|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 8/24/2010 - ZARADA PREKO MILIJARDU KUNA Kad u HEP-u nema lopovluka, nema ni gubitaka | | Izvor - Slobodna dalmacija, 22. kolovoza 2010. | | | -
Profitu Hrvatske elektroprivrede u prvih šest mjeseci ove godine od milijardu i 140 milijuna kuna kumovala je i borba protiv korupcije, ocijenio je za “Slobodnu” Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata. U prilog Čorkovoj ocjeni ide podatak da je polugodišnja dobit za 900 milijuna kuna veća od poslovnog rezultata koji je u isto vrijeme prošle godine ostvarila Uprava HEP-a, predvođena Ivanom Mravkom, koji je sada u pritvoru zbog istrage o zloporabi položaja i ovlasti, te počinjene štete za kompaniju od 600 milijuna kuna pri prodaji struje šibenskome TLM-u.
− Veličinu štete koja se stavlja na teret bivšem predsjedniku Uprave, kao i to je li uopće bilo kriminala, tek treba utvrditi. Neosporno je da su istrage koje su pokrenute vezano uz poslovanje bivše Uprave pridonijele konsolidaciji poslovanja, a za visinu dobiti u dosadašnjem tijeku godine najvažnija je povoljna hidrografska godina, što automatski smanjuje uvoz električne energije i druge troškove poslovanja − kazao nam je predsjednik HES-a.
Uprava HEP-a, predvođena predsjednikom Leom Begovićem, prijavljujući poslovni rezultat za prvih šest mjeseci Zagrebačkoj burzi, istaknula je smanjenje troškova poslovanja za 12,5 posto i povećanje prihoda od prodaje struje.
− Štedi se na svim razinama poslovanja kompanije – dodaje Dubravko Čorak.
Prošlu poslovnu godinu HEP je okončao s dobiti od 154 tisuće kuna, a u proljeće ove godine postavio je zahtjev Vladi i regulatornim tijelima za poskupljenjem struje za kućanstva od 13 posto. Poskupljenje se, među ostalim i zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, činilo gotovom stvari, no premijerka Jadranka Kosor na posljednjoj je sjednici Vlade u četvrtak, 19. kolovoza, najavila da se cijene struje neće mijenjati i zbog toga što, kazala je, HEP izvrsno posluje. Ako tako ostane, 2010. bit će druga godina zaredom u kojoj cijene struje nisu dirane.
| | | | 8/22/2010 - Mravak će krivnju svaliti na Sanadera | | Izvor - tportal.hr/Večernji list 21.08.2010 | | | -
Nakon što se Ivan Mravak, bivši šef HEP-a, odlučio 'braniti istinom, a ne šutnjom' i pred USKOK-om u tri sata iznio svoju obranu prema kojoj je sve radio 'po uputama s vrha', sve je jasnije na koga je Mravak misli.
U svoju će obranu Mravak u slučaju TLM kao svjedoke pozvati premijerku Jadranku Kosor i bivšeg premijera Ivu Sanadera, baš kao Damir Polančec. No, Sanadera će Mravkova obrana kao svjedoka pozvati i zbog najnovije USKOK-ove istrage u slučaju Dioki u kojoj se Mravka sumnjiči da je zbog prodaje struje po povlaštenoj cijeni tvrtki u vlasništvu HDZ-ovca Roberta Ježića HEP oštetio za 6,3 milijuna kuna, neslužbeno doznaje Večernji list.
Mravkova obrana će očito krivnju za prodaju struje po niskim cijenama navedenim tvrtkama svaliti na bivšeg premijera, piše Večernji list.
Iako će Mravkova obrana kao svjedoke pozvati Sanadera i J. Kosor, odnosno sve koji mogu govoriti o načinu odlučivanja u spomenutim poduzećima od članova Vlade naniže, to ne znači da će se oni njegovu pozivu i odazvati.
No, u tom slučaju obrana može od suca istrage, kojem će argumentirati zašto baš ti svjedoci trebaju biti ispitani, zatražiti njihovo svjedočenje, a ako ni to ne prođe, onda obrani preostaje da to zatraži od optužnog vijeća ili na glavnoj raspravi.
| | | | 8/19/2010 - Struja ove godine neće poskupjeti | | Izvor - Večernji list, 19. kolovoza 2010. | | | - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor ustvrdila je večeras u razgovoru za Hrvatski radio da do kraja ove godine struja neće poskupjeti, napominjući da je o tome danas razgovarala s čelnom osobom HEP-a.
Na pitanje o strahu građana vezanom uz najavljeni val poskupljenja, premijerka Kosor je odgovorila da, što se tiče cijene kruha, podupire mišljenje ministra poljoprivrede Petra Čobankovića kako to ne dolazi u obzir, već kako bi bilo dobro da kruh pojeftini.
Na pitanje o rebalansu proračuna, premijerka Kosor je odgovorila da se on uskoro očekuje te da 'još predstoji puno razgovora s koalicijskim i socijalnim partnerima'.
Istaknula je da rebalans proračuna za ovu godinu nije zakasnio te da nije kasnila nijedna plaća ni mirovina. Dodala je i kako se rebalansom proračuna, zbog nekih mjera koje će uslijediti uz njega, 'cementira' proračun za 2011. godinu i drugačije ponašanje u idućoj godini.
Govoreći o mogućem oporezivanju banaka, premijerka je rekla kako ima i nekih razmišljanja koja idu u tom smjeru. Dodala je da je jučer održan sastanak s predstavnicima vodećih banaka te s guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim, čije je mišljenje za nju, kao predsjednicu Vlade, iznimno važno te će nastojati odluke donositi u skladu sa zaključcima njihova razgovora. Važnim je ocijenila što nijedna odluka, koja se na prvi pogled čini jako dobra, ne remeti sustav.
Na pitanje je li rebalans proračuna pitanje svih pitanja u ovom trenutku, Kosor je odgovorila kako u posljednjih godinu dana, otkada je na čelu Vlade, provode mnoge mjere koje, nažalost, nisu popularne, a koje ponajprije pokušavaju uvesti reda u mnoga područja. 'To ide jako teško zato što postoji iznimno puno otpora i to je, po mom sudu i iskustvu, najveći problem dosada', istaknula je Kosor.
Na pitanje o spekulacijama da će se plaće zaposlenicima u državnoj upravi i javnim tvrtkama smanjiti za deset posto, premijerka Kosor je odgovorila kako je zanimljivo da o rebalansu proračuna govore svi, a posebno oporbene političke stranke, koje nikog iz Vlade nisu pitale što namjeravaju. Istaknula je kako nitko iz Vlade nije govorio ili tvrdio da bi se nešto smanjilo za ovoliko ili onoliko posto. 'Mi smo samo govorili o načelima da moramo promijeniti način ponašanja i da se mora zarezati još dublje', istaknula je, dodajući kako 'na same najave da bi se bilo što moglo promijeniti postoje silne najave kojekakvih prosvjeda i štrajkova'.
Premijerka Kosor je kazala da će, kada se 'mjere za rebalans domisle do kraja', razgovarati s članovima Vlade i socijalnim partnerima te će se pokušati dogovoriti o onome što je najbolje u sadašnjem trenutku.
Istaknula je da će se Vlada i ona kao njezina predsjednica zauzimati za zaštitu najosjetljivijih skupina. Dodala je da će se 'maksimalno zalagati' za zaštitu umirovljenika i onih koji teško žive te za zaštitu majki i djece. 'Tu mislim na sredstva za rodiljne naknade i doplatak za djecu koji su oko četiri milijarde kuna', kazala je.
| | | | 8/19/2010 - Ivan Mravak oštetio HEP za još 6,3 milijuna kuna? | | Izvor - Jutarnji list, 18. kolovoza 2010. | | | - Bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak od danas je pod još jednom istragom USKOK-a zbog zloupotreba teških 6,3 milijuna kuna, a ovoga je puta za sobom “povukao” direktora HEP Opskrbe Ivana Mrljaka.
