|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 12/25/2009 - Komentar Ratka Boškovića: Privatizacija kao babaroga | | Izvor - Bussiness.hr, 15. prosinac 2009. | | | - Već sam spomen privatizacije HEP-a i HAC-a najveći dio hrvatske javnosti dočekuje kao ujed zmije za srce.
Tako će biti i s idejom Goranka Fižulića, naglo aktiviranog bivšeg političara, da bi "država trebala izaći iz dijela gospodarskog sektora gdje izravno upravlja, kao što je to u HEP-u i HAC-u".
Državni simboli
Prvi je razlog za zebnju, dakako, duboko ukorijenjeno shvaćanje da su HEP i HAC simboli državnog identiteta, nešto poput zastave, grba i himne. Drugi je ksenofobija, podmukli strah da će nam te tvrtke uzeti stranci pa ćemo izgubiti gospodarski temelj nacionalne samostalnosti i opstojnosti. Treći je nešto pragmatičniji, da će privatnici, jednom kad preuzmu te tvrtke, ucjenjivati građane visokim cijenama nastojeći profitirati na narodnoj grbači, pa će doći u pitanje i sigurnost opskrbe.
Iz tih i takvih strahova javnosti formirao se u Hrvatskoj i stav velikog dijela stručnjaka da elektroprivreda, kao i mreža autocesta, moraju ostati u državnom (javnom) vlasništvu, kao komunalna djelatnost koja će jamčiti najveću moguću sigurnost opskrbe i najniže moguće cijene.
No sve to zapravo ima malo smisla, ne samo zato što hrvatska elektroprivreda u rukama političara velikom brzinom zaostaje i propada, a autoceste stenju pod korupcijom.
Svi oni koji tako razmišljaju, naime, gube iz vida širu sliku: država, u krajnjem slučaju, sigurno neće moći pobjeći od svoje odgovornosti za opskrbu građana strujom i za prometnu povezanost zemlje, ali to doskora više neće biti samo Republika Hrvatska, nego Europska unija.
Slijepi i gluhi
A u toj novoj, velikoj državi nebrojeno mnoštvo poduzeća proizvodi i prodaje struju, i većinom su privatna; mnogo poduzeća upravlja autocestama, i mnoga su privatna, primjerice talijanski Benetton. I svi će oni htjeti proizvoditi, poslovati i prodavati, slobodno i neometano, posvuda, pa tako i na tlu Hrvatske.
Uostalom, već je nedavno prihvaćenom hrvatskom energetskom strategijom zamišljeno da proizvodnja struje i u Hrvatskoj postane privatni biznis, a u takvim okolnostima nema nikakvog razloga da privatna ne bude i sadašnja proizvodnja struje i u HEP-u. No za tu "sitnicu" u strategiji svi su se najradije pravili slijepi i gluhi, a sva se energija posvećivala raspravama o tome kakvu bi kombinaciju elektrana HEP trebao graditi.
HEP? Može koje hoće, ali mora znati da neće biti jedini.
| | | | 12/12/2009 - Predmet : Reagiranje na Dnevnik HRT-a | | Izvor - HES, 09. prosinac 2009. | | | -
HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
UPRAVA DRUŠTVA
Predsjedniku Uprave
Članovima Uprave
Poštovani,
Dana 8. i 9. prosinca 2009. godine u središnjem Dnevniku HRT-a urednik
Dnevnika gospodin Zoran Šprajc nastavlja grubi obračun s HEP-om.
Insinuacijama iznesenim u jednoj od najgledanijih emisija, evidentno konstruirano nanosi štetu Hrvatskoj elektroprivredi i svim njenim radnicima.
Apsolutno je neprihvatljivo da jedan urednik na nacionalnoj televiziji sebi daje za pravo da na vrlo prljav način komentira demanti na prilog od prethodnog dana.
Pored relativno teških uvjeta poslovanja u kojima HEP posluje pozitivno,
pored sustavnog pritiska da se smanji plaća svim zaposlenima, pored
nemogućnosti da se naplate sva naša potraživanja, te na kraju opterećeni antirecesijskim mjerama u iznosu od 637 milijuna kuna koje su teret HEP-u, NE
PRIHVAĆAMO NASTAVAK RUŽNIH PRIČA o HEP-u I NJENIM RADNICIMA.
Zahtijevamo od Uprave HEP-a:
1. Da sazove konferenciju za novinare u HEP-u i javno obznani u kakvom je stanju Hrvatska elektroprivreda
2. Da se na direktan način (bez pisanja demantija) otvori prema javnosti istinom, jer je to naš zajednički interes
3. Da zahtjeva odgovornost Zorana Šprajca, te za iznošenje neistina pokrene sudski postupak za nanošenje štete i njegovu smjenu
Molimo Vaš HITAN ODGOVOR na ovaj zahtjev.
U protivnom, biti ćemo
prisiljeni sazvati konferenciju za novinare kako bi obranili dostojanstvo
radnika HEP-a ne ulazeći u optužbe iznesene na račun poslovanja HEP-a
jer je i nama to nepoznanica.
S poštovanjem,
Predsjednik HES-a
Dubravko Čorak
| | | | 12/12/2009 - Adria LNG: Udio RWE-a prenosi se na ostale članove konzorcija | | Izvor - Poslovni dnevnik, 10. prosinac 2009. | | | - Iz Adria LNG konzorcija danas su izvijestili o novoj vlasničkoj strukturi nakon što se njemački RWE povukao iz tog projekta, a njegov 16,69 - postotni udio prenijet na ostale članove društva.
Kako se navodi u priopćenju, u novoj vlasničkoj strukturi Adria LNG konzorcija njemački E.ON Ruhrgas sada ima udio od 39,17 posto (do sada 31,15 posto), austrijski OMV 32,47 posto (do sada 25,58 posto), francuski Total 27,36 posto (do sada 25,58 posto), dok je slovenski Geoplin ostao na udjelu od 1 posto. Podsjetimo, RWE se iz Adria LNG konzorcija povukao u listopadu, a tada je najavljeno da to neće utjecati na daljnje odvijanje i realizaciju projekta te da će se, u skladu s osnivačkim aktima društva, vlasnički udjeli RWE-a prenijeti na ostale članove društva.
U današnjem se priopćenju Adria LNG konzorcija podsjeća i da je odlukom hrvatske Vlade od 16. srpnja najavljeno da bi Ina, HEP i Plinacro trebali osnovati hrvatsko društvo LNG Hrvatska d.o.o. s namjerom da to društvo stekne 25 posto udjela u Adria LNG d.o.o. Također ističu da se Adria LNG nalazi u završnoj fazi postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš (LNG terminala u Omišlju na otoku Krku).
Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš završena je 1. prosinca, a Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uskoro bi trebalo, slijedom mišljenja Savjetodavnog stručnog povjerenstva, donijeti odluku o tome je li zahvat prihvatljiv za okoliš, stoji u priopćenju.
