Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati pla─çu?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomo─ç drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
12/25/2009 - Komentar Ratka Boškovića: Privatizacija kao babaroga
Izvor - Bussiness.hr, 15. prosinac 2009.
 
  • Ve─ç sam spomen privatizacije HEP-a i HAC-a najve─çi dio hrvatske javnosti do─Źekuje kao ujed zmije za srce.

    Tako ─çe biti i s idejom Goranka Fi┼żuli─ça, naglo aktiviranog biv┼íeg politi─Źara, da bi "dr┼żava trebala iza─çi iz dijela gospodarskog sektora gdje izravno upravlja, kao ┼íto je to u HEP-u i HAC-u".

    Dr┼żavni simboli
    Prvi je razlog za zebnju, dakako, duboko ukorijenjeno shva─çanje da su HEP i HAC simboli dr┼żavnog identiteta, ne┼íto poput zastave, grba i himne. Drugi je ksenofobija, podmukli strah da ─çe nam te tvrtke uzeti stranci pa ─çemo izgubiti gospodarski temelj nacionalne samostalnosti i opstojnosti. Tre─çi je ne┼íto pragmati─Źniji, da ─çe privatnici, jednom kad preuzmu te tvrtke, ucjenjivati gra─Ĺane visokim cijenama nastoje─çi profitirati na narodnoj grba─Źi, pa ─çe do─çi u pitanje i sigurnost opskrbe.

    Iz tih i takvih strahova javnosti formirao se u Hrvatskoj i stav velikog dijela stru─Źnjaka da elektroprivreda, kao i mre┼ża autocesta, moraju ostati u dr┼żavnom (javnom) vlasni┼ítvu, kao komunalna djelatnost koja ─çe jam─Źiti najve─çu mogu─çu sigurnost opskrbe i najni┼że mogu─çe cijene.

    No sve to zapravo ima malo smisla, ne samo zato ┼íto hrvatska elektroprivreda u rukama politi─Źara velikom brzinom zaostaje i propada, a autoceste stenju pod korupcijom.
    Svi oni koji tako razmi┼íljaju, naime, gube iz vida ┼íiru sliku: dr┼żava, u krajnjem slu─Źaju, sigurno ne─çe mo─çi pobje─çi od svoje odgovornosti za opskrbu gra─Ĺana strujom i za prometnu povezanost zemlje, ali to doskora vi┼íe ne─çe biti samo Republika Hrvatska, nego Europska unija.

    Slijepi i gluhi
    A u toj novoj, velikoj dr┼żavi nebrojeno mno┼ítvo poduze─ça proizvodi i prodaje struju, i ve─çinom su privatna; mnogo poduze─ça upravlja autocestama, i mnoga su privatna, primjerice talijanski Benetton. I svi ─çe oni htjeti proizvoditi, poslovati i prodavati, slobodno i neometano, posvuda, pa tako i na tlu Hrvatske.

    Uostalom, već je nedavno prihvaćenom hrvatskom energetskom strategijom zamišljeno da proizvodnja struje i u Hrvatskoj postane privatni biznis, a u takvim okolnostima nema nikakvog razloga da privatna ne bude i sadašnja proizvodnja struje i u HEP-u. No za tu "sitnicu" u strategiji svi su se najradije pravili slijepi i gluhi, a sva se energija posvećivala raspravama o tome kakvu bi kombinaciju elektrana HEP trebao graditi.
    HEP? Mo┼że koje ho─çe, ali mora znati da ne─çe biti jedini.
 
12/12/2009 - Predmet : Reagiranje na Dnevnik HRT-a
Izvor - HES, 09. prosinac 2009.
 
  • HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
    UPRAVA DRUŠTVA

    Predsjedniku Uprave
    ─îlanovima Uprave

    Poštovani,

    Dana 8. i 9. prosinca 2009. godine u sredi┼ínjem Dnevniku HRT-a urednik Dnevnika gospodin Zoran ┼áprajc nastavlja grubi obra─Źun s HEP-om.
    Insinuacijama iznesenim u jednoj od najgledanijih emisija, evidentno konstruirano nanosi štetu Hrvatskoj elektroprivredi i svim njenim radnicima.

    Apsolutno je neprihvatljivo da jedan urednik na nacionalnoj televiziji sebi daje za pravo da na vrlo prljav na─Źin komentira demanti na prilog od prethodnog dana.
    Pored relativno te┼íkih uvjeta poslovanja u kojima HEP posluje pozitivno, pored sustavnog pritiska da se smanji pla─ça svim zaposlenima, pored nemogu─çnosti da se naplate sva na┼ía potra┼żivanja, te na kraju optere─çeni antirecesijskim mjerama u iznosu od 637 milijuna kuna koje su teret HEP-u, NE PRIHVA─ćAMO NASTAVAK RU┼ŻNIH PRI─îA o HEP-u I NJENIM RADNICIMA.

    Zahtijevamo od Uprave HEP-a:
    1. Da sazove konferenciju za novinare u HEP-u i javno obznani u kakvom je stanju Hrvatska elektroprivreda
    2. Da se na direktan na─Źin (bez pisanja demantija) otvori prema javnosti istinom, jer je to na┼í zajedni─Źki interes
    3. Da zahtjeva odgovornost Zorana Šprajca, te za iznošenje neistina pokrene sudski postupak za nanošenje štete i njegovu smjenu

    Molimo Vaš HITAN ODGOVOR na ovaj zahtjev.
    U protivnom, biti ─çemo prisiljeni sazvati konferenciju za novinare kako bi obranili dostojanstvo radnika HEP-a ne ulaze─çi u optu┼żbe iznesene na ra─Źun poslovanja HEP-a jer je i nama to nepoznanica.

    S poštovanjem,

    Predsjednik HES-a
    Dubravko ─îorak
 
12/12/2009 - Adria LNG: Udio RWE-a prenosi se na ostale ─Źlanove konzorcija
Izvor - Poslovni dnevnik, 10. prosinac 2009.
 
  • Iz Adria LNG konzorcija danas su izvijestili o novoj vlasni─Źkoj strukturi nakon ┼íto se njema─Źki RWE povukao iz tog projekta, a njegov 16,69 - postotni udio prenijet na ostale ─Źlanove dru┼ítva.

    Kako se navodi u priop─çenju, u novoj vlasni─Źkoj strukturi Adria LNG konzorcija njema─Źki E.ON Ruhrgas sada ima udio od 39,17 posto (do sada 31,15 posto), austrijski OMV 32,47 posto (do sada 25,58 posto), francuski Total 27,36 posto (do sada 25,58 posto), dok je slovenski Geoplin ostao na udjelu od 1 posto. Podsjetimo, RWE se iz Adria LNG konzorcija povukao u listopadu, a tada je najavljeno da to ne─çe utjecati na daljnje odvijanje i realizaciju projekta te da ─çe se, u skladu s osniva─Źkim aktima dru┼ítva, vlasni─Źki udjeli RWE-a prenijeti na ostale ─Źlanove dru┼ítva.

    U dana┼ínjem se priop─çenju Adria LNG konzorcija podsje─ça i da je odlukom hrvatske Vlade od 16. srpnja najavljeno da bi Ina, HEP i Plinacro trebali osnovati hrvatsko dru┼ítvo LNG Hrvatska d.o.o. s namjerom da to dru┼ítvo stekne 25 posto udjela u Adria LNG d.o.o. Tako─Ĺer isti─Źu da se Adria LNG nalazi u zavr┼ínoj fazi postupka procjene utjecaja zahvata na okoli┼í (LNG terminala u Omi┼ílju na otoku Krku).

    Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoli┼í zavr┼íena je 1. prosinca, a Ministarstvo za┼ítite okoli┼ía, prostornog ure─Ĺenja i graditeljstva uskoro bi trebalo, slijedom mi┼íljenja Savjetodavnog stru─Źnog povjerenstva, donijeti odluku o tome je li zahvat prihvatljiv za okoli┼í, stoji u priop─çenju.

    U konzorciju Adria LNG o─Źekuju da ─çe lokacijsku dozvolu dobiti u prvom tromjese─Źju idu─çe godine, a 2011. ─Źlanovi dru┼ítva planiraju donijeti kona─Źnu odluku o investiranju. To bi ujedno bila i godina po─Źetka izgradnje Adria LNG terminala u Omi┼ílju na Krku, zaklju─Źuje se u priop─çenju.
 