Mrljak je nakon policijske obrade ispitan u prostorijama USKOK-a, a potom je pušten da se brani sa slobode.
Kako je danas priopćio USKOK, Mravka, Mrljaka i više osoba iz dvaju dioničarskih društava, čiji se naziv ne spominje, tereti se da su se udružili kako bi tim tvrtkama nezakonito pribavili materijalnu korsit. Radi se o tvrtkama koje su sukladno odluci Uprave HEP-a dobivale struju po povlaštenoj tarifi.
No, Mravak i Mrljak omogućili su im da u razdoblju od listopada 2008. do Mravkove smjene u jesen 2009. godine usto dobiju i dodatni popust na isporučenu električnu energiju.
Radilo se o popustima od 10,99 na početku te 5,5 posto u drugom razdoblju. Mravak je, stoji u priopćenju, odobrio umanjenje cijene bez potrebne odluke Uprave HEP-a, dok je Mrljak naložio nadležnim službama da se tim tvrtkama ispostave dodatno umanjeni računi.
USKOK Mravka također tereti da je jednom od tih poduzeća u ožujku 2009. odobrio zajam od 15 milijuna kuna s rokom povrata od dva mjeseca. Sumnjiči ga se da je to učinio bez odluke Uprave, protivno Statutu HEP-a, Pravilniku o poslovanju i u situaciji nepovoljne likvidnosti HEP-a. Unatoč svemu još je u više navrata osobno produžavao rok povrata novca. Tako je neimenovanoj tvrtki omogućio da od ožujka do listopada, kada je zajam vraćem, raspolaže s 15 milijuna HEP-a iako je HEP u to vrijeme bio u lošoj financijskoj situaciji.
Nastavak kriminalističkog istraživanja, kojim se zaključuje USKOK-ovo priopćenje, odnosi se očito na identificiranje odgovornih osoba iz dvaju dioničarskih društava koje su sudjelovale u dogovorima s Mravkom i suosumnjičenim direktorom.
Ispitivanja Ivana Mravka vezano za najnovije optužbe najavljeno je za sutra.
| | | | 8/19/2010 - HEP opet traži pregovore s TLM-om o cijeni struje | | Izvor - Poslovni dnevnik, 19. kolovoza 2010. | | | - Problem cijene struje za šibenski TLM ponovno se aktualizira. Prema informacijama iz Šibenika, iz HEP-a je uoči godišnjih odmora TLM-u odaslana obavijest da odbacuju prijedlog ugovora o novoj formuli za izračun cijene električne energije, te predlažu da ponovno sjednu za stol. Slučaj se, drugim riječima, vraća na početnu poziciju iz siječnja ove godine, kada je HEP jednostrano raskinuo sporazum s TLM-om.
...
| | | | 8/18/2010 - Do 2020. građani za energetiku moraju davati 35 € svake godine | | Izvor - Večernji list, 12. kolovoza 2010. | | | - Za srbijanskog energetskog mogula Vuka Hamovića hrvatska javnost čula je prije dvije godine kada je od njegove kompanije EFT Group Hrvatska elektroprivreda, pod vodstvom tadašnjeg direktora Ivana Mravka, kupila struju po cijeni od 81 eura za megavat, da bi se cijena uskoro prepolovila. EFT je vodeći trgovac električnom energijom na tržištu srednje i jugoistočne Europe. Energiju isporučuju elektroprivredama, operatorima i industrijskim potrošačima u 19 zemalja, a svakodnevno trguju i na osam burzi električnom energijom. Kompanija godišnje isporuči energije kolika je ukupna hrvatska potrošnja, odnosno blizu 18 teravatsati.
Jeftino za HEP
Od Hamovićeve tvrtke HEP je nedavno kupio struju i za 2011. godinu po povoljnoj cijeni od 47 eura za megavat.
– Više od 65 posto našeg poslovanja realiziramo na tržištima EU. Prošle godine isporučili smo više od 17 teravatsati energije i ostvarili više od milijardu eura prihoda. Trgovina električnom energijom nesumnjivo je najvažniji katalizator razvoja energetskog sektora u regiji – kazao je glasnogovornik EFT-a Nenad Savić.
EFT nije samo trgovac. Strateško opredjeljenje tvrtke je da postane prva privatna elektroprivreda u regiji koja je nastala organskim razvojem. U tom smjeru aktivno ulažu u razvoj novih proizvodnih kapaciteta. – Do sada smo investirali više od 75 milijuna eura, a svi naši projekti zasad su u BiH. Uspješno smo završili dovodni tunel Fatničko polje – akumulacija Bileća, preuzeli smo rudnik lignita Stanari, u blizini kojeg gradimo istoimenu termoelektranu. Odnedavno smo počeli i radove na gradnji hidroelektrane Ulog, na gornjem toku Neretve. Usporedno s tim, razmatramo još nekoliko projekata u regiji – kazao je Savić.
Hrvatsku ocjenjuje važnim tržištem. EFT je već godinama najveći opskrbljivač HEP-a i nadaju se da će se suradnja nastaviti i u budućnosti.
Deficitarna regija
– Do sada nismo ulagali u Hrvatsku, iako postoje projekti koji su zanimljivi po više osnova. Investitori će ulagati u hrvatsku energetiku kada se za to stvori odgovarajući ambijent. Tu prije svega mislimo na uspostavljanje cjenovne politike koju u većoj mjeri određuje tržište i prekid državnih subvencija za sve potrošače, kao i stvarna primjena već usvojenih pravnih okvira i donesenih podzakonskih akata. Pristup EU među ostalim nameće i ovu vrstu reforme energetskog sektora, koja je Hrvatskoj prijeko potrebna – kazao je Savić.
Po projekcijama iz EFT-a, da bi se mogao ostvariti željeni ekonomski rast, do 2020. bit će nužno izgraditi novih elektrana s instaliranih 16.700 megavata.
– Da bi se postigao željeni investicijski cilj, svaki građanin regije do 2020. morao bi izdvoji 35 eura na godinu samo na investicije u energetiku. Građani Njemačke izdvajaju 50 eura godišnje za investicije u energetiku, ali je njihov BDP sedam puta veći od regije. Usporedno s tim, ekonomije regije energetski su veoma intenzivne. Da bi stvorile jedan euro dodatne vrijednosti, industriji naše regije potrebno je dvostruko više energije od industrije Njemačke. Dakle, izazov je zaista golem i upozorava na to da će energija u regiji ostati deficitarna i veoma skupa roba – zaključio je Savić.
| | | | 8/18/2010 - Hrvatska bi jeftinu struju od 2014. trebala uvoziti iz Doboja | | Izvor - Večernji list, 12. kolovoza 2010. | | | - Hrvatska je najveći uvoznik energije od svih zemalja članica Energetske zajednice jugoistočne Europe, a potrošnju će do 2015. godine povećati 36 posto, pokazuje studija konzorcija Seetec. U Energetskoj zajednici jugoistočne Europe uz Hrvatsku su još Bugarska, BiH, Rumunjska, Albanija, Makedonija, Srbija, C. Gora i Kosovo. U regiji su samo tri izvoznika energije - BiH, Rumunjska i Bugarska, dok sve ostale zemlje jugoistočne Europe ovise o uvozu energije. Tako je 2004. Hrvatska uvezla energije za zadovoljenje 23% svojih energetskih potreba.
