstu (SHSZUZ) članove je izvjestio o namjerama uprave Croatia Airlinesa da koeficijente za obračun plaća umanji za 10 posto, a ako sindikati ne pristanu, Uprava prijeti otpuštanjem radnika. "Plaća glavnog direktora odlukom Vlade smanjit će se na 16.949,00 kn, a odlukom uprave direktorima sektora plaća će se smanjiti najmanje 25 posto. Radnicima se predlaže smanjenje vrijednosti boda za 10 posto i zamrzavanje ostalih odredbi kolektivnih ugovora u sadašnjoj razini na dvije godine, a sve to iz razloga pokrivanja gubitka te kako bi se mogao zadržati sadašnji nivo poslovanja i broj zaposlenih", izvjestio je SHSZUZ. Sindikati koji djeluju u Croatia Airlinesu odbili su prijedlog uprave, navodeći kako prostora za uštede ima te da smanjivanje plaća nije moguće dok se ne spriječi bespotrebno "curenje" novca.
Iako nije trgovačko društvo i iako se do sada slični Vladini napuci na nju nisu odnosili, i Fina je sa sindikatom razgovarala o smanjenju plaća. Masa za plaće u Fini nije mijenjana 10 godina, od 1999. kada je sindikat s upravom postigao sporazum prema kojem neće biti otpuštanja radnika, ali istovremeno se ni masa za plaće neće mijenjati. Prema riječima Krešimira Severa, predsjednika Finina sindikata, tri su razloga zbog kojeg sada neće pristati na rezanje plaća. Prije svega, jer se preporuka Vlade ne bi trebala odnositi na Finu, zatim masa za plaće koja nije mijenjana i višak zaposlenih o kojem se sada razgovara. Plaće će, veli Sever, braniti štrajkom ako bude trebalo, a za to je sindikat radnicima spreman isplatiti 10 posto višu dnevnicu od one koju bi zaradili da ne štrajkaju.
Jadrolinija, HEP, Hrvatske pošte, Fina, Croatia Airlines, Hrvatske šume, samo su neke od tvrtki u kojima su uprave obavile preliminarne razgovore sa sindikatima. U HŽ-u ti se razgovori tek očekuju. Sindikatima se ne žuri, jer su svjesni da će tvrtke, u slučaju jednostranog raskidanja kolektivnih ugovora i rezanja plaća bez suglasnosti sindikata, puno lošije proći jer će ih zasuti tužbe radnika.
Nakon preporuke Vlade o smanjenju plaća radnicima u državnim tvrtkama za 10 posto i izglasavanja kriznog poreza, za više od 70.000 radnika u najvećim državnih tvrtkama plaća bi se trebala smanjiti 12 do 14 posto. Broj radnika treba uzeti sa zadrškom, jer o tome slučajno ili ne, nema svježe ažuriranih i službenih informacija. No, zna se da su po brojkama najveće Hrvatske željeznice, Hrvatska elektroprivreda i državna brodogradilišta, jer svaki od tih sustava broji više od 10 tisuća radnika, nakon čega nije naodmet spomenuti Hrvatske vode i Hrvatske šume, te staviti u posebnu ladicu tvrtke kao što je Ina, gdje se o poslovnoj politici ne pita samo hrvatska Vlada, već o tome ponešto mogu i moraju reći Mađari. Takvih tvrtki s djelomičnim ili manjinskim vlasničkim udjelom RH ima još mnogo i u poduzećima s manjim brojem zaposlenih, pa stoga nije nerealna procjena da bi drastično rezanje primanja moglo zahvatiti gotovo 100.000 hrvatskih radnika.
Naputak Vlade od 16. srpnja zasad predstavlja mrtvo slovo na papiru. Niti jedna državna tvrtka prema toj odluci dosad nije rezala plaće. U gotovo svim tvrtkama pokušavaju tiho ignorirati Vladin naputak, jer su u većini Uprava svjesni koliko bi to bio težak udarac na standard radnika, te da bi se radničko nezadovoljstvo moglo preliti na ulicu. Naputak Vlade čak i menadžeri u državnim tvrtkama ne doživljavaju previše ozbiljno, jer smatraju da nisu sve tvrtke u istoj situaciji.
Predsjednik HUS-a, Ozren Matijašević potvrđuje da se nigdje ne vode pregovori o smanjenju plaća i odmah decidirano tvrdi kako se pregovori neće niti voditi, jer je prijedlog Vlade po njemu protupravan.
U riječkoj luci pregovora o snižavanju nema, a sindikati ih također ne žele prihvatiti. Kad je riječ o Jadroliniji predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske, Vladimir Svalina naglašava kako postoji rok za pregovaranje do sredine rujna, ali i odmah dodaje da je i njima potpuno neprihvatljivo svako smanjenje plaća. Pritom Svalina tvrdi kako bi u jeku turističke sezone bilo suludo smanjivati plaće nakon što su one već smanjene 2 do 4 posto u cijeloj državi.