U konzorciju Adria LNG očekuju da će lokacijsku dozvolu dobiti u prvom tromjesečju iduće godine, a 2011. članovi društva planiraju donijeti konačnu odluku o investiranju. To bi ujedno bila i godina početka izgradnje Adria LNG terminala u Omišlju na Krku, zaključuje se u priopćenju.
| | | | 12/12/2009 - Šprajc ismijao HEP-ov demanti lošeg poslovanja | | Izvor - Jutarnji list, 09. prosinac 2009. | | | - Poslovično ironični voditelj HTV-ova Dnevnika, Zoran Šprajc, večeras je zabavio gledatelje novim komentarom u svojem stilu.
Šprajc se naime na samom kraju informativne emisije, kako on to osobito voli, osvrnuo na HEP-ov ispravak 'netočnog navoda' iz prošlog Dnevnika kako je hrvatski električni monopolist neočekivano veliki gubitaš.
Tako je HEP umjesto traženog demantija dobio dodatnu porciju 'jezikove juhe'.
- Na samom kraju stigao je demanti na jednu našu primjedbu u kojoj smo rekli kako je HEP uspio ostvariti milijardu kuna gubitka. U HEP-u se pozivaju na reviziju koja je ustvrdila da je u prvom polugodištu HEP ostvario dobit od 240 milijuna kuna – započeo je vijest Šprajc komentirajući kako će informacije sigurno razveseliti i Banske dvore koji su HEP-u, vjerujući da ima problema, odobrili novo veliko zaduživanje, ali i one kojima HEP duguje novac poput Končara.
- Razveselit će i sve naše potrošače u čije ime HEP na svjetskom tržištu kupuje najskuplju struju na svijetu, nastavio je Šprajc svoju neumoljivu baražu.
Prilog je zaključio konstatacijom kako je 'uspješnost HEP-ova poslovanja utvrdio neki revizor kojemu se može vjerovati kao i onome u Podravci'.
| | | | 12/12/2009 - Zoran Šprajc ponovo nasmijao javnost svojim komentarom | | Izvor - Jutarnji list, 08. prosinac 2009. | | | - Udarna informativna emisija Hrvatske radiotelevizije, Dnevnik, nikada nije dosadana kada ga vodi novinar Zoran Šprajc.
Naime, njegovi su komentari, ovaj puta vezani uz podizanje solarnih ploča na riječkoj obilaznici, dobro protresli gotovo sve u Hrvatskoj elektroprivredi, ali i nasmijali gledatelje.
- Ne znaju obojiti vlastite tunele, ali znaju proizvoditi struju - započeo je Šprajc prilog o gradnji solarnih ploča i bukobrana u Rijeci aludirajući na nedavnu aferu u Hrvatskim autocestama.
Potom slijedi cijeli prilog o tome kako će HAC na dijelu riječke zaobilaznice postaviti solarne ploče koje će proizvoditi struju koju će potom prodavati HEP-u. Po završetku priloga, kojeg je očito jedva čekao, Šprajc zadaje 'konačan udarac':
- I divit će nam se (turisti) kako ovi Hrvati u slučajnom i nevezanom razgovoru znaju napraviti trošak od 24 milijuna kuna. Inače, tu struju koju će proizvoditi dosjetljivi cestari i prodavati HEP-u, HEP će prodati nekom drugom, ali će to još jednom naplatiti od svih nas, koji na računu za struju dodatno plaćamo naknadu za obnovljive izvore energije, ili u ovom slučaju trošak za nevezane razgovore. I uz sve to, HEP će uspjeti ostvariti milijardu kuna gubitka. Naravno da su turisti zadivljeni - zaključio je sa smiješkom na licu popularni voditelj Dnevnika.
Na njegov je komentar odmah reagirao HEP koji napominje u vlastitu priopćenju kako je prilog neodgovoran te neistinit.
- HEP ne prihoduje naknadu za obnovljive izvore nego je ta naknada prikazana na računima HEP-a i ista se prosljeđuje na račun Hrvatske agencije za regulaciju tržišta električne energije (HROTE) s kojom proizvođači električne energije iz alternativnih izvora sklapaju ugovor i na temelju njega stječu pravo na subvencioniranu cijenu električne energije iz obnovljivih izvora. Ovo je uobičajen postupak te se on provodi u svim europskim zemljama a u Republici Hrvatskoj je reguliran Uredbom Vlade RH o naknadama za poticanje i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od ožujka 2007. godine - stoji u priopćenju HEP-a.
Dodaju i kako je HEP u prvom polugodištu 2009. poslovao s oko 240 milijuna kuna dobitka.
- Ovakvi neodgovorni i zlonamjerni prilozi loše utječu na ugled HEP-a u javnosti, ali i na naše poslovanje jer mogu direktno ugroziti naš kreditni rejting - zaključili su u HEP-u.
| | | | 12/12/2009 - ZAŠTO NEMA RADNIČKOG VIJEĆA HEP-a d.d.? | | Izvor - HES, 01. prosinac 2009. | | | -
Dana 20. ožujka 2008. godine održani su izbori za Radničko vijeće HEP-a d.d.
Na izborima se glasovalo za dvije prijavljene liste (lista NSR-
a i lista HES-a), a prema utvrđenim rezultatima izbora lista NSR-a dobila
je ukupno 1O4 glasa i pravo na 4 (četiri) člana RV-a, a lista HES-a 51 glas, te jednog člana i jednog zamjenika. Tijekom odrađene polovice mandata RV HEP-a d.d, na 12. sjednici je konstatirano da su svi članovi RV, osim predstavnika HES-a Maria Rukavine, kao i njihovi zamjenici napustili HEP ili dali ostavke na članstvo u RV-u.
Da obrazložimo navedene činjenice:
- Goran Penić ( NSR ) - otišao iz HEP-a d.d.
- Branko Prpić( HES ) - otišao u mirovinu
- Vesna Pavišić-Filipčić ( NSR ) - dala ostavku
- Zdenka Pudelko ( NSR ) - dala ostavku
- Nevenka Gretić( NSR ) - otišla u mirovinu
- Berislav Miković( NSR ) - dao ostavku
- Marica Rak ( NSR ) - dala ostavku
- Tatjana Tomovski ( NSR ) - dala ostavku
- Lidija Pecotić ( NSR ) - dala ostavku
- Mario Rukavina ( HES ) - jedini izabrani član RV koji je ostao član RV do njegovog raspuštanja.
Evidentno je da je Radničko vijeće funkcioniralo do trenutka dok je predsjednik RV-a bio Goran Penić. Odlaskom Gorana Penića i ostavkama nekih članova, odnosno zamjenika daljnje funkcioniranje je bilo upitno.
Iz svega navedenog može se zaključiti da su radnici HEP-a d.d. prilikom biranja članova RV kao svojih predstavnika u postupku
suodlučivanja bili prevareni samom činjenicom da od 10 članova i
zamjenika danas imamo samo jednog člana koji nije otišao ili dao ostavku.
Radničko vijeće HEP-a d.d. svojim djelovanjem bilo je isključivo u
funkciji jednog sindikata, a ne u funkciji svih radnika HEP-a d.d.
RV HEP-a d.d. na jednoj od svojih sjednica imenovalo je predstavnika radnika u Nadzorni odbor HEP-a d.d. gospodina Jadranka Berlengija, dipl.iur.
