Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
12/5/2010 - Županijski sud učinio svoje: Čeka se podizanje optužnice u slučaju Buljubašić
Izvor - Novi list, 26. studeni 2010.
 
  • Na zagrebačkom Županijskom sudu dovršena je istraga protiv bivšeg predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka i još četvorice rukovoditelja tog javnog poduzeća u »slučaju Buljubašić« gdje ih se tereti da su povratnika iz Australije Radu Buljubašića fiktivno zaposlili u HEP-u, iako je zapravo radio u središnjici HDZ-a.

    Istražna sutkinja Jadranka Mandušić završila je istragu i spis vratila zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu koje sada treba odlučiti hoće li i kada podići optužnicu, potvrdio je zamjenik predsjednika istražnog centra Županijskog suda Ratko Šćekić.

    Mravka i ostale se tereti da su Buljubašiću omogućili da četiri godine ne radi, a prima plaću te da po povlaštenoj cijeni kupi stan, čime je HEP oštećen za gotovo 700 tisuća kuna. Osim Mravka, za zlouporabe položaja i ovlasti u ovom su slučaju osumnjičeni i Aleksandar Bernik, Željko Dorčić, Antun Crnić i Mladen Beljo.

    Inače, riječ je o jedinom kaznenom postupku koji protiv bivšeg šefa HEP-a ne vodi USKOK nego zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo.

    Sudska istraga okončana je nakon što je prvoosumnjičeni Mravak 5. studenoga pred istražnom sutkinjom dopunio svoju istragu, u kojemu je, po riječima svog odvjetnika Branka Šerića, kao i u prvom iskazu negirao sve optužbe.

    Mravak je navodno kazao da nije donosio odluku o Buljubašićevu zaposlenju već samo dao suglasnost. No, neslužbeno se doznaje da je Mravak u iskazu spomenuo i bivšeg premijera Ivu Sanadera koji ga je na jednom sastanku upitao je li pitanje Buljubašićeva zaposlenja riješeno.

    Nakon slučaja »Buljubašić« Mravak je završio u istražnom zatvoru zbog sumnje da je s bivšim potpredsjednikom vlade Damirom Polančecom i čelnikom TLM-a Ivanom Koštanom HEP oštetio za 600 milijuna kuna prodajom struje TLM-u po cijeni jeftinijoj od tržišne. Potom je osumnjičen za pokušaj primanja dva milijuna eura mita, a USKOK je protiv njega pokrenuo i istragu zbog sumnje da je struju po nižoj cijeni prodavao tvrtkama u sastavu koncerna DIOKI te da je toj tvrtki bez odluke Uprave HEP-a dao zajam od 15 milijuna kuna.

    Nakon niza optužbi Mravak je odlučio surađivati s USKOK-om pa je 21. listopada, poslije pet mjeseci, pušten iz zatvora u Remetincu.

    Osim o aferama u kojima je bio izravno umiješan Mravak je, po riječima svog branitelja, svjedočio i o nekim drugim slučajevima poput afere »Fimi media« u kojoj se istražuje na koji je način izvlačen novac iz nekoliko javnih tvrtki i ministarstava.
 
12/5/2010 - Vlada zaprijetila konzorciju oduzimanjem koncesije: Veliki LNG ipak hrvatski prioritet
Izvor - Novi list, 25. studeni 2010.
 
  • Na međunarodnoj konferenciji o »zelenoj« energetici Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, naveo je kao najveći hrvatski energetski prioritet veliki LNG terminal na Krku, najavljujući kako će Hrvatska, bude li i dalje međunarodni konzorcij Adria LNG nezainteresiran za gradnju, tom konzorciju »oduzeti« lokaciju u Omišlju, i dati je nekom drugom, zainteresiranijem investitoru.

