|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 12/25/2009 - Komentar: Sigurnost elektroenergetskog napajanja grada Dubrovnika? | | Izvor - NSRHEP-a, 17. prosinac 2009. | | | - Pun mi je više kufer nekompetentnih osoba u HEP-u.
Jučer gledam na HTV-u člana uprave iz Osijeka, koji nam je objasnio "da će struja u Stonu doći u kasnim večernjim satima", on ni nezna gdje je Ston. Izjave Bendera i ovog Gudelja su istoga tipa. Bender spominje nekakve prstenove, a Gudelj Plat i Srđ.
Istina je slijedeća:
Program Dubrovnik, odnosno prvi objekat tog programa ima za prvenstveni i glavni cilj izgradnju trafostanice PLAT 220/110/35/10(20) kV kako bi se el. energija proizvedena u HE Dubrovnik u Platu evakuirala, prenijela, odvela, plasirala u sustav HEP-a. Sada jedan agregat te HE vozi, proizvodi, plasira energiju u RP 400/220/110 kV Mokro polje kod Trebinja.
Ta buduća TS 220/110/35/10(20) kV Plat poboljlat će opskrbu ili bolje reći sigurnost opskrbe Župe i Konavala, ali Grada ništa ili vrlo malo. Drugi dio programa Dubrovnik ili TS 110/10(20) kV SRĐ ni svojom lokacijom ni rješenjem nije postrojenje koji problem sa kojim se suočavamo rješava, ona ga možda dijelom ublažava. Njezina lokacija i tehničko rješenje je isforsirano aranžmanom jednakim HYPO banci, odnosno služi samo kako bi se pogodovalo investitorima golfa na Srđu, jasno uz provizije. U službi elektroopskrbe Grada je malo ili nimalo. Najbolji dokaz za to je rješenje kabelskog raspleta iz te trafostanice do postrojenja u Gradu, najblaže rečeno katastrofa.
Da bi se kvalitetno riješilo napajanje Dubrovnika ili bolje reći dubrovačkog područja je:
- Izgradnja TS 110/10(20) u Gradu, ali ne na Srđu ni na Lokrumu.
- Transformaciju u Komolcu organizirati u dva dijela 110/35 i 110/10(20) kV, jer nakon izgradnje TS Plat 220/110/35/10(20) kV i TS 110/10(20) kV u Gradu 35 kV napon treba minimalno postrojenje, odnosno dva vodna polja Mlini i Orašac i to samo privremeno do konačnog rješenja napajanja zapadno od Grada, a što također nije tehnički ni stručno obrađeno, odnosno dosta se luta u prostoru.
- Nakon svega ovoga, još uvijek ostaju one često spominjane „tri žice“, tri žice koje su u međuvremenu crne (povećana prijenosna moć),tri žice koje su jedina veza dubrovačkog područja sa el.energ.sustavom Hrvatske, jer i nakon Programa Dubrovnik, HE Plat (oba agregata) proizvedenu energiju moraju plasirati preko mreže BiH, kao i danas. Međutim ova jedina veza ostaje i dalje problematična za sigurnost opskrbe dubrovačkog područja.
- Dakle da bi se pored gore navedenog, u potpunosti riješilo napajanje dubrovačkog područja, treba još i izgraditi dalekovod 220 kV Plat–Komolac-Imotski.
Tako moji KONAVLJANI, ŽUPLJANI, GRAĐANI i PRIMORCI stoje stvari.
| | | | 12/25/2009 - Predsjednik Uprave HEP-a: Za trafostanicu u Platu i Srđu 500 milijuna kuna | | Izvor - Slobodna dalmacija, 21. prosinac 2009. | | | - Predsjednik Uprave HEP-a, Leo Begović obećao je u Dubrovniku kako će se za gradnju trafostanica u Platu i Srđu u iduće tri godine uložiti oko 500 milijuna kuna, čime će trajno biti riješeno sigurno napajanje električnom energijom čitavog dubrovačkog kraja.
Požar koji je prije nekoliko dana izbio i potpuno uništio trafostanicu u Komolcu izazvao je pravi kaos u životu šireg dubrovačkog područja i 50-ak tisuća stanovnika koji su 24, odnosno 48 sati ostali bez struje, grijanja, ponegdje i vode.
Na drastičan način su pokazane sve manjkavosti sustava električnog napajanja najjužnijeg hrvatskog područja iz jednog izvora, a kako ih riješiti, razgovaralo se na sastanku na kojemu su se s Begovićem i njegovim suradnicima sastali župan Nikola Dobroslavić i Niko Šalja, zamjenik dubrovačkog gradonačelnika.
U sljedeća tri mjeseca Dubrovčani se moraju pripremiti na sporadične nestanke struje, dok se posve ne stabilizira i ne unaprijedi staro postrojenje koje se aktiviralo nakon uništenja komolačke trafostanice.
U tu „prvu fazu“ će se uložiti između 5 i 6 milijuna kuna, a uvesti će se i 24-satno dežurstvo kako bi se omogućila brza intervencija u slučaju ikakva kvara na postrojenju preko kojega se sada strujom napaja dubrovački kraj.
U sljedećoj, 2010. godini u izgradnju spomenutih trafostanica planira se investicija od 100 milijuna kuna.
Na sastanku je dogovoreno kako će Županija, Grad Dubrovnik i općine pomoći u rješavanju izdavanja dozvola i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa prilikom otkupa zemljišta za dvije nove trafostanice.
Begović je novinarima, nakon sastanka koji je bio zatvoren za javnost, rekao kako još nisu poznati razlozi požara koji je uništio trafostanicu u Komolcu, te je izrazio čuđenje što se to dogodilo na novom postrojenju starom tek 2,5 godine, a koje je trebalo bez problema trebalo trajati pet puta toliko.
| | | | 12/25/2009 - Dubrovniku spas od mraka stiže sa Srđa | | Izvor - Slobodna dalmacija, 18. prosinac 2009. | | | - Izgradnjom trafostanice na Srđu iznad Dubrovnika krajnjem jugu Hrvatske bit će omogućeno napajanje strujom i iz drugog, istočnog smjera - hidroelektrane u Platu gdje se bez prestanka cijelo vrijeme proizvodi dvaput veća količina električne energije nego što iznose potrebe cijele Dubrovačko-neretvanske županije.
Ta se električna energija dalekovodima iz Plata distribuira do Trebinja, odnosno do tamošnje trafostanice Mokro polje, što će se s gradnjom 110-kilovoltne trafostanice “Srđ” konačno promijeniti.
Golfski tereni
Gradnjom nove trafostanice struja dobivena iz generatora u Platu osigurat će kvalitetno napajanje iz dva smjera, te će dosadašnja elektroopskrba isključivo sa zapadne strane, odnosno iz smjera Stona biti zauvijek prošlost. Naši izvori tvrde kako je brzo dobivanje lokacijske dozvole ishođeno prije svega zahvaljujući projektu planirane gradnje golfskih terena na platou brda Srđa iznad Dubrovnika. Tako će Dubrovnik kao vodeća turistička destinacija u Hrvatskoj realizacijom tog ambicioznog projekta imati koristi i prije njegova konačnog dovršenja.
Vlahušić: Na potezu su investitori golfskih terena
Andro Vlahušić, dubrovački gradonačelnik, potvrđuje kako je gotova lokacijska dozvola za gradnju trafostanice na Srđu, te i on ističe kako će gradnja tog objekta dugoročno riješiti problem elektroopskrbe grada.
