Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
8/18/2010 - Hrvatska bi jeftinu struju od 2014. trebala uvoziti iz Doboja
Izvor - Večernji list, 12. kolovoza 2010.
 
  • Hrvatska je najveći uvoznik energije od svih zemalja članica Energetske zajednice jugoistočne Europe, a potrošnju će do 2015. godine povećati 36 posto, pokazuje studija konzorcija Seetec. U Energetskoj zajednici jugoistočne Europe uz Hrvatsku su još Bugarska, BiH, Rumunjska, Albanija, Makedonija, Srbija, C. Gora i Kosovo. U regiji su samo tri izvoznika energije - BiH, Rumunjska i Bugarska, dok sve ostale zemlje jugoistočne Europe ovise o uvozu energije. Tako je 2004. Hrvatska uvezla energije za zadovoljenje 23% svojih energetskih potreba.

    Generator rasta

    Hrvatska je 2004. proizvela 12.432 gigavatsati, a potrošila 16.094 gigavatsati energije, dok su instalirani kapaciteti iznosili 3746 megavata. Najveći proizvođač energije u regiji je Rumunjska, a izvoznik Bugarska. Zanimljiva je bosanska energetska priča. Zemlja u kojoj je zbog rata, ali i loše provedene tranzicije došlo do kraha cijele industrije, dovedena je do toga da potrošnja energije u BiH danas iznosi samo otprilike 45 gigadžula po stanovniku, dok je prosjek zemalja OECD-a 236 gigadžula.

    – Geografski profil, vodeni resursi i rezerve ugljena u Bosni upućuju na to da je riječ o zemlji koja je u veoma povoljnom prirodnom položaju za proizvodnju energije, i dobivene termalnim putem (iz ugljena) i iz hidroenergije. Zahvaljujući potencijalu da dramatično proširi domaću proizvodnju energije, BiH postaje središnji sudionik u budućem energetskom planiranju u jugoistočnoj Europi – piše u izvještaju sa 4. foruma Svjetske banke.

    Upravo se u BiH realizira najveći energetski projekt u regiji. Kompanija EFT u vlasništvu srbijanskoga poslovnjaka Vuka Hamovića u Stanarima kod Doboja gradi prvu privatnu termoelektranu na Balkanu.

    – Projekt rudarsko-energetskog kompleksa Stanari svakako je naš najveći i najvažniji pothvat. Do sada smo u razvoj rudnika, izradu studija, dokumentacije i ostale radove koji spadaju u prvu fazu projekta gradnje elektrane uložili više od 50 milijuna eura. Ukupna vrijednost projekta inače je više 500 milijuna eura. U svibnju smo potpisali ugovor s isporučiteljem opreme, Dongfang Electric Corporationom, koji se obvezao da će objekt sagraditi i isporučiti u roku od 45 mjeseci. Očekujemo da će TE Stanari početi s radom potkraj 2013. Ta elektrana imat će 300 megavata instalirane snage i godišnje će proizvoditi otprilike dva teravata sati električne energije – kazao je glasnogovornik EFT-grupe Nenad Savić. Gradnjom termoelektrane u Stanarima BiH će postati energetska sila u regiji. U biltenu Energija u istočnoj Europi ističe se da se u BiH realizira ili priprema tridesetak projekata, a svi se nalaze u BiH.

    Ograničeni potencijali

    Zahvaljujući svojemu središnjem geografskom položaju BiH je izvrsno pozicionirana tako da može opskrbljivati energijom svoje susjede na sjeveru (Hrvatsku i Sloveniju), kao i one na jugoistoku (Crna Gora, Srbija, Albanija, Grčka, Makedonija i Kosovo). Gradnjom novih proizvodnih kapaciteta Bosna i Hercegovina će se naći u prirodnom položaju da pridonese ekonomskom napretku cijele regije.

    Hrvatska ima izražen energetski deficit, koji na godišnjoj razini trenutačno varira između 4 i 5 teravatsati. Ukupna godišnja potrošnja u Hrvatskoj trenutačno je na otprilike 18 teravatsati. S ekonomskim oporavkom i rastom Hrvatska će biti prisiljena uvoziti još veće količine energije. Osiguranje energije koja joj nedostaje zato je Hrvatskoj strateški značajno. Razvoj energetike u srednjem i dužem roku utjecat će na dinamiku općega gospodarskog rasta regije.

    – Neiskorišteni energetski potencijali kojima Hrvatska raspolaže na svome teritoriju relativno su ograničeni, tako da očekujem da će Hrvatska aktivno ulagati u nove proizvodne kapacitete izvan svojih granica.

    Na taj način Hrvatska, odnosno Hrvatska elektroprivreda, može povoljnije i brže doći do energije koja joj nedostaje. Projekt Stanari dobar je primjer u tom pogledu. Sudjelovanjem u tom projektu HEP bi mogao osigurati značajne količine energije po atraktivnim uvjetima. Siguran sam da bi to mogla biti veoma zanimljiva tema, i za HEP i za EFT – zaključio je Savić.
 
8/10/2010 - U 480 državnih tvrtki u NO-e ulaze stručnjaci umjesto političara
Izvor - Večernji list, 07. kolovoza 2010.
 
  • Od sljedećega tjedna počinju se raspisivati javni natječaji za odabir članova nadzornih odbora u državnim tvrtkama, a u skladu s odlukom Vlade koja ne želi da u NO-ima više sjede državni dužnosnici nego stručnjaci. Nadležna će ministarstva tako za oko 20 javnih tvrtki, njih oko 60 u kojima država ima većinski udjel te za oko njih 400 s manjinskim udjelom putem javnog natječaja morati u roku od 45 dana naći stručnjake za NO-e, a prema procjenama profesora Jakše Barbića, za taj bi posao bilo potrebno od 150 do 200 stručnih osoba.

    Stručnjaci u NO-ima

    – No pretpostavka je da jedan vrsni stručnjak sjedi u dva ili tri nadzorna odbora i da NO nema više od pet članova – kaže Barbić.
    – Ako je primjerice bivši financijski direktor umirovljen, a još sposoban za rad, imat će vremena odgovorno i stručno obavljati svoju funkciju nadzornika. Također, kaže, treba uzeti u obzir da samo u malom broju tvrtki država može imati sve svoje predstavnike. Uvijek je jedan predstavnik radnika, a ako uz državu udjel imaju i drugi dioničari, predstavnika moraju imati i oni. Uglavnom dioničari mogu imati predstavnika u NO-ima ako im je udjel u društvu veći od 10 posto.

    Barbić se već dulje zauzima za takvu politiku u kojoj će stručnjaci sjediti u NO-ima te pozdravlja Vladin prijedlog. Podsjeća i kako je potrebno pri odabiru tih ljudi imati na umu da su stručni, neovisni, da mogu raditi taj posao i žele ga raditi te da iza njihova imena stoji povjerenje. Za sadašnje je upitno koliko stoje iza svih tih potrebnih kvaliteta. Zbog toga su i nastajale različite afere. Primjerice, bivši ministar gospodarstva Branko Vukelić bio je predsjednik NO Brodosplita koji je prije nekoliko godina potresla afera, Polančec je predsjedao NO HEP-a ... Trenutačno ministri Božidar Kalmeta i Ivan Šuker sa svojim ljudima imaju najviše predstavnika u NO-ima. Primjerice ministar Šuker predsjeda u NO-ima Ine i Croatia osiguranja, dviju snažnih kompanija na domaćem tržištu.

    Pristojne naknade

    No poslije ove odluke sadašnje bi predstavnike, njih oko sto, među kojima su ministri, državni tajnici, dužnosnici ili predstavnici stranaka zamijenili neovisni i stručni članovi, ali i koji bi za razliku od sadašnjih za svoj posao primali naknadu. Drukčije je i teško očekivati da bi netko prihvatio taj posao. Ali za razliku od sadašnjih članova, koji u nizu slučajeva iza kojih je stajala korupcija nisu odgovarali, budući imati veću odgovornost. I ne bi se kao sadašnji članovi mogli opravdati nedostatkom vremena za dobar nadzor.