    »Ako međunarodni koncern izgubi želju oko lokacije odabrane za veliki LNG terminal, inzistirat ćemo na tome da na nju više ne polaže pravo. Mi tu lokaciju, kao nacionalno gospodarstvo, želimo natrag, i ako to ne bude koncern sastavljen od ovih ulagača, pojavit će se sigurno neki drugi. Nećemo dozvoliti da nam se lokacija izgubi time što nitko ne želi ništa napraviti«, kazao je Horvat. Mali LNG, kojeg država planira kao privremenu alternativu velikom LNG-u , dodao je, nije »sretno rješenje«, ali je nužnost, iz čega se može zaključiti da će se Hrvatska, do pronalaska novih investitora za gradnju velikog LNG-a, odlučiti na gradnju malog, provizornog rješenja.

    Profit potiče izgradnju
    Otvaranjem interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske iduće godine, istaknuo je Horvat, situacija u plinskom biznisu će se drastično promijeniti, jer će Hrvatska, odnosno LNG na Krku, postati velika komercijalna izvozno/uvozna luka za plin, a kad privatni kapital, zaključio je, »osjeti komercijalni profit, onda će se i krenuti u izgradnju«. Drugim riječima, iz Ministarstva gospodarstva međunarodnom konzorciju Adria LNG, koji je odluku o gradnji velikog terminala odgodio za 2014. godinu, poručuju da vremena za oklijevanje više nema, i da će projekt prepustiti drugim investitorima. Činjenica je, međutim, da je dugo oklijevala i sama država, čiji HEP i Plinacro, kao i Ina, još uvijek nisu dogovorili s kojim će udjelima, i pod kojim uvjetima, ući u Adria LNG. Jednako tako, do kraja godine Adria LNG-u najvjerojatnije neće biti izdana niti lokacijska dozvola za gradnju, što bi bila i svojevrsna »dopusnica« postojećem konzorciju za ostanak u projektu.

    Skupo oklijevanje
    Istina, pitanje je da li bi lokacijska dozvola potaknula Adria LNG na akciju, no pitanje je i ima li sada potencijalnih drugih investitora, budući da je tržište plinom u svijetu zasićeno, a novaca za ulaganja manje. Najveći udio u postojećem konzorciju, od 40 posto, ima E.ON Ruhrgas, vodeća njemačka plinska kompanija, koja se sve više okreće investicijama u Kini, dok je njemački RWE konzorcij u Hrvatskoj već napustio prošle godine. Zbog oklijevanja države, koja se na projekt nije »bacila« prije krize, sada je uopće upitan ostanak međunarodnih investitora u projektu, ali i dolazak novih. Zbog oklijevanja smo, konačno, izgubili i prolazak magistralnog voda ruskog plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku, pa ćemo dobiti samo njegov krak za vlastitu opskrbu, a tranzitne naknade, umjesto da ih naplaćujemo drugima – drugima ćemo plaćati.

    Sabor mora donijeti odluku o nuklearnoj elektrani
    Bez vlastite nuklearke Hrvatska će postati još ovisnija o uvozu struje, a bez nje neće biti moguće niti zadano smanjenje stakleničkih plinova, kazao je Darko Horvat. Sabor najkasnije 2012. mora donijeti konačnu odluku o tome hoćemo li nuklearku graditi ili nećemo, a kako su za pripremu takve odluke potrebne najmanje dvije, do tri godine, očito se shvatilo da se mora početi raditi i na pripremama. »U Saboru se mora dogoditi strateška politička odluka da takav objekt želimo u Hrvatskoj, nakon čega će struka onda napraviti sve ostalo«, kazao je.
    U nas se, kaže, na lokalnim razinama ne osiguravaju uvjeti da se u prostorne planove uvrste lokacije namijenjene gradnji novih elektrana bez kojih ćemo, pogotovo kad iz upotrebe izađu stare elektrane, biti još ovisniji o uvozu struje. Bez novih temeljnih proizvodnih objekata ne možemo prihvatititi niti struju proizvedenu u obnovljivim izvorima energije. HEP sada može primiti struje iz najviše 650 MW obnovljivih izvora, dok među privatnim investitorima postoji interes za gradnju deset puta više kapaciteta.
 
12/5/2010 - 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa
Izvor - Lider, 24. studeni 2010.
 