-Očekujemo da investitori golfskih terena na Srđu najkasnije do 23. prosinca podnesu projektnu dokumentaciju, a Grad će se potruditi da što prije odobri građevinsku dozvolu. Podsjećam, prije četiri godine imali smo sličan problem sa strujom i HEP je obećao riješiti taj problem. Ali, nakon obnove trafostanice u Komolcu prije dvije godine, do danas nije obnovljena, niti stavljena u pričuvu stara trafostanica, o čemu sam danas izvijestio Vladu i premijerku Jadranku Kosor.
HEP: Projekt je završen
Mario Gudelj, direktor tvrtke HEP-operator prijenosnog područja Split, također kaže kako je za trafostanicu na Srđu završena faza projektiranja. Datum početka radova na postrojenju Srđ, kao i na trafostanici Plat koja se spominje kao buduće trajno rješenje elektroopskrbe, ovisi o terminima ishođenja potrebnih dozvola.
| | | | 12/25/2009 - Dubrovnik: 15 milijuna kuna vrijednoj i dvije godine staroj trafostanici istekla garancija! | | Izvor - Jutarnji list, 19. prosinac 2009. | | | - Petnaest milijuna kuna vrijedno postrojenje u potpunosti je izgorjelo u požaru kada je šezdesetak tisuća stanovnika ostalo u mraku i bez grijanja. Tijekom dana planirani su povremeni nestanci struje.
Nakon što je u srijedu navečer uspostavljeno napajanje električnom energijom na cijelom području Dubrovnika i većem dijelu općine Župa dubrovačka, zaposlenici HEP-a i Elektroprijenosa Split angažirani su na stabilizaciji elektrosustava.
U četvrtak ujutro bez struje su bili pojedini dijelovi općine Župa dubrovačka zbog smetnji s napajanjem iz manjeg pogona u Zavrelju. U općini Konavle već treći dan nema ni struje ni vode, a ni oni potrošači kojima je "prosvjetlilo" u očekivanju su ponovnih iskapčanja neophodnih za uspostavu kompletnog sustava.
Prema informacijama iz splitskog Elektroprijenosa, povremeni planski nestanci izgledni su zbog nastavka radova na sikronizaciji sustava dubrovačkog područja koji se sada temelji isključivo na osposobljenom starom pogonu trafostanice Komolac, što je u uporabi bio do 2007. godine.
Novo, 15 milijuna kuna, vrijedno postrojenje u Komolcu, podsjetimo, u potpunosti je izgorjelo u požaru u utorak navečer kada je šezdesetak tisuća stanovnika od dubrovačkog naselja Mokošica do konavoske Prevlake ostalo u mraku i bez grijanja.
- Uz velike probleme sinoć smo uspostavili nužno napajanje Dubrovnika no ono je neodrživo na dulje razdoblje. Stoga ćemo tijekom dana nestajati struje jer je moramo isključiti radi sigunrosti naših ljudi no ti su nestanci planski. - istaknuo je direktor Prijenosa Dalmacije Mario Gudelj dodajući kako ni takvo stabilno napajanje nije rješenje.
- Zgrada u kojoj je, kako vi zovete stara trafostanica, planirana je za uređivanje novog postrojenja. Zbog toga smo novu trafostanicu i stavili u kontejner kako bi se u staroj moglo raditi. No i dalje će Komolac biti jedno mjesto s kojeg se napaja Dubrovnik i njegovo okolno područje pa je konačno rješenje izgradnja dviju trafostanica Plat i Srđ kojima bi se spojili sa HE Plat, a za koje već imamo pripremljene projekte - pojašnjava Gudelj dodajući kako je izgorjeloj trafostanici u Komolcu koju je, podsjetimo 2007. godine za 15 milijuna kuna isporučio Končar istekla garancija.
Kolika je investicija nabavke nove trafostanice koja bi koliko toliko osigurala stabilno napajanje dubrovačkog područja i kada bi se ona mogla ugraditi u Komolac, Mario Gudelj nije znao reći.
Ipak, u vrijeme kada automobili imaju garanciju od 7 godina, i dalje nam nije jasno da takvo postrojenje kao što je trafostanica vrijedna 2 milijuna eura ima samo dvije godine garancije, poput televizijskog prijemnika ili frižidera.
| | | | 12/25/2009 - U Novoj godini režije će biti skuplje za 750 kuna | | Izvor - Jutarnji list, 18. prosinac 2009. | | | - Kao što se očekivalo, s poskupljenjem plina za 33 lipe po prostornom metru nakon Nove godine uslijedit će val poskupljenja svih bitnih energenata i proizvoda. Procjenjuje se da će struja odmah poskupjeti za oko 7 posto, a toplinska energija za čak 25 posto. S tim će logično porasti i cijene svih ostalih proizvoda i usluga.
HEP je tako danas objavio da će, ako se pokaže da nove cijene plina bitno utječu na cijenu proizvodnje električne energije, Vladi odmah uputiti zahtjev za korekciju cijena struje, budući da je plin temeljni energent u proizvodnji struje. Naime HEP godišnje potroši oko 700 milijuna prostornih metara plina.
SSSH: Režije skuplje oko 750 kuna godišnje
Savez samostalnih sindikata Hrvatske na svojim je stranicama upozorio da će plin, dosad reklamiran kao najjeftiniji fosilni energent, nakon poskupljenja postati luksuz.
Prosječno kućanstvo u kojem se grije i kuha na plin, godišnje za ovaj energent izdvaja oko 3.600,00 kuna prema sadašnjim cijenama prirodnog plina. U slučaju povećanja cijene troškovi će se povećati za 700,00 - 750,00 kuna godišnje.
U tom slučaju troškovi režija za stanovanje premašit će do sada najskuplje troškove prehrane. Prema sindikalnoj košarici SSSH, današnja prosječna plaća pokriva samo 80 posto troškova košarice.
Samo za osnovne troškove stanovanja prosječna obitelj mjesečno izdvaja 1.780,00 kuna, u čemu samo troškovi grijanja i struje iznose skoro trećinu, ističe SSSH.
Rast cijena plina i struje zajedno stoga, prema sindikatu, ne bi smio biti veći od 3 posto godišnje za sljedeće tri godine. U protivnom, cijene energenata će uzrokovati kolaps likvidnosti kućanstava, lančani pad kupovne moći i obveza otplate dugovanja, te rast inflacije.
| | | | 12/25/2009 - Kapitalne projekte što prije realizirati | | Izvor - infohep, 17. prosinac 2009. | | | - Sastanak Uprave HEP-a sa sudionicima kapitalnih projekata u proizvodnoj djelatnosti Hrvatske elektroprivrede održan je 15. prosinca u sjedištu HEP-a u Zagrebu.
Predstavljeno je stanje te planirane aktivnosti u najvažnijim projektima koje vodi HEP Proizvodnja (Hidroelektrana Lešće, Blok L u Termoelektrani Toplani Zagreb, Blok C u Termoelektrani Sisak te revitalizacija HE Zakučac), koje, prema riječima člana Uprave HEP-a za proizvodne djelatnosti Dubravka Lukačevića, unatoč nedostatku sredstava treba što prije realizirati. Predviđeno je da će HE Lešće u pogon ući početkom travnja 2010. godine.
Početak komercijalne proizvodnje Bloka L u TE TO Zagreb planira se također u proljeće iduće godine, a završetak Bloka C u Sisku krajem 2012. Hidroelektrana Zakučac bi montažu revitaliziranih agregata trebala očekivati početkom 2011. godine (po jedan agregat godišnje). Prikazani su i najvažniji investicijski projekti HEP Toplinarstva, od kojih su najznačajniji revitalizacija vrelovodne mreže u Zagrebu i Osijeku te energetska opskrba KBC Rebro Zagreb. D. Lukačević je ocijenio da proizvodne djelatnosti čekaju veliki izazovi.