12/12/2009 - Šprajc ismijao HEP-ov demanti lošeg poslovanja
Izvor - Jutarnji list, 09. prosinac 2009.
 
  • Poslovi─Źno ironi─Źni voditelj HTV-ova Dnevnika, Zoran ┼áprajc, ve─Źeras je zabavio gledatelje novim komentarom u svojem stilu.

    ┼áprajc se naime na samom kraju informativne emisije, kako on to osobito voli, osvrnuo na HEP-ov ispravak 'neto─Źnog navoda' iz pro┼ílog Dnevnika kako je hrvatski elektri─Źni monopolist neo─Źekivano veliki gubita┼í.
    Tako je HEP umjesto tra┼żenog demantija dobio dodatnu porciju 'jezikove juhe'.

    - Na samom kraju stigao je demanti na jednu na┼íu primjedbu u kojoj smo rekli kako je HEP uspio ostvariti milijardu kuna gubitka. U HEP-u se pozivaju na reviziju koja je ustvrdila da je u prvom polugodi┼ítu HEP ostvario dobit od 240 milijuna kuna ÔÇô zapo─Źeo je vijest ┼áprajc komentiraju─çi kako ─çe informacije sigurno razveseliti i Banske dvore koji su HEP-u, vjeruju─çi da ima problema, odobrili novo veliko zadu┼żivanje, ali i one kojima HEP duguje novac poput Kon─Źara.
    - Razveselit ─çe i sve na┼íe potro┼ía─Źe u ─Źije ime HEP na svjetskom tr┼żi┼ítu kupuje najskuplju struju na svijetu, nastavio je ┼áprajc svoju neumoljivu bara┼żu.
    Prilog je zaklju─Źio konstatacijom kako je 'uspje┼ínost HEP-ova poslovanja utvrdio neki revizor kojemu se mo┼że vjerovati kao i onome u Podravci'.
 
12/12/2009 - Zoran Šprajc ponovo nasmijao javnost svojim komentarom
Izvor - Jutarnji list, 08. prosinac 2009.
 
  • Udarna informativna emisija Hrvatske radiotelevizije, Dnevnik, nikada nije dosadana kada ga vodi novinar Zoran ┼áprajc.
    Naime, njegovi su komentari, ovaj puta vezani uz podizanje solarnih plo─Źa na rije─Źkoj obilaznici, dobro protresli gotovo sve u Hrvatskoj elektroprivredi, ali i nasmijali gledatelje.

    - Ne znaju obojiti vlastite tunele, ali znaju proizvoditi struju - zapo─Źeo je ┼áprajc prilog o gradnji solarnih plo─Źa i bukobrana u Rijeci aludiraju─çi na nedavnu aferu u Hrvatskim autocestama.

    Potom slijedi cijeli prilog o tome kako ─çe HAC na dijelu rije─Źke zaobilaznice postaviti solarne plo─Źe koje ─çe proizvoditi struju koju ─çe potom prodavati HEP-u. Po zavr┼íetku priloga, kojeg je o─Źito jedva ─Źekao, ┼áprajc zadaje 'kona─Źan udarac':
    - I divit ─çe nam se (turisti) kako ovi Hrvati u slu─Źajnom i nevezanom razgovoru znaju napraviti tro┼íak od 24 milijuna kuna. Ina─Źe, tu struju koju ─çe proizvoditi dosjetljivi cestari i prodavati HEP-u, HEP ─çe prodati nekom drugom, ali ─çe to jo┼í jednom naplatiti od svih nas, koji na ra─Źunu za struju dodatno pla─çamo naknadu za obnovljive izvore energije, ili u ovom slu─Źaju tro┼íak za nevezane razgovore. I uz sve to, HEP ─çe uspjeti ostvariti milijardu kuna gubitka. Naravno da su turisti zadivljeni - zaklju─Źio je sa smije┼íkom na licu popularni voditelj Dnevnika.

    Na njegov je komentar odmah reagirao HEP koji napominje u vlastitu priop─çenju kako je prilog neodgovoran te neistinit.
    - HEP ne prihoduje naknadu za obnovljive izvore nego je ta naknada prikazana na ra─Źunima HEP-a i ista se proslje─Ĺuje na ra─Źun Hrvatske agencije za regulaciju tr┼żi┼íta elektri─Źne energije (HROTE) s kojom proizvo─Ĺa─Źi elektri─Źne energije iz alternativnih izvora sklapaju ugovor i na temelju njega stje─Źu pravo na subvencioniranu cijenu elektri─Źne energije iz obnovljivih izvora. Ovo je uobi─Źajen postupak te se on provodi u svim europskim zemljama a u Republici Hrvatskoj je reguliran Uredbom Vlade RH o naknadama za poticanje i proizvodnju elektri─Źne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od o┼żujka 2007. godine - stoji u priop─çenju HEP-a.

    Dodaju i kako je HEP u prvom polugodištu 2009. poslovao s oko 240 milijuna kuna dobitka.
    - Ovakvi neodgovorni i zlonamjerni prilozi lo┼íe utje─Źu na ugled HEP-a u javnosti, ali i na na┼íe poslovanje jer mogu direktno ugroziti na┼í kreditni rejting - zaklju─Źili su u HEP-u.
 
12/12/2009 - ZA┼áTO NEMA RADNI─îKOG VIJE─ćA HEP-a d.d.?
Izvor - HES, 01. prosinac 2009.
 
  • Dana 20. o┼żujka 2008. godine odr┼żani su izbori za Radni─Źko vije─çe HEP-a d.d. Na izborima se glasovalo za dvije prijavljene liste (lista NSR- a i lista HES-a), a prema utvr─Ĺenim rezultatima izbora lista NSR-a dobila je ukupno 1O4 glasa i pravo na 4 (─Źetiri) ─Źlana RV-a, a lista HES-a 51 glas, te jednog ─Źlana i jednog zamjenika. Tijekom odra─Ĺene polovice mandata RV HEP-a d.d, na 12. sjednici je konstatirano da su svi ─Źlanovi RV, osim predstavnika HES-a Maria Rukavine, kao i njihovi zamjenici napustili HEP ili dali ostavke na ─Źlanstvo u RV-u.

    Da obrazlo┼żimo navedene ─Źinjenice:
    - Goran Penić ( NSR ) - otišao iz HEP-a d.d.
    - Branko Prpić( HES ) - otišao u mirovinu
    - Vesna Pavi┼íi─ç-Filip─Źi─ç ( NSR ) - dala ostavku
    - Zdenka Pudelko ( NSR ) - dala ostavku
    - Nevenka Gretić( NSR ) - otišla u mirovinu
    - Berislav Mikovi─ç( NSR ) - dao ostavku
    - Marica Rak ( NSR ) - dala ostavku
    - Tatjana Tomovski ( NSR ) - dala ostavku
    - Lidija Pecoti─ç ( NSR ) - dala ostavku
    - Mario Rukavina ( HES ) - jedini izabrani ─Źlan RV koji je ostao ─Źlan RV do njegovog raspu┼ítanja.

    Evidentno je da je Radni─Źko vije─çe funkcioniralo do trenutka dok je predsjednik RV-a bio Goran Peni─ç. Odlaskom Gorana Peni─ça i ostavkama nekih ─Źlanova, odnosno zamjenika daljnje funkcioniranje je bilo upitno.
    Iz svega navedenog mo┼że se zaklju─Źiti da su radnici HEP-a d.d. prilikom biranja ─Źlanova RV kao svojih predstavnika u postupku suodlu─Źivanja bili prevareni samom ─Źinjenicom da od 10 ─Źlanova i zamjenika danas imamo samo jednog ─Źlana koji nije oti┼íao ili dao ostavku.
    Radni─Źko vije─çe HEP-a d.d. svojim djelovanjem bilo je isklju─Źivo u funkciji jednog sindikata, a ne u funkciji svih radnika HEP-a d.d.
    RV HEP-a d.d. na jednoj od svojih sjednica imenovalo je predstavnika radnika u Nadzorni odbor HEP-a d.d. gospodina Jadranka Berlengija, dipl.iur.
    Raspu┼ítanjem RV-a, odnosno ostavkama i odlascima ─Źlanova RV-a koji su izabrali g. Berlengija postavlja se pitanje daljnjeg legitimnog predstavnika radnika u Nadzornom odboru HEP-a d.d.
    Naime, g. Berlengi uredno je obavještavao samo svoju bazu - NSR o dogadanjima na sjednicama N.O. HEP-a d.d., izuzev jednog materijala koji je dostavio svim registriranim sindikatima dana 1. rujna 2009. godine kada se već nazirao kraj funkcioniranja RV.