  • Ljerka Puljić iz Agrokora najmoćnija je žena hrvatskog biznisa. Iza nje pozicionirala se Snježana Pauk, članica Uprave HEP-a, ove godine nova osoba na listi '300 najmoćnijih žena' objavljenoj u novom broju poslovnog tjednika Lidera.

    Za jedno mjesto pale su Nevenka Bečić, Kerum, i Gordana Kovačević, Ericsson Nikola Tesla, koje su sada treća odnosno četvrta najmoćnija žena hrvatskog biznisa. Petu poziciju zadržala je Irena Jolić Šimović iz Hrvatskog telekoma. Top-deset najmoćnijih žena odabralo je uredništvo Lidera prema upravljačkoj moći, ali i na temelju njihova utjecaja na biznis općenito, na dobavljače, kupce i zaposlenike.Lista koja sadrži 100 najmoćnijih predsjednica Uprave, 150 članica uprave i 50 članica nadzornih odbora temelji se na istraživanju Lidera i Poslovna.hr-a. Prema istraživanju, tristo najmoćnijih žena Hrvatske ima upravljačku moć od 32 milijarde eura, što je impozantan rast od čak 35 posto u odnosu na prošlu godinu, međutim smanjena je upravljačka moć predsjednica uprava. Na ovogodišnjoj su listi, na kojoj su primjetne velike promjene u dolascima i odlascima, žene iz 260 kompanija.

    ...
 
12/5/2010 - HERA je potpuno podbacila u dvije najvažnije zadaće
Izvor - Business.hr, 24. studenog 2010.
 
  • Predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Danijel Žamboki je izvijestio da su ukupni prihodi u 2009., uglavnom iz naknade za obavljanje energetske djelatnosti, bili 26 milijuna kuna ili šest posto viši nego godinu prije, dok su rashodi bili 15,6 milijuna.

    "HERA je potpuno podbacila u dvije najvažnije zadaće: nadzoru tržišta i regulaciji cijena", ocijenio je SDP-ov zastupnik Davor Bernardić i upitao je li HERA doista nezavisno tijelo ili je pod utjecajem HEP-a.

    "U izvješću nema ni cijelog niza štetnih ugovora vezanih uz HEP", naveo je Bernardić i upitao gdje je bila HERA kad se izvozila struja u mostarski TLM.

    Dodao je kako oporba traži izričit demantij hrvatske Vlade da želi privatizirati HEP i tako riješiti financijske probleme te izrazio sumnju da je to dio koalicijskog sporazuma HDZ-a i HSS-a.

    Usprotivila mu se HSS-ova zastupnica Marijana Petir zamolivši da "ne plaši građane s nečim što ne postoji".

    Zlatko Koračević (HNS) je pak ustvrdio kako HERA nije napravila ništa novo da poboljša sigurnost opskrbe plinom još od 2008., a sličan status quo je i kad je riječ o energetskim objektima.

    Iz redova oporbenih zastupnika bilo je i upita o opravdanosti postojanja HERA-e, no HDZ-ov zastupnik Davor Huška istaknuo je doprinos Agencije i u donošenju "trećeg paketa" energetskih propisa u EU koji će se primjenjivati u Hrvatskoj od slijedeće godine.

    ...
 
12/5/2010 - Građani i gospodarstvo za struju dužni 1,6 milijardi kuna
Izvor - Novi list, 22. studeni 2010.
 
  • Svako kućanstvo najteže se sigurno odriče struje i vode, ali čini se da u krizi građani sve teže plaćaju račune za njihovu potrošnju. Tako su sva kućanstva u Hrvatskoj sa zadnjim danom listopada HEP-u za struju dugovala 329, 27 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kad je dug bio 272 milijuna kuna, to je porast od čak 20 posto. Prema podacima HEP-a, kućanstva mjesečno potroše 378 milijuna kuna, što znači da dug koji su stvorile neplatiše nije još dosegnuo ukupnu mjesečnu potrošnju.