Dok traje turistička sezona, i preporuka o smanjenju plaća od 10 posto zaposlenima u državnim turističkim tvrtkama za sada ostaje tek preporuka. Sindikalisti su ipak upozorili na jedan slučaj u Hotelima Makarska gdje je izvršen pritisak na sindikalnog povjerenika da se složi sa smanjenjem plaća. Kako doznajemo, smanjenje je tražila i Uprava Jadrana Crikvenica, a ono je bilo i na dnevnom redu posljednje sjednice Nadzornog odbora Liburnia Riviera Hotela, a na kojem je Bruno Bulić, član NO i predstavnik Sindikata Istre i Kvarnera (SIK) smanjenje odlučno odbio.
– U tvrtkama koje posluju profitabilno to nije normalno tražiti. Smanjenje plaća od 10 posto se može odnositi samo na tri vrste subjekata, one koji žive na proračunu, one koji temeljem zakona imaju monopol na tržištu te one u kojima djelatnici dobivaju plaću direktno iz proračuna. A ako tvrtke posluju s gubitkom država neka smjenjuje Nadzorne odbore, a oni Uprave takvih firmi – kazao je Bulić.
U Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH) isiču kako su Vladi uputili otvoreno pismo zbog slučaja iz Makarske. Oni su već u lipnju reagirali na Vladin zaključak od 14. svibnja prema kojem se zahtjevalo da se u 16 turističkih tvrtki u državnom vlasništvu zamrzne masu plaća. Sindikalisti navode da ih se o tome nije ni pitalo, no, da su svjesni ekonomske situacije te su odustali od povećanja obračunske osnovice za 7,1 posto, a što je bilo predviđeno granskim kolektivnim ugovorom i ugovorima na nivou društava. Nakon toga je uslijedila preporuka o još 10 posto smanjenja. Eduard Andrić, predsjednik STUH-a navodi kako bi s odustajanjem od povećanja od 7,1 posto, uz krizni porez, te smnjenjem od 10 posto nekima plaće ukupno bile manje i do 20 posto.
| | | | 8/6/2009 - Skuplja struja udvostručila dobit HEP-a | | Izvor - Hina/tportal, 04. kolovoz 2009. | | | - HEP grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila neto dobit od 242,7 milijuna kuna, što je značajno poboljšanje u odnosu na prošlu godinu kada je u istom razdoblju grupa ostvarila gubitak u iznosu od 110,3 milijuna kuna, objavio je HEP u konsolidiranom financijskom izvješću i komentaru poslovodstva dostavljenom Zagrebačkoj burzi.
Po podacima iz izvješća, ukupni su prihodi HEP grupe iznosili 6,32 milijarde kuna, što je u odnosu na prvo polugodište lani povećanje za 17,7 posto, dok su istodobno ukupni rashodi porasli za 10,9 posto, na 6,07 milijardi kuna.
Poslovni su prihodi u prvom polugodištu iznosili 6,25 milijardi kuna i povećani su za 955,6 milijuna kuna, odnosno 18,0 posto, a taj se rast prvenstveno objašnjava rastom prihoda od prodaje električne i toplinske energije te plina.
Do rasta prihoda od prodaje električne energije došlo je zbog povećanja cijene (od 1. srpnja 2008.), navodi se u komentaru i dodaje da bi rast bio i veći da nije došlo do usporavanja gospodarskih aktivnosti što se odrazilo i na smanjenu potrošnju struje te time i smanjenu prodaju domaćim kupcima.
Povećanje pak prihoda od toplinske energije i prodaje plina također se objašnjava povećanjem tih cijena od 1. siječnja ove godine.
Troškovi poslovanja HEP grupe u prvom polugodištu iznose 5,83 milijarde kuna i u odnosu na isto razdoblje lani povećani su za 486,1 milijun kuna, odnosno 9,1 posto.
Iz HEP-a ističu kako je zbog pada potrošnje električne energije i vrlo povoljne hidrologije ostvarena manja proizvodnja u termoelektranama (za 30 posto) i manji uvoz električne energije (za 7,6 posto).
Troškovi goriva za proizvodnju električne energije stoga su smanjeni, iako je zbog rasta cijene plina, ostvareno znatno manje smanjenje troškova, navodi se u komentaru i dodaje da se povećanje cijena plina odrazilo i na rast troškova u proizvodnji toplinske energije i u djelatnosti opskrbe plinom te kako su veći troškovi naknada za proizvodnju električne energije i emisije u okoliš, troškovi amortizacije, održavanja energetskih objekata i troškovi plaća.