Generator rasta
Hrvatska je 2004. proizvela 12.432 gigavatsati, a potrošila 16.094 gigavatsati energije, dok su instalirani kapaciteti iznosili 3746 megavata. Najveći proizvođač energije u regiji je Rumunjska, a izvoznik Bugarska. Zanimljiva je bosanska energetska priča. Zemlja u kojoj je zbog rata, ali i loše provedene tranzicije došlo do kraha cijele industrije, dovedena je do toga da potrošnja energije u BiH danas iznosi samo otprilike 45 gigadžula po stanovniku, dok je prosjek zemalja OECD-a 236 gigadžula.
– Geografski profil, vodeni resursi i rezerve ugljena u Bosni upućuju na to da je riječ o zemlji koja je u veoma povoljnom prirodnom položaju za proizvodnju energije, i dobivene termalnim putem (iz ugljena) i iz hidroenergije. Zahvaljujući potencijalu da dramatično proširi domaću proizvodnju energije, BiH postaje središnji sudionik u budućem energetskom planiranju u jugoistočnoj Europi – piše u izvještaju sa 4. foruma Svjetske banke.
Upravo se u BiH realizira najveći energetski projekt u regiji. Kompanija EFT u vlasništvu srbijanskoga poslovnjaka Vuka Hamovića u Stanarima kod Doboja gradi prvu privatnu termoelektranu na Balkanu.
– Projekt rudarsko-energetskog kompleksa Stanari svakako je naš najveći i najvažniji pothvat. Do sada smo u razvoj rudnika, izradu studija, dokumentacije i ostale radove koji spadaju u prvu fazu projekta gradnje elektrane uložili više od 50 milijuna eura. Ukupna vrijednost projekta inače je više 500 milijuna eura. U svibnju smo potpisali ugovor s isporučiteljem opreme, Dongfang Electric Corporationom, koji se obvezao da će objekt sagraditi i isporučiti u roku od 45 mjeseci. Očekujemo da će TE Stanari početi s radom potkraj 2013. Ta elektrana imat će 300 megavata instalirane snage i godišnje će proizvoditi otprilike dva teravata sati električne energije – kazao je glasnogovornik EFT-grupe Nenad Savić. Gradnjom termoelektrane u Stanarima BiH će postati energetska sila u regiji. U biltenu Energija u istočnoj Europi ističe se da se u BiH realizira ili priprema tridesetak projekata, a svi se nalaze u BiH.
Ograničeni potencijali
Zahvaljujući svojemu središnjem geografskom položaju BiH je izvrsno pozicionirana tako da može opskrbljivati energijom svoje susjede na sjeveru (Hrvatsku i Sloveniju), kao i one na jugoistoku (Crna Gora, Srbija, Albanija, Grčka, Makedonija i Kosovo). Gradnjom novih proizvodnih kapaciteta Bosna i Hercegovina će se naći u prirodnom položaju da pridonese ekonomskom napretku cijele regije.
Hrvatska ima izražen energetski deficit, koji na godišnjoj razini trenutačno varira između 4 i 5 teravatsati. Ukupna godišnja potrošnja u Hrvatskoj trenutačno je na otprilike 18 teravatsati. S ekonomskim oporavkom i rastom Hrvatska će biti prisiljena uvoziti još veće količine energije. Osiguranje energije koja joj nedostaje zato je Hrvatskoj strateški značajno. Razvoj energetike u srednjem i dužem roku utjecat će na dinamiku općega gospodarskog rasta regije.
– Neiskorišteni energetski potencijali kojima Hrvatska raspolaže na svome teritoriju relativno su ograničeni, tako da očekujem da će Hrvatska aktivno ulagati u nove proizvodne kapacitete izvan svojih granica.
Na taj način Hrvatska, odnosno Hrvatska elektroprivreda, može povoljnije i brže doći do energije koja joj nedostaje. Projekt Stanari dobar je primjer u tom pogledu. Sudjelovanjem u tom projektu HEP bi mogao osigurati značajne količine energije po atraktivnim uvjetima. Siguran sam da bi to mogla biti veoma zanimljiva tema, i za HEP i za EFT – zaključio je Savić.
| | | | 8/10/2010 - U 480 državnih tvrtki u NO-e ulaze stručnjaci umjesto političara | | Izvor - Večernji list, 07. kolovoza 2010. | | | - Od sljedećega tjedna počinju se raspisivati javni natječaji za odabir članova nadzornih odbora u državnim tvrtkama, a u skladu s odlukom Vlade koja ne želi da u NO-ima više sjede državni dužnosnici nego stručnjaci. Nadležna će ministarstva tako za oko 20 javnih tvrtki, njih oko 60 u kojima država ima većinski udjel te za oko njih 400 s manjinskim udjelom putem javnog natječaja morati u roku od 45 dana naći stručnjake za NO-e, a prema procjenama profesora Jakše Barbića, za taj bi posao bilo potrebno od 150 do 200 stručnih osoba.
Stručnjaci u NO-ima
– No pretpostavka je da jedan vrsni stručnjak sjedi u dva ili tri nadzorna odbora i da NO nema više od pet članova – kaže Barbić.
– Ako je primjerice bivši financijski direktor umirovljen, a još sposoban za rad, imat će vremena odgovorno i stručno obavljati svoju funkciju nadzornika. Također, kaže, treba uzeti u obzir da samo u malom broju tvrtki država može imati sve svoje predstavnike. Uvijek je jedan predstavnik radnika, a ako uz državu udjel imaju i drugi dioničari, predstavnika moraju imati i oni. Uglavnom dioničari mogu imati predstavnika u NO-ima ako im je udjel u društvu veći od 10 posto.
Barbić se već dulje zauzima za takvu politiku u kojoj će stručnjaci sjediti u NO-ima te pozdravlja Vladin prijedlog. Podsjeća i kako je potrebno pri odabiru tih ljudi imati na umu da su stručni, neovisni, da mogu raditi taj posao i žele ga raditi te da iza njihova imena stoji povjerenje. Za sadašnje je upitno koliko stoje iza svih tih potrebnih kvaliteta. Zbog toga su i nastajale različite afere. Primjerice, bivši ministar gospodarstva Branko Vukelić bio je predsjednik NO Brodosplita koji je prije nekoliko godina potresla afera, Polančec je predsjedao NO HEP-a ... Trenutačno ministri Božidar Kalmeta i Ivan Šuker sa svojim ljudima imaju najviše predstavnika u NO-ima. Primjerice ministar Šuker predsjeda u NO-ima Ine i Croatia osiguranja, dviju snažnih kompanija na domaćem tržištu.
Pristojne naknade
No poslije ove odluke sadašnje bi predstavnike, njih oko sto, među kojima su ministri, državni tajnici, dužnosnici ili predstavnici stranaka zamijenili neovisni i stručni članovi, ali i koji bi za razliku od sadašnjih za svoj posao primali naknadu. Drukčije je i teško očekivati da bi netko prihvatio taj posao. Ali za razliku od sadašnjih članova, koji u nizu slučajeva iza kojih je stajala korupcija nisu odgovarali, budući imati veću odgovornost. I ne bi se kao sadašnji članovi mogli opravdati nedostatkom vremena za dobar nadzor.
Uglavnom su naknade članovima u NO-ima u visini prosječne plaće u kompaniji, ovisno o njezinoj poslovnoj poziciji i snazi.
– Ta naknada ne bi trebala biti problem ako članovi budu stručni i spriječe moguću korupciju jer ona će u konačnici sigurno biti niža, nego što je primjerice cijena svih posljednjih afera u državnim tvrtkama – kaže Esad Čolaković, predsjednik Crome.