    Puno gore stanje je s iznosom HEP-ovih potraživanja za neplaćene račune kad je u pitanju gospodarstvo koje je na dan 31. listopada dugovalo 1,256 milijardi kuna za isporuku električne energije. Neplaćeni računi gospodarstva porasli su za 145 milijuna kuna, pa je dug za isporučenu električnu energiju krajem ovog listopada čak 13 posto veći nego lani u istom mjesecu. Prosječni mjesečni prihod HEP-a za isporuku električne energije gospodarstvu je 468 milijuna kuna, što znači da su poduzetnici skupili dug koji gotovo pokriva njihovu tromjesečnu potrošnju struje.

    Rastu dugovi za komunalije

    Uz to iz HEP-a nam odgovaraju da su dospjeli a neplaćeni računi 116 tisuća kućanstva u šest hrvatskih gradova, Zagrebu, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Sisku i Osijeku, HEP Toplinarstvu za grijanje nešto veći od 105 milijuna kuna. Kad bi se dug podijelio na sva kućanstva koja grije HEP Toplinarstvo značilo bi da ona u prosjeku duguju 900 kuna.

    Tako građani za struju i grijanje HEP-u duguju 434 milijuna kuna, a zajedno s dugom gospodarstva za struju HEP ima 1,7 milijardi kuna neplaćenih računa. S druge strane ta kompanija na naš upit koliki je trenutno njihov dospijeli, a neplaćeni dug, odgovara da HEP takvih dugova nema.

    I najvećem komunalnom poduzeću u Hrvatskoj, Zagrebačkom Holdingu građani za komunalne usluge duguju stotine milijuna kuna. Krajem rujna, podaci su Holdinga, njegove su podružnice, njih osam, imale 768 milijuna kuna nenaplaćenih računa, od čega su 364 milijuna otpadala na kućanstva, a preostali iznos dugovalo je gospodarstvo. U odnosu na kraj prošle godine, dug kućanstava za komunalne usluge pao je za 1,6 posto, ali ako se usporedi s krajem 2008. godine građani imaju 12 posto više duga na ime neplaćenih računa.

    Pada platežna moć

    Najveći dio otpada na vodoopskrbu i odvodnju te za usluge Čistoće. Vodoprivredi Zagrepčani duguju ukupno 186 milijuna kuna, od čega je utuženo 61 milijun kuna, ali taj novac treba i naplatiti. Za čistoću su Zagrepčani skupili 161 milijun kuna duga, a sudske presude postoje za 95 milijuna kuna.

    Ako bi Zagreb bio ogledni primjer za Hrvatsku značilo bi to da na razini cijele države građani za komunalne usluge duguju i do 1,5 milijardi kuna. No, ta računica ne može biti u potpunosti precizna jer cijene vode, kao i cijene usluga koje pružaju ostala komunalna poduzeća nisu ujednačene u cijeloj Hrvatskoj. Ipak, neplaćeni računi za struju i komunalne usluge ukazuju na trend da građani imaju sve manje novca za plaćanje režija. Dobrim dijelom dosadašnjih su godina taj nedostatak pokrivali većom kupovinom hrane na kartice, ali je potrošnja preko kreditnih kartica krajem ovogodišnjeg rujna bila deset posto manja nego lani u isto vrijeme.

    Da će sve veći broj građana sve teže plaćati režije govori i činjenica da je krajem listopada u Očevidniku HGK-a zbog ovrha bilo čak 25 posto više nekretnina, kuća i stanova, te oranica, koje su završile na dražbi jer njihovi vlasnici nisu mogli plaćati račune. Sve što se događa s neplaćanjem kredita i režija precizno prati rast broja nezaposlenih kojih je u listopadu 2008. godine bilo 230 tisuća, godinu dana kasnije 273 tisuće, a ove godine 304 tisuće. Ako se prognoze o povećanju za dodatnih 40 tisuća ostvare, neplaćenih računa u siječnju sljedeće godine bit će i više.
 
12/5/2010 - Bivši šef HERA-e ilegalno će dobiti čak 216.000 kuna
Izvor - Jutarnji list, 22. studeni 2010.
 