    Uglavnom su naknade članovima u NO-ima u visini prosječne plaće u kompaniji, ovisno o njezinoj poslovnoj poziciji i snazi.

    – Ta naknada ne bi trebala biti problem ako članovi budu stručni i spriječe moguću korupciju jer ona će u konačnici sigurno biti niža, nego što je primjerice cijena svih posljednjih afera u državnim tvrtkama – kaže Esad Čolaković, predsjednik Crome.

    Lista kandidata

    Vlada je svojom uredbom odredila nekoliko osnovnih uvjeta koje bi trebali zadovoljiti kandidati za NO-e. Oni će tako morati imati završen studij, pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci, ne smiju se baviti poslovima koje su predmet poslovanja društva ili biti suvlasnici, članovi uprave ili NO-a društva koje se bavi djelatnošću povezanom s društvom za čiji bi se NO natjecali kako bi se izbjegao sukob interesa. Povjerenstvo za provedbu koje će se osnovati na razini svakog ministarstva ministru će poslije provedena natječaja predložiti suženu listu kandidata koje će on pozivati na razgovor. Poslije obavljena intervjua odlučit će o kandidatima i predložiti ih Vladi, a ona će skupštini društava naložiti njihovo imenovanje.
 
8/10/2010 - Dobit HEP-a u samo pola godine dosegla 1,4 milijarde kuna
Izvor - Bussines.hr, 03. kolovoza 2010.
 
  • Ukupni prihodi HEP-a u prvom polugodištu ove godine iznose 6,25 milijardi kuna i na godišnjoj razini povećani su za 2,9 posto. Poslovni prihodi povećani su za 2,3 posto, na 6,05 milijardi kuna.

    Porast poslovnih prihoda rezultat je povećanja prihoda od prodaje, u kojima najveći udjel imaju prihodi od prodaje električne energije, kaže se u izvještaju.

    Ukupni HEP-ovi rashodi u prvom polugodištu iznosili su 5,1 milijardu kuna i smanjeni su na godišnjoj razini za 12,2 posto. Troškovi poslovanja iznose 4,92 milijarde kuna i smanjeni su za 12,5 posto na što je utjecalo smanjenje troškova nabave električne energije od HEP proizvodnje d.o.o. i uvoza električne energije.

    Osim toga, provođenjem mjera povećanja efikasnosti poslovanja, uštede su ostvarene i na upravljivim troškovima poslovanja, kaže se u izvještaju.

    Smanjenje troškova poslovanja, uz stabilne prihode od prodaje električne energije, omogućilo je da se obveze prema dobavljačima u prvom polugodištu smanje te su krajem razdoblja bile 349,4 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dodaje se.

    Ujedno se napominje da u cilju poboljšanja strukture ročnosti kredita, nova kreditna zaduženjima ugovorena u prvom polugodištu imaju duži rok otplate, a kratkoročni krediti su dijelom otplaćeni te da je ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama povećano za 206,9 milijuna kuna.
 
8/10/2010 - Smanjenje broja zaposlenih po naputku Vlade: Iz HEP-a mora otići 510, iz Croatia osiguranja 200 ljudi
Izvor - Novi list, 02. kolovoz 2010.
 
  • Program zbrinjavanja viška radi se i u »3. maju« i drugim tvrtkama, a čak tisuću radnika HŽ-a dobrovoljno se izjasnilo da želi otići iz sustava uz poticajne otpremnine

    Vladin naputak o smanjenju broja zaposlenih u javnim poduzećima i tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, uprave tih kompanija, kako se čini shvatile su puno ozbiljnije nego prošlogodišnju naredbu da trošak plaća smanje za deset posto. I dok je rezultat naputka o smanjenju troškova za plaće bio polovičan, jer se dio uprava pravdao kolektivnim ugovorima zbog kojih ne mogu rezati plaća, na izradi kriterija za smanjenje broja zaposlenih i programu zbrinjavanja viška radnika radi se u svim državnim poduzećima.

    Uz to javna poduzeća koja lani nisu smanjila masu za isplatu plaća čine to ove godine. Tako je i u tvrtkama kojima upravlja Hrvatski fond za privatizaciju i u javnim poduzećima, pa je »3. maj« već ranije najavio da će u sljedeća dva mjeseca izraditi program zbrinjavanja viška zaposlenih.

    Na istom programu već rade i u HEP-u. Ta je tvrtka od početka godine smanjila broj zaposlenih za 217, a najavljuju da je cilj da u HEP-u ukupno radi 13.600 ljudi, što znači da će u sljedećih 12 mjeseci iz HEP-a otići još 510 radnika.

    – Troškovi zbrinjavanja su još u izradi, ali pouzdano znamo da će biti veći od 150 milijuna kuna, odgovaraju iz HEP-a na naše pitanje koliko će ih koštati smanjenje broja radnika. Što se tiče druge Vladine odluke o smanjenju mase za plaće za deset posto iz Elektroprivrede kažu da bi prema Vladinom zaključku trebali na godišnjoj razini smanjiti izdatke za plaće za 180 milijuna kuna i vjeruju da će do kraja godine ispuniti taj cilj. U prvom polugodištu ove godine HEP je masu plaća smanjio za 70 milijuna kuna.

    Hrvatske željeznice, jedno od najvećih državnih poduzeća koje i zapošljava najviše ljudi, također radi na provođenju Vladine odluke, koja se samo nastavlja na već započeti proces restrukturiranja i zbrinjavanja viška radnika dobrovoljnim odlaskom putem poticajnih otpremnina ili prelaskom u Željeznički fond.

    – Uprave društava u HŽ Holdingu početkom ove godine napravile su anketu i zaprimile su oko 1.000 zahtjeva radnika iz pet matičnih društva i 14 ovisnih društava koji su se dobrovoljno izjasnili da bi željeli otići iz sustava uz poticajne otpremnine. Konačnu odluku o odobrenju sporazumnog prestanka ugovora o radu uz isplatu poticajne otpremnine donijet će uprave društava HŽ Holdinga za svakog radnika koji nije neophodan u procesu rada ili je zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova na svom radnom mjestu, pojasnili su iz HŽ-a koji je već ranije smanjio izdatke za plaće za deset posto.

    Dogovor sa sindikatima

    Smanjenje troškova za plaće provedeno je i u Croatia osiguranju, tvrde u toj kompaniji, čiji je nadzorni odbor nedavno potvrdio i plan o smanjenju broja zaposlenih za pet posto, što je oko 200 ljudi, ali troškovi će, poručuju iz najvećeg hrvatskog osiguravateljskog društva ovisiti o tome koji od četiri izrađena scenarija će se provoditi.

    Podatke tome koliki su precizno troškovi zbrinjavanja i koliki je broj radnika koji će njima biti obuhvaćeni nisu nam dali ni u Plinacrou i Hrvatskoj lutriji, ali ističu kako su pripremili planove za provođenje Vladinih mjera, te da su ih dostavili resornim ministarstvima na uvid. U Plinacrou objašnjavaju i to da su u dogovoru sa sindikatima od siječnja ove godine sredstva potrebna za isplatu plaća manja za deset posto.

    U Hrvatskoj pošti su smanjenje broja zaposlenih odradili već u prošloj godini pa je broj radnika sa 12,5 tisuća pao na 10.480, a uz to je dvije tisuće djelatnika iz administracije prebačeno u operativni dio poslovanja.

    – Udio plaća u prihodima tvrtke smanjen je za 12 posto te sada iznosi 64 posto, poručuju iz Hrvatske pošte.
 
8/10/2010 - Premijerka zna zašto se ne igra sa strujom
Izvor - Poslovni dnevnik, 02. kolovoza 2010.
 