Po podacima iz računa dobiti i gubitka, materijalni su troškovi sa 3,2 milijarde kuna u prvih šest mjeseci prošle godine povećani za 266 milijuna kuna, na nešto manje od 3,5 milijardi kuna, dok su troškovi osoblja porasli za nešto više od sto milijuna kuna, sa 880,7 na 988,5 milijuna kuna.
U komentaru se napominje i kako je negativan utjecaj na krajnji rezultat imao gubitak iz financijskih aktivnosti u iznosu 179 milijuna kuna, a odnosi se na kamate po dugoročnim i kratkoročnim kreditima.
Iz HEP-a ističu i da uspješno provode program antirecesijskih mjera čiji je osnovni cilj poboljšanje likvidnosti grupe. Smanjen je plan investicija odgađanjem određenih projekata za budućnost, provode se mjere za povećanje i ubrzanja naplate potraživanja od kupaca.
Navode kako je smanjen iznos neplaćenih dospjelih obveza i poboljšana likvidnost. "U odnosu na početak godine, obveze prema dobavljačima manje su za 672,4 milijuna kuna, a kratkoročni krediti za 226,8 milijuna kuna. Taj pomak nam daje sigurnost da cemo do kraja godine u potpunosti sanirati likvidnost HEP grupe", zaključuje se u komentaru.
| | | | 8/6/2009 - RASPAŠOJ U HEP-U: Mravak si od siječnja plaću povisio 13.000 kuna | | Izvor - Jutarnji list, 04. kolovoz 2009. | | | - Predsjedniku Uprave hrvatske elektroprivrede Ivanu Mravku i petorici članova Uprave HEP-a u prvih šest mjeseci ove godine na ime mjesečnih primanja uplaćene su 803.000 kuna
U vrijeme najveće recesije članovima Uprave svakog mjeseca na račun je isplaćivano između 1000 i 4000 kuna više nego mjesec prije, doznaje Jutarnji list.
Tako je primjerice predsjedniku Uprave Ivanu Mravku u siječnju isplaćeno 28.000 kuna neto, u veljači 32.000, a u lipnju čak 41.000 plus 19.000 kuna životnog osiguranja. Iako je sam Mravak tvrdio kako prima plaću od 19.000 kuna, očito je da su njegova primanja daleko veća. Zanimljivo kako su primanja samih članova Uprave različita.
Tako najniža imaju članovi Nikola Rukavina i Darko Rukavina koji su u siječnju primili 19.000 kuna, a u lipnju se to povećalo na 26.000, odnosno 25.000 kuna. Najveća primanja od članova Uprave ima Željko Kljaković-Gašpić koji je u siječnju primio 22.000, a u lipnju 29.000 kuna.
Prema neslužbenim informacijama, plaće članova Uprave najvjerojatnije su se svakog mjeseca povećavale za iznos bonusa na koji prema ugovoru imaju pravo.
S obzirom na to da je prošlu godinu HEP završio sa 31 milijunom kuna dobiti, zahvaljujući prijenosu dionica Janafa i neplaćanju dobavljačima Uprava je ostvarila pravo na bonus.
Iako neslužbene informacije govore da je HEP prošlu godinu završio sa 1,5 milijardi kuna gubitka.
Mravak ima pravo na 10.000, a članovi na 5000.
Prema podacima kojima raspolaže Jutarnji list očito je da su isplate bonusa raspodijelili po mjesecima. Osim toga, članovima Uprave je Nadzorni odbor nedavno odobrio nove menadžerske ugovore prema kojima imaju pravo na goleme otpremnine u slučaju otkaza.
Mravak tako ima pravo na milijun kuna odštete, a ostali članovi na 800.000 kuna. Osim toga, svi mogu otkupiti službeni Audi A6 i imaju pravo na 20-godišnju policu životnog osiguranja vrijednu 60 tisuća eura. Jedini koji je na sjednici Nadzornog odbora glasao protiv ovakvih privilegija je Jadranko Berlengi, predstavnik radnika.
Kada je upoznat s primanjima članova Uprave, Berlengi je izrazio nemalo iznenađenje tvrdeći kako o tome ništa ne zna. Berlengi kao član Nadzornog odbora ni do danas nije dobio primjerak novog ugovora o kojem na sjednici treba glasati.
Rekli su mi da odem u kadrovsku službu gdje ga mogu dobiti na uvid. Nisam otišao jer smatram da je to ponižavajuće - rekao je Berlengi.
Nove bonuse članovi Uprave počinju koristiti od trenutka kada stave potpis na nove ugovore. Prema neslužbenim informacijama, oni su ih potpisali, što im omogućuje mirnu budućnost u slučaju otkaza.
Članovi Uprave HEP-a očito smatraju da su zaslužili takve otpremnine iako je HEP megavat uvozne struje kupovao po 83, a prodavao po 20 eura.
Nadalje, zbog nemogućnosti prekida uvoza struje iz akumulacija hidroelektrana prelijevala se voda jer sustav nije mogao podnijeti višak energije.