  • Galić je s čelnog mjesta HERA-e smijenjen početkom srpnja, no samo desetak dana nakon toga zaposlio se u sustavu Hrvatske elektroprivrede, točnije u HEP-ovoj tvrtki Obnovljivi izvori, kao samostalni referent.

    Posao pa otkaz

    No, kako Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti propisuje da se članovi Upravnog vijeća HERA-e ne mogu godinu dana zaposliti u tvrtkama čije poslovanje regulira ta agencija, a HEP spada među njih, Galić je samo nekoliko dana nakon što se zaposlio u HEP-u ondje dobio otkaz.

    Prema dokumentaciji kojom raspolaže Jutarnji list, Galić se u HEP-u zaposlio 21. srpnja (12 dana prije toga Hrvatski sabor razriješio ga je dužnosti predsjednika Uprave HERA-e), no već 29. srpnja, dakle nakon samo osam dana, dobio je otkaz.

    Kako je stajalo u obrazloženju, ugovor o radu raskinut je zbog “povrede propisa iz područja radnih odnosa”, tj. zbog zakonskog ograničenja da godinu dana ne može raditi u tvrtkama čiji rad nadzire HERA.

    Tada se, međutim, dogodila još zanimljivija stvar. Galić se nakon otkaza u HEP-u ponovno javio u HERA-u i pozvao na zakonsku odredbu kojom, nakon razrješenja s dužnosti, još godinu dana može primati plaću koju je imao dok je bio na čelu HERA-e. Prema neslužbenim podacima, ta je plaća iznosila oko 18.000 kuna neto. Dakle, ne nađe li posao u roku od godinu dana, Galić će od HERA-e primiti oko 216.000 kuna.

    Na upit Jutarnjeg lista kako je to moguće, u Uredu za odnose s javnošću Hrvatske energetske regulatorne agencije odgovorili su da je sve u skladu sa Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti i “u skladu s ostalim pozitivnim propisima kojima se reguliraju radno-pravni odnosi”. Međutim, u tom zakonu stoji da pravo na maksimalnih 12 plaća nakon razrješenja s dužnosti član Upravnog vijeća ima samo do trenutka “ostvarivanja plaće po drugom utemeljenju” ili odlaska u mirovinu.

    Razrješenje

    Kako se Galić samo 12 dana nakon što je razriješen s dužnosti predsjednika Uprave HERA-e zaposlio u HEP-u, jasno je da mu ta prava više ne pripadaju.

    Ipak, u HERA-i zakon tumače drugačije, pa će njihov bivši ravnatelj i dalje mjesečno primati 18.000 kuna sve dok ne nađe novi posao, odnosno najdulje do kraja srpnja sljedeće godine.
 
12/5/2010 - Održana izborna Skupština HES-a
Izvor - HES, 15. studeni 2010.
 
  • Hrvatski elektrogospodarski sindikat – HES u protekla dva mjeseca provodio je izbore na svim razinama svoje organizacije.

    Za Predsjednika HES-a izabran je Dubravko ČORAK, a za njegovog zamjenika Darko HORVATINOVIĆ.
    Za Predsjednika Skupštine izabran je Damir PAVUK iz ELEKTRE BJELOVAR, dok je njegov zamjenik Ante DUMANČIĆ iz HEP – Toplinarstva d.o.o. Osijek
 
12/5/2010 - Obavijest o radu Skupštine NSRHEP-a
Izvor - NSRHEP-a, 04. listopad 2010.
 
  • Dana 30. rujna 2010. godine u Zagrebu održana je Redovna skupština Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske elektroprivrede.

    Skupština je razmatrala i jednoglasno prihvatila:
    - Izvješće o radu NSRHEP-a,
    - Izvješće o radu Statutarne komisije NSRHEP-a,
    - Izvješće o radu Nadzornog odbora NSRHEP-a i
    - Financijska izvješća NSRHEP-a.