"Moramo podvući crtu na ovim investicijama te ih realno nastaviti i dovršiti, ali pritom ne smijemo zapostaviti niti postojeća postrojenja. To je posebno važno jer nas očekuju zahtjevi za smanjenjem emisija te skori izlazak iz pogona nekih elektrana. Niti jednu lokaciju elektrana, ne smijemo zapostaviti."
| | | | 12/25/2009 - Komentar Ratka Boškovića: Privatizacija kao babaroga | | Izvor - Bussiness.hr, 15. prosinac 2009. | | | - Već sam spomen privatizacije HEP-a i HAC-a najveći dio hrvatske javnosti dočekuje kao ujed zmije za srce.
Tako će biti i s idejom Goranka Fižulića, naglo aktiviranog bivšeg političara, da bi "država trebala izaći iz dijela gospodarskog sektora gdje izravno upravlja, kao što je to u HEP-u i HAC-u".
Državni simboli
Prvi je razlog za zebnju, dakako, duboko ukorijenjeno shvaćanje da su HEP i HAC simboli državnog identiteta, nešto poput zastave, grba i himne. Drugi je ksenofobija, podmukli strah da će nam te tvrtke uzeti stranci pa ćemo izgubiti gospodarski temelj nacionalne samostalnosti i opstojnosti. Treći je nešto pragmatičniji, da će privatnici, jednom kad preuzmu te tvrtke, ucjenjivati građane visokim cijenama nastojeći profitirati na narodnoj grbači, pa će doći u pitanje i sigurnost opskrbe.
Iz tih i takvih strahova javnosti formirao se u Hrvatskoj i stav velikog dijela stručnjaka da elektroprivreda, kao i mreža autocesta, moraju ostati u državnom (javnom) vlasništvu, kao komunalna djelatnost koja će jamčiti najveću moguću sigurnost opskrbe i najniže moguće cijene.
No sve to zapravo ima malo smisla, ne samo zato što hrvatska elektroprivreda u rukama političara velikom brzinom zaostaje i propada, a autoceste stenju pod korupcijom.
Svi oni koji tako razmišljaju, naime, gube iz vida širu sliku: država, u krajnjem slučaju, sigurno neće moći pobjeći od svoje odgovornosti za opskrbu građana strujom i za prometnu povezanost zemlje, ali to doskora više neće biti samo Republika Hrvatska, nego Europska unija.
Slijepi i gluhi
A u toj novoj, velikoj državi nebrojeno mnoštvo poduzeća proizvodi i prodaje struju, i većinom su privatna; mnogo poduzeća upravlja autocestama, i mnoga su privatna, primjerice talijanski Benetton. I svi će oni htjeti proizvoditi, poslovati i prodavati, slobodno i neometano, posvuda, pa tako i na tlu Hrvatske.
Uostalom, već je nedavno prihvaćenom hrvatskom energetskom strategijom zamišljeno da proizvodnja struje i u Hrvatskoj postane privatni biznis, a u takvim okolnostima nema nikakvog razloga da privatna ne bude i sadašnja proizvodnja struje i u HEP-u. No za tu "sitnicu" u strategiji svi su se najradije pravili slijepi i gluhi, a sva se energija posvećivala raspravama o tome kakvu bi kombinaciju elektrana HEP trebao graditi.
HEP? Može koje hoće, ali mora znati da neće biti jedini.
| | | | 12/12/2009 - Predmet : Reagiranje na Dnevnik HRT-a | | Izvor - HES, 09. prosinac 2009. | | | -
HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
UPRAVA DRUŠTVA
Predsjedniku Uprave
Članovima Uprave
Poštovani,
Dana 8. i 9. prosinca 2009. godine u središnjem Dnevniku HRT-a urednik
Dnevnika gospodin Zoran Šprajc nastavlja grubi obračun s HEP-om.
Insinuacijama iznesenim u jednoj od najgledanijih emisija, evidentno konstruirano nanosi štetu Hrvatskoj elektroprivredi i svim njenim radnicima.
Apsolutno je neprihvatljivo da jedan urednik na nacionalnoj televiziji sebi daje za pravo da na vrlo prljav način komentira demanti na prilog od prethodnog dana.
Pored relativno teških uvjeta poslovanja u kojima HEP posluje pozitivno,
pored sustavnog pritiska da se smanji plaća svim zaposlenima, pored
nemogućnosti da se naplate sva naša potraživanja, te na kraju opterećeni antirecesijskim mjerama u iznosu od 637 milijuna kuna koje su teret HEP-u, NE
PRIHVAĆAMO NASTAVAK RUŽNIH PRIČA o HEP-u I NJENIM RADNICIMA.
Zahtijevamo od Uprave HEP-a:
1. Da sazove konferenciju za novinare u HEP-u i javno obznani u kakvom je stanju Hrvatska elektroprivreda
2. Da se na direktan način (bez pisanja demantija) otvori prema javnosti istinom, jer je to naš zajednički interes
3. Da zahtjeva odgovornost Zorana Šprajca, te za iznošenje neistina pokrene sudski postupak za nanošenje štete i njegovu smjenu
Molimo Vaš HITAN ODGOVOR na ovaj zahtjev.
U protivnom, biti ćemo
prisiljeni sazvati konferenciju za novinare kako bi obranili dostojanstvo
radnika HEP-a ne ulazeći u optužbe iznesene na račun poslovanja HEP-a
jer je i nama to nepoznanica.
S poštovanjem,
Predsjednik HES-a
Dubravko Čorak
| | | | 12/12/2009 - Adria LNG: Udio RWE-a prenosi se na ostale članove konzorcija | | Izvor - Poslovni dnevnik, 10. prosinac 2009. | | | - Iz Adria LNG konzorcija danas su izvijestili o novoj vlasničkoj strukturi nakon što se njemački RWE povukao iz tog projekta, a njegov 16,69 - postotni udio prenijet na ostale članove društva.
Kako se navodi u priopćenju, u novoj vlasničkoj strukturi Adria LNG konzorcija njemački E.ON Ruhrgas sada ima udio od 39,17 posto (do sada 31,15 posto), austrijski OMV 32,47 posto (do sada 25,58 posto), francuski Total 27,36 posto (do sada 25,58 posto), dok je slovenski Geoplin ostao na udjelu od 1 posto. Podsjetimo, RWE se iz Adria LNG konzorcija povukao u listopadu, a tada je najavljeno da to neće utjecati na daljnje odvijanje i realizaciju projekta te da će se, u skladu s osnivačkim aktima društva, vlasnički udjeli RWE-a prenijeti na ostale članove društva.
U današnjem se priopćenju Adria LNG konzorcija podsjeća i da je odlukom hrvatske Vlade od 16. srpnja najavljeno da bi Ina, HEP i Plinacro trebali osnovati hrvatsko društvo LNG Hrvatska d.o.o. s namjerom da to društvo stekne 25 posto udjela u Adria LNG d.o.o. Također ističu da se Adria LNG nalazi u završnoj fazi postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš (LNG terminala u Omišlju na otoku Krku).
Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš završena je 1. prosinca, a Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uskoro bi trebalo, slijedom mišljenja Savjetodavnog stručnog povjerenstva, donijeti odluku o tome je li zahvat prihvatljiv za okoliš, stoji u priopćenju.