    Na kraju se postavlja otvoreno pitanje: Da li su sada ve─ç biv┼íi ─Źlanovi Radni─Źkog vije─ça bili ─Źlanovi u interesu jednog ─Źovjeka i jednog sindikata ili u interesu SVIH RADNIKA HEP-a d.d.?
    Neminovno je da ─çe se uskoro pokrenuti novi izbori za Radni─Źko vije─çe u HEP-u d.d.
    SVIM RADNICIMA PORUKA: KOD IZBORA SVOJIH PREDSTAVNIKA U RADNI─îKO VIJECE DOBRO RAZMISLITE TKO ─ćE VAS PREDSTAVLJATI!

    S poštovanjem,

    Predsjednik HES-a
    Dubravko ─îorak
 
12/6/2009 - Tko ─çe sve "pasti" zbog Dalekovodovih poslova i privatizacije?
Izvor - Business.hr, 05. prosinac 2009.
 
  • Aferama koje su javnosti ve─ç poznate, poput gradnje trafostanica koje je HAC Dalekovodu platio milijardu kuna unato─Ź njihovoj procijenjenoj vrijednosti od 150 milijuna kuna, DORH-ovi istra┼żitelji pridru┼żili su i isporu─Źenu HEP-ovu struju za Aluminij i TLM po cijeni dvostruko ni┼żoj od nabavne.

    Osim poslovanja s HEP-om istraga otkriva i detalje iz dvije privatizacije Dalekovoda u kojima je svoju ulogu odigrao sadašnji predsjednik Uprave IGH Jure Radić, tada ministar obnove, koji je IGH-u omogućio da temeljem radova na obnovi Bosne i Hercegovine stekne 50 posto Dalekovoda.

    U drugoj privatizaciji sudjelovao je dekan Ekonomskog fakulteta Darko Tipuri─ç, ina─Źe i HEP-ov konzultant, a tada je tvrtka CTG postala najve─çi pojedina─Źni dioni─Źar Dalekovoda. Sumnja se da iza te tvrtke stoje menad┼żeri Dalekovoda predvo─Ĺeni s predsjednikom Uprave Lukom Mili─Źi─çem, a registrirana je na stan umirovljeni─Źkog para Poljak, koji su rodbina pomo─çnika Damira Skansija.

    Skansi jutros nije bio spreman Business.hr-u komentirati napis u Jutarnjem listu te je objasnio da ─çe o svemu danas raspravljati Uprava.

    Tr┼żi┼íte je ve─ç reagiralo na najavu o zavr┼íetku istrage rasprodajom Dalekovoda, ─Źija je cijena u padu vi┼íe od 5 posto.
 
12/6/2009 - Zadu┼żenje HEP-u od 165 milijuna eura. Gradnja novih elektrana prioritet.
Izvor - Novi list, 05. prosinac 2009.
 
  • Hrvatska elektroprivreda na zadnjoj je sjednici Vlade dobila suglasnost za novo zadu┼żenje, u iznosu od 165 milijuna eura, ┼íto ─çe se, odgovaraju iz HEP-a, u ve─çem dijelu od sto milijuna eura, utro┼íiti na investiranje u nove elektroenergetske objekte, dok ─çe ostatak od 65 milijuna eura biti iskori┼íten na refinanciranje ve─ç ranije odobrenih kredita, utro┼íenih na izgradnju elektroenergetskih objekata.

    ┬╗Vlada je prije nekoliko mjeseci donijela elektroenergetsku strategiju koja predvi─Ĺa da ─çe se izgraditi novi elektroenergetski objekti u ukupnom iznosu ve─çem od deset milijardi eura do 2030. godine, ┼íto zna─Źi da HEP u naredno vrijeme o─Źekuju poja─Źani investicijski projekti u gradnji elektroenergetskih objekata┬ź, stoji u odgovoru HEP-a.

    Vlada je na svojoj sjednici dala suglasnost i odobrila dr┼żavna jamstva HEP-u za zadu┼żenja kod doma─çih i stranih banaka, u ukupnom iznosu od oko 1,2 milijarde kuna.
 
12/6/2009 - Trgovci strujom odbili HEP-ov zahtjev za spuštanjem cijene
Izvor - Poslovni dnevnik, 2. prosinac 2009.
 
  • Nova Uprava HEP-a zatra┼żila je ni┼że cijene za uvezenu struju, no do kraja godine megavat struje ipak ─çe pla─çati 83, a ne 45 eura

    Hrvatska elektroprivreda (HEP) nije uspjela raskinuti iznimno nepovoljne ugovore za kupnju struje iz uvoza koje je u ljeto 2008. potpisala stara Uprava na ─Źelu sa smijenjenim Ivanom Mravkom, ─Źime je HEP izgubio gotovo 730 milijuna kuna. Novi predsjednik Uprave Leo Begovi─ç naglasio je u listopadu kako ─çe sredinom ovog mjeseca poku┼íati razvrgnuti ugovore sa srpskim distributerima struje EFT-om i Rudnapom te slova─Źkom Korleom od kojih je struja za 2009. godinu kupljena po cijeni od 83,3 eura za megavatsat, samo nekoliko mjeseci prije nego je cijena na tr┼żi┼ítu pala na 45 eura. "HEP za sada nije uspio razvrgnuti ugovore za kupnju struje", izjavio je glasnogovornik HEP-a Radomir Mili┼íi─ç, dodav┼íi kako ─çe nas obavijestiti ako u tome uspiju. Kompanije koje su prodale HEP-u skupu struju o─Źekivano su odbile bilo kakvu mogu─çnost izmjene ugovora.

    Nepromijenjeni ugovor

    U EFT-u, kompaniji u vlasni┼ítvu Vuka Hamovi─ça, ka┼żu kako HEP nije tra┼żio poni┼ítenje ugovora ve─ç smanjenje ugovorene cijene. "HEP-ovu molbu nismo u mogu─çnosti usli┼íati. EFT je energiju koju isporu─Źuje HEP-u nabavio u istom razdoblju prije pada cijene na tr┼żi┼ítu", navedeno je u priop─çenju srpske tvrtke. EFT je za ovu godinu prodao HEP-u 125 MW struje za 91 milijun eura, ┼íto je vi┼íe od jedne tre─çine uvezene struje u Hrvatsku. HEP se obratio i Rudnapu sa zahtjevom da umanji cijenu struje u posljednjem ovogodi┼ínjem tromjese─Źju. "Rudnap nije bio u mogu─çnosti iza─çi u susret ovom zahtjevu. Ugovor je ostao na snazi u nepromijenjenom obliku", izjavio je Vladmir Marjanovi─ç, direktor prodaje u Rudnapu. Napominje da ne postoje razlozi za raskid niti je neka od ugovornih strana tako ne┼íto zahtijevala. "Ugovor pretpostavlja sigurnost isporu─Źene energije, ┼íto zna─Źi da ne postoji mogu─çnost da se ugovor jednostrano raskine bez posljedica", nagla┼íava Marjanovi─ç, dodaju─çi kako su u dosada┼ínjoj realizaciji ugovora obje strane ispunile svoje obveze. Rudnap je HEP-u prodao 60 MW elektri─Źne energije za 43,7 milijuna eura.

    Bez mogu─çnosti raskida

    U slova─Źkoj tvrtki Korlea Invest tako─Ĺer napominju kako je njihova ponuda na me─Ĺunarodnom natje─Źaju "odabrana jedino zbog tr┼żi┼íno najpovoljnije cijene u trenutku provedbe natje─Źaja". "Obveze po ugovoru iz predmetnog natje─Źaja su pravno obvezuju─çe za obje ugovorene strane te ugovor nije razvrgnut", istaknuo je Marko ─ćosi─ç, direktor Korleina poslovanja u Hrvatskoj i sin donedavnog predsjednika NO HEP-a, Kre┼íimira ─ćosi─ça. Da ─çe bilo kakva izmjena potpisanih ugovora biti te┼íko provediva, nazna─Źio je i sam predsjednik Uprave HEP-a Leo Begovi─ç, koji je prije ne┼íto vi┼íe od mjesec dana izjavio da "iako je ugovor sklopljen prema tada┼ínjoj cijeni struje na tr┼żi┼ítu, trebalo je u njega ugraditi mogu─çnost raskida". Rekao je tada i da ugovor nikada nije do┼íao na Nadzorni odbor HEP-a, ve─ç na NO HEP Trgovine, ─Źiji je direktor smijenjen.
 