  • Predsjednica Vlade u četvrtak je bila zaokupljena daleko osjetljivijim pitanjem - pokušajem da se sindikati javnih službi konačno privoli na ustupke oko kolektivnih ugovora, kako bi ministar financija Ivan Šuker mogao složiti prihvatljiviji rebalans proračuna. Iako cjelodnevni sastanak u Banskim dvorima nije iznjedrio očekivani dogovor, Kosor sindikalne čelnike toga dana nije željela iritirati, što bi se svakako dogodilo da je na sjednici Vlade, održanoj u pauzi pregovora, donesena odluka o novim cijenama struje. Nakon takve odluke sindikaliste nitko ne bi vratio za pregovarački stol jer bi bili zaokupljeni davanjem izjava o Vladinoj potpunoj socijalnoj neosjetljivosti.

    No, znakovito je što se sama premijerka nije pohvalila odbijanjem prijedloga ministra gospodarstva. U sličnoj situaciji Jadranka Kosor ne bi propustila objavili da struja neće poskupjeti, što ukazuje da će se preporuka za poskupljenjem nešto nižim od 10 posto ponovo naći na sjednici užeg kabineta Vlade. Samo je pitanje koji će trenutak vladajući odabrati za donošenje te nepopularne odluke i u kojoj mjeri će to koincidirati sa strategijom HEP-a. Ni ministar gospodarstva, ni predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović, naime, ne oklijevaju javno objašnjavati da je zadržavanje HEP-ove dobiti na razini od milijardu kuna pretpostavka da iduću godine pred kreditore dođu sa zahtjevom za zajam od milijardu kuna, kako bi osigurali preduvjeti za ulazak u investicije od 3,5 milijarde kuna. Dobar poslovni rezultat dosad su jamčili gotovo idealni hidrološki uvjeti, no oni teško mogu biti uzdanica dugoročne investicijske politike. Zato HEP od zahtjeva za poskupljenjem sasvim sigurno neće odustati, a pitanje je može li Vlada odbaciti jedini veliki investicijski plan na obzoru. Makar to bilo nepopularno.
 
8/10/2010 - Kljakoviću Gašpiću mjesec dana zatvora zbog mita od 16 mil. kn
Izvor - Večernji list, 31. srpnja 2010.
 
  • Željku Kljakoviću Gašpiću, bivšem članu HEP-ove uprave te jednom od najbližih suradnika pritvorenog bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravka, sudac istrage zagrebačkoga Županijskog suda danas je odredio jednomjesečni istražni zatvor zbog mogućeg utjecaja na svjedoke te opasnosti od ponavljanja djela.

    Karika u lancu korupcije

    USKOK ga sumnjiči zbog zloporabe položaja i ovlasti, pokušaja zloporabe položaja i ovlasti te davanja mita, a njegovo uhićenje u petak u Splitu, odakle je poslije ispitivanja prevezen u Zagreb, zapravo je proširenje istrage o financijskim malverzacijama vezanim uz poslove s Termoelektranom Sisak.

    Tom su istragom zbog mita od vrtoglavih 16 milijuna kuna prije bili obuhvaćeni Ivan Mravak i Petar Čubelić, bivši direktor HEP Proizvodnje s trenutačnom adresom u Remetincu. Bivši član HEP-ove uprave uhićen je pošto su iz zatvora na USKOK-ov zahtjev pušteni dr. Ljubo Bušić, direktor Montinga, i Ante Matić, predsjednik uprave Montinga, kojima je Mravak pogodovao pri sklapanju posla za spomenutu termoelektranu. Sumnja se da su dogovorili snižavanje natječajne cijene, zbog čega je Mravku kao protuusluga ponuđeno izdašno mito.

    Kljaković Gašpić sumnjiči se da je iskoristivši svoj položaj, uz već pritvoren dvojac iz HEP-a, kao posrednik također sudjelovao u cijeloj operaciji u vezi s mitom.

    Prijavljivali ga hepovci

    Kako su dr. Bušić i Matić na slobodu izišli nakon što su pred istražiteljima USKOK-a dopunili svoju obranu, lako je moguće da su u svojim iskazima spomenuli Kljakovića Gašpića kao još jednu kariku u lancu preko koje su i došli do Mravka te na kraju i dogovorili uvjete pod kojima su sklopili posao s HEP-om.

    Protiv Kljakovića Gašpića, doznajemo, zaposlenici HEP-a podnosili su prijave USKOK-u opisujući prilično detaljno kriminalne radnje u koje je navodno bio upleten još dok je bio na čelu Proizvodnog područja Hidroelektrana jug.

    Navodi tih prijava provjeravaju se pa nije isključeno da bi istražitelji Kljakovića Gašpića ponovno mogli “češljati” u još nekom od proširenja istraga o malverzacijama u HEP-u.
 
8/10/2010 - Alo, Jaco, što da radim s ovim mitom?
Izvor - Dnevnik.hr, 27. srpnja 2010.
 
  • Javno priznanje o ilegalnom financiranju HDZ-a nije nimalo iznenadilo javnost. HDZ nije izdao oštar demantij, a postoje i svjedoci i prijava Državnom odvjetništvu te Uskoku! Mito je, na žalost za istraživane, ponuđeno Leu Begoviću pa su uhvaćeni u zamku...

    Predsjednik Nadzornog odbora zagrebačke tvrtke Monting Pim, Ljubo Bušić, priznao je kako su on i još trojica njegovih partnera prikupili 600.000 kuna koje su donirali HDZ-u da bi osigurali posao s Hrvatskom elektroprivredom.

    Cijela stvar - današnjem HDZ-u mrska praksa ilegalnog financiranja koju je uspostavio a tko drugi nego Ivo Sanader - raskrinkana je zahvaljujući novom šefu HEP-a Leu Begoviću i premijerki Jadranki Kosor, piše Jutarnji list.

    Begović na mukama - nastavlja li se po starom ili da se prijavi?


    Evo kako su u Jutarnjem rekonstruirali neuspjeli pokušaj davanja mita HDZ-u u razgovoru s nekoliko visokih dužnosnika te stranke:

    "Nakon što su Bušić i njegovi kompanjoni zatražili od novog predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića da nastavi s praksom njegova prethodnika Ivana Mravaka te da im, nakon što mu oni daju novac za HDZ, osigura nove poslove, on je odlučio o tome obavijestiti vlasnika tvrtke, odnosno Jadranku Kosor. Kad je premijerka čula što je posrijedi, zatražila je od Begovića da ode u USKOK i Državno odvjetništvo te tamo ispriča sve što je i njoj rekao. Ustvrdila je, kažu, da to nije slučaj za Vladu, nego za policiju i USKOK", navodi list te dodaje da je nakon toga Begović je pristao biti USKOK-ov pouzdanik i ubrzo je cijela akcija "provaljena".

    "Uvijek kad je nestalo novca, netko ga je u stranci brzo pronašao. Nitko nije znao kako su nabavljena ta sredstva. No, kao što je na razini Vlade postojao paralelni sustav upravljanja, tako je i u stranci bivši predsjednik Ivo Sanader uspostavio mehanizme, s ljudima kojima je najviše vjerovao, preko kojih je držao pod kontrolom sve stranačke strukture", rekao je za Jutarnji list jedan od visokopozicioniranih HDZ-ovaca.

    Nitko osim Sanaderove ekipe nije imao pojma što se događa, zašto imaju novaca na računu.

    List, naime, piše kako je Sanader bio šef ekipe za nabavljanje sredstava iz "alternativnih" izvora financiranja, da je Mladen Barišić bio zadužen za stranačku blagajnu, dok su Mario Zubović i Josip Petrović imali zadaću prikupljati novac.

    Ostali HDZ-ovci o tome, pak, nisu imali pojma: "Nitko u stranci nije znao na koji način oni nabavljaju novac, je li to zakonito ili nezakonito, koliko je na takav način prikupljeno sredstava i, na kraju, na što se ona troše", piše Jutarnji.
 
8/10/2010 - Bivši predsjednik Here dobio posao u HEP-u
Izvor - Bussines.hr, 26. srpnja 2010.
 
  • Galić je s mjesta predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera) smijenjen zato što mu je premijerka Jadranka Kosor zamjerila što je odobrio poskupljenje grijanja bez konzultacija s Vladom.