U konzorciju Adria LNG očekuju da će lokacijsku dozvolu dobiti u prvom tromjesečju iduće godine, a 2011. članovi društva planiraju donijeti konačnu odluku o investiranju. To bi ujedno bila i godina početka izgradnje Adria LNG terminala u Omišlju na Krku, zaključuje se u priopćenju.
| | | | 12/12/2009 - Šprajc ismijao HEP-ov demanti lošeg poslovanja | | Izvor - Jutarnji list, 09. prosinac 2009. | | | - Poslovično ironični voditelj HTV-ova Dnevnika, Zoran Šprajc, večeras je zabavio gledatelje novim komentarom u svojem stilu.
Šprajc se naime na samom kraju informativne emisije, kako on to osobito voli, osvrnuo na HEP-ov ispravak 'netočnog navoda' iz prošlog Dnevnika kako je hrvatski električni monopolist neočekivano veliki gubitaš.
Tako je HEP umjesto traženog demantija dobio dodatnu porciju 'jezikove juhe'.
- Na samom kraju stigao je demanti na jednu našu primjedbu u kojoj smo rekli kako je HEP uspio ostvariti milijardu kuna gubitka. U HEP-u se pozivaju na reviziju koja je ustvrdila da je u prvom polugodištu HEP ostvario dobit od 240 milijuna kuna – započeo je vijest Šprajc komentirajući kako će informacije sigurno razveseliti i Banske dvore koji su HEP-u, vjerujući da ima problema, odobrili novo veliko zaduživanje, ali i one kojima HEP duguje novac poput Končara.
- Razveselit će i sve naše potrošače u čije ime HEP na svjetskom tržištu kupuje najskuplju struju na svijetu, nastavio je Šprajc svoju neumoljivu baražu.
Prilog je zaključio konstatacijom kako je 'uspješnost HEP-ova poslovanja utvrdio neki revizor kojemu se može vjerovati kao i onome u Podravci'.
| | | | 12/12/2009 - Zoran Šprajc ponovo nasmijao javnost svojim komentarom | | Izvor - Jutarnji list, 08. prosinac 2009. | | | - Udarna informativna emisija Hrvatske radiotelevizije, Dnevnik, nikada nije dosadana kada ga vodi novinar Zoran Šprajc.
Naime, njegovi su komentari, ovaj puta vezani uz podizanje solarnih ploča na riječkoj obilaznici, dobro protresli gotovo sve u Hrvatskoj elektroprivredi, ali i nasmijali gledatelje.
- Ne znaju obojiti vlastite tunele, ali znaju proizvoditi struju - započeo je Šprajc prilog o gradnji solarnih ploča i bukobrana u Rijeci aludirajući na nedavnu aferu u Hrvatskim autocestama.
Potom slijedi cijeli prilog o tome kako će HAC na dijelu riječke zaobilaznice postaviti solarne ploče koje će proizvoditi struju koju će potom prodavati HEP-u. Po završetku priloga, kojeg je očito jedva čekao, Šprajc zadaje 'konačan udarac':
- I divit će nam se (turisti) kako ovi Hrvati u slučajnom i nevezanom razgovoru znaju napraviti trošak od 24 milijuna kuna. Inače, tu struju koju će proizvoditi dosjetljivi cestari i prodavati HEP-u, HEP će prodati nekom drugom, ali će to još jednom naplatiti od svih nas, koji na računu za struju dodatno plaćamo naknadu za obnovljive izvore energije, ili u ovom slučaju trošak za nevezane razgovore. I uz sve to, HEP će uspjeti ostvariti milijardu kuna gubitka. Naravno da su turisti zadivljeni - zaključio je sa smiješkom na licu popularni voditelj Dnevnika.
Na njegov je komentar odmah reagirao HEP koji napominje u vlastitu priopćenju kako je prilog neodgovoran te neistinit.
- HEP ne prihoduje naknadu za obnovljive izvore nego je ta naknada prikazana na računima HEP-a i ista se prosljeđuje na račun Hrvatske agencije za regulaciju tržišta električne energije (HROTE) s kojom proizvođači električne energije iz alternativnih izvora sklapaju ugovor i na temelju njega stječu pravo na subvencioniranu cijenu električne energije iz obnovljivih izvora. Ovo je uobičajen postupak te se on provodi u svim europskim zemljama a u Republici Hrvatskoj je reguliran Uredbom Vlade RH o naknadama za poticanje i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od ožujka 2007. godine - stoji u priopćenju HEP-a.
Dodaju i kako je HEP u prvom polugodištu 2009. poslovao s oko 240 milijuna kuna dobitka.
- Ovakvi neodgovorni i zlonamjerni prilozi loše utječu na ugled HEP-a u javnosti, ali i na naše poslovanje jer mogu direktno ugroziti naš kreditni rejting - zaključili su u HEP-u.
| | | | 12/12/2009 - ZAŠTO NEMA RADNIČKOG VIJEĆA HEP-a d.d.? | | Izvor - HES, 01. prosinac 2009. | | | -
Dana 20. ožujka 2008. godine održani su izbori za Radničko vijeće HEP-a d.d.
Na izborima se glasovalo za dvije prijavljene liste (lista NSR-
a i lista HES-a), a prema utvrđenim rezultatima izbora lista NSR-a dobila
je ukupno 1O4 glasa i pravo na 4 (četiri) člana RV-a, a lista HES-a 51 glas, te jednog člana i jednog zamjenika. Tijekom odrađene polovice mandata RV HEP-a d.d, na 12. sjednici je konstatirano da su svi članovi RV, osim predstavnika HES-a Maria Rukavine, kao i njihovi zamjenici napustili HEP ili dali ostavke na članstvo u RV-u.
Da obrazložimo navedene činjenice:
- Goran Penić ( NSR ) - otišao iz HEP-a d.d.
- Branko Prpić( HES ) - otišao u mirovinu
- Vesna Pavišić-Filipčić ( NSR ) - dala ostavku
- Zdenka Pudelko ( NSR ) - dala ostavku
- Nevenka Gretić( NSR ) - otišla u mirovinu
- Berislav Miković( NSR ) - dao ostavku
- Marica Rak ( NSR ) - dala ostavku
- Tatjana Tomovski ( NSR ) - dala ostavku
- Lidija Pecotić ( NSR ) - dala ostavku
- Mario Rukavina ( HES ) - jedini izabrani član RV koji je ostao član RV do njegovog raspuštanja.
Evidentno je da je Radničko vijeće funkcioniralo do trenutka dok je predsjednik RV-a bio Goran Penić. Odlaskom Gorana Penića i ostavkama nekih članova, odnosno zamjenika daljnje funkcioniranje je bilo upitno.
Iz svega navedenog može se zaključiti da su radnici HEP-a d.d. prilikom biranja članova RV kao svojih predstavnika u postupku
suodlučivanja bili prevareni samom činjenicom da od 10 članova i
zamjenika danas imamo samo jednog člana koji nije otišao ili dao ostavku.
Radničko vijeće HEP-a d.d. svojim djelovanjem bilo je isključivo u
funkciji jednog sindikata, a ne u funkciji svih radnika HEP-a d.d.
RV HEP-a d.d. na jednoj od svojih sjednica imenovalo je predstavnika radnika u Nadzorni odbor HEP-a d.d. gospodina Jadranka Berlengija, dipl.iur.
Raspuštanjem RV-a, odnosno ostavkama i odlascima članova RV-a koji su izabrali g. Berlengija postavlja se pitanje daljnjeg legitimnog predstavnika radnika u Nadzornom odboru HEP-a d.d.