12/6/2009 - GORAN GRANI─ć: 'Struja ne mo┼że ko┼ítati koliko i dnevne novine'
Izvor - t-portal, 26. studeni 2009.
 
  • Nesta┼íice plina, privatizacija HEP-a i mogu─ça gradnja nove nuklearne elektrane samo su neka od pitanja o kojima smo porazgovarali s Goranom Grani─çem, ravnateljem Energetskog instituta Hrvoje Po┼żar i biv┼íim potpredsjednikom Vlade Kad se govori o plinu ili o elektri─Źnoj energiji, uvijek se potegne pitanje dr┼żavne politike cijena. Jesu li cijene preniske i koliko je to optere─çenje za energetski sektor?

    Ako iz energetike izuzmete realnu ekonomiju, onda vam uzalud sve drugo. I najbolje strategije i planovi tad padaju u vodu. U biv┼íim socijalisti─Źkim zemljama gdje se energetika tretirala kao socijalna kategorija nastala je pusto┼í. Dobili su prljavu, slabo odr┼żavanu i nedovoljno investiranu energetiku, od koje nitko u kona─Źnici nije imao koristi. U Hrvatskoj su ve─ç nekoliko godina nerazumno zamrznute cijene, ┼íto se odrazilo na sektor plina, elektri─Źne energije i toplinarstva. Zaustavljen je investicijski ciklus, ┼íto je pogor┼íalo rizik sigurnosti opskrbe.

    Zna─Źi, plin i struja moraju poskupjeti, za koliko i u kojem vremenskom razdoblju?

    Sve ovisi o brzini razvoja socijalnog modela kako bi se pomoglo onom dijelu stanovni┼ítva koji ima problema. Prema procjeni Instituta, to je 10 posto gra─Ĺana. Energija je danas civilizacijska kategorija. Nu┼żno je razviti solidarni sustav, da svaki gra─Ĺanin mo┼że u┼żivati u minimalnim potrebama za energijom. Neodr┼żiva je dana┼ínja situacija - da za dnevnu potro┼ínju elektri─Źne energije platite koliko i za jedne dnevne novine.

    Spomenuli ste pogoršanje rizika opskrbe. Iz zime u zimu imamo nestašicu plina, kako to riješiti?

    Nu┼żno je rije┼íiti pitanje novog dobavnog pravca. Kontinuirano isti─Źem da se doma─çi plinski sustav mora povezati sa svim susjednim dr┼żavama. Zatim, potrebno nam je strate┼íko skladi┼íte plina koje bi moglo servisirati tromjese─Źnu potro┼ínju. To ─çe, naravno, povisiti cijenu plina, ali smanjilo bi rizik od nesta┼íice. ┼áto se ti─Źe uklju─Źenja u regionalne tokove energije, poput, kad je rije─Ź o plinu, plinovoda Ju┼żni tok i Nabucco, Hrvatska mora biti aktivna u svim projektima.

    ┼áto je s LNG terminalom? Strani investitori su sve nestrpljiviji jer hrvatska strana nikako da odredi koje ─çe tvrtke i u kojem omjeru sudjelovati u projektu? Mo┼że li se dogoditi da projekt propadne?

    Kako nisam uklju─Źen u tu pri─Źu, jedino ┼íto mogu zaklju─Źiti jest da se hrvatski dio sporo odvija. LNG terminal nam je nu┼żno potreban, radi koli─Źine i radi pove─çanja sigurnosti opskrbe plinom. Bilo je rasprava treba li se graditi na Krku ili u Plo─Źama. Osobno bih bio najsretniji kad bi se izgradila oba terminala, da mogu jedan drugome konkurirati. Kad je rije─Ź o lokaciji na Krku, radi se o odli─Źnoj poziciji. Kako je ovo podru─Źje deficitarno plinom, taj projekt se mo┼że samo vremenski prolongirati, mislim da ne─çe do─çi do odustajanja stranih investitora.

    Dr┼żava je izdvajanje plinskog biznisa iz Ine proglasila strate┼íkim pitanjem. Sla┼żete li se s time?

    Za tvrtku koja u svom osnovnom biznisu ima proizvodnju nafte i plina nije za o─Źekivati da se ne─çe baviti i prodajom plina i nafte. To je prije svega posljedica stjecaja okolnosti. Niska cijena plina proizvela je niz indirektnih ┼íteta. Nije bilo razvoja sustava, nitko se tim poslom zbog neisplativosti ne ┼żeli baviti. Kad se to promijeni, u Hrvatskoj ─çe se pojaviti tvrtke koje ─çe prodavati plin jer im to zakoni EU omogu─çuju. Realnost je da se i Ina ponovo uklju─Źi u taj biznis.

    Kakva je situacija s opskrbom elektri─Źnom energijom? Treba li nam nova nuklearna elektrana i gdje bi se ona gradila?

    Hrvatska uvozi oko 30 posto svojih ukupnih potreba. Ali svi su u susjedstvu deficitarni s elektri─Źnom energijom. Klju─Źni okvir za daljnji razvoj energetike, kako u svijetu, tako i za Hrvatsku, donijet ─çe UN-ova konferencija u Kopenhagenu. Odr┼żat ─çe se sljede─çi mjesec i mogu─çe je da ─çe se i─çi u radikalno smanjenje ispu┼ítanja CO2. Klju─Źno pitanje je ho─çe li se mo─çi zadovoljiti takvi zahtjevi bez gradnje novih nuklearnih elektrana. Velik broj stru─Źnjaka smatra da ─çe to biti vrlo te┼íko. Hrvatska nema financijske snage da sama gradi nuklearku. Mislim da bi najsretnije rje┼íenje bilo da Slovenija i Hrvatska izgrade novi blok u Kr┼íkome, sva je infrastruktura ondje.

    Treba li privatizirati HEP? ┼áto ─çe se dogoditi s tom kompanijom kad u─Ĺemo u EU?

    To je pitanje na koje nije mogu─çe odgovoriti s da ili ne. HEP je podijeljen na ─Źetiri djelatnosti: proizvodnju, prijenos, distribuciju i prodaju. Prijenos i distribucija su regulirane djelatnosti, ┼íto zna─Źi da nije bitno tko je vlasnik jer ─çe uvijek imati jednaku funkciju i svi koji u tome sudjeluju moraju pru┼żati odre─Ĺene usluge. Proizvodnja i prodaja elektri─Źne energije su tr┼żi┼íne djelatnosti i njima se bave i privatne i dr┼żavne tvrtke, a ─Źesto je i mje┼íovito vlasni┼ítvo.

    Zna─Źi li to da prijenos i distribuciju treba privatizirati, a proizvodnju i prodaju ne?

    U direktivama EU, kojih ─çe se morati dr┼żati i Hrvatska, tra┼żi se odvajanje prijenosa od ostatka kompanije. Nedavno je njema─Źki E.ON prodao cjelokupnu prijenosnu mre┼żu za vi┼íe od milijardu eura. Isto tako, najve─çi interes investitori su dosad u svim biv┼íim socijalisti─Źkim zemljama pokazali za posao distribucije.

    ┼áto se ti─Źe proizvodnje, najvredniji dio su hidroelektrane koje iskori┼ítavaju prirodnu rentu. Mislim da bi se one trebale dati u vlasni┼ítvo mirovinskom fondu i da se odatle crpe naknade za umirovljenike. Mogu─çe je rje┼íenje i da se ide u dokapitalizaciju proizvodnje i da se tako do─Ĺe do sredstava za izgradnju novih pogona.

    Za privatizaciju segmenta prodaje odnosno HEP Opskrbe nema posebnog razloga jer ta djelatnost ne tra┼żi velika ulaganja.

    Kako gledate na obnovljive izvore energije? Kad ─çe oni postati konkurentni i isplativi?