    Bivši čelnik Here nije dugo bio bez posla, već je svega desetak dana nakon smjene našao novo radno mjesto "na referentskim poslovima samostalnog inženjera" u Obnovljivim izvorima, tvrtki kćeri HEP-a.

    U HEP-u kažu da je Galić radni odnos zasnovao po sporazumu koji je s tom tvrtkom sklopio 2005. i po kojem je nakon razrješenja u Heri imao pravo povratka u HEP na radno mjesto u skladu s potrebama poslodavca i njegovom stručnom spremom.

    Galićev nastavak karijere ne bi bio sporan da Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti ne kaže kako se član Upravnog vijeća Here godinu dana od razrješenja s dužnosti ne smije zaposliti u tvrtki koju Hera regulira.

    Galić tvrdi da je sve po zakonu budući da se on nije zaposlio u tvrtki koju Hera regulira, odnosno HEP-u, nego u tvrtki koja je u njegovu vlasništvu. "Zakon ništa ne govori o vlasništvu, odnosno da se ne može zasnovati radni odnos u tvrtki koja je u vlasništvu reguliranog subjekta, u ovom slučaju HEP-a", izjavio je Galić.

    No član Nadzornog odbora HEP-a Jadranko Berlengi smatra da je Galićevo zapošljavanje u Obnovljivim izvorima u sukobu sa Zakonom o regulaciji energetskih subjekata.
 
8/10/2010 - HDZ-u smo dali 600.000 kuna. Mravak nam je dao posao
Izvor - Jutarnji list, 23. srpnja 2010.
 
  • Uhićenje jednog poduzetnika zbog podmićivanja šefova HEP-a dovelo je do prve službene izjave o ilegalnom prikupljanju sredstava za financiranje jedne političke stranke. I to Hrvatske demokratske zajednice.

    Snimljeno na DVD

    - Nas četvorica poduzetnika prikupili smo svaki po 150.000 kuna. To nije bilo mito za šefove HEP-a, nego smo tih 600.000 kuna dali za stranku, za HDZ - izjavio je, kako nam je neslužbeno potvrđeno iz više izvora, predsjednik Nadzornog odbora zagrebačke tvrtke Monting PIM Ljubo Bušić, tijekom formalnog ispitivanja u prostorijama USKOK-a sredinom prošlog mjeseca.
    To priznanje da je morao davati novac političkoj stranci na vlasti da bi dobivao poslove, koje je osumnjičeni Ljubo Bušić dao u nazočnosti svoga odvjetnika, snimljeno je i na DVD.

    Nakon otvaranja istrage u slučaju HEP-TLM i isporukama jeftine struje za Aluminij Mostar, kada je Ivan Mravak završio u istražnom zatvoru, sredinom lipnja otvorena je nova afera, namještanje dodjele poslova za HEP te dogovaranje i plaćanje mita. USKOK je tako protiv Mravka otvorio novu istragu kojom su obuhvaćeni i direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić te šefovi Monting PIM-a Ljubo Bušić i Ante Matić. U pitanju su bila dva posla koja je HEP dodijelio Montingu i njihovim partnerima. Šefovi HEP-a i Montinga dogovorili su naknadno sklapanje aneksa osnovnim ugovorima, s time da se dio novca od ugovorene vrijednosti trebao vratiti Mravku i Ćubeliću.
    Dogovaranje takve provizije za šefove HEP-a USKOK je označio kao mito. Jednom se radilo o dva milijuna eura dogovorenog mita, dok je u drugom slučaju u igri bilo milijun kuna. Prema optužbi, Mravak je preko Ćubelića u potonjem slučaju uzeo 700.000 kuna, dok preuzimanje preostalih 300.000, kao i “provizije” od dva milijuna eura za drugi posao, nije realizirano zbog Mravkove smjene prošle godine, kao i uhićenja koje je kasnije uslijedilo.

    Trebali suglasnost Uprave

    Međutim, Ćubelić i Mravak (do uhićenja) očito nisu ostali sjediti skrštenih ruku. Jer da su tada obustavili ilegalnu suradnju, cijeli slučaj vjerojatno nikada ne bi ni isplivao na površinu. Kako neslužbeno doznajemo, spomenuti je dvojac unatoč Mravkovoj smjeni pokušao i dalje gurati dogovorene poslove i isplate. Budući da je za potpisivanje dogovorenih aneksa ugovora i realizacija isplata bila potrebna suglasnost Uprave HEP-a, Mravak i Ćubelić obratili su se novom predsjedniku Uprave Leu Begoviću. Navodno je Ćubelić više puta kontaktirao Begovića i pritom ga upoznao s ranije dogovorenim planom izvlačenja novca iz HEP-a i provizijama na koje su poduzetnici pristali.
    Međutim, kako proizlazi iz podataka do kojih je došao Jutarnji list, Leo Begović sve je prijavio USKOK-u. Nakon toga, po svemu sudeći uz status pouzdanika USKOK-a, pristao je na “suradnju” s Ćubelićem. Navodno su sve obuhvaćene osobe od tog trenutka bile pod nadzorom te su svi razgovori snimani uz odgovarajuće naloge.

    Pojačani oprez

    Tako su istražitelji, zahvaljujući kooperativnosti Lea Begovića, i došli do dosta preciznih podataka o dogovorima šefova HEP-a od prije dvije do tri godine, o kojima je Ćubelić pričao Begoviću.
    Istražitelji su željeli otići i korak dalje, fingirati preuzimanje ostatka dogovorenih provizija, pa onda i vidjeti kod koga će ta sredstva na koncu završiti. Međutim, do realizacije takve zamke ipak nije došlo.
    Možda se kod nekih osoba u tom trenutku probudila savjest, možda nisu imali dovoljno povjerenja u novog predsjednika Uprave HEP-a, a možda ih je na pojačan oprez nagnao i val uhićenja i procesuiranja menadžera, bankara, političara...
    U svakom slučaju, Leo Begović trebao bi biti ključni svjedok USKOK-a. Na sam dan uhićenja dokazi protiv osumnjičenih podebljali su se obranom Ljube Bušića. Iako je Bušić negirao da je dao mito, zapravo je priznao počinjenje kaznenog djela jer je potvrdio da je davao novac radi “dobre poslovne suradnje”.

    Gdje je nestao novac?

    Treba napomenuti da Bušić nije govorio o tome zna li što je Ćubelić napravio s novcem koji mu je predao, što može značiti i da ga je zadržao za sebe. Ćubelić i Mravak o tome se zasad nisu željeli izjašnjavati. Međutim, znakovita je Bušićeva konstatacija da takva vrsta poduzetničkih donacija za stranku nije bila ništa neuobičajeno.

    Bivši šef HEP-a tražio 16 milijuna kuna mita

    Bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak tereti se u ovom slučaju da je izravno sudjelovao u namještanju dodjele poslova za HEP, pri čemu je od izvođača radova tražio mito od najmanje 16 milijuna kuna.
    Mravak je, kako ga se sumnjiči, koncem 2007. dojavio šefovima Montinga visinu ponude zagrebačke Ingre te je od njih tražio da ponude pet posto nižu cijenu na natječaju za radove na TE Sisak.
    Pritom je s njima dogovorio, iako se radilo o poslovima po principu “ključ u ruke”, da će im nakon natječaja osigurati dodatna sredstva aneksom ugovora.
    Tako bi naknadno ugovorili isplatu dodatnih 40 milijuna eura, od kojih su Mravak i direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić trebali dobiti dva milijuna eura. Ponuda Montinga na koncu je prihvaćena, ali aneks ugovora nije potpisan jer je Mravak smijenjen kada je došlo vrijeme za realizaciju tog dijela dogovora.
    Drugi sličan aneks odnosio se na ranije ugovorene radove na Toplani Zagreb. Koncem 2008. godine s Montingom je tako sklopljen dodatni ugovor vrijedan 30-ak milijuna kuna. Šefovi Montinga, Ljubo Bušić i Ante Matić, kako ih se sumnjiči, predali su suosumnjičenim direktorima HEP-a 700.000 tisuća kuna od ukupno dogovorene “provizije” od milijun kuna.
    HEP je u ovom slučaju, kako se sumnja, oštećen za gotovo 40 milijuna kuna, s time da bi šteta bila dvostruko veća da je realiziran dogovor oko radova na TE Sisak. Zbog ovog slučaja Mravak je i dalje, odlukom nadležnog suca istrage Županijskog suda, zadržan u istražnom zatvoru.
 