Naime, g. Berlengi uredno je obavještavao samo svoju bazu - NSR o dogadanjima na sjednicama N.O. HEP-a d.d., izuzev jednog materijala koji je dostavio svim registriranim sindikatima dana 1. rujna 2009. godine kada se već nazirao kraj funkcioniranja RV.
Na kraju se postavlja otvoreno pitanje: Da li su sada već bivši
članovi Radničkog vijeća bili članovi u interesu jednog čovjeka i jednog sindikata ili u interesu SVIH RADNIKA HEP-a d.d.?
Neminovno je da će se uskoro pokrenuti novi izbori za Radničko vijeće u HEP-u d.d.
SVIM RADNICIMA PORUKA: KOD IZBORA SVOJIH
PREDSTAVNIKA U RADNIČKO VIJECE DOBRO RAZMISLITE TKO ĆE VAS PREDSTAVLJATI!
S poštovanjem,
Predsjednik HES-a
Dubravko Čorak
| | | | 12/6/2009 - Tko će sve "pasti" zbog Dalekovodovih poslova i privatizacije? | | Izvor - Business.hr, 05. prosinac 2009. | | | - Aferama koje su javnosti već poznate, poput gradnje trafostanica koje je HAC Dalekovodu platio milijardu kuna unatoč njihovoj procijenjenoj vrijednosti od 150 milijuna kuna, DORH-ovi istražitelji pridružili su i isporučenu HEP-ovu struju za Aluminij i TLM po cijeni dvostruko nižoj od nabavne.
Osim poslovanja s HEP-om istraga otkriva i detalje iz dvije privatizacije Dalekovoda u kojima je svoju ulogu odigrao sadašnji predsjednik Uprave IGH Jure Radić, tada ministar obnove, koji je IGH-u omogućio da temeljem radova na obnovi Bosne i Hercegovine stekne 50 posto Dalekovoda.
U drugoj privatizaciji sudjelovao je dekan Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić, inače i HEP-ov konzultant, a tada je tvrtka CTG postala najveći pojedinačni dioničar Dalekovoda. Sumnja se da iza te tvrtke stoje menadžeri Dalekovoda predvođeni s predsjednikom Uprave Lukom Miličićem, a registrirana je na stan umirovljeničkog para Poljak, koji su rodbina pomoćnika Damira Skansija.
Skansi jutros nije bio spreman Business.hr-u komentirati napis u Jutarnjem listu te je objasnio da će o svemu danas raspravljati Uprava.
Tržište je već reagiralo na najavu o završetku istrage rasprodajom Dalekovoda, čija je cijena u padu više od 5 posto.
| | | | 12/6/2009 - Zaduženje HEP-u od 165 milijuna eura. Gradnja novih elektrana prioritet. | | Izvor - Novi list, 05. prosinac 2009. | | | - Hrvatska elektroprivreda na zadnjoj je sjednici Vlade dobila suglasnost za novo zaduženje, u iznosu od 165 milijuna eura, što će se, odgovaraju iz HEP-a, u većem dijelu od sto milijuna eura, utrošiti na investiranje u nove elektroenergetske objekte, dok će ostatak od 65 milijuna eura biti iskorišten na refinanciranje već ranije odobrenih kredita, utrošenih na izgradnju elektroenergetskih objekata.
»Vlada je prije nekoliko mjeseci donijela elektroenergetsku strategiju koja predviđa da će se izgraditi novi elektroenergetski objekti u ukupnom iznosu većem od deset milijardi eura do 2030. godine, što znači da HEP u naredno vrijeme očekuju pojačani investicijski projekti u gradnji elektroenergetskih objekata«, stoji u odgovoru HEP-a.
Vlada je na svojoj sjednici dala suglasnost i odobrila državna jamstva HEP-u za zaduženja kod domaćih i stranih banaka, u ukupnom iznosu od oko 1,2 milijarde kuna.
| | | | 12/6/2009 - Trgovci strujom odbili HEP-ov zahtjev za spuštanjem cijene | | Izvor - Poslovni dnevnik, 2. prosinac 2009. | | | - Nova Uprava HEP-a zatražila je niže cijene za uvezenu struju, no do kraja godine megavat struje ipak će plaćati 83, a ne 45 eura
Hrvatska elektroprivreda (HEP) nije uspjela raskinuti iznimno nepovoljne ugovore za kupnju struje iz uvoza koje je u ljeto 2008. potpisala stara Uprava na čelu sa smijenjenim Ivanom Mravkom, čime je HEP izgubio gotovo 730 milijuna kuna. Novi predsjednik Uprave Leo Begović naglasio je u listopadu kako će sredinom ovog mjeseca pokušati razvrgnuti ugovore sa srpskim distributerima struje EFT-om i Rudnapom te slovačkom Korleom od kojih je struja za 2009. godinu kupljena po cijeni od 83,3 eura za megavatsat, samo nekoliko mjeseci prije nego je cijena na tržištu pala na 45 eura. "HEP za sada nije uspio razvrgnuti ugovore za kupnju struje", izjavio je glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić, dodavši kako će nas obavijestiti ako u tome uspiju. Kompanije koje su prodale HEP-u skupu struju očekivano su odbile bilo kakvu mogućnost izmjene ugovora.
Nepromijenjeni ugovor
U EFT-u, kompaniji u vlasništvu Vuka Hamovića, kažu kako HEP nije tražio poništenje ugovora već smanjenje ugovorene cijene. "HEP-ovu molbu nismo u mogućnosti uslišati. EFT je energiju koju isporučuje HEP-u nabavio u istom razdoblju prije pada cijene na tržištu", navedeno je u priopćenju srpske tvrtke. EFT je za ovu godinu prodao HEP-u 125 MW struje za 91 milijun eura, što je više od jedne trećine uvezene struje u Hrvatsku. HEP se obratio i Rudnapu sa zahtjevom da umanji cijenu struje u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju. "Rudnap nije bio u mogućnosti izaći u susret ovom zahtjevu. Ugovor je ostao na snazi u nepromijenjenom obliku", izjavio je Vladmir Marjanović, direktor prodaje u Rudnapu. Napominje da ne postoje razlozi za raskid niti je neka od ugovornih strana tako nešto zahtijevala. "Ugovor pretpostavlja sigurnost isporučene energije, što znači da ne postoji mogućnost da se ugovor jednostrano raskine bez posljedica", naglašava Marjanović, dodajući kako su u dosadašnjoj realizaciji ugovora obje strane ispunile svoje obveze. Rudnap je HEP-u prodao 60 MW električne energije za 43,7 milijuna eura.
Bez mogućnosti raskida
U slovačkoj tvrtki Korlea Invest također napominju kako je njihova ponuda na međunarodnom natječaju "odabrana jedino zbog tržišno najpovoljnije cijene u trenutku provedbe natječaja". "Obveze po ugovoru iz predmetnog natječaja su pravno obvezujuće za obje ugovorene strane te ugovor nije razvrgnut", istaknuo je Marko Ćosić, direktor Korleina poslovanja u Hrvatskoj i sin donedavnog predsjednika NO HEP-a, Krešimira Ćosića. Da će bilo kakva izmjena potpisanih ugovora biti teško provediva, naznačio je i sam predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović, koji je prije nešto više od mjesec dana izjavio da "iako je ugovor sklopljen prema tadašnjoj cijeni struje na tržištu, trebalo je u njega ugraditi mogućnost raskida". Rekao je tada i da ugovor nikada nije došao na Nadzorni odbor HEP-a, već na NO HEP Trgovine, čiji je direktor smijenjen.
| | | | 12/6/2009 - GORAN GRANIĆ: 'Struja ne može koštati koliko i dnevne novine' | | Izvor - t-portal, 26. studeni 2009. | | | - Nestašice plina, privatizacija HEP-a i moguća gradnja nove nuklearne elektrane samo su neka od pitanja o kojima smo porazgovarali s Goranom Granićem, ravnateljem Energetskog instituta Hrvoje Požar i bivšim potpredsjednikom Vlade
Kad se govori o plinu ili o električnoj energiji, uvijek se potegne pitanje državne politike cijena. Jesu li cijene preniske i koliko je to opterećenje za energetski sektor?