Raspuštanjem RV-a, odnosno ostavkama i odlascima članova RV-a koji su izabrali g. Berlengija postavlja se pitanje daljnjeg legitimnog predstavnika radnika u Nadzornom odboru HEP-a d.d.
Naime, g. Berlengi uredno je obavještavao samo svoju bazu - NSR o dogadanjima na sjednicama N.O. HEP-a d.d., izuzev jednog materijala koji je dostavio svim registriranim sindikatima dana 1. rujna 2009. godine kada se već nazirao kraj funkcioniranja RV.
Na kraju se postavlja otvoreno pitanje: Da li su sada već bivši
članovi Radničkog vijeća bili članovi u interesu jednog čovjeka i jednog sindikata ili u interesu SVIH RADNIKA HEP-a d.d.?
Neminovno je da će se uskoro pokrenuti novi izbori za Radničko vijeće u HEP-u d.d.
SVIM RADNICIMA PORUKA: KOD IZBORA SVOJIH
PREDSTAVNIKA U RADNIČKO VIJECE DOBRO RAZMISLITE TKO ĆE VAS PREDSTAVLJATI!
S poštovanjem,
Predsjednik HES-a
Dubravko Čorak
| | | | 12/6/2009 - Tko će sve "pasti" zbog Dalekovodovih poslova i privatizacije? | | Izvor - Business.hr, 05. prosinac 2009. | | | - Aferama koje su javnosti već poznate, poput gradnje trafostanica koje je HAC Dalekovodu platio milijardu kuna unatoč njihovoj procijenjenoj vrijednosti od 150 milijuna kuna, DORH-ovi istražitelji pridružili su i isporučenu HEP-ovu struju za Aluminij i TLM po cijeni dvostruko nižoj od nabavne.
Osim poslovanja s HEP-om istraga otkriva i detalje iz dvije privatizacije Dalekovoda u kojima je svoju ulogu odigrao sadašnji predsjednik Uprave IGH Jure Radić, tada ministar obnove, koji je IGH-u omogućio da temeljem radova na obnovi Bosne i Hercegovine stekne 50 posto Dalekovoda.
U drugoj privatizaciji sudjelovao je dekan Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić, inače i HEP-ov konzultant, a tada je tvrtka CTG postala najveći pojedinačni dioničar Dalekovoda. Sumnja se da iza te tvrtke stoje menadžeri Dalekovoda predvođeni s predsjednikom Uprave Lukom Miličićem, a registrirana je na stan umirovljeničkog para Poljak, koji su rodbina pomoćnika Damira Skansija.
Skansi jutros nije bio spreman Business.hr-u komentirati napis u Jutarnjem listu te je objasnio da će o svemu danas raspravljati Uprava.
Tržište je već reagiralo na najavu o završetku istrage rasprodajom Dalekovoda, čija je cijena u padu više od 5 posto.
| | | | 12/6/2009 - Zaduženje HEP-u od 165 milijuna eura. Gradnja novih elektrana prioritet. | | Izvor - Novi list, 05. prosinac 2009. | | | - Hrvatska elektroprivreda na zadnjoj je sjednici Vlade dobila suglasnost za novo zaduženje, u iznosu od 165 milijuna eura, što će se, odgovaraju iz HEP-a, u većem dijelu od sto milijuna eura, utrošiti na investiranje u nove elektroenergetske objekte, dok će ostatak od 65 milijuna eura biti iskorišten na refinanciranje već ranije odobrenih kredita, utrošenih na izgradnju elektroenergetskih objekata.
»Vlada je prije nekoliko mjeseci donijela elektroenergetsku strategiju koja predviđa da će se izgraditi novi elektroenergetski objekti u ukupnom iznosu većem od deset milijardi eura do 2030. godine, što znači da HEP u naredno vrijeme očekuju pojačani investicijski projekti u gradnji elektroenergetskih objekata«, stoji u odgovoru HEP-a.
Vlada je na svojoj sjednici dala suglasnost i odobrila državna jamstva HEP-u za zaduženja kod domaćih i stranih banaka, u ukupnom iznosu od oko 1,2 milijarde kuna.
| | | | 12/6/2009 - Trgovci strujom odbili HEP-ov zahtjev za spuštanjem cijene | | Izvor - Poslovni dnevnik, 2. prosinac 2009. | | | - Nova Uprava HEP-a zatražila je niže cijene za uvezenu struju, no do kraja godine megavat struje ipak će plaćati 83, a ne 45 eura
Hrvatska elektroprivreda (HEP) nije uspjela raskinuti iznimno nepovoljne ugovore za kupnju struje iz uvoza koje je u ljeto 2008. potpisala stara Uprava na čelu sa smijenjenim Ivanom Mravkom, čime je HEP izgubio gotovo 730 milijuna kuna. Novi predsjednik Uprave Leo Begović naglasio je u listopadu kako će sredinom ovog mjeseca pokušati razvrgnuti ugovore sa srpskim distributerima struje EFT-om i Rudnapom te slovačkom Korleom od kojih je struja za 2009. godinu kupljena po cijeni od 83,3 eura za megavatsat, samo nekoliko mjeseci prije nego je cijena na tržištu pala na 45 eura. "HEP za sada nije uspio razvrgnuti ugovore za kupnju struje", izjavio je glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić, dodavši kako će nas obavijestiti ako u tome uspiju. Kompanije koje su prodale HEP-u skupu struju očekivano su odbile bilo kakvu mogućnost izmjene ugovora.
Nepromijenjeni ugovor
U EFT-u, kompaniji u vlasništvu Vuka Hamovića, kažu kako HEP nije tražio poništenje ugovora već smanjenje ugovorene cijene. "HEP-ovu molbu nismo u mogućnosti uslišati. EFT je energiju koju isporučuje HEP-u nabavio u istom razdoblju prije pada cijene na tržištu", navedeno je u priopćenju srpske tvrtke. EFT je za ovu godinu prodao HEP-u 125 MW struje za 91 milijun eura, što je više od jedne trećine uvezene struje u Hrvatsku. HEP se obratio i Rudnapu sa zahtjevom da umanji cijenu struje u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju. "Rudnap nije bio u mogućnosti izaći u susret ovom zahtjevu. Ugovor je ostao na snazi u nepromijenjenom obliku", izjavio je Vladmir Marjanović, direktor prodaje u Rudnapu. Napominje da ne postoje razlozi za raskid niti je neka od ugovornih strana tako nešto zahtijevala. "Ugovor pretpostavlja sigurnost isporučene energije, što znači da ne postoji mogućnost da se ugovor jednostrano raskine bez posljedica", naglašava Marjanović, dodajući kako su u dosadašnjoj realizaciji ugovora obje strane ispunile svoje obveze. Rudnap je HEP-u prodao 60 MW električne energije za 43,7 milijuna eura.