Samo u posljednjih 9 mjeseci neprerađeno je više od 500 milijuna kilovatsati električne energije, što je više od 30 milijuna eura gubitaka.
U istom razdoblju rejting HEP-a je pao tri puta na svjetskom tržištu. USKOK tek treba istražiti je li Uprava HEP-a frizirala poslovne rezultate za 2008. godinu da bi umjesto gubitaka prikazala dobit.
Osim toga, tijekom ove godine Uprava HEP-a je utrošila i oko 400.000 eura za šest novih limuzina A6 koje su i dodatno opremljene u vrijednosti od 150.000 kuna.
Nadalje, poklanjala su se računala, mobiteli, dizajnerski namještaj, a 2,4 milijuna kuna utrošeno je za financiranje 35 doktorata i magisterija.
U vrijeme dok je Uprava na taj način trošila novac, HEP je čak tri puta poskupio struju. Dana 1. srpnja 2008. za 20 posto, 1. listopada 2008. za 13,26 posto i 10. srpnja 2009. gospodarstvu za 5,2 posto.
Zanimljivo da su poskupljenja realizirana u trenutku kada je cijena ključnih energenata znatno smanjena - ugljena i nafte tri puta, električne energije dva puta, a količina padalina je pak bila najveća u posljednjih 20 godina.
| | | | 8/6/2009 - Sindikati prijete prosvjedima i tužbama | | Izvor - Poslovni dnevnik, 04. kolovoz 2009. | | | - Uprave gotovo svih javnih poduzeća po naputcima Vlade, započele su pregovore sa sindikalnim predstavnicima o smanjenju plaće za oko 10 posto. Takve su ponude dobili sindikalci u HEP-u, Hrvatskoj pošti, Hrvatskoj lutriji, AKD zaštiti i Plinacro-u. Ne samo da se žele smanjiti plaće za preporučenih 10 posto, nego Uprave radnicima žele skinuti i tri posto, koliko su dobili kolektivnim ugovorom početkom godine. Sindikalci na takve “naputke” ne pristaju, a svojim Upravama, ali i Vladi, jasno poručuju da ne diraju u kolektivne ugovore, jer će biti štrajka i prosvjeda neviđenih razmjera, kako to opisuju neki sindikalci, te sudskih tužbi.
Rok početkom rujna
Kako kaže Marko Utrobičić, predsjednik Sindikata Tehnos HEP, Uprava te tvrtke je prošli tjedan najavila smanjenje plaće od 10 posto. Rok za očitovanje sindikata je početak rujna, ali, ističe, nitko neće pristati na takvu ponudu, sve dok je važeći kolektivni ugovor na snazi. “Procjenjujemo da će tada, na mig Vlade, Uprava HEP-a jednostrano raskinuti kolektivni ugovor, što će dovesti u pitanje božićnice, uskrsnice, regrese, a takva bi odluka mogla imati svoj epilog na sudu i na ulici. Ne samo da ćemo podnijeti tužbu, nego će to biti okidač za štrajk”, staloženo napominje Utrobičić.
Sudske tužbe najavljuje i Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika Hrvatske, koji kaže kako su iste ponude dobili i radnici u Hrvatskoj lutriji, Hrvatskoj pošti te AKD Zaštiti. “U Hrvatskoj lutriji je istekao kolektivni ugovor i pregovori o novome su u tijeku. Iako mi želimo radnicima osigurati ista prava kao i prije, Uprava na to ne pristaje, te nudi smanjenje plaća od 10 posto, ...
| | | | 8/6/2009 - LJETO KLJUČNIH ISTRAGA: Bajić bez godišnjeg zbog kriminala u HŽ-u i HEP-u | | Izvor - Jutarnji list, 03. kolovoz 2009. | | | - Zbog velikih istraga koje su u tijeku ili pred dovršenjem u Državnom odvjetništvu i USKOK-u do daljnjega su reducirali godišnje odmore. U Gajevoj 30A neće dakle biti pravog raspusta ni za Mladena Bajića, glavnog državnog odvjetnika, niti za njegove prve suradnike, kao ni za ravnatelja USKOK-a Dinka Cvitana i njegov tim.
ZAGREB - Već izvjesno vrijeme traju istrage u Hrvatskim željeznicama, HEP-u, a nesreća u Rudinama dodatno je potaknula istragu o kriminalu u HŽ-u. U Tužiteljstvu i USKOK-u zaključili su da ne smiju zastati niti s istragama o ubojstvu Ive Pukanića i Nike Franjića, jer im stalno pristižu novi istražni materijali, piše Jutarnji list.