Ako iz energetike izuzmete realnu ekonomiju, onda vam uzalud sve drugo. I najbolje strategije i planovi tad padaju u vodu. U bivšim socijalističkim zemljama gdje se energetika tretirala kao socijalna kategorija nastala je pustoš. Dobili su prljavu, slabo održavanu i nedovoljno investiranu energetiku, od koje nitko u konačnici nije imao koristi. U Hrvatskoj su već nekoliko godina nerazumno zamrznute cijene, što se odrazilo na sektor plina, električne energije i toplinarstva. Zaustavljen je investicijski ciklus, što je pogoršalo rizik sigurnosti opskrbe.
Znači, plin i struja moraju poskupjeti, za koliko i u kojem vremenskom razdoblju?
Sve ovisi o brzini razvoja socijalnog modela kako bi se pomoglo onom dijelu stanovništva koji ima problema. Prema procjeni Instituta, to je 10 posto građana. Energija je danas civilizacijska kategorija. Nužno je razviti solidarni sustav, da svaki građanin može uživati u minimalnim potrebama za energijom. Neodrživa je današnja situacija - da za dnevnu potrošnju električne energije platite koliko i za jedne dnevne novine.
Spomenuli ste pogoršanje rizika opskrbe. Iz zime u zimu imamo nestašicu plina, kako to riješiti?
Nužno je riješiti pitanje novog dobavnog pravca. Kontinuirano ističem da se domaći plinski sustav mora povezati sa svim susjednim državama. Zatim, potrebno nam je strateško skladište plina koje bi moglo servisirati tromjesečnu potrošnju. To će, naravno, povisiti cijenu plina, ali smanjilo bi rizik od nestašice. Što se tiče uključenja u regionalne tokove energije, poput, kad je riječ o plinu, plinovoda Južni tok i Nabucco, Hrvatska mora biti aktivna u svim projektima.
Što je s LNG terminalom? Strani investitori su sve nestrpljiviji jer hrvatska strana nikako da odredi koje će tvrtke i u kojem omjeru sudjelovati u projektu? Može li se dogoditi da projekt propadne?
Kako nisam uključen u tu priču, jedino što mogu zaključiti jest da se hrvatski dio sporo odvija. LNG terminal nam je nužno potreban, radi količine i radi povećanja sigurnosti opskrbe plinom. Bilo je rasprava treba li se graditi na Krku ili u Pločama. Osobno bih bio najsretniji kad bi se izgradila oba terminala, da mogu jedan drugome konkurirati. Kad je riječ o lokaciji na Krku, radi se o odličnoj poziciji. Kako je ovo područje deficitarno plinom, taj projekt se može samo vremenski prolongirati, mislim da neće doći do odustajanja stranih investitora.
Država je izdvajanje plinskog biznisa iz Ine proglasila strateškim pitanjem. Slažete li se s time?
Za tvrtku koja u svom osnovnom biznisu ima proizvodnju nafte i plina nije za očekivati da se neće baviti i prodajom plina i nafte. To je prije svega posljedica stjecaja okolnosti. Niska cijena plina proizvela je niz indirektnih šteta. Nije bilo razvoja sustava, nitko se tim poslom zbog neisplativosti ne želi baviti. Kad se to promijeni, u Hrvatskoj će se pojaviti tvrtke koje će prodavati plin jer im to zakoni EU omogućuju. Realnost je da se i Ina ponovo uključi u taj biznis.
Kakva je situacija s opskrbom električnom energijom? Treba li nam nova nuklearna elektrana i gdje bi se ona gradila?
Hrvatska uvozi oko 30 posto svojih ukupnih potreba. Ali svi su u susjedstvu deficitarni s električnom energijom. Ključni okvir za daljnji razvoj energetike, kako u svijetu, tako i za Hrvatsku, donijet će UN-ova konferencija u Kopenhagenu. Održat će se sljedeći mjesec i moguće je da će se ići u radikalno smanjenje ispuštanja CO2. Ključno pitanje je hoće li se moći zadovoljiti takvi zahtjevi bez gradnje novih nuklearnih elektrana. Velik broj stručnjaka smatra da će to biti vrlo teško. Hrvatska nema financijske snage da sama gradi nuklearku. Mislim da bi najsretnije rješenje bilo da Slovenija i Hrvatska izgrade novi blok u Krškome, sva je infrastruktura ondje.
Treba li privatizirati HEP? Što će se dogoditi s tom kompanijom kad uđemo u EU?
To je pitanje na koje nije moguće odgovoriti s da ili ne. HEP je podijeljen na četiri djelatnosti: proizvodnju, prijenos, distribuciju i prodaju. Prijenos i distribucija su regulirane djelatnosti, što znači da nije bitno tko je vlasnik jer će uvijek imati jednaku funkciju i svi koji u tome sudjeluju moraju pružati određene usluge. Proizvodnja i prodaja električne energije su tržišne djelatnosti i njima se bave i privatne i državne tvrtke, a često je i mješovito vlasništvo.
Znači li to da prijenos i distribuciju treba privatizirati, a proizvodnju i prodaju ne?
U direktivama EU, kojih će se morati držati i Hrvatska, traži se odvajanje prijenosa od ostatka kompanije. Nedavno je njemački E.ON prodao cjelokupnu prijenosnu mrežu za više od milijardu eura. Isto tako, najveći interes investitori su dosad u svim bivšim socijalističkim zemljama pokazali za posao distribucije.
Što se tiče proizvodnje, najvredniji dio su hidroelektrane koje iskorištavaju prirodnu rentu. Mislim da bi se one trebale dati u vlasništvo mirovinskom fondu i da se odatle crpe naknade za umirovljenike. Moguće je rješenje i da se ide u dokapitalizaciju proizvodnje i da se tako dođe do sredstava za izgradnju novih pogona.
Za privatizaciju segmenta prodaje odnosno HEP Opskrbe nema posebnog razloga jer ta djelatnost ne traži velika ulaganja.
Kako gledate na obnovljive izvore energije? Kad će oni postati konkurentni i isplativi?
Kad je riječ o zelenoj energiji, obično su rasprave koje se vode o toj temi ideološki obojene. Netko ih negira, dok ih drugi dižu u nebo. Jedino što može pomiriti suprotstavljene strane je tehnologija. U zadnjih deset godina tehnologija je drastično napredovala. Značajno je povećana efikasnost, realnost i povoljnije su cijene. Najveći napredak je napravljen kod vjetroelektrana, dok solarna energija zaostaje. Korištenje sunca je tri puta skuplje i tehnološki zaostaje za vjetrom deset godina.