Bez mogućnosti raskida
U slovačkoj tvrtki Korlea Invest također napominju kako je njihova ponuda na međunarodnom natječaju "odabrana jedino zbog tržišno najpovoljnije cijene u trenutku provedbe natječaja". "Obveze po ugovoru iz predmetnog natječaja su pravno obvezujuće za obje ugovorene strane te ugovor nije razvrgnut", istaknuo je Marko Ćosić, direktor Korleina poslovanja u Hrvatskoj i sin donedavnog predsjednika NO HEP-a, Krešimira Ćosića. Da će bilo kakva izmjena potpisanih ugovora biti teško provediva, naznačio je i sam predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović, koji je prije nešto više od mjesec dana izjavio da "iako je ugovor sklopljen prema tadašnjoj cijeni struje na tržištu, trebalo je u njega ugraditi mogućnost raskida". Rekao je tada i da ugovor nikada nije došao na Nadzorni odbor HEP-a, već na NO HEP Trgovine, čiji je direktor smijenjen.
| | | | 12/6/2009 - GORAN GRANIĆ: 'Struja ne može koštati koliko i dnevne novine' | | Izvor - t-portal, 26. studeni 2009. | | | - Nestašice plina, privatizacija HEP-a i moguća gradnja nove nuklearne elektrane samo su neka od pitanja o kojima smo porazgovarali s Goranom Granićem, ravnateljem Energetskog instituta Hrvoje Požar i bivšim potpredsjednikom Vlade
Kad se govori o plinu ili o električnoj energiji, uvijek se potegne pitanje državne politike cijena. Jesu li cijene preniske i koliko je to opterećenje za energetski sektor?
Ako iz energetike izuzmete realnu ekonomiju, onda vam uzalud sve drugo. I najbolje strategije i planovi tad padaju u vodu. U bivšim socijalističkim zemljama gdje se energetika tretirala kao socijalna kategorija nastala je pustoš. Dobili su prljavu, slabo održavanu i nedovoljno investiranu energetiku, od koje nitko u konačnici nije imao koristi. U Hrvatskoj su već nekoliko godina nerazumno zamrznute cijene, što se odrazilo na sektor plina, električne energije i toplinarstva. Zaustavljen je investicijski ciklus, što je pogoršalo rizik sigurnosti opskrbe.
Znači, plin i struja moraju poskupjeti, za koliko i u kojem vremenskom razdoblju?
Sve ovisi o brzini razvoja socijalnog modela kako bi se pomoglo onom dijelu stanovništva koji ima problema. Prema procjeni Instituta, to je 10 posto građana. Energija je danas civilizacijska kategorija. Nužno je razviti solidarni sustav, da svaki građanin može uživati u minimalnim potrebama za energijom. Neodrživa je današnja situacija - da za dnevnu potrošnju električne energije platite koliko i za jedne dnevne novine.
Spomenuli ste pogoršanje rizika opskrbe. Iz zime u zimu imamo nestašicu plina, kako to riješiti?
Nužno je riješiti pitanje novog dobavnog pravca. Kontinuirano ističem da se domaći plinski sustav mora povezati sa svim susjednim državama. Zatim, potrebno nam je strateško skladište plina koje bi moglo servisirati tromjesečnu potrošnju. To će, naravno, povisiti cijenu plina, ali smanjilo bi rizik od nestašice. Što se tiče uključenja u regionalne tokove energije, poput, kad je riječ o plinu, plinovoda Južni tok i Nabucco, Hrvatska mora biti aktivna u svim projektima.
Što je s LNG terminalom? Strani investitori su sve nestrpljiviji jer hrvatska strana nikako da odredi koje će tvrtke i u kojem omjeru sudjelovati u projektu? Može li se dogoditi da projekt propadne?
Kako nisam uključen u tu priču, jedino što mogu zaključiti jest da se hrvatski dio sporo odvija. LNG terminal nam je nužno potreban, radi količine i radi povećanja sigurnosti opskrbe plinom. Bilo je rasprava treba li se graditi na Krku ili u Pločama. Osobno bih bio najsretniji kad bi se izgradila oba terminala, da mogu jedan drugome konkurirati. Kad je riječ o lokaciji na Krku, radi se o odličnoj poziciji. Kako je ovo područje deficitarno plinom, taj projekt se može samo vremenski prolongirati, mislim da neće doći do odustajanja stranih investitora.
Država je izdvajanje plinskog biznisa iz Ine proglasila strateškim pitanjem. Slažete li se s time?
Za tvrtku koja u svom osnovnom biznisu ima proizvodnju nafte i plina nije za očekivati da se neće baviti i prodajom plina i nafte. To je prije svega posljedica stjecaja okolnosti. Niska cijena plina proizvela je niz indirektnih šteta. Nije bilo razvoja sustava, nitko se tim poslom zbog neisplativosti ne želi baviti. Kad se to promijeni, u Hrvatskoj će se pojaviti tvrtke koje će prodavati plin jer im to zakoni EU omogućuju. Realnost je da se i Ina ponovo uključi u taj biznis.
Kakva je situacija s opskrbom električnom energijom? Treba li nam nova nuklearna elektrana i gdje bi se ona gradila?
Hrvatska uvozi oko 30 posto svojih ukupnih potreba. Ali svi su u susjedstvu deficitarni s električnom energijom. Ključni okvir za daljnji razvoj energetike, kako u svijetu, tako i za Hrvatsku, donijet će UN-ova konferencija u Kopenhagenu. Održat će se sljedeći mjesec i moguće je da će se ići u radikalno smanjenje ispuštanja CO2. Ključno pitanje je hoće li se moći zadovoljiti takvi zahtjevi bez gradnje novih nuklearnih elektrana. Velik broj stručnjaka smatra da će to biti vrlo teško. Hrvatska nema financijske snage da sama gradi nuklearku. Mislim da bi najsretnije rješenje bilo da Slovenija i Hrvatska izgrade novi blok u Krškome, sva je infrastruktura ondje.
Treba li privatizirati HEP? Što će se dogoditi s tom kompanijom kad uđemo u EU?
To je pitanje na koje nije moguće odgovoriti s da ili ne. HEP je podijeljen na četiri djelatnosti: proizvodnju, prijenos, distribuciju i prodaju. Prijenos i distribucija su regulirane djelatnosti, što znači da nije bitno tko je vlasnik jer će uvijek imati jednaku funkciju i svi koji u tome sudjeluju moraju pružati određene usluge. Proizvodnja i prodaja električne energije su tržišne djelatnosti i njima se bave i privatne i državne tvrtke, a često je i mješovito vlasništvo.
Znači li to da prijenos i distribuciju treba privatizirati, a proizvodnju i prodaju ne?
U direktivama EU, kojih će se morati držati i Hrvatska, traži se odvajanje prijenosa od ostatka kompanije. Nedavno je njemački E.ON prodao cjelokupnu prijenosnu mrežu za više od milijardu eura. Isto tako, najveći interes investitori su dosad u svim bivšim socijalističkim zemljama pokazali za posao distribucije.
Što se tiče proizvodnje, najvredniji dio su hidroelektrane koje iskorištavaju prirodnu rentu. Mislim da bi se one trebale dati u vlasništvo mirovinskom fondu i da se odatle crpe naknade za umirovljenike. Moguće je rješenje i da se ide u dokapitalizaciju proizvodnje i da se tako dođe do sredstava za izgradnju novih pogona.
Za privatizaciju segmenta prodaje odnosno HEP Opskrbe nema posebnog razloga jer ta djelatnost ne traži velika ulaganja.