8/10/2010 - Tehnika o svom trošku sanira Kupsku
Izvor - Bussines.hr, 22. srpnja 2010.
 
  • "Temeljem sporazuma, tvrtka Tehnika d.d. sanirat će gradilište u Kupskoj ulici u Zagrebu. Predmetna sanacija omogućit će siguran nastavak gradnje HEP-ove poslovne zgrade, a započet će kada se ispune svi zakonski uvjeti", stoji u HEP-ovu priopćenju.

    HEP ističe da će se sanacija odvijati u skladu s rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i na temelju potvrde o izmjeni glavnog projekta.
    Sanacija će početi čim Tehnika obavi potrebne pripreme, a gradilište bi trebalo biti sanirano u roku od 90 dana.
    Cjelokupni trošak sanacije snosi Tehnika, ističu u HEP-u.

    Građevinska jama u Kupskoj urušila se prije tri godine, a u ožujku ove godine podignute su optužnice protiv Tehnike, Interkonzaltinga i Conexa, te protiv devet odgovornih osoba.
    HEP, međutim, nema informacije o tom postupku, a ističu da su po rješenju nadležnog Ministarstva dužni sanirati građevinsku jamu.
 
8/10/2010 - Iza rešetaka ostali samo direktori HEP-a i HŽ-a
Izvor - Novi list, 24. srpnja 2010.
 
  • Od svih krupnih riba uhvaćenih u nedavnim i važnim uskočkim antikorupcijskim akcijama, u istražnom zatvoru ostali su još samo bivši direktori javnih poduzeća Ivan Mravak i Davorin Kobak, te njihovi suosumnjičenici. Svi ostali, uključujući i bankare, bivše ministre, državne dužnosnike i službenike, pušteni su iz pritvora, ali to ne znači da su oslobođeni kaznene odgovornosti.
    Naime, pretjerano zadržavanje osumnjičenika u pritvoru nije dozvoljeno novim Zakonom o kaznenom postupku. U recentnim uskočkim predmetima koji se vode po novom ZKP-u, svi osim Ivana Mravka su izašli iz Remetinca. U istrazi HEP-ove afere s TLM-om, Ivan Mravak i Ivan Koštan uhićeni su početkom svibnja, a u tom predmetu kao pritvorski kolega odmah im je dodan i suosumnjičenik Damir Polančec. Polančec je bio uhićen krajem ožujka u aferi Manager, no pritvor u tom predmetu taman mu je bio istekao, a onda mu je produžen zbog malverzacija u HEP-u.
    Koštan i Polančec pušteni su, s tim da bivši potpredsjednik Vlade broji gotovo četiri mjeseca u pritvoru. No, Mravak će ljeto proboraviti u Remetincu. Slično kao u Polančecovom slučaju, protiv Mravka je sredinom lipnja pokrenuta nova istraga, zbog malverzacija s natječajima za radove na termoelektrani Sisak i toplani Zagreb.
    Što se tiče istrage u HŽ-u, u njoj je USKOK utvrdio da su optuženi Davorin Kobak, Biserka Robić i Andrija Sarić povlačili novac kojeg su ranije izvukli iz HŽ-a na privatne račune u inozemstvu, pa je to poslužilo da odleže u Remetincu godinu dana, te da suđenje dočekaju iza rešetaka.
    U istrazi afere Spice prošle jeseni uhićena je menadžerska postava Podravke i njihovi poslovni partneri iz varaždinske Fime i splitskog SMS-a. Kako su ispitivani svjedoci o ulogama pojedinih osumnjičenika, tako su oni izlazili iz pritvora. Najdulje, gotovo šest mjeseci, bio je pritvoren Zdravko Šestak, a mjesec dana manje u Remetincu je provela nekadašnja menadžerska zvijezda Darko Marinac.
 
8/10/2010 - Slavko Kulić, znanstvenik zagrebačkog Ekonomskog instituta: Tečaj treba promijeniti na 14 kuna za jedan euro
Izvor - Novi list, 22. srpnja 2010.
 
  • Živimo u beskoncepcijskom stanju i nemamo sustav gospodarskih odnosa. Moramo hitno osvijestiti poziciju u kojoj jesmo, kaže nam odmah na početku razgovora ekonomist Slavko Kulić. Taj znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta poznat je kao jedan od najžešćih kritičara gospodarskih zbivanja u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina, a prošlog je tjedna iznoseći ocjene o aktualnoj situaciji jedini posve konkretno kazao da će Hrvatska bankrotirati krajem 2011. godine.

    Vi se, među ostalim, zalažete za nacionalizaciju svega što je privatizirano.
    – Ne, nisam nikad to rekao. Zalažem se da se vrati ono što je nezakonito stečeno. S obzirom na to da je 90 posto pretvorbe i privatizacije nezakonito obavljeno, u Hrvatskoj se tek nakon nacionalizacije može razgovarati o tome kakvu gospodarsku koncepciju trebamo. Sad se ona ne može napraviti. Sve što je vrijedilo prodali smo, riješili smo se banaka a hrvatsko gospodarstvo nema tko pratiti. Najvažnije u spasu koji sad tražimo jest da vidimo može li Hrvatska zadobiti monetarnu vlast, koju nemamo od 1991. godine.

    Kako nemamo? Nitko jači od guvernera Rohatinskog. Svi ga hvale.
    – Hvale ga jer je prihvatio dogorjelu baklju koja mu je dana i koju čuva. On čuva interese stranog kapitala, a ne naroda i radnika. Rohatinski dobro zna što radi i to vrlo dobro obavlja. S obveznim rezervama koje su sezale i do 65 milijardi kuna on je godinama održavao stabilnost jer je taj novac – pet po pet milijardi – vraćao stranim bankama. Trebamo se vratiti na 1991. godinu i vidjeti gdje smo sve promašili. Promašili smo u koncepciji, a ne u strategiji, te u sustavu gospodarskih odnosa. Najvrednije smo prodali pa su nam tako u GSV-u, Vijeću za konkurentnost i drugim institucijama uvijek stranci koji sve diktiraju. Stanje u domaćoj ekonomiji diktiraju stranci, a ne hrvatski poduzetnici i radnici.

    Ali najveća kompanija u Hrvatskoj jest hrvatska, to je Agrokor Ivice Todorića.
    – Postavlja se pitanje u kojoj je mjeri Agrokor hrvatska tvrtka s naslova inozemnog duga.

    Ne mislite li da bi se ponovnom nacionalizacijom napravila još veća šteta?
    – Ne mislim da narod s ovih prostora više itko može opterećivati daljnjim porezima i izdvajanjima kako bi se spašavala situacija a da je netko pritom pokrao.

    Kako onda komentirate da se najveći kriminal i korupcija odvijaju u državnim tvrtkama?
    – Otvarate bitno pitanje – tko je nosilac te inkriminacije u hrvatskom gospodarstvu: politika ili poduzetnička struktura. Predsjednici nadzornih odbora i uprava svih javnih poduzeća produžena su ruka politike. Ništa se tamo nije moglo bez politike. Kad sam ja i neki moji kolege iz znanstvenih krugova prije desetak godina upozoravao na procese inkriminacije hrvatske stvarnosti i manipulacije u nadzornim odborima mediji su šutjeli. Sad se postavlja to pitanje kad je čak i u HEP-u koji je po svemu mogao biti najbolji došlo do kriminala. Dakle, moramo i dalje sumnjati da li je moguće da država upravlja preostalim tvrtkama u svom njezinom vlasništvu. Ali na žalost, sve je ostalo i dalje u funkciji političke svrhe.