Zbog troškova zaštite klime za sto posto skočit će cijena klasičnih izvora energije u narednom desetljeću. Obnovljivi izvori će tad biti konkurentni. Ali najveći problem je što još uvijek nije riješeno skladištenje energije. U proizvodnji energije iz obnovljivih izvora velike su oscilacije, što je za potrošače neprihvatljivo.
| | | | 11/26/2009 - Zorislav Antun Petrović: Kako podignuti etičke norme u javnim poduzećima | | Izvor - Poslovni dnevnik, 25. studeni 2009. | | | - Konačno je proradilo i Povjerenstvo za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije, najutjecajnije ad hoc tijelo ikad formirano u Hrvatskoj. Članovi Povjerenstva su predsjednica Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, glavni državni odvjetnik, ravnatelj USKOK-a, glavna državna revizorica, dva potpredsjednika Vlade, šest ministara i predsjednica Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave. Doista respektabilan sastav ljudi koji sigurno znaju što se dešava i mogu svojim odlukama ne samo sankcionirati sve ljepljive prstića već i unaprijediti pravni okvir na najbolji mogući način te tako stvoriti preduvjete za suzbijanje korupcije. A najbolji način za to je mijenjanje mentaliteta, odnosno uvođenje i promoviranje visokih društvenih normi ponašanja, za što postoje i vrlo konkretne znanstvene potvrde.
Moralna mjerila
Prije nekoliko godina je Dan Ariely, čuveni ekonomski biheviorist i istraživač ljudskog ponašanja, zamolio skupinu ispitanika da riješe jednostavan test. Jedna grupa ispitanika, koji su činili kontrolnu skupinu, morala je predati listić s odgovorima izravno ispitivaču. Drugi su ispitanici odgovore napisali na jedan list papira, a na drugi napisali koliko su zadataka točno riješili, s time da su smjeli uništiti original, odnosno mogli su varati. To su, u skromnoj mjeri, i činili pa je druga grupa bila uspješnija od prve. No, posebno je zanimljiv bio ponovljeni eksperiment u kojem su ispitanici koji su mogli varati bili podijeljeni: jedna je grupa prije testa trebala napisati naslove 10 knjiga koje su pročitali u srednjoj školi, a druga što je moguće više Božjih zapovijedi. Tek nakon što su završili s ovim dijelom eksperimenta, vezanim za pamćenje, ispitanici su počeli rješavati test. Među ispitanicima koji su imali priliku varati skupina koja se morali prisjetiti 10 knjiga pročitanih tijekom srednje škole točno je riješila u prosjeku 4,1 zadatak (odnosno 33 posto viši rezultat od skupine koja nije mogla varati). Kod druge skupine, u kojoj se doduše skoro niti jedan od ispitanika nije sjetio svih deset Božjih zapovijedi, rezultat je iznenadio i same ispitivače: oni nisu uopće varali. Imali su u prosjeku tri točna odgovora - jednak rezultat kao i skupina koja nije varala i jedan manje od skupine koja je dobila priliku varati, ali se morala prisjetiti samo naslova knjiga. Kako je Ariely sam naveo posebno ga se u ovom eksperimentu s Deset zapovijedi dojmilo da su studenti koji su se uspjeli prisjetiti svega jedne ili dviju zapovijedi bili pod njihovim utjecajem podjednako kao i studenti koji su napamet znali skoro svih deset, što je pokazalo da nisu same zapovijedi one koje potiču na poštenje, nego već samo promišljanje o nekim moralnim mjerilima. Da bi dodatno provjerio ovu tezu Ariely je proveo sličan eksperiment na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology), s time da je skupina ispitanika koji su mogli varati trebala napisati: "Svjestan sam činjenice da se ovo istraživanje provodi u skladu s kodeksom časti MIT-a". Nakon što su potpisali izjavu, nastavili su rješavati zadatke. U kontrolnim uvjetima, u kojima nije bilo moguće varati, ispitanici su riješili u prosjeku tri zadatka od 20. Ispitanici koji su smjeli zadržati odgovore izjavili su da su u prosjeku riješili 5,5 zadataka, no oni koji su potpisali izjavu o časnom ponašanju izjavili da su, u prosjeku, riješili tri zadatka, dakle jednak broj zadataka kao i kontrolna skupina. Učinak koji je imao potpis uz izjavu o prihvaćanju kodeksa časti osobito je čudan kad se uzme u obzir da na MIT-u ne postoji nikakav kodeks časti.
Poplava skandala
Ukratko, Ariely je zaključio da kada jednom profesionalna etika ili društvene norme izgube svoje značenje, teško ih je ponovno uspostaviti. No, ne i nemoguće, s time da su dobrobiti višestruke. Na sastanku Povjerenstva zaključeno da je sva javna poduzeća trebaju napraviti planove za borbu protiv korupcije, a premijerka je najavila da bi se uskoro u proceduru trebale krenuti i izmjene zakona o financiranju političkih stranaka. Ove inicijative mogle bi biti vrlo, vrlo korisne ako ih se provede na pravi način. O tome na kojoj razini je etika poslovanja u javnim poduzećima pa čak i poduzećima u kojima na odabir kadrova bilo kakav utjecaj ima politika može svatko sam procijeniti, no definitivno je sigurno da prava poplava skandala koja je proteklih tjedana registrirana u HEP-u, HŽ-u, HAC-u ili Podravki sigurno neće imati doprinijeti prolaznoj ocjeni. Nema nikakve sumnje da je jedan od razloga, uz nedovoljno razrađene mehanizme kontrole, i etika ljudi koji se natječu za posao u tim tvrtkama - na žalost, prečesto se radi o osobama koje rad u javnim poduzećima shvaćaju isključivo kao priliku za bogaćenje preko noći i vide isključivo privilegije, a ne i obveze koje donose rukovodeća mjesta.
Promoviranje viših etičkih normi u javnim poduzećima, koje ljudi u izvršnoj vlasti mogu najbolje promovirati ako ih i sami primjenjuju, može imati neslućeno pozitivne posljedice na cijelo društvo. Naravno, ako ih poprati i odgovarajuće unapređenje propisa. A dodatni impuls može dati preciznije reguliranje financiranja stranaka, posebice kampanja. Nema boljeg načina da se svim građanima pokaže odgovornost i želja da se poštuju zakoni ove zemlje. Konačno, ako se već netko natječe na izborima da bi dobio mogućnost donošenja i provođenja zakona, nema boljeg načina za uvjeravanje birača od poštivanja i promoviranja ne samo zakona, već i visokih etičkih normi ponašanja.
| | | | 11/26/2009 - 'Hrvatska treba novu ekonomsku politiku' | | Izvor - Poslovni dnevnik, 23. studeni 2009. | | | - Predsjednik hrvatskog udruženja menadžera Croma Vladimir Ferdelji prilikom dodjele godišnjih nagrada za najbolje hrvatske menadžere proteklu godinu ocijenio je jednom od najtežih. Kako najveći dio nagrađenih dolazi iz industrije kojoj je bilo i najteže, time su postignuća nagrađenih menadžera izuzetnija. Tvrtke nagrađenih ove su godine otvorile 338 novih radnih mjesta, a njihov zajednički ukupni prihod lani je iznosio 5,97 milijardi kuna."Hrvatska treba novu ekonomsku politiku koja će stimulirati proizvodnju i izvoz kako bi se otplatili inozemni dugovi veći od 40 milijardi eura", jedinstvena je poruka sa savjetovanja Crome "Inventura gospodarskih potencijala Republike Hrvatske" uoči proglašenja menadžera godine.