Kako gledate na obnovljive izvore energije? Kad će oni postati konkurentni i isplativi?
Kad je riječ o zelenoj energiji, obično su rasprave koje se vode o toj temi ideološki obojene. Netko ih negira, dok ih drugi dižu u nebo. Jedino što može pomiriti suprotstavljene strane je tehnologija. U zadnjih deset godina tehnologija je drastično napredovala. Značajno je povećana efikasnost, realnost i povoljnije su cijene. Najveći napredak je napravljen kod vjetroelektrana, dok solarna energija zaostaje. Korištenje sunca je tri puta skuplje i tehnološki zaostaje za vjetrom deset godina.
Zbog troškova zaštite klime za sto posto skočit će cijena klasičnih izvora energije u narednom desetljeću. Obnovljivi izvori će tad biti konkurentni. Ali najveći problem je što još uvijek nije riješeno skladištenje energije. U proizvodnji energije iz obnovljivih izvora velike su oscilacije, što je za potrošače neprihvatljivo.
| | | | 11/26/2009 - Zorislav Antun Petrović: Kako podignuti etičke norme u javnim poduzećima | | Izvor - Poslovni dnevnik, 25. studeni 2009. | | | - Konačno je proradilo i Povjerenstvo za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije, najutjecajnije ad hoc tijelo ikad formirano u Hrvatskoj. Članovi Povjerenstva su predsjednica Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, glavni državni odvjetnik, ravnatelj USKOK-a, glavna državna revizorica, dva potpredsjednika Vlade, šest ministara i predsjednica Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave. Doista respektabilan sastav ljudi koji sigurno znaju što se dešava i mogu svojim odlukama ne samo sankcionirati sve ljepljive prstića već i unaprijediti pravni okvir na najbolji mogući način te tako stvoriti preduvjete za suzbijanje korupcije. A najbolji način za to je mijenjanje mentaliteta, odnosno uvođenje i promoviranje visokih društvenih normi ponašanja, za što postoje i vrlo konkretne znanstvene potvrde.
Moralna mjerila
Prije nekoliko godina je Dan Ariely, čuveni ekonomski biheviorist i istraživač ljudskog ponašanja, zamolio skupinu ispitanika da riješe jednostavan test. Jedna grupa ispitanika, koji su činili kontrolnu skupinu, morala je predati listić s odgovorima izravno ispitivaču. Drugi su ispitanici odgovore napisali na jedan list papira, a na drugi napisali koliko su zadataka točno riješili, s time da su smjeli uništiti original, odnosno mogli su varati. To su, u skromnoj mjeri, i činili pa je druga grupa bila uspješnija od prve. No, posebno je zanimljiv bio ponovljeni eksperiment u kojem su ispitanici koji su mogli varati bili podijeljeni: jedna je grupa prije testa trebala napisati naslove 10 knjiga koje su pročitali u srednjoj školi, a druga što je moguće više Božjih zapovijedi. Tek nakon što su završili s ovim dijelom eksperimenta, vezanim za pamćenje, ispitanici su počeli rješavati test. Među ispitanicima koji su imali priliku varati skupina koja se morali prisjetiti 10 knjiga pročitanih tijekom srednje škole točno je riješila u prosjeku 4,1 zadatak (odnosno 33 posto viši rezultat od skupine koja nije mogla varati). Kod druge skupine, u kojoj se doduše skoro niti jedan od ispitanika nije sjetio svih deset Božjih zapovijedi, rezultat je iznenadio i same ispitivače: oni nisu uopće varali. Imali su u prosjeku tri točna odgovora - jednak rezultat kao i skupina koja nije varala i jedan manje od skupine koja je dobila priliku varati, ali se morala prisjetiti samo naslova knjiga. Kako je Ariely sam naveo posebno ga se u ovom eksperimentu s Deset zapovijedi dojmilo da su studenti koji su se uspjeli prisjetiti svega jedne ili dviju zapovijedi bili pod njihovim utjecajem podjednako kao i studenti koji su napamet znali skoro svih deset, što je pokazalo da nisu same zapovijedi one koje potiču na poštenje, nego već samo promišljanje o nekim moralnim mjerilima. Da bi dodatno provjerio ovu tezu Ariely je proveo sličan eksperiment na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology), s time da je skupina ispitanika koji su mogli varati trebala napisati: "Svjestan sam činjenice da se ovo istraživanje provodi u skladu s kodeksom časti MIT-a". Nakon što su potpisali izjavu, nastavili su rješavati zadatke. U kontrolnim uvjetima, u kojima nije bilo moguće varati, ispitanici su riješili u prosjeku tri zadatka od 20. Ispitanici koji su smjeli zadržati odgovore izjavili su da su u prosjeku riješili 5,5 zadataka, no oni koji su potpisali izjavu o časnom ponašanju izjavili da su, u prosjeku, riješili tri zadatka, dakle jednak broj zadataka kao i kontrolna skupina. Učinak koji je imao potpis uz izjavu o prihvaćanju kodeksa časti osobito je čudan kad se uzme u obzir da na MIT-u ne postoji nikakav kodeks časti.
Poplava skandala
Ukratko, Ariely je zaključio da kada jednom profesionalna etika ili društvene norme izgube svoje značenje, teško ih je ponovno uspostaviti. No, ne i nemoguće, s time da su dobrobiti višestruke. Na sastanku Povjerenstva zaključeno da je sva javna poduzeća trebaju napraviti planove za borbu protiv korupcije, a premijerka je najavila da bi se uskoro u proceduru trebale krenuti i izmjene zakona o financiranju političkih stranaka. Ove inicijative mogle bi biti vrlo, vrlo korisne ako ih se provede na pravi način. O tome na kojoj razini je etika poslovanja u javnim poduzećima pa čak i poduzećima u kojima na odabir kadrova bilo kakav utjecaj ima politika može svatko sam procijeniti, no definitivno je sigurno da prava poplava skandala koja je proteklih tjedana registrirana u HEP-u, HŽ-u, HAC-u ili Podravki sigurno neće imati doprinijeti prolaznoj ocjeni. Nema nikakve sumnje da je jedan od razloga, uz nedovoljno razrađene mehanizme kontrole, i etika ljudi koji se natječu za posao u tim tvrtkama - na žalost, prečesto se radi o osobama koje rad u javnim poduzećima shvaćaju isključivo kao priliku za bogaćenje preko noći i vide isključivo privilegije, a ne i obveze koje donose rukovodeća mjesta.