Lista kandidata
Vlada je svojom uredbom odredila nekoliko osnovnih uvjeta koje bi trebali zadovoljiti kandidati za NO-e. Oni će tako morati imati završen studij, pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci, ne smiju se baviti poslovima koje su predmet poslovanja društva ili biti suvlasnici, članovi uprave ili NO-a društva koje se bavi djelatnošću povezanom s društvom za čiji bi se NO natjecali kako bi se izbjegao sukob interesa. Povjerenstvo za provedbu koje će se osnovati na razini svakog ministarstva ministru će poslije provedena natječaja predložiti suženu listu kandidata koje će on pozivati na razgovor. Poslije obavljena intervjua odlučit će o kandidatima i predložiti ih Vladi, a ona će skupštini društava naložiti njihovo imenovanje.
| | | | 8/10/2010 - Dobit HEP-a u samo pola godine dosegla 1,4 milijarde kuna | | Izvor - Bussines.hr, 03. kolovoza 2010. | | | - Ukupni prihodi HEP-a u prvom polugodištu ove godine iznose 6,25 milijardi kuna i na godišnjoj razini povećani su za 2,9 posto. Poslovni prihodi povećani su za 2,3 posto, na 6,05 milijardi kuna.
Porast poslovnih prihoda rezultat je povećanja prihoda od prodaje, u kojima najveći udjel imaju prihodi od prodaje električne energije, kaže se u izvještaju.
Ukupni HEP-ovi rashodi u prvom polugodištu iznosili su 5,1 milijardu kuna i smanjeni su na godišnjoj razini za 12,2 posto. Troškovi poslovanja iznose 4,92 milijarde kuna i smanjeni su za 12,5 posto na što je utjecalo smanjenje troškova nabave električne energije od HEP proizvodnje d.o.o. i uvoza električne energije.
Osim toga, provođenjem mjera povećanja efikasnosti poslovanja, uštede su ostvarene i na upravljivim troškovima poslovanja, kaže se u izvještaju.
Smanjenje troškova poslovanja, uz stabilne prihode od prodaje električne energije, omogućilo je da se obveze prema dobavljačima u prvom polugodištu smanje te su krajem razdoblja bile 349,4 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dodaje se.
Ujedno se napominje da u cilju poboljšanja strukture ročnosti kredita, nova kreditna zaduženjima ugovorena u prvom polugodištu imaju duži rok otplate, a kratkoročni krediti su dijelom otplaćeni te da je ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama povećano za 206,9 milijuna kuna.
| | | | 8/10/2010 - Smanjenje broja zaposlenih po naputku Vlade: Iz HEP-a mora otići 510, iz Croatia osiguranja 200 ljudi | | Izvor - Novi list, 02. kolovoz 2010. | | | - Program zbrinjavanja viška radi se i u »3. maju« i drugim tvrtkama, a čak tisuću radnika HŽ-a dobrovoljno se izjasnilo da želi otići iz sustava uz poticajne otpremnine
Vladin naputak o smanjenju broja zaposlenih u javnim poduzećima i tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu, uprave tih kompanija, kako se čini shvatile su puno ozbiljnije nego prošlogodišnju naredbu da trošak plaća smanje za deset posto. I dok je rezultat naputka o smanjenju troškova za plaće bio polovičan, jer se dio uprava pravdao kolektivnim ugovorima zbog kojih ne mogu rezati plaća, na izradi kriterija za smanjenje broja zaposlenih i programu zbrinjavanja viška radnika radi se u svim državnim poduzećima.
Uz to javna poduzeća koja lani nisu smanjila masu za isplatu plaća čine to ove godine. Tako je i u tvrtkama kojima upravlja Hrvatski fond za privatizaciju i u javnim poduzećima, pa je »3. maj« već ranije najavio da će u sljedeća dva mjeseca izraditi program zbrinjavanja viška zaposlenih.
Na istom programu već rade i u HEP-u. Ta je tvrtka od početka godine smanjila broj zaposlenih za 217, a najavljuju da je cilj da u HEP-u ukupno radi 13.600 ljudi, što znači da će u sljedećih 12 mjeseci iz HEP-a otići još 510 radnika.
– Troškovi zbrinjavanja su još u izradi, ali pouzdano znamo da će biti veći od 150 milijuna kuna, odgovaraju iz HEP-a na naše pitanje koliko će ih koštati smanjenje broja radnika. Što se tiče druge Vladine odluke o smanjenju mase za plaće za deset posto iz Elektroprivrede kažu da bi prema Vladinom zaključku trebali na godišnjoj razini smanjiti izdatke za plaće za 180 milijuna kuna i vjeruju da će do kraja godine ispuniti taj cilj. U prvom polugodištu ove godine HEP je masu plaća smanjio za 70 milijuna kuna.
Hrvatske željeznice, jedno od najvećih državnih poduzeća koje i zapošljava najviše ljudi, također radi na provođenju Vladine odluke, koja se samo nastavlja na već započeti proces restrukturiranja i zbrinjavanja viška radnika dobrovoljnim odlaskom putem poticajnih otpremnina ili prelaskom u Željeznički fond.
– Uprave društava u HŽ Holdingu početkom ove godine napravile su anketu i zaprimile su oko 1.000 zahtjeva radnika iz pet matičnih društva i 14 ovisnih društava koji su se dobrovoljno izjasnili da bi željeli otići iz sustava uz poticajne otpremnine. Konačnu odluku o odobrenju sporazumnog prestanka ugovora o radu uz isplatu poticajne otpremnine donijet će uprave društava HŽ Holdinga za svakog radnika koji nije neophodan u procesu rada ili je zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova na svom radnom mjestu, pojasnili su iz HŽ-a koji je već ranije smanjio izdatke za plaće za deset posto.
Dogovor sa sindikatima
Smanjenje troškova za plaće provedeno je i u Croatia osiguranju, tvrde u toj kompaniji, čiji je nadzorni odbor nedavno potvrdio i plan o smanjenju broja zaposlenih za pet posto, što je oko 200 ljudi, ali troškovi će, poručuju iz najvećeg hrvatskog osiguravateljskog društva ovisiti o tome koji od četiri izrađena scenarija će se provoditi.
Podatke tome koliki su precizno troškovi zbrinjavanja i koliki je broj radnika koji će njima biti obuhvaćeni nisu nam dali ni u Plinacrou i Hrvatskoj lutriji, ali ističu kako su pripremili planove za provođenje Vladinih mjera, te da su ih dostavili resornim ministarstvima na uvid. U Plinacrou objašnjavaju i to da su u dogovoru sa sindikatima od siječnja ove godine sredstva potrebna za isplatu plaća manja za deset posto.
U Hrvatskoj pošti su smanjenje broja zaposlenih odradili već u prošloj godini pa je broj radnika sa 12,5 tisuća pao na 10.480, a uz to je dvije tisuće djelatnika iz administracije prebačeno u operativni dio poslovanja.
– Udio plaća u prihodima tvrtke smanjen je za 12 posto te sada iznosi 64 posto, poručuju iz Hrvatske pošte.
| | | | 8/10/2010 - Premijerka zna zašto se ne igra sa strujom | | Izvor - Poslovni dnevnik, 02. kolovoza 2010. | | | - Predsjednica Vlade u četvrtak je bila zaokupljena daleko osjetljivijim pitanjem - pokušajem da se sindikati javnih službi konačno privoli na ustupke oko kolektivnih ugovora, kako bi ministar financija Ivan Šuker mogao složiti prihvatljiviji rebalans proračuna. Iako cjelodnevni sastanak u Banskim dvorima nije iznjedrio očekivani dogovor, Kosor sindikalne čelnike toga dana nije željela iritirati, što bi se svakako dogodilo da je na sjednici Vlade, održanoj u pauzi pregovora, donesena odluka o novim cijenama struje. Nakon takve odluke sindikaliste nitko ne bi vratio za pregovarački stol jer bi bili zaokupljeni davanjem izjava o Vladinoj potpunoj socijalnoj neosjetljivosti.