Za te dvije institucije ovo je ljeto velikih promjena i važnih intenzivnih istraga. Na snagu je upravo stupio i novi zakon o kaznenom postupku. Zatim, mali i veliki Maestro okončani su nepravomoćnim sudskim presudama i čeka se njihovo obrazloženje kako bi tužiteljstvo moglo ulagati žalbe. U tijeku je istraga nakon 'akcije Ipsilon' u kojoj je pao graditelj vila Dražen Golemović. Vodi se istraga protiv Blaža Petrovića i njegovih suradnika. Upravo je zaprimljena kaznena prijava protiv bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića i njegova pomoćnika Ive Bačića.
Sve su to razlozi zbog kojih je proglašena stanovita ljetna radna obveza.
Poslovanje HEP-a je prema informacijama Jutarnjeg lista već dulje na meti istražitelja USKOK-a. Dosadašnje izvidne radnje, potvrđuje nam izvor iz državnog vrha, upućuju na teška kršenja zakona.
Češljaju se poslovne knjige, čudne kupovine uredskog namještaja, kupnja skupe struje u inozemstvu, automobila. Financijska bilanca za prošlu godinu je navodno frizirana i ova je tvrtka zapravo u gubitku za milijardu i pol kuna, a u 2007. i 2008. godini prema službenim podacima tvrtke pod stavkom ostalo potrošene su 2,5 milijarde kuna. Usprkos svemu, HEP kao državna tvrka sponzorira nogometne i rukometne klubove, obranu generala Gotovine, a članovi uprave voze se u novim automobilima.
| | | | 8/6/2009 - Vlada intenzivno radi na smanjenju troškova | | Izvor - Poslovni dnevnik, 03. kolovoz 2009. | | | - Do kraja rujna predviđeno donošenje dodatnog paketa mjera
Vlada i dalje intenzivno radi i poduzet će sve što je potrebno kako bi se ostvarile dodatne uštede u državnom proračunu, doznaje se u Vladi u kojoj najave prosvjeda nekih sindikalnih čelnika tumače željom da je se prestraši pred pripremu i donošenje proračuna za iduću godinu.
Mislimo da oni pokušavaju prestrašiti Vladu vjerojatno kako bi odustala od mjera vezanih za donošenje proračuna, reakcija je visokih izvora iz Banskih dvora na najave sindikalnih prosvjeda. U Vladi ne razmišljaju o četvrtom rebalansu ovogodišnjeg proračuna već rade na pripremama proračuna za 2010. koji će, kako se doznaje, vezano za izdatke biti restriktivan i njime se uvažiti sve mjere štednje.
Izvori iz Banskim dvora napominju kako je do kraja rujna predviđeno i donošenje dodatnog paketa mjera. No, ističu i kako one neće značiti otpuštanje radnika već racionalizaciju troškova. U tijeku su, kažu, i analize mogućeg smanjenja broja općina i gradova kako bi se vidjelo može li država smanjiti troškove i na taj način.
Vlada je napravila i popis svih automobila koji se nalaze u pojedinim ministarstvima i državnim uredima i agencijama, a što, u slučaju potrebe, omogućava i da se službeni automobili iz jednog preraspodjele u drugo ministarstvo. Također će kontrolirati i uporabu poslovnih kartica, zabranu zapošljavanja u ministarstvima i druge, već ranije donesene mjere.
U Vladi očekuju i da javna poduzeća na vrijeme pošalju svoje akcijske planove vezano za podmirenje obveza. Vezano za HEP i medijske napise da bi zbog gubitaka na uvozu skupe struje, a prodaji po znatno nižoj cijeni mogao biti smijenjen predsjednik Uprave Ivan Mravak, u Vladi kažu da treba sačekati što će pokazati istraga koju nadležna tijela vode u tom slučaju. Provodi se istraga, ako budu utvrđene nezakonitosti, bit će i sankcija, ponavljaju u Vladi.
| | | | 8/6/2009 - Nye: HEP je kupio električnu energiju od nas po najboljoj mogućoj cijeni u tom trenutku | | Izvor - Poslovni dnevnik, 30. srpanj 2009. | | | - James Nye, izvršni direktor Energy Financing Teama, jednog od glavnih opskrbljivača HEP-a električnom energijom, govori o HEP-ovoj aferi kupnje struje po previsokim cijenama.
Izvršni direktor Energy Financing Teama James Nye je nakon završetka studija u Oxfordu dvadeset godina radio u međunarodnim financijama. Nakon što je na Wall Streetu radio kao voditelj Sektora za nova tržišta investicijske banke Kidder Peabody i poslije u londonskoj banci GML, 2000. godine je, zajedno s Vukom Hamovićem i Svetislavom Bulatovićem, osnovao EFT. Živi u Londonu.
U Hrvatskoj je došlo do afere zbog visoke cijene električne energije po kojoj je EFT prodao struju HEP-u. Cijena je iznosila 83 eura po MWh, da bi nekoliko dana poslije cijena pala na 40 eura. Ispada da je HEP izgubio onoliko koliko je EFT zaradio, da ne spominjemo da je struja dalje preprodana za 20 eura TLM-u, odnosno mostarskom Aluminiju?