Promoviranje viših etičkih normi u javnim poduzećima, koje ljudi u izvršnoj vlasti mogu najbolje promovirati ako ih i sami primjenjuju, može imati neslućeno pozitivne posljedice na cijelo društvo. Naravno, ako ih poprati i odgovarajuće unapređenje propisa. A dodatni impuls može dati preciznije reguliranje financiranja stranaka, posebice kampanja. Nema boljeg načina da se svim građanima pokaže odgovornost i želja da se poštuju zakoni ove zemlje. Konačno, ako se već netko natječe na izborima da bi dobio mogućnost donošenja i provođenja zakona, nema boljeg načina za uvjeravanje birača od poštivanja i promoviranja ne samo zakona, već i visokih etičkih normi ponašanja.
| | | | 11/26/2009 - 'Hrvatska treba novu ekonomsku politiku' | | Izvor - Poslovni dnevnik, 23. studeni 2009. | | | - Predsjednik hrvatskog udruženja menadžera Croma Vladimir Ferdelji prilikom dodjele godišnjih nagrada za najbolje hrvatske menadžere proteklu godinu ocijenio je jednom od najtežih. Kako najveći dio nagrađenih dolazi iz industrije kojoj je bilo i najteže, time su postignuća nagrađenih menadžera izuzetnija. Tvrtke nagrađenih ove su godine otvorile 338 novih radnih mjesta, a njihov zajednički ukupni prihod lani je iznosio 5,97 milijardi kuna."Hrvatska treba novu ekonomsku politiku koja će stimulirati proizvodnju i izvoz kako bi se otplatili inozemni dugovi veći od 40 milijardi eura", jedinstvena je poruka sa savjetovanja Crome "Inventura gospodarskih potencijala Republike Hrvatske" uoči proglašenja menadžera godine.
HEP svjetski izvoznik struje
S tom konstatacijom složili su se svi sudionici, Dubravko Radošević iz Ureda predsjednika RH, Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica HUP-a, Vladimir Preveden, konzultant Rolanda Bergera, fizičar Davor Pavuna, ekonomist Guste Santini i Vladimir Ferdelji. Kao moguće i perspektivne industrije Ferdelji smatra energetiku jer se "novim projektima mogu pozabaviti postojeći kapaciteti s pametnim stručnjacima". Navodi kako HEP može naručiti desetak tisuća vjetroelektrana i biti svjetski izvoznik električne energije.
...
| | | | 11/26/2009 - HEP traži političku pomoć Vlade za utjerivanje dugova: Srbi Hrvatskoj duguju struje za dvije godine | | Izvor - Novi list, 16. studeni 2009. | | | - Ovih je dana, kako doznajemo, istekao rok kojeg je HEP postavio Republici Srpskoj da se konačno izjasni o ulasku hrvatskih predstavnika u upravni odbor Termoelektrane Gacko. Riječ je o elektrani čiju je gradnju, kao razvijena jugoslavenska republika, Hrvatska sufinancirala u BiH kao nerazvijenoj republici 80-ih godina prošlog stoljeća, sukladno čemu Hrvatskoj pripada i jedna trećina proizvedene struje u TE Gacko. Kako se neslužbeno može čuti u HEP-u, nova uprava poduzeća na čelu s Leom Begovićem mora donijeti konačnu odluku hoće li pokrenuti tužbu, na nadležnom prvostupanjskom sudu u Trebinju, zbog struje koja se godinama Hrvatskoj ne isporučuje, ili pak ponovo pokušati, diplomatskim putem, dio struje iz TE Gacko natjerati put Hrvatske. Tužba je pripremljena, no čeka se konačna odluka nove uprave, doznajemo u HEP-u, u kojem, naime, zaziru od moguće odluke nadležnog suda u Trebinju.
Hrvatska je, početkom 80-ih godina, u gradnju termoelektrana Kakanj, Tuzla, Gacko i Obrenovac uložila ukupno, današnjih, milijardu eura I dok je u razdoblju od 2004. do kraja prošle godine s Elektoprivredom BiH problem riješen isporukom ukupno 5,2 TWh struje Hrvatskoj, još uvijek nije riješen problem naše »zamrznute« struje u TE Gacko i TE Obenovac. Iz Republike Srpske nam duguju 11 TWh struje, iz TE Obrenovac u Srbiji pak 21 TWh, ukupno, dakle, 32 TWh struje, koliko cijela Hrvatska potroši u dvije godine! Istovremeno, i Republika Srpska i Republika Srbija struju izvoze, Srbija u vrijednosti od 20 milijuna eura godišnje, a Hrvatska, ne računajući zajedničku struju iz Krškog, uvozom podmirivati mora 15 posto svojih potreba, i na uvoz trošiti između 80 i 90 milijuna eura godišnje. Ukupno, zbog rata smo ostali bez nekoliko stotina milijuna eura vrijedne struje.
Problem s TE Kakanj i TE Tuzla u Federaciji BiH riješen je jer su Bosanci iz federalnog dijela na aranžman s Hrvatskom, prema kojem su joj isporučivali godišnje jedan teravatsat energije po cijeni od atraktivnih 33 eura za MWh, bili natjerani od strane međunarodne zajednice, a većina struje dobivene iz Kaknja i Tuzle završavalo je u mostarskom »Aluminiju«. Republika Srpska i Srbija nemaju, može se pak čuti od upućenih s te »strane«, nikakvu namjeru Hrvatskoj izaći u susret, jer smatraju da za to ne postoji niti jedna osnova i da je Hrvatska već kompenzirana. Mali su izgledi, stoga, da Hrvatska otamo ikad dobije svoju struju.
»Potraživanja koja HEP ima na temelju prijeratnih ulaganja u BiH i Republici Srbiji, osim gospodarskih, imaju i značajnu političku dimenziju te se rješavaju u suradnji s Ministarstvom gospodarstva«, stoji u odgovoru HEP-a. Kako se neslužbeno može čuti u tom poduzeću, potrebna im je daleko veća politička pomoć od ove s kojom trenutačno raspolažu, da bi se problem pomakao s mrtve točke. Čini se da će se novi ministar gospodarstva i njegova »ekipa« žešće morati uloviti i s tim u koštac.
Vlasnički spor oko TE Gacko
Dok je Hrvatska u TE Gacko direktno ulagala u gradnju, Srbiji smo tada, 80-ih godina, dali zajam za gradnju, uz uvjet da nam vrate kredit i isporuče određenu količinu energije. U brojkama, duguju nam 120 milijuna eura i 21 teravatsat struje. Općenito, u slučaju TE Gacko Hrvatska i Republika Srpska vode vlasnički spor, što nije slučaj s TE Obrenovac u Srbiji. Kako, međutim, odgovaraju iz Republike Srpske, ukoliko HEP pokrene tužbu, i oni će napisati svoju, za naknadu štete zbog neisporučene struje Republici Srpskoj iz HE Dubrovnik.
| | | | 11/26/2009 - Režu se plaće i mirovine, a gubitaši idu na bubanj | | Izvor - Jutarnji list, 13. studeni 2009. | | | - Premijerka Jadranka Kosor od jučer ima novog ministra gospodarstva i troje glavnih savjetnika koji nisu iz struktura HDZ-a: Đuro Popijač, Borislav Škegro, Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević.
U vrh su ušli visokopozicionirani HDZ-ovci Darko Milinović i Ivan Šuker, ali potpredsjednici Vlade neće imati presudan utjecaj na kreiranje politike.
Odlučujuću ulogu u svim važnim ekonomskim odlukama imat će - novi premijerkin ekonomski tim.
- Očekujem odličnu suradnju. Zajedno s ministrima i potpredsjednicima Vlade članovi Savjeta trebaju donijeti nove ideje i projekte - poručila je Kosor i dodala da će se Savjet, po potrebi, popunjavati i drugim ljudima.