No, znakovito je što se sama premijerka nije pohvalila odbijanjem prijedloga ministra gospodarstva. U sličnoj situaciji Jadranka Kosor ne bi propustila objavili da struja neće poskupjeti, što ukazuje da će se preporuka za poskupljenjem nešto nižim od 10 posto ponovo naći na sjednici užeg kabineta Vlade. Samo je pitanje koji će trenutak vladajući odabrati za donošenje te nepopularne odluke i u kojoj mjeri će to koincidirati sa strategijom HEP-a. Ni ministar gospodarstva, ni predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović, naime, ne oklijevaju javno objašnjavati da je zadržavanje HEP-ove dobiti na razini od milijardu kuna pretpostavka da iduću godine pred kreditore dođu sa zahtjevom za zajam od milijardu kuna, kako bi osigurali preduvjeti za ulazak u investicije od 3,5 milijarde kuna. Dobar poslovni rezultat dosad su jamčili gotovo idealni hidrološki uvjeti, no oni teško mogu biti uzdanica dugoročne investicijske politike. Zato HEP od zahtjeva za poskupljenjem sasvim sigurno neće odustati, a pitanje je može li Vlada odbaciti jedini veliki investicijski plan na obzoru. Makar to bilo nepopularno.
| | | | 8/10/2010 - Kljakoviću Gašpiću mjesec dana zatvora zbog mita od 16 mil. kn | | Izvor - Večernji list, 31. srpnja 2010. | | | - Željku Kljakoviću Gašpiću, bivšem članu HEP-ove uprave te jednom od najbližih suradnika pritvorenog bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravka, sudac istrage zagrebačkoga Županijskog suda danas je odredio jednomjesečni istražni zatvor zbog mogućeg utjecaja na svjedoke te opasnosti od ponavljanja djela.
Karika u lancu korupcije
USKOK ga sumnjiči zbog zloporabe položaja i ovlasti, pokušaja zloporabe položaja i ovlasti te davanja mita, a njegovo uhićenje u petak u Splitu, odakle je poslije ispitivanja prevezen u Zagreb, zapravo je proširenje istrage o financijskim malverzacijama vezanim uz poslove s Termoelektranom Sisak.
Tom su istragom zbog mita od vrtoglavih 16 milijuna kuna prije bili obuhvaćeni Ivan Mravak i Petar Čubelić, bivši direktor HEP Proizvodnje s trenutačnom adresom u Remetincu. Bivši član HEP-ove uprave uhićen je pošto su iz zatvora na USKOK-ov zahtjev pušteni dr. Ljubo Bušić, direktor Montinga, i Ante Matić, predsjednik uprave Montinga, kojima je Mravak pogodovao pri sklapanju posla za spomenutu termoelektranu. Sumnja se da su dogovorili snižavanje natječajne cijene, zbog čega je Mravku kao protuusluga ponuđeno izdašno mito.
Kljaković Gašpić sumnjiči se da je iskoristivši svoj položaj, uz već pritvoren dvojac iz HEP-a, kao posrednik također sudjelovao u cijeloj operaciji u vezi s mitom.
Prijavljivali ga hepovci
Kako su dr. Bušić i Matić na slobodu izišli nakon što su pred istražiteljima USKOK-a dopunili svoju obranu, lako je moguće da su u svojim iskazima spomenuli Kljakovića Gašpića kao još jednu kariku u lancu preko koje su i došli do Mravka te na kraju i dogovorili uvjete pod kojima su sklopili posao s HEP-om.
Protiv Kljakovića Gašpića, doznajemo, zaposlenici HEP-a podnosili su prijave USKOK-u opisujući prilično detaljno kriminalne radnje u koje je navodno bio upleten još dok je bio na čelu Proizvodnog područja Hidroelektrana jug.
Navodi tih prijava provjeravaju se pa nije isključeno da bi istražitelji Kljakovića Gašpića ponovno mogli “češljati” u još nekom od proširenja istraga o malverzacijama u HEP-u.
| | | | 8/10/2010 - Alo, Jaco, što da radim s ovim mitom? | | Izvor - Dnevnik.hr, 27. srpnja 2010. | | | - Javno priznanje o ilegalnom financiranju HDZ-a nije nimalo iznenadilo javnost. HDZ nije izdao oštar demantij, a postoje i svjedoci i prijava Državnom odvjetništvu te Uskoku! Mito je, na žalost za istraživane, ponuđeno Leu Begoviću pa su uhvaćeni u zamku...
Predsjednik Nadzornog odbora zagrebačke tvrtke Monting Pim, Ljubo Bušić, priznao je kako su on i još trojica njegovih partnera prikupili 600.000 kuna koje su donirali HDZ-u da bi osigurali posao s Hrvatskom elektroprivredom.
Cijela stvar - današnjem HDZ-u mrska praksa ilegalnog financiranja koju je uspostavio a tko drugi nego Ivo Sanader - raskrinkana je zahvaljujući novom šefu HEP-a Leu Begoviću i premijerki Jadranki Kosor, piše Jutarnji list.
Begović na mukama - nastavlja li se po starom ili da se prijavi?
Evo kako su u Jutarnjem rekonstruirali neuspjeli pokušaj davanja mita HDZ-u u razgovoru s nekoliko visokih dužnosnika te stranke:
"Nakon što su Bušić i njegovi kompanjoni zatražili od novog predsjednika Uprave HEP-a Lea Begovića da nastavi s praksom njegova prethodnika Ivana Mravaka te da im, nakon što mu oni daju novac za HDZ, osigura nove poslove, on je odlučio o tome obavijestiti vlasnika tvrtke, odnosno Jadranku Kosor. Kad je premijerka čula što je posrijedi, zatražila je od Begovića da ode u USKOK i Državno odvjetništvo te tamo ispriča sve što je i njoj rekao. Ustvrdila je, kažu, da to nije slučaj za Vladu, nego za policiju i USKOK", navodi list te dodaje da je nakon toga Begović je pristao biti USKOK-ov pouzdanik i ubrzo je cijela akcija "provaljena".
"Uvijek kad je nestalo novca, netko ga je u stranci brzo pronašao. Nitko nije znao kako su nabavljena ta sredstva. No, kao što je na razini Vlade postojao paralelni sustav upravljanja, tako je i u stranci bivši predsjednik Ivo Sanader uspostavio mehanizme, s ljudima kojima je najviše vjerovao, preko kojih je držao pod kontrolom sve stranačke strukture", rekao je za Jutarnji list jedan od visokopozicioniranih HDZ-ovaca.
Nitko osim Sanaderove ekipe nije imao pojma što se događa, zašto imaju novaca na računu.
List, naime, piše kako je Sanader bio šef ekipe za nabavljanje sredstava iz "alternativnih" izvora financiranja, da je Mladen Barišić bio zadužen za stranačku blagajnu, dok su Mario Zubović i Josip Petrović imali zadaću prikupljati novac.
Ostali HDZ-ovci o tome, pak, nisu imali pojma: "Nitko u stranci nije znao na koji način oni nabavljaju novac, je li to zakonito ili nezakonito, koliko je na takav način prikupljeno sredstava i, na kraju, na što se ona troše", piše Jutarnji.
| | | | 8/10/2010 - Bivši predsjednik Here dobio posao u HEP-u | | Izvor - Bussines.hr, 26. srpnja 2010. | | | - Galić je s mjesta predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera) smijenjen zato što mu je premijerka Jadranka Kosor zamjerila što je odobrio poskupljenje grijanja bez konzultacija s Vladom.
Bivši čelnik Here nije dugo bio bez posla, već je svega desetak dana nakon smjene našao novo radno mjesto "na referentskim poslovima samostalnog inženjera" u Obnovljivim izvorima, tvrtki kćeri HEP-a.
U HEP-u kažu da je Galić radni odnos zasnovao po sporazumu koji je s tom tvrtkom sklopio 2005. i po kojem je nakon razrješenja u Heri imao pravo povratka u HEP na radno mjesto u skladu s potrebama poslodavca i njegovom stručnom spremom.