    Kad je rije─Ź o zelenoj energiji, obi─Źno su rasprave koje se vode o toj temi ideolo┼íki obojene. Netko ih negira, dok ih drugi di┼żu u nebo. Jedino ┼íto mo┼że pomiriti suprotstavljene strane je tehnologija. U zadnjih deset godina tehnologija je drasti─Źno napredovala. Zna─Źajno je pove─çana efikasnost, realnost i povoljnije su cijene. Najve─çi napredak je napravljen kod vjetroelektrana, dok solarna energija zaostaje. Kori┼ítenje sunca je tri puta skuplje i tehnolo┼íki zaostaje za vjetrom deset godina.

    Zbog tro┼íkova za┼ítite klime za sto posto sko─Źit ─çe cijena klasi─Źnih izvora energije u narednom desetlje─çu. Obnovljivi izvori ─çe tad biti konkurentni. Ali najve─çi problem je ┼íto jo┼í uvijek nije rije┼íeno skladi┼ítenje energije. U proizvodnji energije iz obnovljivih izvora velike su oscilacije, ┼íto je za potro┼ía─Źe neprihvatljivo.
 
11/26/2009 - Zorislav Antun Petrovi─ç: Kako podignuti eti─Źke norme u javnim poduze─çima
Izvor - Poslovni dnevnik, 25. studeni 2009.
 
  • Kona─Źno je proradilo i Povjerenstvo za pra─çenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije, najutjecajnije ad hoc tijelo ikad formirano u Hrvatskoj. ─îlanovi Povjerenstva su predsjednica Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, glavni dr┼żavni odvjetnik, ravnatelj USKOK-a, glavna dr┼żavna revizorica, dva potpredsjednika Vlade, ┼íest ministara i predsjednica Dr┼żavne komisije za kontrolu postupka javne nabave. Doista respektabilan sastav ljudi koji sigurno znaju ┼íto se de┼íava i mogu svojim odlukama ne samo sankcionirati sve ljepljive prsti─ça ve─ç i unaprijediti pravni okvir na najbolji mogu─çi na─Źin te tako stvoriti preduvjete za suzbijanje korupcije. A najbolji na─Źin za to je mijenjanje mentaliteta, odnosno uvo─Ĺenje i promoviranje visokih dru┼ítvenih normi pona┼íanja, za ┼íto postoje i vrlo konkretne znanstvene potvrde.

    Moralna mjerila

    Prije nekoliko godina je Dan Ariely, ─Źuveni ekonomski biheviorist i istra┼żiva─Ź ljudskog pona┼íanja, zamolio skupinu ispitanika da rije┼íe jednostavan test. Jedna grupa ispitanika, koji su ─Źinili kontrolnu skupinu, morala je predati listi─ç s odgovorima izravno ispitiva─Źu. Drugi su ispitanici odgovore napisali na jedan list papira, a na drugi napisali koliko su zadataka to─Źno rije┼íili, s time da su smjeli uni┼ítiti original, odnosno mogli su varati. To su, u skromnoj mjeri, i ─Źinili pa je druga grupa bila uspje┼ínija od prve. No, posebno je zanimljiv bio ponovljeni eksperiment u kojem su ispitanici koji su mogli varati bili podijeljeni: jedna je grupa prije testa trebala napisati naslove 10 knjiga koje su pro─Źitali u srednjoj ┼íkoli, a druga ┼íto je mogu─çe vi┼íe Bo┼żjih zapovijedi. Tek nakon ┼íto su zavr┼íili s ovim dijelom eksperimenta, vezanim za pam─çenje, ispitanici su po─Źeli rje┼íavati test. Me─Ĺu ispitanicima koji su imali priliku varati skupina koja se morali prisjetiti 10 knjiga pro─Źitanih tijekom srednje ┼íkole to─Źno je rije┼íila u prosjeku 4,1 zadatak (odnosno 33 posto vi┼íi rezultat od skupine koja nije mogla varati). Kod druge skupine, u kojoj se dodu┼íe skoro niti jedan od ispitanika nije sjetio svih deset Bo┼żjih zapovijedi, rezultat je iznenadio i same ispitiva─Źe: oni nisu uop─çe varali. Imali su u prosjeku tri to─Źna odgovora - jednak rezultat kao i skupina koja nije varala i jedan manje od skupine koja je dobila priliku varati, ali se morala prisjetiti samo naslova knjiga. Kako je Ariely sam naveo posebno ga se u ovom eksperimentu s Deset zapovijedi dojmilo da su studenti koji su se uspjeli prisjetiti svega jedne ili dviju zapovijedi bili pod njihovim utjecajem podjednako kao i studenti koji su napamet znali skoro svih deset, ┼íto je pokazalo da nisu same zapovijedi one koje poti─Źu na po┼ítenje, nego ve─ç samo promi┼íljanje o nekim moralnim mjerilima. Da bi dodatno provjerio ovu tezu Ariely je proveo sli─Źan eksperiment na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology), s time da je skupina ispitanika koji su mogli varati trebala napisati: "Svjestan sam ─Źinjenice da se ovo istra┼żivanje provodi u skladu s kodeksom ─Źasti MIT-a". Nakon ┼íto su potpisali izjavu, nastavili su rje┼íavati zadatke. U kontrolnim uvjetima, u kojima nije bilo mogu─çe varati, ispitanici su rije┼íili u prosjeku tri zadatka od 20. Ispitanici koji su smjeli zadr┼żati odgovore izjavili su da su u prosjeku rije┼íili 5,5 zadataka, no oni koji su potpisali izjavu o ─Źasnom pona┼íanju izjavili da su, u prosjeku, rije┼íili tri zadatka, dakle jednak broj zadataka kao i kontrolna skupina. U─Źinak koji je imao potpis uz izjavu o prihva─çanju kodeksa ─Źasti osobito je ─Źudan kad se uzme u obzir da na MIT-u ne postoji nikakav kodeks ─Źasti.

    Poplava skandala

    Ukratko, Ariely je zaklju─Źio da kada jednom profesionalna etika ili dru┼ítvene norme izgube svoje zna─Źenje, te┼íko ih je ponovno uspostaviti. No, ne i nemogu─çe, s time da su dobrobiti vi┼íestruke. Na sastanku Povjerenstva zaklju─Źeno da je sva javna poduze─ça trebaju napraviti planove za borbu protiv korupcije, a premijerka je najavila da bi se uskoro u proceduru trebale krenuti i izmjene zakona o financiranju politi─Źkih stranaka. Ove inicijative mogle bi biti vrlo, vrlo korisne ako ih se provede na pravi na─Źin. O tome na kojoj razini je etika poslovanja u javnim poduze─çima pa ─Źak i poduze─çima u kojima na odabir kadrova bilo kakav utjecaj ima politika mo┼że svatko sam procijeniti, no definitivno je sigurno da prava poplava skandala koja je proteklih tjedana registrirana u HEP-u, H┼Ż-u, HAC-u ili Podravki sigurno ne─çe imati doprinijeti prolaznoj ocjeni. Nema nikakve sumnje da je jedan od razloga, uz nedovoljno razra─Ĺene mehanizme kontrole, i etika ljudi koji se natje─Źu za posao u tim tvrtkama - na ┼żalost, pre─Źesto se radi o osobama koje rad u javnim poduze─çima shva─çaju isklju─Źivo kao priliku za boga─çenje preko no─çi i vide isklju─Źivo privilegije, a ne i obveze koje donose rukovode─ça mjesta. Promoviranje vi┼íih eti─Źkih normi u javnim poduze─çima, koje ljudi u izvr┼ínoj vlasti mogu najbolje promovirati ako ih i sami primjenjuju, mo┼że imati neslu─çeno pozitivne posljedice na cijelo dru┼ítvo. Naravno, ako ih poprati i odgovaraju─çe unapre─Ĺenje propisa. A dodatni impuls mo┼że dati preciznije reguliranje financiranja stranaka, posebice kampanja. Nema boljeg na─Źina da se svim gra─Ĺanima poka┼że odgovornost i ┼żelja da se po┼ítuju zakoni ove zemlje. Kona─Źno, ako se ve─ç netko natje─Źe na izborima da bi dobio mogu─çnost dono┼íenja i provo─Ĺenja zakona, nema boljeg na─Źina za uvjeravanje bira─Źa od po┼ítivanja i promoviranja ne samo zakona, ve─ç i visokih eti─Źkih normi pona┼íanja.
 