...
Savjetnici i novi ministar predlažu kako prebroditi ekonomsku krizu:
1. izbaciti političare (ministre i državne tajnike) iz nadzornih odbora javnih poduzeća
2. smijeniti uprave javnih poduzeća koje nisu provele Vladine naputke o štednji
3. pojačati kontrolu nad trošenjem novca u gradovima jer bi financijski problemi Zagreba mogli zahvatiti i druge gradove
4. restrukturirati gospodarstvo tako da se smanji jaz između Zagreba i ostatka Hrvatske
5. nužno je promijeniti lošu opću klimu u hrvatskom društvu i mentalitet: ne može se živjeti samo od rente, mora se razbiti odijum prema poduzetništvu i nesklonost riziku
6. promijeniti proračunsku politiku: nije točno da je 87 posto proračuna fiksno i da se na to ne može utjecati. To su plaće i mirovine koje se mogu - smanjivati
7. pojednostaviti porezni sustav, a u roku od dvije godine uvesti porez na imovinu
8. revidirati povlaštene mirovine
9. promijeniti lošu politiku plaća u javnom sektoru: postoji čak 15 sindikata i kolektivnih ugovora koje je teško ispuniti
10. učiniti efikasnijim HGK (smanjiti obveznu članarinu), Agenciju za ulaganja i ekonomsku diplomaciju: te tri institucije moraju konačno početi raditi svoj posao privlačenja stranih investicija
11. reformirati lokalnu upravu: država može financirati samo 10 županija i polovicu sadašnjih općina
12. ukinuti politički populizam: sada se saniraju gubitaši, a uništavaju zdrava poduzeća, tome se mora reći dosta
13. reformirati zdravstveni i mirovinski sustav
| | | | 11/26/2009 - Reagiranje: HEP-ova nadmetanja su javna i otvorena | | Izvor - Business.hr, 11. studeni 2009. | | | - U reagiranju stoji kako je HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. proveo pet javnih nadmetanja otvorenim postupkom javne nabave za isporuku srednjenaponskih sklopnih blokova.
"Postupci su bili otvoreni i javni, dokumentacija je bila raspoloživa on-line, besplatno, svim zainteresiranim gospodarskim subjektima koji su u utvrđenom roku mogli dostaviti svoje ponude. Dokumentacija za nadmetanje i traženi uvjeti sposobnosti standardni su dokumenti naručitelja kojima se onemogućava favoriziranje bilo kojeg isporučitelja ili proizvođača.
U svih pet postupaka javne nabave koji se u članku navode odabrana je najpovoljnija prihvatljiva ponuda. Ponude koje nisu ispunjavale Zakonom o javnoj nabavi i dokumentacijom za nadmetanje propisane uvjete, odbačene su sukladno odredbama Zakona kao neprihvatljive. Ponude tvrtke Telur iz Zagreba i Aleta iz Zadra nisu zadovoljavale uvjete propisane Zakonom o javnoj nabavi, što je potvrdila i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave te ih u tom smislu naručitelj, HEP-Operator distribucijskog sustava nije ni smio ocijeniti prihvatljivima i odabrati, usprkos cijeni koju su ponudili.
Tvrdnja da su spomenuti godišnji natječaji za nabavu srednjenaponske opreme predmet kriminalističke obrade su netočne, a zaključak da su ti natječaji dio 'sheme' prema kojoj je HEP oštetio državni proračun za milijardu eura predstavlja neodgovorno i zlonamjerno presuđivanje bez Suda", navodi se u reagiranju.
| | | | 11/26/2009 - Nedodirljivi nisu nesalomljivi | | Izvor - Novi list, 09. studeni 2009. | | | - Umjesto vruće sindikalne jeseni koja se svakog ljeta najavljuje u novinskoj sezoni »kiselih krastavaca«, Hrvatska ove jeseni može pratiti vruću uskočku jesen.
Kriminal bijelih ovratnika upravo je preplavio medije, ali to je i razumljivo, jer su ga tijela kaznenog progona godinama zanemarivala, pa su i neke prastare prijave danas predmet istraga. Do ovog ljeta nije bilo pravih reakcija tijela kaznenog progona na brojne javno iznesene sumnje o kriminalu u javnim poduzećama i tvrtkama u kojima država ima vlasnički udio.
Ima onih koji to tumače odlaskom Ive Sanadera s premijerske dužnost. Nova premijerka Jadranka Kosor, te ministri Ivan Šimonović i Tomislav Karamarko od ljeta ponavljaju da više nema nedodirljivih. A pritom se ne izjašnjavaju znači li to da je ranije takvih bilo i koji je to prijelomni trenutak od kad su nedodirljivi postali dodirljivi.
Činjenica, međutim, jest da takvih opetovanih poruka nije bilo za vrijeme Sanaderove Vlade. Za vrijeme te Vlade, policiji i tužiteljstvu je, primjerice, trebao gotovo cijeli jedan izborni ciklus da dovrši istragu sumnjive nabavke vojnih kamiona, kao što se, recimo, istraga malverzacija u Brodosplitu provodi praktički godinama.
U HEP-u postoji više sličnih slučajeva. Ni dvije godine nisu bile dovoljne da se provede postupak protiv bivšeg člana Uprave HEP-a Ante Despota zbog navodne iznude dobavljača, premda ga je pod vlastitim imenom javno optužio da je tražio proviziju. Povezivanje te činjenice s činjenicom da je Despot zet Sanaderovog prijatelja Mladena Barišića, bio bi ulazak u sferu nagađanja. Uostalom, kao i povezivanje dobrih odnosa bivšeg HEP-ovca Željka Kljakovića-Gašpića sa Sanaderovim bratom i činjenice da se prijava protiv njega zbog zapošljavanja mimo kriterija i potrebe istražuje već, evo, godinu dana.
A to su samo neke od starih prijava ponovno aktualiziranih odlaskom bivšeg premijera. HEP je, uz Hrvatske željeznice, bio prioritet policije i tužitelja, pored drugih javnih tvrtki u kojima su postojale sumnje na gospodarski kriminal. Tužitelji ga obrađuju zbog kupovine struje po cijeni od 83 eura, a uprava je smijenjena zbog istražnog zahtjeva koji je protiv direktora Ivana Mravka podnesen zbog zapošljavanja Rade Buljubašića, HDZ-ovog zaslužnog iseljenika.
Po drugoj liniji istrage HEP-ovog poslovanja, pod povećalo tužitelja i policije dospjelo je i privatno poduzeće Dalekovod. Riječ je o HEP-ovoj kupovini energetskih postrojenja koje je Dalekovod izgradio za autocestu. Trafostanice su, navodno, kupljene po višoj cijeni od realne, ali ipak nižoj od knjigovodstvene. Kako izvještavaju mediji, istražitelje bi mogla zanimati i vlasnička struktura Dalekovoda.