Galićev nastavak karijere ne bi bio sporan da Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti ne kaže kako se član Upravnog vijeća Here godinu dana od razrješenja s dužnosti ne smije zaposliti u tvrtki koju Hera regulira.
Galić tvrdi da je sve po zakonu budući da se on nije zaposlio u tvrtki koju Hera regulira, odnosno HEP-u, nego u tvrtki koja je u njegovu vlasništvu. "Zakon ništa ne govori o vlasništvu, odnosno da se ne može zasnovati radni odnos u tvrtki koja je u vlasništvu reguliranog subjekta, u ovom slučaju HEP-a", izjavio je Galić.
No član Nadzornog odbora HEP-a Jadranko Berlengi smatra da je Galićevo zapošljavanje u Obnovljivim izvorima u sukobu sa Zakonom o regulaciji energetskih subjekata.
| | | | 8/10/2010 - HDZ-u smo dali 600.000 kuna. Mravak nam je dao posao | | Izvor - Jutarnji list, 23. srpnja 2010. | | | - Uhićenje jednog poduzetnika zbog podmićivanja šefova HEP-a dovelo je do prve službene izjave o ilegalnom prikupljanju sredstava za financiranje jedne političke stranke. I to Hrvatske demokratske zajednice.
Snimljeno na DVD
- Nas četvorica poduzetnika prikupili smo svaki po 150.000 kuna. To nije bilo mito za šefove HEP-a, nego smo tih 600.000 kuna dali za stranku, za HDZ - izjavio je, kako nam je neslužbeno potvrđeno iz više izvora, predsjednik Nadzornog odbora zagrebačke tvrtke Monting PIM Ljubo Bušić, tijekom formalnog ispitivanja u prostorijama USKOK-a sredinom prošlog mjeseca.
To priznanje da je morao davati novac političkoj stranci na vlasti da bi dobivao poslove, koje je osumnjičeni Ljubo Bušić dao u nazočnosti svoga odvjetnika, snimljeno je i na DVD.
Nakon otvaranja istrage u slučaju HEP-TLM i isporukama jeftine struje za Aluminij Mostar, kada je Ivan Mravak završio u istražnom zatvoru, sredinom lipnja otvorena je nova afera, namještanje dodjele poslova za HEP te dogovaranje i plaćanje mita. USKOK je tako protiv Mravka otvorio novu istragu kojom su obuhvaćeni i direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić te šefovi Monting PIM-a Ljubo Bušić i Ante Matić. U pitanju su bila dva posla koja je HEP dodijelio Montingu i njihovim partnerima. Šefovi HEP-a i Montinga dogovorili su naknadno sklapanje aneksa osnovnim ugovorima, s time da se dio novca od ugovorene vrijednosti trebao vratiti Mravku i Ćubeliću.
Dogovaranje takve provizije za šefove HEP-a USKOK je označio kao mito. Jednom se radilo o dva milijuna eura dogovorenog mita, dok je u drugom slučaju u igri bilo milijun kuna. Prema optužbi, Mravak je preko Ćubelića u potonjem slučaju uzeo 700.000 kuna, dok preuzimanje preostalih 300.000, kao i “provizije” od dva milijuna eura za drugi posao, nije realizirano zbog Mravkove smjene prošle godine, kao i uhićenja koje je kasnije uslijedilo.
Trebali suglasnost Uprave
Međutim, Ćubelić i Mravak (do uhićenja) očito nisu ostali sjediti skrštenih ruku. Jer da su tada obustavili ilegalnu suradnju, cijeli slučaj vjerojatno nikada ne bi ni isplivao na površinu. Kako neslužbeno doznajemo, spomenuti je dvojac unatoč Mravkovoj smjeni pokušao i dalje gurati dogovorene poslove i isplate. Budući da je za potpisivanje dogovorenih aneksa ugovora i realizacija isplata bila potrebna suglasnost Uprave HEP-a, Mravak i Ćubelić obratili su se novom predsjedniku Uprave Leu Begoviću. Navodno je Ćubelić više puta kontaktirao Begovića i pritom ga upoznao s ranije dogovorenim planom izvlačenja novca iz HEP-a i provizijama na koje su poduzetnici pristali.
Međutim, kako proizlazi iz podataka do kojih je došao Jutarnji list, Leo Begović sve je prijavio USKOK-u. Nakon toga, po svemu sudeći uz status pouzdanika USKOK-a, pristao je na “suradnju” s Ćubelićem. Navodno su sve obuhvaćene osobe od tog trenutka bile pod nadzorom te su svi razgovori snimani uz odgovarajuće naloge.
Pojačani oprez
Tako su istražitelji, zahvaljujući kooperativnosti Lea Begovića, i došli do dosta preciznih podataka o dogovorima šefova HEP-a od prije dvije do tri godine, o kojima je Ćubelić pričao Begoviću.
Istražitelji su željeli otići i korak dalje, fingirati preuzimanje ostatka dogovorenih provizija, pa onda i vidjeti kod koga će ta sredstva na koncu završiti. Međutim, do realizacije takve zamke ipak nije došlo.
Možda se kod nekih osoba u tom trenutku probudila savjest, možda nisu imali dovoljno povjerenja u novog predsjednika Uprave HEP-a, a možda ih je na pojačan oprez nagnao i val uhićenja i procesuiranja menadžera, bankara, političara...
U svakom slučaju, Leo Begović trebao bi biti ključni svjedok USKOK-a. Na sam dan uhićenja dokazi protiv osumnjičenih podebljali su se obranom Ljube Bušića. Iako je Bušić negirao da je dao mito, zapravo je priznao počinjenje kaznenog djela jer je potvrdio da je davao novac radi “dobre poslovne suradnje”.
Gdje je nestao novac?
Treba napomenuti da Bušić nije govorio o tome zna li što je Ćubelić napravio s novcem koji mu je predao, što može značiti i da ga je zadržao za sebe. Ćubelić i Mravak o tome se zasad nisu željeli izjašnjavati. Međutim, znakovita je Bušićeva konstatacija da takva vrsta poduzetničkih donacija za stranku nije bila ništa neuobičajeno.
Bivši šef HEP-a tražio 16 milijuna kuna mita
Bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak tereti se u ovom slučaju da je izravno sudjelovao u namještanju dodjele poslova za HEP, pri čemu je od izvođača radova tražio mito od najmanje 16 milijuna kuna.
Mravak je, kako ga se sumnjiči, koncem 2007. dojavio šefovima Montinga visinu ponude zagrebačke Ingre te je od njih tražio da ponude pet posto nižu cijenu na natječaju za radove na TE Sisak.
Pritom je s njima dogovorio, iako se radilo o poslovima po principu “ključ u ruke”, da će im nakon natječaja osigurati dodatna sredstva aneksom ugovora.
Tako bi naknadno ugovorili isplatu dodatnih 40 milijuna eura, od kojih su Mravak i direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić trebali dobiti dva milijuna eura. Ponuda Montinga na koncu je prihvaćena, ali aneks ugovora nije potpisan jer je Mravak smijenjen kada je došlo vrijeme za realizaciju tog dijela dogovora.
Drugi sličan aneks odnosio se na ranije ugovorene radove na Toplani Zagreb. Koncem 2008. godine s Montingom je tako sklopljen dodatni ugovor vrijedan 30-ak milijuna kuna. Šefovi Montinga, Ljubo Bušić i Ante Matić, kako ih se sumnjiči, predali su suosumnjičenim direktorima HEP-a 700.000 tisuća kuna od ukupno dogovorene “provizije” od milijun kuna.