11/26/2009 - 'Hrvatska treba novu ekonomsku politiku'
Izvor - Poslovni dnevnik, 23. studeni 2009.
 
  • Predsjednik hrvatskog udru┼żenja menad┼żera Croma Vladimir Ferdelji prilikom dodjele godi┼ínjih nagrada za najbolje hrvatske menad┼żere proteklu godinu ocijenio je jednom od najte┼żih. Kako najve─çi dio nagra─Ĺenih dolazi iz industrije kojoj je bilo i najte┼że, time su postignu─ça nagra─Ĺenih menad┼żera izuzetnija. Tvrtke nagra─Ĺenih ove su godine otvorile 338 novih radnih mjesta, a njihov zajedni─Źki ukupni prihod lani je iznosio 5,97 milijardi kuna."Hrvatska treba novu ekonomsku politiku koja ─çe stimulirati proizvodnju i izvoz kako bi se otplatili inozemni dugovi ve─çi od 40 milijardi eura", jedinstvena je poruka sa savjetovanja Crome "Inventura gospodarskih potencijala Republike Hrvatske" uo─Źi progla┼íenja menad┼żera godine.

    HEP svjetski izvoznik struje

    S tom konstatacijom slo┼żili su se svi sudionici, Dubravko Rado┼íevi─ç iz Ureda predsjednika RH, Ivan Milolo┼ża, predsjednik Vije─ça ─Źlanica HUP-a, Vladimir Preveden, konzultant Rolanda Bergera, fizi─Źar Davor Pavuna, ekonomist Guste Santini i Vladimir Ferdelji. Kao mogu─çe i perspektivne industrije Ferdelji smatra energetiku jer se "novim projektima mogu pozabaviti postoje─çi kapaciteti s pametnim stru─Źnjacima". Navodi kako HEP mo┼że naru─Źiti desetak tisu─ça vjetroelektrana i biti svjetski izvoznik elektri─Źne energije.


    ...
 
11/26/2009 - HEP tra┼żi politi─Źku pomo─ç Vlade za utjerivanje dugova: Srbi Hrvatskoj duguju struje za dvije godine
Izvor - Novi list, 16. studeni 2009.
 
  • Ovih je dana, kako doznajemo, istekao rok kojeg je HEP postavio Republici Srpskoj da se kona─Źno izjasni o ulasku hrvatskih predstavnika u upravni odbor Termoelektrane Gacko. Rije─Ź je o elektrani ─Źiju je gradnju, kao razvijena jugoslavenska republika, Hrvatska sufinancirala u BiH kao nerazvijenoj republici 80-ih godina pro┼ílog stolje─ça, sukladno ─Źemu Hrvatskoj pripada i jedna tre─çina proizvedene struje u TE Gacko. Kako se neslu┼żbeno mo┼że ─Źuti u HEP-u, nova uprava poduze─ça na ─Źelu s Leom Begovi─çem mora donijeti kona─Źnu odluku ho─çe li pokrenuti tu┼żbu, na nadle┼żnom prvostupanjskom sudu u Trebinju, zbog struje koja se godinama Hrvatskoj ne isporu─Źuje, ili pak ponovo poku┼íati, diplomatskim putem, dio struje iz TE Gacko natjerati put Hrvatske. Tu┼żba je pripremljena, no ─Źeka se kona─Źna odluka nove uprave, doznajemo u HEP-u, u kojem, naime, zaziru od mogu─çe odluke nadle┼żnog suda u Trebinju.

    Hrvatska je, po─Źetkom 80-ih godina, u gradnju termoelektrana Kakanj, Tuzla, Gacko i Obrenovac ulo┼żila ukupno, dana┼ínjih, milijardu eura I dok je u razdoblju od 2004. do kraja pro┼íle godine s Elektoprivredom BiH problem rije┼íen isporukom ukupno 5,2 TWh struje Hrvatskoj, jo┼í uvijek nije rije┼íen problem na┼íe ┬╗zamrznute┬ź struje u TE Gacko i TE Obenovac. Iz Republike Srpske nam duguju 11 TWh struje, iz TE Obrenovac u Srbiji pak 21 TWh, ukupno, dakle, 32 TWh struje, koliko cijela Hrvatska potro┼íi u dvije godine! Istovremeno, i Republika Srpska i Republika Srbija struju izvoze, Srbija u vrijednosti od 20 milijuna eura godi┼ínje, a Hrvatska, ne ra─Źunaju─çi zajedni─Źku struju iz Kr┼íkog, uvozom podmirivati mora 15 posto svojih potreba, i na uvoz tro┼íiti izme─Ĺu 80 i 90 milijuna eura godi┼ínje. Ukupno, zbog rata smo ostali bez nekoliko stotina milijuna eura vrijedne struje.

    Problem s TE Kakanj i TE Tuzla u Federaciji BiH rije┼íen je jer su Bosanci iz federalnog dijela na aran┼żman s Hrvatskom, prema kojem su joj isporu─Źivali godi┼ínje jedan teravatsat energije po cijeni od atraktivnih 33 eura za MWh, bili natjerani od strane me─Ĺunarodne zajednice, a ve─çina struje dobivene iz Kaknja i Tuzle zavr┼íavalo je u mostarskom ┬╗Aluminiju┬ź. Republika Srpska i Srbija nemaju, mo┼że se pak ─Źuti od upu─çenih s te ┬╗strane┬ź, nikakvu namjeru Hrvatskoj iza─çi u susret, jer smatraju da za to ne postoji niti jedna osnova i da je Hrvatska ve─ç kompenzirana. Mali su izgledi, stoga, da Hrvatska otamo ikad dobije svoju struju.

    ┬╗Potra┼żivanja koja HEP ima na temelju prijeratnih ulaganja u BiH i Republici Srbiji, osim gospodarskih, imaju i zna─Źajnu politi─Źku dimenziju te se rje┼íavaju u suradnji s Ministarstvom gospodarstva┬ź, stoji u odgovoru HEP-a. Kako se neslu┼żbeno mo┼że ─Źuti u tom poduze─çu, potrebna im je daleko ve─ça politi─Źka pomo─ç od ove s kojom trenuta─Źno raspola┼żu, da bi se problem pomakao s mrtve to─Źke. ─îini se da ─çe se novi ministar gospodarstva i njegova ┬╗ekipa┬ź ┼że┼í─çe morati uloviti i s tim u ko┼ítac.

    Vlasni─Źki spor oko TE Gacko
    Dok je Hrvatska u TE Gacko direktno ulagala u gradnju, Srbiji smo tada, 80-ih godina, dali zajam za gradnju, uz uvjet da nam vrate kredit i isporu─Źe odre─Ĺenu koli─Źinu energije. U brojkama, duguju nam 120 milijuna eura i 21 teravatsat struje. Op─çenito, u slu─Źaju TE Gacko Hrvatska i Republika Srpska vode vlasni─Źki spor, ┼íto nije slu─Źaj s TE Obrenovac u Srbiji. Kako, me─Ĺutim, odgovaraju iz Republike Srpske, ukoliko HEP pokrene tu┼żbu, i oni ─çe napisati svoju, za naknadu ┼ítete zbog neisporu─Źene struje Republici Srpskoj iz HE Dubrovnik.
 
11/26/2009 - Re┼żu se pla─çe i mirovine, a gubita┼íi idu na bubanj
Izvor - Jutarnji list, 13. studeni 2009.
 
  • Premijerka Jadranka Kosor od ju─Źer ima novog ministra gospodarstva i troje glavnih savjetnika koji nisu iz struktura HDZ-a: ─Éuro Popija─Ź, Borislav ┼ákegro, Sandra ┼ávaljek i ┼Żeljko Lovrin─Źevi─ç.
    U vrh su ušli visokopozicionirani HDZ-ovci Darko Milinović i Ivan Šuker, ali potpredsjednici Vlade neće imati presudan utjecaj na kreiranje politike.

    Odlu─Źuju─çu ulogu u svim va┼żnim ekonomskim odlukama imat ─çe - novi premijerkin ekonomski tim.
    - O─Źekujem odli─Źnu suradnju. Zajedno s ministrima i potpredsjednicima Vlade ─Źlanovi Savjeta trebaju donijeti nove ideje i projekte - poru─Źila je Kosor i dodala da ─çe se Savjet, po potrebi, popunjavati i drugim ljudima.

    ...