Tvrdnja u vašem pitanju je činjenično netočna. HEP je energiju za 2009. godinu kupio putem međunarodnog natječaja u lipnju 2008. na kojem je sudjelovalo 10 respektabilnih kompanija. EFT je ponudio najbolju cijenu od 83 eura po MWh. To je u tom trenutku bila tržišna cijena, što se lako može provjeriti na web stranici njemačke burze električne energije EEX. Iduća najbolja ponuda bila je 86 eura po MWh. Do pada cijene došlo je tek u studenome uslijed globalne ekonomske krize.
Rukovodstvu HEP-a se, dakle, zamjera što u ljeto 2008. godine nije predvidjelo krizu i njen utjecaj na tržište. Ta kritika je po meni neopravdana. Kao što vidimo, krizu nitko nije predvidio. I EFT je mjesecima prije energiju kupovao na natječajima u regiji po cijeni većoj od 80 eura. Mi te ugovore, naravno, poštujemo, iako je cijena danas oko 45 eura po MWh.
Je li sklopljen ugovor između HEP-a i EFT-a i za iduću godinu?
HEP je i ove godine proveo svoj nabavni natječaj na kojem je kupio značajan dio električne energije za narednu godinu. EFT je opet dao najbolju ponudu, a HEP je postigao odličnu cijenu za 2010. godinu, koja je po procjenama međunarodnih burzi u ovom trenutku nekoliko eura ispod tržišne cijene. Imajući u vidu da se očekuje rast cijena, nadam se da će mediji u tom slučaju pohvaliti HEP.
Koliko HEP sudjeluje u ukupnom prometu EFT-a?
U ukupnom plasmanu EFT-a na HEP se lani odnosilo 9%. Ni u jednoj od 18 zemalja u kojima poslujemo naš plasman pojedinično ne prelazi 15%.
Tržište struje u Hrvatskoj je monopolizirano. Odgovara li EFT-u takvo stanje, s obzirom na očito dobre odnose koje ima s HEP-om ili bi vaša tvrtka više željela prodavati struju izravno tvrtkama?
U svim zemljama regije tržište električne energije je u manjoj ili većoj mjeri monopolizirano. Hrvatska u tom pogledu nije izuzetak. Ipak, tržište se svake godine sve više razvija. I EFT sigurno nosi zasluge za taj razvoj. Kada smo se započinjali baviti ovim poslom energija se prodavala i kupovala kroz različite bilateralne aranžmane. Danas je postojanje natječaja opća stavka, a postignuta cijena uvijek je tržišna. I dalje se zalažemo za liberalizaciju i stvaranje konkurencije. Time će se tržište povećati i industrijski potrošači u Hrvatskoj energiju će moći kupovati po realnim, umjesto subvencioniranim cijenama koje pokrivaju građani.
Problem su i netransparentni ugovori. Osim EFT-a, HEP kupuje struju i od Korlee koju zastupa sin potpredsjednika NO HEP-a Krešimira Ćosića što također otvara priče o pogodovanju određenim trgovcima struje?
Na javnim natječajima nemoguće je nekome osigurati privilegiranu poziciju. Dva su razloga zašto je tako. Prvi je da se pobjednik bira na temelju ponuđene cijene, drugi je već spomenuta razina konkurencije na tržištu. Na spomentuom natječaju HEP-a sudjelovalo je 10 opskrbljivača. Osim EFT-a tu je bio i švicarski ATEL, njemačka Ratia, češki ČEZ…
Oko EFT-a su kružile različite priče. Jedna od njih kaže da Vuk Hamović dobrim vezama u regiji osigurava kupnju struje po povlaštenim cijenama, o čemu se vodila i istraga o kojoj je pisao i The Guardian?
O poslovanju EFT-a s elektroprivredama u BiH vodila se istraga na zahtjev tadašnjeg Visokog Predstavnika Paddya Ashdowna koju je on pokrenuo iz očitih političkih razloga. Mi smo tu bili samo kolateralna šteta. Pošto je u to vrijeme EFT bio registriran u Londonu, istražitelji iz BiH su uputili zahtjev za pravnu pomoć Britancima na osnovu čega su i tamo započete istražne radnje. Obje istrage su zatvorene bez pokretanja bilo kakvog kaznenog postupka. U službenom priopćenju kaže se da "uzimajući u obzir da nema osnove za pokretanje kaznenog postupka, ispravno je da potvrdimo da nema nikakvih sumnji u ispravnost poslovanja EFT-a i njenih direktora". Toliko o tome.
Tko je zapravo vlasnik EFT-a?