HEP je u ovom slučaju, kako se sumnja, oštećen za gotovo 40 milijuna kuna, s time da bi šteta bila dvostruko veća da je realiziran dogovor oko radova na TE Sisak. Zbog ovog slučaja Mravak je i dalje, odlukom nadležnog suca istrage Županijskog suda, zadržan u istražnom zatvoru.
| | | | 8/10/2010 - Tehnika o svom trošku sanira Kupsku | | Izvor - Bussines.hr, 22. srpnja 2010. | | | - "Temeljem sporazuma, tvrtka Tehnika d.d. sanirat će gradilište u Kupskoj ulici u Zagrebu. Predmetna sanacija omogućit će siguran nastavak gradnje HEP-ove poslovne zgrade, a započet će kada se ispune svi zakonski uvjeti", stoji u HEP-ovu priopćenju.
HEP ističe da će se sanacija odvijati u skladu s rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i na temelju potvrde o izmjeni glavnog projekta.
Sanacija će početi čim Tehnika obavi potrebne pripreme, a gradilište bi trebalo biti sanirano u roku od 90 dana.
Cjelokupni trošak sanacije snosi Tehnika, ističu u HEP-u.
Građevinska jama u Kupskoj urušila se prije tri godine, a u ožujku ove godine podignute su optužnice protiv Tehnike, Interkonzaltinga i Conexa, te protiv devet odgovornih osoba.
HEP, međutim, nema informacije o tom postupku, a ističu da su po rješenju nadležnog Ministarstva dužni sanirati građevinsku jamu.
| | | | 8/10/2010 - Iza rešetaka ostali samo direktori HEP-a i HŽ-a | | Izvor - Novi list, 24. srpnja 2010. | | | - Od svih krupnih riba uhvaćenih u nedavnim i važnim uskočkim antikorupcijskim akcijama, u istražnom zatvoru ostali su još samo bivši direktori javnih poduzeća Ivan Mravak i Davorin Kobak, te njihovi suosumnjičenici. Svi ostali, uključujući i bankare, bivše ministre, državne dužnosnike i službenike, pušteni su iz pritvora, ali to ne znači da su oslobođeni kaznene odgovornosti.
Naime, pretjerano zadržavanje osumnjičenika u pritvoru nije dozvoljeno novim Zakonom o kaznenom postupku. U recentnim uskočkim predmetima koji se vode po novom ZKP-u, svi osim Ivana Mravka su izašli iz Remetinca. U istrazi HEP-ove afere s TLM-om, Ivan Mravak i Ivan Koštan uhićeni su početkom svibnja, a u tom predmetu kao pritvorski kolega odmah im je dodan i suosumnjičenik Damir Polančec. Polančec je bio uhićen krajem ožujka u aferi Manager, no pritvor u tom predmetu taman mu je bio istekao, a onda mu je produžen zbog malverzacija u HEP-u.
Koštan i Polančec pušteni su, s tim da bivši potpredsjednik Vlade broji gotovo četiri mjeseca u pritvoru. No, Mravak će ljeto proboraviti u Remetincu. Slično kao u Polančecovom slučaju, protiv Mravka je sredinom lipnja pokrenuta nova istraga, zbog malverzacija s natječajima za radove na termoelektrani Sisak i toplani Zagreb.
Što se tiče istrage u HŽ-u, u njoj je USKOK utvrdio da su optuženi Davorin Kobak, Biserka Robić i Andrija Sarić povlačili novac kojeg su ranije izvukli iz HŽ-a na privatne račune u inozemstvu, pa je to poslužilo da odleže u Remetincu godinu dana, te da suđenje dočekaju iza rešetaka.
U istrazi afere Spice prošle jeseni uhićena je menadžerska postava Podravke i njihovi poslovni partneri iz varaždinske Fime i splitskog SMS-a. Kako su ispitivani svjedoci o ulogama pojedinih osumnjičenika, tako su oni izlazili iz pritvora. Najdulje, gotovo šest mjeseci, bio je pritvoren Zdravko Šestak, a mjesec dana manje u Remetincu je provela nekadašnja menadžerska zvijezda Darko Marinac.
| | | | 8/10/2010 - Slavko Kulić, znanstvenik zagrebačkog Ekonomskog instituta: Tečaj treba promijeniti na 14 kuna za jedan euro | | Izvor - Novi list, 22. srpnja 2010. | | | - Živimo u beskoncepcijskom stanju i nemamo sustav gospodarskih odnosa. Moramo hitno osvijestiti poziciju u kojoj jesmo, kaže nam odmah na početku razgovora ekonomist Slavko Kulić. Taj znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta poznat je kao jedan od najžešćih kritičara gospodarskih zbivanja u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina, a prošlog je tjedna iznoseći ocjene o aktualnoj situaciji jedini posve konkretno kazao da će Hrvatska bankrotirati krajem 2011. godine.
Vi se, među ostalim, zalažete za nacionalizaciju svega što je privatizirano.
– Ne, nisam nikad to rekao. Zalažem se da se vrati ono što je nezakonito stečeno. S obzirom na to da je 90 posto pretvorbe i privatizacije nezakonito obavljeno, u Hrvatskoj se tek nakon nacionalizacije može razgovarati o tome kakvu gospodarsku koncepciju trebamo. Sad se ona ne može napraviti. Sve što je vrijedilo prodali smo, riješili smo se banaka a hrvatsko gospodarstvo nema tko pratiti. Najvažnije u spasu koji sad tražimo jest da vidimo može li Hrvatska zadobiti monetarnu vlast, koju nemamo od 1991. godine.
Kako nemamo? Nitko jači od guvernera Rohatinskog. Svi ga hvale.
– Hvale ga jer je prihvatio dogorjelu baklju koja mu je dana i koju čuva. On čuva interese stranog kapitala, a ne naroda i radnika. Rohatinski dobro zna što radi i to vrlo dobro obavlja. S obveznim rezervama koje su sezale i do 65 milijardi kuna on je godinama održavao stabilnost jer je taj novac – pet po pet milijardi – vraćao stranim bankama. Trebamo se vratiti na 1991. godinu i vidjeti gdje smo sve promašili. Promašili smo u koncepciji, a ne u strategiji, te u sustavu gospodarskih odnosa. Najvrednije smo prodali pa su nam tako u GSV-u, Vijeću za konkurentnost i drugim institucijama uvijek stranci koji sve diktiraju. Stanje u domaćoj ekonomiji diktiraju stranci, a ne hrvatski poduzetnici i radnici.
Ali najveća kompanija u Hrvatskoj jest hrvatska, to je Agrokor Ivice Todorića.
– Postavlja se pitanje u kojoj je mjeri Agrokor hrvatska tvrtka s naslova inozemnog duga.
Ne mislite li da bi se ponovnom nacionalizacijom napravila još veća šteta?
– Ne mislim da narod s ovih prostora više itko može opterećivati daljnjim porezima i izdvajanjima kako bi se spašavala situacija a da je netko pritom pokrao.
Kako onda komentirate da se najveći kriminal i korupcija odvijaju u državnim tvrtkama?
– Otvarate bitno pitanje – tko je nosilac te inkriminacije u hrvatskom gospodarstvu: politika ili poduzetnička struktura. Predsjednici nadzornih odbora i uprava svih javnih poduzeća produžena su ruka politike. Ništa se tamo nije moglo bez politike. Kad sam ja i neki moji kolege iz znanstvenih krugova prije desetak godina upozoravao na procese inkriminacije hrvatske stvarnosti i manipulacije u nadzornim odborima mediji su šutjeli. Sad se postavlja to pitanje kad je čak i u HEP-u koji je po svemu mogao biti najbolji došlo do kriminala. Dakle, moramo i dalje sumnjati da li je moguće da država upravlja preostalim tvrtkama u svom njezinom vlasništvu. Ali na žalost, sve je ostalo i dalje u funkciji političke svrhe.
Kako ocjenjujete Vladine mjere oporavka gospodarstva?