HEP svjetski izvoznik struje
S tom konstatacijom složili su se svi sudionici, Dubravko Radošević iz Ureda predsjednika RH, Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica HUP-a, Vladimir Preveden, konzultant Rolanda Bergera, fizičar Davor Pavuna, ekonomist Guste Santini i Vladimir Ferdelji. Kao moguće i perspektivne industrije Ferdelji smatra energetiku jer se "novim projektima mogu pozabaviti postojeći kapaciteti s pametnim stručnjacima". Navodi kako HEP može naručiti desetak tisuća vjetroelektrana i biti svjetski izvoznik električne energije.
...
| | | | 11/26/2009 - HEP traži političku pomoć Vlade za utjerivanje dugova: Srbi Hrvatskoj duguju struje za dvije godine | | Izvor - Novi list, 16. studeni 2009. | | | - Ovih je dana, kako doznajemo, istekao rok kojeg je HEP postavio Republici Srpskoj da se konačno izjasni o ulasku hrvatskih predstavnika u upravni odbor Termoelektrane Gacko. Riječ je o elektrani čiju je gradnju, kao razvijena jugoslavenska republika, Hrvatska sufinancirala u BiH kao nerazvijenoj republici 80-ih godina prošlog stoljeća, sukladno čemu Hrvatskoj pripada i jedna trećina proizvedene struje u TE Gacko. Kako se neslužbeno može čuti u HEP-u, nova uprava poduzeća na čelu s Leom Begovićem mora donijeti konačnu odluku hoće li pokrenuti tužbu, na nadležnom prvostupanjskom sudu u Trebinju, zbog struje koja se godinama Hrvatskoj ne isporučuje, ili pak ponovo pokušati, diplomatskim putem, dio struje iz TE Gacko natjerati put Hrvatske. Tužba je pripremljena, no čeka se konačna odluka nove uprave, doznajemo u HEP-u, u kojem, naime, zaziru od moguće odluke nadležnog suda u Trebinju.
Hrvatska je, početkom 80-ih godina, u gradnju termoelektrana Kakanj, Tuzla, Gacko i Obrenovac uložila ukupno, današnjih, milijardu eura I dok je u razdoblju od 2004. do kraja prošle godine s Elektoprivredom BiH problem riješen isporukom ukupno 5,2 TWh struje Hrvatskoj, još uvijek nije riješen problem naše »zamrznute« struje u TE Gacko i TE Obenovac. Iz Republike Srpske nam duguju 11 TWh struje, iz TE Obrenovac u Srbiji pak 21 TWh, ukupno, dakle, 32 TWh struje, koliko cijela Hrvatska potroši u dvije godine! Istovremeno, i Republika Srpska i Republika Srbija struju izvoze, Srbija u vrijednosti od 20 milijuna eura godišnje, a Hrvatska, ne računajući zajedničku struju iz Krškog, uvozom podmirivati mora 15 posto svojih potreba, i na uvoz trošiti između 80 i 90 milijuna eura godišnje. Ukupno, zbog rata smo ostali bez nekoliko stotina milijuna eura vrijedne struje.
Problem s TE Kakanj i TE Tuzla u Federaciji BiH riješen je jer su Bosanci iz federalnog dijela na aranžman s Hrvatskom, prema kojem su joj isporučivali godišnje jedan teravatsat energije po cijeni od atraktivnih 33 eura za MWh, bili natjerani od strane međunarodne zajednice, a većina struje dobivene iz Kaknja i Tuzle završavalo je u mostarskom »Aluminiju«. Republika Srpska i Srbija nemaju, može se pak čuti od upućenih s te »strane«, nikakvu namjeru Hrvatskoj izaći u susret, jer smatraju da za to ne postoji niti jedna osnova i da je Hrvatska već kompenzirana. Mali su izgledi, stoga, da Hrvatska otamo ikad dobije svoju struju.
»Potraživanja koja HEP ima na temelju prijeratnih ulaganja u BiH i Republici Srbiji, osim gospodarskih, imaju i značajnu političku dimenziju te se rješavaju u suradnji s Ministarstvom gospodarstva«, stoji u odgovoru HEP-a. Kako se neslužbeno može čuti u tom poduzeću, potrebna im je daleko veća politička pomoć od ove s kojom trenutačno raspolažu, da bi se problem pomakao s mrtve točke. Čini se da će se novi ministar gospodarstva i njegova »ekipa« žešće morati uloviti i s tim u koštac.
Vlasnički spor oko TE Gacko
Dok je Hrvatska u TE Gacko direktno ulagala u gradnju, Srbiji smo tada, 80-ih godina, dali zajam za gradnju, uz uvjet da nam vrate kredit i isporuče određenu količinu energije. U brojkama, duguju nam 120 milijuna eura i 21 teravatsat struje. Općenito, u slučaju TE Gacko Hrvatska i Republika Srpska vode vlasnički spor, što nije slučaj s TE Obrenovac u Srbiji. Kako, međutim, odgovaraju iz Republike Srpske, ukoliko HEP pokrene tužbu, i oni će napisati svoju, za naknadu štete zbog neisporučene struje Republici Srpskoj iz HE Dubrovnik.
| | | | 11/26/2009 - Režu se plaće i mirovine, a gubitaši idu na bubanj | | Izvor - Jutarnji list, 13. studeni 2009. | | | - Premijerka Jadranka Kosor od jučer ima novog ministra gospodarstva i troje glavnih savjetnika koji nisu iz struktura HDZ-a: Đuro Popijač, Borislav Škegro, Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević.
U vrh su ušli visokopozicionirani HDZ-ovci Darko Milinović i Ivan Šuker, ali potpredsjednici Vlade neće imati presudan utjecaj na kreiranje politike.
Odlučujuću ulogu u svim važnim ekonomskim odlukama imat će - novi premijerkin ekonomski tim.
- Očekujem odličnu suradnju. Zajedno s ministrima i potpredsjednicima Vlade članovi Savjeta trebaju donijeti nove ideje i projekte - poručila je Kosor i dodala da će se Savjet, po potrebi, popunjavati i drugim ljudima.
...
Savjetnici i novi ministar predlažu kako prebroditi ekonomsku krizu:
1. izbaciti političare (ministre i državne tajnike) iz nadzornih odbora javnih poduzeća
2. smijeniti uprave javnih poduzeća koje nisu provele Vladine naputke o štednji
3. pojačati kontrolu nad trošenjem novca u gradovima jer bi financijski problemi Zagreba mogli zahvatiti i druge gradove
4. restrukturirati gospodarstvo tako da se smanji jaz između Zagreba i ostatka Hrvatske
5. nužno je promijeniti lošu opću klimu u hrvatskom društvu i mentalitet: ne može se živjeti samo od rente, mora se razbiti odijum prema poduzetništvu i nesklonost riziku
6. promijeniti proračunsku politiku: nije točno da je 87 posto proračuna fiksno i da se na to ne može utjecati. To su plaće i mirovine koje se mogu - smanjivati
7. pojednostaviti porezni sustav, a u roku od dvije godine uvesti porez na imovinu
8. revidirati povlaštene mirovine
9. promijeniti lošu politiku plaća u javnom sektoru: postoji čak 15 sindikata i kolektivnih ugovora koje je teško ispuniti
10. učiniti efikasnijim HGK (smanjiti obveznu članarinu), Agenciju za ulaganja i ekonomsku diplomaciju: te tri institucije moraju konačno početi raditi svoj posao privlačenja stranih investicija
11. reformirati lokalnu upravu: država može financirati samo 10 županija i polovicu sadašnjih općina
12. ukinuti politički populizam: sada se saniraju gubitaši, a uništavaju zdrava poduzeća, tome se mora reći dosta
13. reformirati zdravstveni i mirovinski sustav
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