    Savjetnici i novi ministar predla┼żu kako prebroditi ekonomsku krizu:
    1. izbaciti politi─Źare (ministre i dr┼żavne tajnike) iz nadzornih odbora javnih poduze─ça
    2. smijeniti uprave javnih poduzeća koje nisu provele Vladine naputke o štednji
    3. poja─Źati kontrolu nad tro┼íenjem novca u gradovima jer bi financijski problemi Zagreba mogli zahvatiti i druge gradove
    4. restrukturirati gospodarstvo tako da se smanji jaz izme─Ĺu Zagreba i ostatka Hrvatske
    5. nu┼żno je promijeniti lo┼íu op─çu klimu u hrvatskom dru┼ítvu i mentalitet: ne mo┼że se ┼żivjeti samo od rente, mora se razbiti odijum prema poduzetni┼ítvu i nesklonost riziku
    6. promijeniti prora─Źunsku politiku: nije to─Źno da je 87 posto prora─Źuna fiksno i da se na to ne mo┼że utjecati. To su pla─çe i mirovine koje se mogu - smanjivati
    7. pojednostaviti porezni sustav, a u roku od dvije godine uvesti porez na imovinu
    8. revidirati povlaštene mirovine
    9. promijeniti lo┼íu politiku pla─ça u javnom sektoru: postoji ─Źak 15 sindikata i kolektivnih ugovora koje je te┼íko ispuniti
    10. u─Źiniti efikasnijim HGK (smanjiti obveznu ─Źlanarinu), Agenciju za ulaganja i ekonomsku diplomaciju: te tri institucije moraju kona─Źno po─Źeti raditi svoj posao privla─Źenja stranih investicija
    11. reformirati lokalnu upravu: dr┼żava mo┼że financirati samo 10 ┼żupanija i polovicu sada┼ínjih op─çina
    12. ukinuti politi─Źki populizam: sada se saniraju gubita┼íi, a uni┼ítavaju zdrava poduze─ça, tome se mora re─çi dosta
    13. reformirati zdravstveni i mirovinski sustav
 
11/26/2009 - Reagiranje: HEP-ova nadmetanja su javna i otvorena
Izvor - Business.hr, 11. studeni 2009.
 
  • U reagiranju stoji kako je HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. proveo pet javnih nadmetanja otvorenim postupkom javne nabave za isporuku srednjenaponskih sklopnih blokova.

    "Postupci su bili otvoreni i javni, dokumentacija je bila raspolo┼żiva on-line, besplatno, svim zainteresiranim gospodarskim subjektima koji su u utvr─Ĺenom roku mogli dostaviti svoje ponude. Dokumentacija za nadmetanje i tra┼żeni uvjeti sposobnosti standardni su dokumenti naru─Źitelja kojima se onemogu─çava favoriziranje bilo kojeg isporu─Źitelja ili proizvo─Ĺa─Źa.

    U svih pet postupaka javne nabave koji se u ─Źlanku navode odabrana je najpovoljnija prihvatljiva ponuda. Ponude koje nisu ispunjavale Zakonom o javnoj nabavi i dokumentacijom za nadmetanje propisane uvjete, odba─Źene su sukladno odredbama Zakona kao neprihvatljive. Ponude tvrtke Telur iz Zagreba i Aleta iz Zadra nisu zadovoljavale uvjete propisane Zakonom o javnoj nabavi, ┼íto je potvrdila i Dr┼żavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave te ih u tom smislu naru─Źitelj, HEP-Operator distribucijskog sustava nije ni smio ocijeniti prihvatljivima i odabrati, usprkos cijeni koju su ponudili.

    Tvrdnja da su spomenuti godi┼ínji natje─Źaji za nabavu srednjenaponske opreme predmet kriminalisti─Źke obrade su neto─Źne, a zaklju─Źak da su ti natje─Źaji dio 'sheme' prema kojoj je HEP o┼ítetio dr┼żavni prora─Źun za milijardu eura predstavlja neodgovorno i zlonamjerno presu─Ĺivanje bez Suda", navodi se u reagiranju.
 
11/26/2009 - Nedodirljivi nisu nesalomljivi
Izvor - Novi list, 09. studeni 2009.
 
  • Umjesto vru─çe sindikalne jeseni koja se svakog ljeta najavljuje u novinskoj sezoni ┬╗kiselih krastavaca┬ź, Hrvatska ove jeseni mo┼że pratiti vru─çu usko─Źku jesen.

    Kriminal bijelih ovratnika upravo je preplavio medije, ali to je i razumljivo, jer su ga tijela kaznenog progona godinama zanemarivala, pa su i neke prastare prijave danas predmet istraga. Do ovog ljeta nije bilo pravih reakcija tijela kaznenog progona na brojne javno iznesene sumnje o kriminalu u javnim poduze─çama i tvrtkama u kojima dr┼żava ima vlasni─Źki udio.

    Ima onih koji to tuma─Źe odlaskom Ive Sanadera s premijerske du┼żnost. Nova premijerka Jadranka Kosor, te ministri Ivan ┼áimonovi─ç i Tomislav Karamarko od ljeta ponavljaju da vi┼íe nema nedodirljivih. A pritom se ne izja┼ínjavaju zna─Źi li to da je ranije takvih bilo i koji je to prijelomni trenutak od kad su nedodirljivi postali dodirljivi.

    ─îinjenica, me─Ĺutim, jest da takvih opetovanih poruka nije bilo za vrijeme Sanaderove Vlade. Za vrijeme te Vlade, policiji i tu┼żiteljstvu je, primjerice, trebao gotovo cijeli jedan izborni ciklus da dovr┼íi istragu sumnjive nabavke vojnih kamiona, kao ┼íto se, recimo, istraga malverzacija u Brodosplitu provodi prakti─Źki godinama.

    U HEP-u postoji vi┼íe sli─Źnih slu─Źajeva. Ni dvije godine nisu bile dovoljne da se provede postupak protiv biv┼íeg ─Źlana Uprave HEP-a Ante Despota zbog navodne iznude dobavlja─Źa, premda ga je pod vlastitim imenom javno optu┼żio da je tra┼żio proviziju. Povezivanje te ─Źinjenice s ─Źinjenicom da je Despot zet Sanaderovog prijatelja Mladena Bari┼íi─ça, bio bi ulazak u sferu naga─Ĺanja. Uostalom, kao i povezivanje dobrih odnosa biv┼íeg HEP-ovca ┼Żeljka Kljakovi─ça-Ga┼ípi─ça sa Sanaderovim bratom i ─Źinjenice da se prijava protiv njega zbog zapo┼íljavanja mimo kriterija i potrebe istra┼żuje ve─ç, evo, godinu dana.

    A to su samo neke od starih prijava ponovno aktualiziranih odlaskom biv┼íeg premijera. HEP je, uz Hrvatske ┼żeljeznice, bio prioritet policije i tu┼żitelja, pored drugih javnih tvrtki u kojima su postojale sumnje na gospodarski kriminal. Tu┼żitelji ga obra─Ĺuju zbog kupovine struje po cijeni od 83 eura, a uprava je smijenjena zbog istra┼żnog zahtjeva koji je protiv direktora Ivana Mravka podnesen zbog zapo┼íljavanja Rade Buljuba┼íi─ça, HDZ-ovog zaslu┼żnog iseljenika.

    Po drugoj liniji istrage HEP-ovog poslovanja, pod pove─çalo tu┼żitelja i policije dospjelo je i privatno poduze─çe Dalekovod. Rije─Ź je o HEP-ovoj kupovini energetskih postrojenja koje je Dalekovod izgradio za autocestu. Trafostanice su, navodno, kupljene po vi┼íoj cijeni od realne, ali ipak ni┼żoj od knjigovodstvene. Kako izvje┼ítavaju mediji, istra┼żitelje bi mogla zanimati i vlasni─Źka struktura Dalekovoda.


    ...
 
11/5/2009 - Topao do─Źek za biv┼íeg Polan─Źecova tajnika
Izvor - Ve─Źernji list, 04. studeni 2009.
 