...
| | | | 11/5/2009 - Topao doček za bivšeg Polančecova tajnika | | Izvor - Večernji list, 04. studeni 2009. | | | - Miljenko Pavlaković tek bi trebao postati novi član uprave HEP-a, a već se našao na udaru sindikata radnika HEP-a. Sindikalce zanima zašto nitko od 2200 fakultetski obrazovanih radnika HEP-a nije bio dovoljno dobar za to mjesto pa je morao biti doveden netko izvana. Pritom sindikat u HEP-u primjećuje da je Pavlakoviću najsjajnija točka životopisa šefovanje HDZ-om u Jastrebarskom. Pavlaković je inače bio Polančecov državni tajnik za gospodarstvo, ali to sindikalce nije nimalo impresioniralo.
...
| | | | 11/5/2009 - Pavlaković: Jesam hadezeovac, ali to ne znači da sam nestručan | | Izvor - Večernji list, 04. studeni 2009. | | | -
Tehnos u svom priopćenju napada Miljenka Pavlakovića za kojeg kaže da mu je jedina kvalifikacija to što je šef jastrebarskog HDZ-a, a za Velimira Rajkovića tvrde da je u upravu HEP-a dospio kao pripadnik HSS-a.
Jedan od tri HEP-ova sindikata – Tehnos – optužio je danas dvojicu novih članova uprave te tvrtke da su na te pozicije postavljeni isključivo zbog stranačke pripadnosti.
Tehnos u svom priopćenju napada Miljenka Pavlakovića za kojeg kaže da mu je jedina kvalifikacija to što je šef jastrebarskog HDZ-a, a za Velimira Rajkovića tvrde da je u upravu HEP-a dospio kao pripadnik HSS-a. Međutim, Pavlaković je dosad bio državni tajnik za financije u Ministarstvu gospodarstva, a Rajković je dekan na Tehničkom veleučilištu Zagreb.
– Pavlaković je sistematizaciju radnih mjesta i rad s riznicom u Ministarstvu doveo do savršenstva. Sindikat Tehnos je na nesretan način upro prstom u čovjeka koji bi trebao riješiti baš one probleme zbog kojih se oni bune – rekao je predsjednik uprave HEP-a Leo Begović.
Pavlaković pak kaže kako ne bježi od toga da je stranački obojen, ali to nije razlog da ga netko, tko ga ne poznaje, proziva da je nestručan. Branimir Horaček, šef NO HEP-a, kaže kako je nova uprava izbalansirana: troje članova je iz te tvrtke, a dvoje izvan nje.
| | | | 11/3/2009 - U Upravu HEP-a ponovno imenovani politički kadrovi | | Izvor - Business.hr, 03. studeni 2009. | | | - Očekujemo da nam Vlada i NO objasne kakve su to izvrsne programe za korporativno upravljanje HEP Grupom predložili novi članovi Uprave Miljenko Pavlaković i Velimir Rajković, kada nitko od 2200 fakultetski obrazovanih radnika HEP-a nije bio dovoljno dobar za ta mjesta, kaže se u priopćenju.
Sindikat ističe kako je Pavlakoviću šefovanje HDZ-om u Jastrebarskom, dok je Rajković imenovan po političkom ključu iz kvote HSS-a.
Sindikati će stoga od poslodavca tražiti hitno ispravljanje svih unutarnjih nepravilnosti u HEP-u, a ima ih mnogo, tvrdi se u priopćenju. Primjerice, ne postoji popis i opis poslova u HEP-u, zapošljavanje nije u skladu s aktima po kojima se mora napraviti interni natječaj, a Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je predimenzioniran, te napravljen u korist poslovodstva.
Također će tražiti smjenu Petra Čubelića, direktora HEP Proizvodnje d.o.o. i Žarka Mudrovčića, direktora HEP Trgovine d.o.o, koji svojim primjerom pokazuju kako na poslovanje HEP-a utječe kadroviranje nestručnih ljudi. Čubelić je došao u HEP s poslova održavanja vagona u HŽ-u, te kroz dva mjeseca postao direktorom najvažnijeg dijela HEP-a. Postao je poznat po potpunom blokiranju rada Radničkog vijeća i drastičnom rezanju troškova održavanja postrojenja.Mudrovčić je direktor HEP Trgovine koja je sklopila sporni ugovor o kupnji struje po 83 eura za megavatsat (MWh) od EFT-a.
| | | | 11/3/2009 - Sindikat: HDZ i HSS opet imaju svoje ljude u HEP-u | | Izvor - Novi list, 03. studeni 2009. | | | - Nadzorni odbor HEP-a potvrdio je jučer nove članove uprave ovog poduzeća, koje je u petak predložila Vlada. Osim ranije imenovanog Lea Begovića na mjestu predsjednika uprave, nju će činiti tri dosadašnja HEP-ova zaposlenika – Snježana Pauk, prva žena u upravi HEP-a dosad, zatim Dubravko Lukačević i Damir Pečvarac. Izvan HEP-a, u upravu dolaze Miljenko Pavlaković, dosadašnji državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i Velimir Rajković, dekan i profesor Teničkog veleučilišta u Zagrebu. Snježana Pauk dosadašnja je direktorica HEP-ovog Sektora kontrolinga, dok je Dubravko Lukačević radio na mjestu pomoćnika direktora HEP Proizvodnje. Damir Pečvarac u upravu stiže s mjesta direktora HEP-ovog distribucijskog sustava Elektroslavonije.
HEP-ov sindikat TEHNOS, ističe njegov predsjednik Denis Geto, pozdravlja dolazak triju HEP-ovaca na mjesto članova uprave, no tražit će od Vlade, s druge strane, objašnjenje zbog čega se, pored 2.200 magistara i doktora znanosti koji u HEP-u rade, u upravu i dalje dovode politički kadrovi. Miljenko Pavlaković, dosadašnji predsjednik Skupštine HEP-a, nema za HEP bitnijih referenci, no predsjednik je HDZ-a u Jaski. Velimir Rajković bit će član uprave za razvoj, čovjek iz kvote HSS-a, stranke koja je i do sada u upravi HEP-a imala svoj kadar.
– Uprava HEP-a jest politički postavljena, pa sam tako postavljen i ja, no uz kriterij stručnosti, odgovorio je jučer Rajković na pitanje kako je predložen i imenovan u upravu HEP-a. Njegovo je članstvo u HSS-u, kaže, tradicionalno, budući da su mu i djed i otac bili članovi te stranke, no on sam, zaključuje, nikad nije bio politički aktivan.
Unutar HEP-a, neslužbeno se može čuti, troje njihovih zaposlenika nevoljko je pristalo ući u upravu. Za plaću od petnaestak tisuća kuna puno je ljudi iz HEP-a odbilo upravljačku funkciju u tom »osinjem gnijezdu«. Kako najavljuju iz TEHNOS-a, bude li jučer postavljena uprava ignorirala sindikate, oni će u javnost »pustiti«, najavljuje Geto, »niz nelogičnosti prouzročenih lošim poslovanjem tvrtke«. Za početak, tražit će da se ispitaju mnogobrojna zapošljavanja unutar HEP-a, provedena bez prethodnih internih natječaja, a nova će se uprava konačno morati pozabaviti i sistematizacijom radnih mjesta, jer 14.000 ljudi godinama radi bez ikakvog popisa, i opisa poslova.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