– Vladine mjere nisu izašle iz stvarnosti, nego su date na stvarnost. Niti politika pojma o tome nije imala, vjerojatno radi mandata svoje vlasti.
Što mislite o sposobnostima Jadranke Kosor?
– Nije pošteno da od nje očekujemo da nas spasi. Od nje se sad očekuje da riješi kumulativ problema no ja ne vidim problem u njoj nego u svima nama.
Kako će izgledati taj bankrot 2011. godine? Hoće li biti nemira i nereda?
– Doći ćemo u jedno veliko pomanjkanje svega. To se zove stanje egzistencijalne anksioznosti. Ali bit ćemo mirni i nitko neće izlaziti na ulice jer smo svi u to umiješani – i građani i država. Jer na građane se odnosi 23 milijarde eura duga, dok je onaj državni 47 milijardi.
Što mislite o devalvaciji kune?
– Nećemo doći do stvaralačke koncepcije i prave izvozne orijentacije s postojećim tečajem. No, promjene tečaja nema bez konsenzusa. Dakle, ne možemo promijeniti tečaj a da ne znamo što hoćemo! O tome mora biti donesen konsenzus u Hrvatskom saboru.
Je li dobro da se tečaj naglo promijeni?
– Ako bi se išlo na postepenost onda bi to potrajalo a tečaj bi onda bitno bio korigiran. Prema meni ne bi trebao stati na devet kuna, nego najmanje 14 kuna za euro.
Pa to bi značilo naš potpuni bankrot. Tko bi plaćao kredite?
– Pa da, nego što ste vi mislili! Nisam to izvukao ni iz čega i imam računicu.
Imamo li mi prema vašem mišljenju dobrih poduzetnika?
– Poduzetnici s ispravnom i kvalitetnom orijentacijom su u stalnoj nemilosti i došli su do prezaduženosti. Ti su poduzetnici robu izvozili ispod cijene koštanja i rada i sad su na koljenima.
Trgovina je jedna od najznačajnijih djelatnosti u Hrvatskoj i jako se razvija.
– To je društvena orijentacija i to nije slučajno. To se i dalje preferira. Dok je god moguće nešto uvoziti i preprodati i dok imamo kartice, to ide. Mi smo znali proizvoditi brodove, kao najkvalitetniji i najsloženiji proizvod svijeta pored avionske industrije. Imali smo i razvijenu poljoprivredu. Pitanje je tko je destilirao to što smo znali i mogli, u smislu da je to socijalističko pa treba napustiti.
Dobro, a kad bi nacionalizirali nezakonito stečeno, bi li ponovno išli u privatizaciju?
– Za to nam treba konsenzus u Saboru.
Pa već smo se jednom opredijelili za tržišnu ekonomiju i privatizaciju.
– Jesmo. Na način da država sve napusti a tržište će regulirati. No, tržišni mehanizam neće sam određivati niti socijalne niti gospodarske odnose jer je to samo dio ukupnih društvenih odnosa.
Kako komentirate aktualne akcije sindikata i referendum?
– U Jugoslaviji je bilo 13 tisuća birokrata pa smo tu državu zvali birokratskom. Danas je u Hrvatskoj 250 tisuća zaposlenih u državnoj upravi, pa to nismo! To je fenomen i pripisujem ga deficitu svijesti u narodu. Sindikati nisu u pravu i nisu razumjeli da nam je socijalizam bio nemoguć na dogmatski način a kapitalizam nije neizbježan na ovaj način. Radnici moraju pojmiti da je kapital zapovijedajući princip određivanja gospodarskih odnosa, a ne rad. Još nismo promijenili mentalni sklop. Poduzetnik ili kapital određuje odnose i cijenu rada a oni teže pravima koja vučemo iz samoupravnog socijalizma.
Kako komentirate to što su Slovenci manji, a ekonomski uspješniji od nas?
– Političko vodstvo Slovenije za razliku od hrvatskog, daleko je više nacionalno osviješteno od našeg koje je anacionalno i gleda samo svoj interes. Domoljubnost njihovih političara je vjerodostojna što ne vrijedi za naše političare.
Što mislite o slučaju Varšavka?
– Problem Varšavske nije slučajan jer svaki urbanizam jest terorizam. Sve što se događa u Zagrebu događa se i drugdje i posljedica je toga da moć i premoć putem vlasti traži provođenje svoje volje. No, reći ću vam da sam prije početka gradnje obišao tu četvrt. Pa nju je treblo urediti prije 50 godina jer nešto tako devastirano ne može biti u središtu grada. Tamo stotinama godina nitko ništa nije pomaknuo. Što bi tamo trebalo izgraditi – u to neću ulaziti. Za to je potreban društveni konsenzus.
| | | | 8/10/2010 - Jučer ostvaren ljetni rekord: Zbog velikih vrućina potrošnja struje slična zimskoj | | Izvor - Bussines.hr, 16. srpnja 2010. | | | - Vršno opterećenje zabilježeno je između 12 i 13 sati i iznosilo je 2.795 megavata.
Ta maksimalna ljetna potrošnja je samo 10 posto niža od do sada ostvarene maksimalne zimske potrošnje koja je iznosila 62.838 MWh i zabilježena je 21. prosinca prošle godine.
Iz HEP-a ističu kako na sve veću potrošnju struje u ljetnim mjesecima utječe stalni rast uporabe klimatizacijskih uređaja.
Po vremenskim prognozama "toplinski udar" trajat će do subote, 17. srpnja, pa u HEP-u već danas očekuju novu najveću dnevnu potrošnju električne energije tijekom ljetnog razdoblja.
Iz HEP-a ističu kako je, unatoč velikoj potrošnji, hrvatski elektroenergetski sustav u potpunosti stabilan.
"Hrvatska elektroprivreda osigurala je dovoljne količine energenata i električne energije iz uvoza te, uz zadovoljavajuću raspoloživost vlastitih proizvodnih i prijenosnih postrojenja, očekujemo urednu opskrbu kupaca električnom energijom", navodi se u priopćenju HEP-a.
Napominjući kako se od nedjelje, 18. srpnja, očekuju niže temperature, u HEP-u predviđaju i manju potrošnju električne energije, u okviru planiranih vrijednosti za ovo doba godine.
| | | | 8/10/2010 - Poslovnjaci i građani HEP prokazali kao najvećeg monopolista | | Izvor - Bussines.hr, 14. srpnja 2010. | | | - Pokazalo je to istraživanje koje je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) poduzela u sklopu projekta IPA 2007 "CRO Compete - Jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u Hrvatskoj".
Istraživanje je provela agencija Puls u razdoblju od ožujka do lipnja na 333 poslovna subjekta i 1.600 ispitanika - predstavnika građanstva, lokalne uprave te studenata prava i ekonomije u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru.
Kada je riječ o subvencijama predstavnici lokalne samouprave također misle da treba povećati subvencije prerađivačkoj industriji i turizmu, a smanjiti brodogradnji i trgovini.
Građanstvo smatra kako bi trebalo povećati potpore u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i turizmu, dok je studentska populacija koja je obuhvatila 590 ispitanika mišljenja kako treba povećati potpore u poljoprivredi, turizmu ali i brodogradnji.
Kao najčešći primjer držanja monopolističke pozicije na hrvatskom tržištu, 44 posto ispitanih iz poslovnog sektora navelo je HEP, 10 posto HT, a 9 posto Ina-u. I lokalna uprava, građanstvo i studenti su kao najvećeg monopolista također naveli HEP.
Na pitanje treba li država spašavati privatna poduzeća pred stečajem, većina ispitanika poslovne zajednice i lokalne uprave smatra da ne treba, a s tim se slaže 40 posto ispitanika građanstva, dok čak 55 posto studenata smatra da država treba pomoći takvim tvrtkama.
...
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