    Kako ocjenjujete Vladine mjere oporavka gospodarstva?
    – Vladine mjere nisu izašle iz stvarnosti, nego su date na stvarnost. Niti politika pojma o tome nije imala, vjerojatno radi mandata svoje vlasti.

    Što mislite o sposobnostima Jadranke Kosor?
    – Nije pošteno da od nje očekujemo da nas spasi. Od nje se sad očekuje da riješi kumulativ problema no ja ne vidim problem u njoj nego u svima nama.

    Kako će izgledati taj bankrot 2011. godine? Hoće li biti nemira i nereda?
    – Doći ćemo u jedno veliko pomanjkanje svega. To se zove stanje egzistencijalne anksioznosti. Ali bit ćemo mirni i nitko neće izlaziti na ulice jer smo svi u to umiješani – i građani i država. Jer na građane se odnosi 23 milijarde eura duga, dok je onaj državni 47 milijardi.

    Što mislite o devalvaciji kune?
    – Nećemo doći do stvaralačke koncepcije i prave izvozne orijentacije s postojećim tečajem. No, promjene tečaja nema bez konsenzusa. Dakle, ne možemo promijeniti tečaj a da ne znamo što hoćemo! O tome mora biti donesen konsenzus u Hrvatskom saboru.

    Je li dobro da se tečaj naglo promijeni?
    – Ako bi se išlo na postepenost onda bi to potrajalo a tečaj bi onda bitno bio korigiran. Prema meni ne bi trebao stati na devet kuna, nego najmanje 14 kuna za euro.

    Pa to bi značilo naš potpuni bankrot. Tko bi plaćao kredite?
    – Pa da, nego što ste vi mislili! Nisam to izvukao ni iz čega i imam računicu.

    Imamo li mi prema vašem mišljenju dobrih poduzetnika?
    – Poduzetnici s ispravnom i kvalitetnom orijentacijom su u stalnoj nemilosti i došli su do prezaduženosti. Ti su poduzetnici robu izvozili ispod cijene koštanja i rada i sad su na koljenima.

    Trgovina je jedna od najznačajnijih djelatnosti u Hrvatskoj i jako se razvija.
    – To je društvena orijentacija i to nije slučajno. To se i dalje preferira. Dok je god moguće nešto uvoziti i preprodati i dok imamo kartice, to ide. Mi smo znali proizvoditi brodove, kao najkvalitetniji i najsloženiji proizvod svijeta pored avionske industrije. Imali smo i razvijenu poljoprivredu. Pitanje je tko je destilirao to što smo znali i mogli, u smislu da je to socijalističko pa treba napustiti.

    Dobro, a kad bi nacionalizirali nezakonito stečeno, bi li ponovno išli u privatizaciju?
    – Za to nam treba konsenzus u Saboru.

    Pa već smo se jednom opredijelili za tržišnu ekonomiju i privatizaciju.
    – Jesmo. Na način da država sve napusti a tržište će regulirati. No, tržišni mehanizam neće sam određivati niti socijalne niti gospodarske odnose jer je to samo dio ukupnih društvenih odnosa.

    Kako komentirate aktualne akcije sindikata i referendum?
    – U Jugoslaviji je bilo 13 tisuća birokrata pa smo tu državu zvali birokratskom. Danas je u Hrvatskoj 250 tisuća zaposlenih u državnoj upravi, pa to nismo! To je fenomen i pripisujem ga deficitu svijesti u narodu. Sindikati nisu u pravu i nisu razumjeli da nam je socijalizam bio nemoguć na dogmatski način a kapitalizam nije neizbježan na ovaj način. Radnici moraju pojmiti da je kapital zapovijedajući princip određivanja gospodarskih odnosa, a ne rad. Još nismo promijenili mentalni sklop. Poduzetnik ili kapital određuje odnose i cijenu rada a oni teže pravima koja vučemo iz samoupravnog socijalizma.

    Kako komentirate to što su Slovenci manji, a ekonomski uspješniji od nas?
    – Političko vodstvo Slovenije za razliku od hrvatskog, daleko je više nacionalno osviješteno od našeg koje je anacionalno i gleda samo svoj interes. Domoljubnost njihovih političara je vjerodostojna što ne vrijedi za naše političare.

    Što mislite o slučaju Varšavka?
    – Problem Varšavske nije slučajan jer svaki urbanizam jest terorizam. Sve što se događa u Zagrebu događa se i drugdje i posljedica je toga da moć i premoć putem vlasti traži provođenje svoje volje. No, reći ću vam da sam prije početka gradnje obišao tu četvrt. Pa nju je treblo urediti prije 50 godina jer nešto tako devastirano ne može biti u središtu grada. Tamo stotinama godina nitko ništa nije pomaknuo. Što bi tamo trebalo izgraditi – u to neću ulaziti. Za to je potreban društveni konsenzus.
 
8/10/2010 - Jučer ostvaren ljetni rekord: Zbog velikih vrućina potrošnja struje slična zimskoj
Izvor - Bussines.hr, 16. srpnja 2010.
 
  • Vršno opterećenje zabilježeno je između 12 i 13 sati i iznosilo je 2.795 megavata.

    Ta maksimalna ljetna potrošnja je samo 10 posto niža od do sada ostvarene maksimalne zimske potrošnje koja je iznosila 62.838 MWh i zabilježena je 21. prosinca prošle godine.

    Iz HEP-a ističu kako na sve veću potrošnju struje u ljetnim mjesecima utječe stalni rast uporabe klimatizacijskih uređaja.

    Po vremenskim prognozama "toplinski udar" trajat će do subote, 17. srpnja, pa u HEP-u već danas očekuju novu najveću dnevnu potrošnju električne energije tijekom ljetnog razdoblja.

    Iz HEP-a ističu kako je, unatoč velikoj potrošnji, hrvatski elektroenergetski sustav u potpunosti stabilan.
    "Hrvatska elektroprivreda osigurala je dovoljne količine energenata i električne energije iz uvoza te, uz zadovoljavajuću raspoloživost vlastitih proizvodnih i prijenosnih postrojenja, očekujemo urednu opskrbu kupaca električnom energijom", navodi se u priopćenju HEP-a.

    Napominjući kako se od nedjelje, 18. srpnja, očekuju niže temperature, u HEP-u predviđaju i manju potrošnju električne energije, u okviru planiranih vrijednosti za ovo doba godine.
 
8/10/2010 - Poslovnjaci i građani HEP prokazali kao najvećeg monopolista
Izvor - Bussines.hr, 14. srpnja 2010.
 
  • Pokazalo je to istraživanje koje je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) poduzela u sklopu projekta IPA 2007 "CRO Compete - Jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u Hrvatskoj".

    Istraživanje je provela agencija Puls u razdoblju od ožujka do lipnja na 333 poslovna subjekta i 1.600 ispitanika - predstavnika građanstva, lokalne uprave te studenata prava i ekonomije u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru.

    Kada je riječ o subvencijama predstavnici lokalne samouprave također misle da treba povećati subvencije prerađivačkoj industriji i turizmu, a smanjiti brodogradnji i trgovini.

    Građanstvo smatra kako bi trebalo povećati potpore u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i turizmu, dok je studentska populacija koja je obuhvatila 590 ispitanika mišljenja kako treba povećati potpore u poljoprivredi, turizmu ali i brodogradnji.

    Kao najčešći primjer držanja monopolističke pozicije na hrvatskom tržištu, 44 posto ispitanih iz poslovnog sektora navelo je HEP, 10 posto HT, a 9 posto Ina-u. I lokalna uprava, građanstvo i studenti su kao najvećeg monopolista također naveli HEP.


    Na pitanje treba li država spašavati privatna poduzeća pred stečajem, većina ispitanika poslovne zajednice i lokalne uprave smatra da ne treba, a s tim se slaže 40 posto ispitanika građanstva, dok čak 55 posto studenata smatra da država treba pomoći takvim tvrtkama.

    ...
 
8/10/2010 - Nova cijena struje: Poskupjet će grijanje, ali ne i hrana u trgovinama
Izvor - Večernji list, 10. srpnja 2010.
 