EFT je u privatnom vlasništvu zaposlenih. Trenutno ima deset suvlasnika. Spominje se da je EFT srpska tvrtka u vlasništvu Vuka Hamovića, a on je uz još jednog kolegu i mene jedan od osnivača EFT-a. Suvlasnici su i Britanaci, Švicaraci i Danci.
U kojim državama EFT posluje i koliko je lani iznosio prihod tvrtke?
EFT je vodeći trgovac električnom energijom u regiji. Energiju isporučujemo u 18 europskih zemalja. U 2008. godini EFT je isporučio 13.3 teravat sati električne energije i ostvario ukupan prihod od 975 milijuna eura. Preko 60% ukupnog posla realiziramo na tržištima EU, a svakodnevno trgujemo na sedam burzi električne energije. EFT danas u svakom trenutku raspolaže s više energije od većine državnih elektroprivreda u regiji.
| | | | 8/6/2009 - Bomba eksplodirala u naguravanju | | Izvor - Večernji list, 29. srpanj 2009. | | | - U eksploziji ručne bombe aktivirane najvjerojatnije u dvorištu pogona Elektre, smještenog u Ulici Veliki kraj u središtu Županje, danas poslije podne teško su ozlijeđene dvije osobe.
Bez šake desne ruke ostao je Damir Božanović (46), za kojega se pretpostavlja da je donio bombu i njome zbog navodno isključenog napajanja električnom energijom stana u kojem živi s obitelji prijetio direktoru pogona Tomi Mijatoviću (38) kojemu su, kako se neslužbeno doznaje, također stradale obje ruke.
Obojica muškaraca, kako doznajemo od očevidaca vozilima Hitne medicinske pomoći odvezena su u vinkovačku bolnicu.
Vikali su bomba, bomba
– Bilo je oko 15 sati kada je odjeknuo snažan prasak. U prvom sam trenutku pomislio da je nekome zbog ovih vrućina pukla guma na automobilu, no onda sam vidio ljude kako trčeći i u panici izlaze iz dvorišta Elektre vičući “bomba, bomba” – ispričao nam je vidno uzbuđen Branimir Kristić, koji je u trenutkuu eksplozije bio u trgovini dvadesetak metara udaljenoj od Elektre.
– Čovjek koji je zadnji napustio dvorište nije imao desnu šaku i bio je sav obliven krvlju. Sjeo je na klupu s druge strane ceste. Nije riječ prozborio. Iako je ostao bez šake, nije vrištao niti zapomagao. Odmah su mu u pomoć priskočili građani i ruku nečim zamotali prije nego što je došla Hitna pomoć – priča Branimir Kristić. Kaže kako je u tom trenutku jedna žena vrištala “Šta si to učinio!”.
– Bilo je strašno, a čini mi se i da se nekoliko ljudi koji su se u trenutku detonacije zatekli u neposrednoj blizini zgrade Elektre bacilo na zemlju – priča Branimir Kristić. Sve se događalo u roku od pet minuta. Hitna pomoć odmah je stigla, stručnije su previli Damira Božanovića, polegli ga na nosila, unijeli u vozila i otpremili u bolnicu. U dvorištu HEP- a pomogli su ozlijeđenom Mijatoviću pa su i njega prevezli u bolnicu.
Blokiran širi centar
Nedugo nakon toga cijelo područje je zatvorila policija, isprva su ogradili samo malo parkiralište ispred zgrade Hrvatske elektroprivrede, no kasnije je promet blokiran u najužem središtu grada, a pristup onemogućen u krugu od 100 metara.
Dok je trajao očevid, policija je djelatnike Elektre koji su ostali u zgradi zadržala radi ispitivanja, a policijski su djelatnici pretraživali okolna dvorišta u koja su se rezletile krhotine bombe.
Vijest o eksploziji bombe brzo se proširila Županjom, pa se u neposrednoj blizini Elektre okupio veliki broj građana.
U šoku i nevjerici komentirali su što se dogodilo ne želeći previše govoriti o Damiru Božanoviću. Neki od njegovih poznanika kažu da struju nije platio već više godina.
Glasnogovornik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Krunoslav Žgela danas je potvrdio da je u fizičkom obračunu dvojice Županjaca u dvorištu HEP-a u centru Županje pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima aktivirana ručna obrambena bomba M-75. Oba muškarca su teže ozlijeđena ali nisu u životnoj opasnosti. Damir Božanović otprije je poznat policiji zbog kaznenih djela. Glasnogovornik policije nije precizirao kojih, no dosje mu je veći.