  • Miljenko Pavlakovi─ç tek bi trebao postati novi ─Źlan uprave HEP-a, a ve─ç se na┼íao na udaru sindikata radnika HEP-a. Sindikalce zanima za┼íto nitko od 2200 fakultetski obrazovanih radnika HEP-a nije bio dovoljno dobar za to mjesto pa je morao biti doveden netko izvana. Pritom sindikat u HEP-u primje─çuje da je Pavlakovi─çu najsjajnija to─Źka ┼żivotopisa ┼íefovanje HDZ-om u Jastrebarskom. Pavlakovi─ç je ina─Źe bio Polan─Źecov dr┼żavni tajnik za gospodarstvo, ali to sindikalce nije nimalo impresioniralo. ...
 
11/5/2009 - Pavlakovi─ç: Jesam hadezeovac, ali to ne zna─Źi da sam nestru─Źan
Izvor - Ve─Źernji list, 04. studeni 2009.
 
  • Tehnos u svom priop─çenju napada Miljenka Pavlakovi─ça za kojeg ka┼że da mu je jedina kvalifikacija to ┼íto je ┼íef jastrebarskog HDZ-a, a za Velimira Rajkovi─ça tvrde da je u upravu HEP-a dospio kao pripadnik HSS-a.

    Jedan od tri HEP-ova sindikata ÔÇô Tehnos ÔÇô optu┼żio je danas dvojicu novih ─Źlanova uprave te tvrtke da su na te pozicije postavljeni isklju─Źivo zbog strana─Źke pripadnosti.

    Tehnos u svom priop─çenju napada Miljenka Pavlakovi─ça za kojeg ka┼że da mu je jedina kvalifikacija to ┼íto je ┼íef jastrebarskog HDZ-a, a za Velimira Rajkovi─ça tvrde da je u upravu HEP-a dospio kao pripadnik HSS-a. Me─Ĺutim, Pavlakovi─ç je dosad bio dr┼żavni tajnik za financije u Ministarstvu gospodarstva, a Rajkovi─ç je dekan na Tehni─Źkom veleu─Źili┼ítu Zagreb.

    ÔÇô Pavlakovi─ç je sistematizaciju radnih mjesta i rad s riznicom u Ministarstvu doveo do savr┼íenstva. Sindikat Tehnos je na nesretan na─Źin upro prstom u ─Źovjeka koji bi trebao rije┼íiti ba┼í one probleme zbog kojih se oni bune ÔÇô rekao je predsjednik uprave HEP-a Leo Begovi─ç.

    Pavlakovi─ç pak ka┼że kako ne bje┼żi od toga da je strana─Źki obojen, ali to nije razlog da ga netko, tko ga ne poznaje, proziva da je nestru─Źan. Branimir Hora─Źek, ┼íef NO HEP-a, ka┼że kako je nova uprava izbalansirana: troje ─Źlanova je iz te tvrtke, a dvoje izvan nje.
 
11/3/2009 - U Upravu HEP-a ponovno imenovani politi─Źki kadrovi
Izvor - Business.hr, 03. studeni 2009.
 
  • O─Źekujemo da nam Vlada i NO objasne kakve su to izvrsne programe za korporativno upravljanje HEP Grupom predlo┼żili novi ─Źlanovi Uprave Miljenko Pavlakovi─ç i Velimir Rajkovi─ç, kada nitko od 2200 fakultetski obrazovanih radnika HEP-a nije bio dovoljno dobar za ta mjesta, ka┼że se u priop─çenju.

    Sindikat isti─Źe kako je Pavlakovi─çu ┼íefovanje HDZ-om u Jastrebarskom, dok je Rajkovi─ç imenovan po politi─Źkom klju─Źu iz kvote HSS-a.

    Sindikati ─çe stoga od poslodavca tra┼żiti hitno ispravljanje svih unutarnjih nepravilnosti u HEP-u, a ima ih mnogo, tvrdi se u priop─çenju. Primjerice, ne postoji popis i opis poslova u HEP-u, zapo┼íljavanje nije u skladu s aktima po kojima se mora napraviti interni natje─Źaj, a Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je predimenzioniran, te napravljen u korist poslovodstva.

    Tako─Ĺer ─çe tra┼żiti smjenu Petra ─îubeli─ça, direktora HEP Proizvodnje d.o.o. i ┼Żarka Mudrov─Źi─ça, direktora HEP Trgovine d.o.o, koji svojim primjerom pokazuju kako na poslovanje HEP-a utje─Źe kadroviranje nestru─Źnih ljudi. ─îubeli─ç je do┼íao u HEP s poslova odr┼żavanja vagona u H┼Ż-u, te kroz dva mjeseca postao direktorom najva┼żnijeg dijela HEP-a. Postao je poznat po potpunom blokiranju rada Radni─Źkog vije─ça i drasti─Źnom rezanju tro┼íkova odr┼żavanja postrojenja.Mudrov─Źi─ç je direktor HEP Trgovine koja je sklopila sporni ugovor o kupnji struje po 83 eura za megavatsat (MWh) od EFT-a.
 
11/3/2009 - Sindikat: HDZ i HSS opet imaju svoje ljude u HEP-u
Izvor - Novi list, 03. studeni 2009.
 
  • Nadzorni odbor HEP-a potvrdio je ju─Źer nove ─Źlanove uprave ovog poduze─ça, koje je u petak predlo┼żila Vlada. Osim ranije imenovanog Lea Begovi─ça na mjestu predsjednika uprave, nju ─çe ─Źiniti tri dosada┼ínja HEP-ova zaposlenika ÔÇô Snje┼żana Pauk, prva ┼żena u upravi HEP-a dosad, zatim Dubravko Luka─Źevi─ç i Damir Pe─Źvarac. Izvan HEP-a, u upravu dolaze Miljenko Pavlakovi─ç, dosada┼ínji dr┼żavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i Velimir Rajkovi─ç, dekan i profesor Teni─Źkog veleu─Źili┼íta u Zagrebu. Snje┼żana Pauk dosada┼ínja je direktorica HEP-ovog Sektora kontrolinga, dok je Dubravko Luka─Źevi─ç radio na mjestu pomo─çnika direktora HEP Proizvodnje. Damir Pe─Źvarac u upravu sti┼że s mjesta direktora HEP-ovog distribucijskog sustava Elektroslavonije.

    HEP-ov sindikat TEHNOS, isti─Źe njegov predsjednik Denis Geto, pozdravlja dolazak triju HEP-ovaca na mjesto ─Źlanova uprave, no tra┼żit ─çe od Vlade, s druge strane, obja┼ínjenje zbog ─Źega se, pored 2.200 magistara i doktora znanosti koji u HEP-u rade, u upravu i dalje dovode politi─Źki kadrovi. Miljenko Pavlakovi─ç, dosada┼ínji predsjednik Skup┼ítine HEP-a, nema za HEP bitnijih referenci, no predsjednik je HDZ-a u Jaski. Velimir Rajkovi─ç bit ─çe ─Źlan uprave za razvoj, ─Źovjek iz kvote HSS-a, stranke koja je i do sada u upravi HEP-a imala svoj kadar.

    ÔÇô Uprava HEP-a jest politi─Źki postavljena, pa sam tako postavljen i ja, no uz kriterij stru─Źnosti, odgovorio je ju─Źer Rajkovi─ç na pitanje kako je predlo┼żen i imenovan u upravu HEP-a. Njegovo je ─Źlanstvo u HSS-u, ka┼że, tradicionalno, budu─çi da su mu i djed i otac bili ─Źlanovi te stranke, no on sam, zaklju─Źuje, nikad nije bio politi─Źki aktivan.

    Unutar HEP-a, neslu┼żbeno se mo┼że ─Źuti, troje njihovih zaposlenika nevoljko je pristalo u─çi u upravu. Za pla─çu od petnaestak tisu─ça kuna puno je ljudi iz HEP-a odbilo upravlja─Źku funkciju u tom ┬╗osinjem gnijezdu┬ź. Kako najavljuju iz TEHNOS-a, bude li ju─Źer postavljena uprava ignorirala sindikate, oni ─çe u javnost ┬╗pustiti┬ź, najavljuje Geto, ┬╗niz nelogi─Źnosti prouzro─Źenih lo┼íim poslovanjem tvrtke┬ź. Za po─Źetak, tra┼żit ─çe da se ispitaju mnogobrojna zapo┼íljavanja unutar HEP-a, provedena bez prethodnih internih natje─Źaja, a nova ─çe se uprava kona─Źno morati pozabaviti i sistematizacijom radnih mjesta, jer 14.000 ljudi godinama radi bez ikakvog popisa, i opisa poslova.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridr×ana A design