  • Uspije li HEP, iz sada već tko zna kojeg pokušaja, dobiti odobrenje Vlade o 8-9-postotnom poskupljenju struje, to ne bi trebalo izazvati lavinu ostalih poskupljenja. Cijene proizvoda široke potrošnje i prehrambenih namirnica tako ne bi smjele skočiti. Jedino bi moglo poskupjeti grijanje.

    – Cijena grijanja narast će, posebice u Dalmaciji i drugim dijelovima u kojima nema plina. Za stvarna poskupljenja nema razloga jer struja nije jedini faktor pri formiranju cijena. Međutim, otvara se prostor za slobodnu procjenu kad je riječ o podizanju cijena. No u uvjetima krize i borbe za kupce zasigurno će svatko dvaput razmisliti o poskupljenju – navodi Goran Bakula, gospodarski analitičar NHS-a. Dodaje da ovakvo poskupljenje struje sindikalnu potrošačku košaricu ne bi poskupjelo ni jedan posto.

    I analitičar Davor Štern smatra kako najavljeno poskupljenje ne bi trebalo imati veći utjecaj na ostale cijene, ali smatra da bi se moglo odraziti na djelatnosti u kojima se koristi struja.

    – No svi su svjesni da u uvoznim proizvodima postoji alternativa, pa će sigurno dvaput promisliti prije nego što podignu cijenu – rekao je Štern. Istaknuo je kako je poskupljenje struje HEP-u nužno zbog novih investicija jer im inače banke i neće baš za njih odobriti kredite.

    – Poskupljenje struje služi razvoju, a ne stvaranju dobiti – zaključio je Štern.
 
8/10/2010 - Ni Popijač ni Begović 'ne znaju' koliko poskupljuje struja, a poskupljuje 8 do 9 posto
Izvor - Bussines.hr, 08. srpnja 2010.
 
  • Ministarstvo gospodarstvo nije u pisanoj formi dobilo zahtjev za povećanjem cijene tako da ne mogu reći niti kada će Vlada to razmatrati, kazao je Popijač na upite novinara pred današnju sjednicu Vlade.
    Upitan je li prihvatljivo poskupljenje od 10 posto, Popijač je rekao "nema tu prihvatljivo, neprihvatljivo, mi očekujemo njihov (HEP) prijedlog".
    Ministarstvo nije dobilo taj prijedlog, ali vjerojatno će, kad je najavljen, doći ovih dana, možda sutra ili za koji dan, rekao je Popijač.

    U Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kažu da su zatražili poskupljenje električne energije, no da ne mogu reći koliko bi to poskupljenje bilo, odnosno da li bi to bilo poskupljenje za 8 do 10 posto.
    "O tome kad bi i u kojem postotku električna energija mogla poskupjeti ne možemo se očitovati jer o tome HEP i ne odlučuje", kažu u HEP-u.
    Kada bi i koliko struja mogla poskupjeti nije bio izričiti ni predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović koji je sinoć gostovao na HTV-u.
    Nije na meni da odgovorim na pitanje hoće li, kada i koliko poskupjeti struja. Poslovali smo dobro i zahtjev za poskupljenjem je ublažen, rekao je Begović gostujući sinoć u Dnevniku 3.
    Na upit da li je riječ o poskupljenju od 8 do 9 posto, Begović je rekao "otprilike toliko".

    Iz HEP-a objašnjavaju da poskupljenje električne energije traže zbog izgradnje novih postrojenja te povećanja cijene plina.
    "HEP je zatražio korekciju cijena električne energije budući da je pred HEP-om izazovan zadatak izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije u visini od približno tri milijarde eura. Zahtjev se također bazira na povećanoj cijeni plina, a HEP kao veliki potrošač koji koristi plin kao energent u svojim termoelektranama (više od 700 milijuna prostornih metara godišnje) itekako trpi posljedice tog poskupljenja", navode iz HEP-a.

    Ističu također kako su u prvoj polovici ove godine "u potpunosti stabilizirali svoje poslovanje, preokrenuli niz nepovoljnih momenata i trendova, kao i niz nepovoljnih ugovora". "To je rezultiralo pozitivnom razlikom između prihoda i rashoda na temelju čega smo mogli korigirati naš prvotni zahtjev za povećanjem cijene električne energije", navode iz HEP-a.
 
8/10/2010 - Nastavlja se prodaja »obiteljskog srebra«
Izvor - Novi list, 07. srpnja 2010.
 
  • Premijerka Jadranka Kosor najavila da će Vlada možda i ranije nego je zacrtala donijeti plan za nastavak privatizacije, pogotovu manjinskih udjela u poduzećima. Riječ je o tvrtkama gdje je država vlasnik manje od 25 posto dionica, pa na osnovi toga i nema gotovo nikakav utjecaj na odlučivanje i poslovanje tih poduzeća. Prodaja manjinskih udjela jedna je od Vladinih mjera gospodarskog oporavka i to u sklopu novog modela upravljanja državnom imovinom u ovoj godini bi mogla postati važan kamenčić u slaganju državnog proračuna.

    Država u upravljačkom, ali i strateškom smislu ne bi izgubila previše jer, primjerice, njezin udio od 3,5 posto u HT-u ne daje joj nikakva prava osim dividende. Da bi joj isplata te zarade donijela novac kakav će ubrati prodajom, Vlada bi sadašnjim tempom morala čekati još šest, sedam godina. To je dugoročno isplativije raspolaganje dionicama koje se naknadno mogu prodati i za deset godina, ali državi novac treba ove godine. Samo od prodaje udjela u HT-u Vlada bi mogla, prema sadašnjoj cijeni na burzi, ubrati oko 750 milijuna kuna. To je iznos koji će do kraja godine izgubiti zato što je ranije odlučila ukinuti krizni porez.

    Prodaja obiteljskog srebra

    Uz to, Vlada ima udjele do pet ili deset posto te nešto malo iznad toga u tvrtkama koje dobro posluju i koje kotiraju na burzi a za njih bi mogla dobiti nekoliko desetaka milijuna kuna. Primjer je Tisak gdje država ima nešto više od 13 posto dionica, a paket od 80 posto drži Agrokor pa nitko drugi zapravo nema ni minimalna upravljačka prava. Za taj udjel država bi danas mogla zaraditi oko 65 milijuna kuna.

    Prodajom manjinskih udjela država će se nakon tri godine ponovo vratiti praksi prodaje imovine za pokrivanje deficita u proračunu. Posljednji put na taj način minus se pokrivao prodajom dionica Ine i HT-a građanima i zaposlenima. No tada stanje u proračunu nije bilo teško kao sada, pa je osim zarade Vladu tada motivirala i želja da povuče jak, narodu dopadljiv potez prodaje obiteljskog srebra građanima i to po znatno nižim cijenama od tržišnih. Ranijih godina privatizacija je, pa i prve faze prodaje ta dva poduzeća, bila isključivo u službi pokrivanja rupa u proračunu.

    Takav potez Vlada će, usuđuju se to, makar neslužbeno, procjenjivati i neki njezini članovi, morati povući i sljedeće godine.

    – Možda je prodaja manjinskih udjela u ovoj godini dobra prilika da proračun zaradi milijardu kuna ili čak i nešto više, ali ona je uglavnom motivirana željom da se sredi stanje i bolje upravlja državnom imovinom. No sljedeće godine država će morati prodati nešto veliko jer bi bilo opasno samo se zaduživati za pokrivanje deficita kad je vanjski dug gotovo jednak BDP-u, kaže naš izvor iz Vlade.

    Malo za »velike« privatizacije

    Na pitanje znači li to prodaju Hrvatske elektroprivrede, Croatia osiguranja ili, primjerice, Hrvatske poštanske banke, naš sugovornik ne želi konkretno odgovoriti, ali upozorava da Hrvatskoj i nije ostalo baš puno toga za »velike« privatizacije. Dodaje i to da takva privatizacija dolazi u obzir samo ako se stanje u Europi stabilizira i ako se oporave europska tržišta jer se transfer ne smije obaviti po niskim cijenama. U protivnom to bi bio pokušaj očajnika pred bankrotom da se na bilo koji način domogne novca i »preživi sljedeći dan, makar to značilo prodaju najvrjednije imovine ispod cijene«.