Riječ je, inače, o razvojačenom hrvatskom branitelju koji prima vojnu mirovinu.
| | | | 8/6/2009 - Očitovanje NSRHEP-a na podnesak direktorice Sektora za pravne poslove HEP d.d ., gđe Anice Bobetić, dipl.iur. objavljenog na INFOHEP-u | | Izvor - Infohep, 29. srpnja 2009. | | | - Dana 15. srpnja 2009. godine na portalu INFOHEP-a objavljen je podnesak
direktorice Sektora za pravne poslove HEP d.d. gđe. Anice Bobetić, dipl. iur. bez broja od 13. srpnja 2009. godine u predmetu dostave Odluke Ustavnog suda RH broj: U-111-1458/2008 od 30. lipnja 2009. godine.
Istim podneskom direktorica Sektora donosi čudne, tendenciozne i zlonamjerne
zaključke kojim provodi pritisak i zastrašivanje dijela radnika, članova NSRHEP-a kao nastavak učestalog i pojačanog progona i diskriminiranja NSRHEP-a i dijela članova - radnika HEP-a kao tužitelja.
Čudno je ovakvo donošenje navedene Odluke Ustavnog suda RH po ustavnoj tužbi
HEP-a iako postoji ustavna tužba radnika, čIana NSRHEP-a s istim pravnim osnovom koja je podnijeta 07. travnja 2007. godine, dakle punih godinu dana prije istovrsne tužbe HEP-a, a o kojoj još nije odlučeno.
Zbunjujuće je zašto je ustavna tuiba HEP-a imala prioritet pri rješavanju.
Začuduje sigurnost direktorice Sektora HEP d.d. u ishod drugih predmeta pokrenutih
pred Ustavnim sudom , a još više saznanje da ostale odluke „očekuje“ u kratkom vremenu.
Objavljena Odluka Ustavnog suda odnosi se samo na jedan konkretan predmet i
ne proizvodi pravne učinke u drugim predmetima. Napominjemo da Ustavni sud nije zauzeo određeni pravni stav, nego je cijeli
predmet vratio na ponovni postupak.
Dok ustavna tužba u pojedinom predmetu ne bude riješena ne postoji pravna
mogućnost traženja povrata isplaćenih sredstava.
Direktorica Sektora navodi kako je HEP podnio 400 ovršnih postupaka za naplatu
parničnih troškova u postupcima gdje su radnici izgubili parnice.
Ovakav postupak HEP-a ima za cilj samo nanošenje štete članovima NSRHEP-a
jer je prije pokretanja ovrhe HEP imao mogućnost zatražiti suglasnost svakog radnika za ustezanje navedenog duga s plaće, a što je do sada i bila praksa, tim više što NSRHEP-a ima postignut sporazum sa HEP-om od dana 18. travnja 2008. godine da se ne ide na ovrhe nego da će se po pravomoćnim presudama plaćati kada HEP bude imao sredstava.
Ovaj Sporazum, NSRHEP-a poštuje u cijelosti, a da bi sada preko INFOHEP-a
saznao da se HEP istog sporazuma ne drži.
Ovakvo ponašanje HEP-a može se tretirati samo kao metoda daljnjeg pritiska na
članove NSRHEP-a jer, iz gore navedenih razloga, pokretanje ovrha nije bilo potrebno.
Sastanak od 18. travnja 2008. godine organiziran je na inicijativu gsp. Frane Barbarića, tadašnjeg direktora Direkcije za upravljanje ljudskim potencijalima, pravne i opće poslove HEP d.d. i to u trenutku kada je isključivo greškom potpisnice podneska, objavljenog na portalu INFOHEP-a, gđe. Anice Bobetić, dipl. iur. došlo do dvostrukog plaćanja po pravomoćnim presudama dijelu radnika HEP-a, članovima NSRHEP-a.
Tada je na zamolbu ovlaštenika HEP d.d. ovaj sindikat pristao da se ne ide s ovrhama
nego da će HEP plaćati kada bude imao raspoloživa sredstva.
U pojedinim slučajevima prošlo je i devet mjeseci od zaprimanja pravomoćne presude
do plaćanja od strane HEP-a.
U ovom trenutku niti jedna presuda po kojoj članovi NSRHEP-a imaju obvezu
plaćanja troškova HEP-u nije starija od devet mjeseci.
Toliko o korektnosti i poštivanju Sporazuma od strane HEP-a.
Napominjemo da je u svih 400 slučajeva gdje je HEP pokrenuo ovršne postupke
uložena revizija te navedene odluke još nisu konačne jer Vrhovni sud po niti jednoj
reviziji još nije donio odluku.
Ili, možda HEP već zna kako će Vrhovni sud RH presuditi i u ovim predmetima.
Objavom podneska na portalu INFOHEP-a i svim drugim navedenim postupanjima
članovi NSRHEP-a se, ne samo zastrašuju, nego im se nanosi i daljnja nepotrebna šteta.
Nezavisni sindikat radnika HEP-a spreman je, kao i do sada izvršiti sve svoje obveze i neće popustiti pod učestalim i pojačanim pritiscima ovlaštenika poslodavaca u HEP d.d.
Predsjednik:
Luko Marojica
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