    Takvu opasnost, spremno dodaju naši izvori, država može izbjeći ako u prvu značajniju privatizaciju od početka krize uključi domaće mirovinske fondove. Oni su, tvrdi Vladin dužnosnik, zainteresirani za ulaganja i u neke manjinske udjele, ali i u HEP, Croatia osiguranje, pa i za dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke. Otkriva i da su mirovinski fondovi već nekoliko puta mogućnost takvog ulaganja najavili članovima Vlade, pa i samoj premijerki Kosor, ali da s Vladine strane nikada nije bilo konkretnih migova što bi išlo u prodaju.

    Takva bi opcija osim »sigurne« cijene značila i manji otpor građana prema prodaji jer bi veliki sustavi ostali u rukama mirovinskih fondova, dakle samih građana Hrvatske. Zasad se najizglednijim čini da Vlada mirovinskim fondovima omogući sudjelovanje u dokapitalizaciji Hrvatske poštanske banke. To je vjerojatnija solucija od prodaje HEP-a.
 
8/10/2010 - Hrvatska mora pronaći nove partnere za LNG
Izvor - Novi list, 03. srpnja 2010.
 
  • Nakon što je međunarodni energetski konzorcij, Adria LNG, i službeno objavio kako se projekt LNG-a na Krku odgađa za, najranije, 2017. godinu, a njihov dosadašnji direktor, Michael Mertl, napušta Hrvatsku i odlazi na novu dužnost u Italiju, domaći se energetičari slažu u mišljenju kako se Hrvatska mora »trgnuti«, preuzeti stvar u svoje ruke, i početi tražiti nove partnere za ovaj projekt.

    Kako se može čuti u upućenim plinskim krugovima, činjenica jest da su domaća poduzeća, HEP, Ina i Plinacro, dvije godine otezala s donošenjem odluke o ulasku u međunarodni konzorcij, no sada, kad Vlada unatrag godinu dana projekt potiče koliko je to moguće, Adria LNG od njega praktički – odustaje. Umjesto da se s tim pomiri i Adria LNG-u dopusti odgodu po nas izuzetno važnog projekta, Hrvatska bi trebala početi pregovarati s drugim zainteresiranim ulagačima, kojih ima.
    – Ništa nas ne obavezuje na daljnju suradnju s Adria LNG-om, te im treba dopustiti da ishode lokacijsku dozvolu za projekt, koju su nedavno zatražili, a onda im postaviti posljednji ultimatum ostaju li u projektu ili ne. U međuvremenu, mi imamo puno pravo početi pregovarati s drugima, koje LNG na Omišlju zanima, a takvih u svijetu ima – mišljenje je Miljenka Šunića, predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin, koji je nebrojeno puta upozoravao na pogubne posljedice kašnjenja izgradnje terminala na Krku.

    Kako predlaže, ukoliko Adria LNG kaže da neće terminal biti pušten u promet prije 2017. godine, treba ući u pregovore s drugim ulagačima i, u krajnjem slučaju, graditi manji terminal, kapaciteta od šest do osam milijardi kubika plina, preko kojeg bi se opskrbljivale Hrvatska, Italija, Slovenija, Austrija i, recimo, BiH.
    – Već sad, međutim, treba s drugima započeti pregovore – ističe Šunić.

    Kao mogući zainteresirani partneri spominju se Katar, Španjolska ili, primjerice, Iran, no dok god Adria LNG drži konce u svojim rukama, nitko drugi neće ulaziti u posao. Interesa za LNG u Hrvatskoj svakako ima, unatoč krizi i zasićenosti tržišta, na koje se, odgađajući svoj posao u Hrvatskoj, poziva konzorcij Adria LNG.
 
8/10/2010 - Kosor: Pravim red u javnim tvrtkama, HEP više nikome nije dužan
Izvor - Bussines.hr, 30. lipanj 2010.
 
  • ...

    Na pitanje kako ocjenjuje prvih godinu dana rada svoje Vlade, ona je kazala da će o tome govoriti kada bude ta obljetnica. "Bila je to najteža godina u mom životu", dodala je, naglasivši da ipak nije nezadovoljna jer bilo je puno poteškoća i prepreka, ali je i puno posla obavljeno.
    Kao ilustraciju, iako je rekla da će o tome govoriti na sutrašnjoj sjednici Vlade, Kosor je kazala da je primjerice u javnim poduzećima odlučila napraviti što je moguće više reda na svim razinama. "Na kraju prošle godine dugovi javnih poduzeća bili su milijardu i 800 milijuna kuna, 24. lipnja oni su 128 milijuna", naglasila je.

    Istaknula je i primjer HEP-a koji s današnjim danom ne duguje ništa. "Kad sam preuzela Vladu, ti su dugovi bili 1,7 ili 1,8 milijardi kuna", naglasila je Kosor. Stoga će i zahtjevi za poskupljenjem struje biti manji, dodala je.
 
8/10/2010 - Kosor: Političari iz nadzornih odbora odlaze već najesen
Izvor - Dnevnik.hr, 29. lipanj 2010.
 
  • Premijerka Jadranka Kosor u ekskluzivnom razgovoru za Dnevnik Nove TV otkriva: već najesen! Predsjednicu Vlade suočili smo s vlastitim obećanjem starim sedam mjeseci i odlučila je reagirati. Već najesen mogao bi biti proveden prvi javni natječaj u kojem će se birati stručni članovi nadzornih odbora državnih tvrtki. Obećanje je to predsjednice Vlade koja već za dva dana u proceduru šalje konačne izmjene potrebnih zakona.

    U sklopu naše akcije Želimo znati premijerka otkriva tko će i pod kojim uvjetima moći nadzirati rad uprava državnih tvrtki. Predsjednica Vlade nije, kaže, odustala od micanja politički podobnih kadrova iz nadzornih odbora državnih tvrtki. Na pitanje kada će konačno politika napustiti nadzorne odbore državnih tvrtki, premijerka odgovara: 'Što se nas u Vladi tiče, što prije ja vjerujem da bismo do rujna svu tu proceduru mogli završiti.'

    Već za dva dana Vlada će u proceduru uputiti Zakon o primopredaji vlasti i sukobu interesa. 'Da omoguće što je najvažnije da u ime države i građana ta javna poduzeća nadziru najkompetentniji ljudi', rekla je Kosor.

    Osim zakona treba napraviti i stroge, ali transparentne kriterije jer stručni članovi nadzornih odbora trebaju kontrolirati milijune kuna poreznih obveznika. 'Putem natječaja će se birati ljudi. Nitko neće moći progurati nikoga svoga pa makar bio on najbolji na svijetu. I to do jeseni. Ja se nadam kad budu završeni kriteriji, kad ćemo imati zakone, ostaje samo raspisati natječaj', rekla je Kosor.

    Do sada je praksa bila da članovi nadzornih odbora u slučaju istraga zbog kriminala uprava koje nadziru ne snose nikakvu odgovornost. Na pitanje je li u toj regulativi predviđena i odgovornost članova nadzornih odbora, Kosor kaže: 'Nadzor mora biti apsolutan potpun da se moraju na vrijeme ukazivati na nepravilnosti i za to u punom smislu odgovarati.'

    To do sada unatoč temeljima u zakonu nije bio slučaj. Isključivo zato što su nadzorni odbori bili utočište za političke.Obećanje predsjednice Vlade, kao i ostala dobivena u akciji Želimo znati, provjeravat ćemo. Ovo je treći uspjeh akcije i naša peta svojevrsna intervencija u zakone.

    Podsjetimo, nakon upozorenja o nedostatku zakona po kojem bi se oduzimala ilegalno stečena imovina, Vlada taj zakon piše. SDP je pak započeo pisanje čak triju zakona koji bi trebali regulirati sivu zonu udruga, gdje primjerice Dinamo koji okreće milijune na transferima, državi ne plaća ni kune poreza na dobit.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design