    Skupština je jednoglasno izabrala i potvrdila:

    1. Za predsjednika NSRHEP-a Luka Marojicu.

    2. Statutarnu komisiju NSRHEP-a u sastavu:
    1. Ivica Brkljačić, predsjednik Elektrolika Gospić
    2. Zvonimir Halonja, član PP HE Sjever Varaždin
    3. Jadranko Kukurin, član PrP Rijeka
    4. Vice Oršulić, član PP HE Jug Split
    5. Ivo Simper, član TE Rijeka

    3. Nadzorni odbor NSRHEP-a u sastavu:
    1. Vlado Serdar, predsjednik, Elektroprimorje Rijeka
    2. Velimir Baćić, član PrP Rijeka
    3. Stjepan Bedeković, član Elektra Zagreb
    4. Zvonko Mrduljaš, član PP HE Jug Split
    5. Mladen Vrban, član HEP d.d. Zagreb
 
11/18/2010 - STRUJNI UDAR TRESE TLM: Novi ugovor s Aluminijem još nije potpisan, a ljulja se i privatizacija
Izvor - Slobodna dalmacija, 15. studeni 2010.
 
  • Danas će se u Ministarstvu gospodarstva naći predstavnici HEP-a, šibenskog TLM-a i mostarskog Aluminija kako bi se napokon pokušali dogovoriti o potpisivanju novog ugovora o isporuci električne energije za Mostar, nakon što je HEP stari ugovor jednostrano raskinuo. To bi trebala biti priprema uoči sastanka u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja sazvanog za utorak, 16. studenog.

    Odnedavno se, naime, govori kako je AZTN, s ravnateljicom Olgicom Spevec na čelu, ključ blokade TLM-a nastale nepotpisivanjem novog ugovora o struji za Aluminij, iako je način izračuna odavno utvrđen. U Agenciji se brane da trenutačno nemaju kompetentnih stručnjaka za reviziju predloženog ugovora, pa je zbog toga mjesecima na čekanju.

    Problem je, međutim, što TLM tim ugovorom osigurava sirovinu iz Mostara (60 tisuća tona aluminija), koji zauzvrat očekuje stabilnu opskrbu određenom količinom električne energije iz HEP-a. Ako nema struje Mostarcima, nema ni aluminija Šibenčanima. A tada izravno dolazi u pitanje opstanak TLM-a i 900 radnih mjesta u gospodarski kolabiranom Šibeniku.

    Nema hrabrih za paraf
    Otkako je, prije nekoliko mjeseci, buknula afera HEP i uhićen predsjednik njezine Uprave Ivan Mravak, kao i bivši direktor TLM-a Ivan Koštan, zbog spornog ugovora o struji za TLM (Mostar) po povoljnoj cijeni, čime je HEP navodno oštećen za 600 milijuna kuna, novi “strujni aranžman” kao da nitko nema petlje parafirati. Iako se ovaj put HEP osigurao zaštitnom klauzulom − cijenom ispod koje neće ići ako ona stvara štetu za HEP. Naknadno se pokazalo i da ugovor o prodaji TLM-a hrvatskom konzorciju nikad nije bio dostavljen Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja radi davanja suglasnosti.

    Problem je, kako doznajemo iz TLM-a, što je pri prodaji Tvornice za jednu kunu država pristala otpisati dugove tvrtke u iznosu od 1070 milijardi kuna ili 147 milijuna eura (što se naziva državnom potporom), obvezujući novog vlasnika da i on mora investirati u TLM najmanje toliko, a konzorcij se obvezao na ulaganja od 107 milijuna eura. Da stvar bude gora, HFP je tražio od kupca još manje − samo 92 milijuna eura. Sada, dvije godine poslije, AZTN zahtijeva da se konzorcij naknadno aneksom obveže investirati dodatnih 40-ak milijuna eura u domaćeg aluminijaša.

    U protivnom, moguć je i raskid ugovora o prodaji TLM-a i izlazak konzorcija iz tog posla. Neki od njih rado bi danas “oprali ruke” od TLM-a i vratili državi − njezino. S obzirom na nove okolnosti, recesiju i financijske (ne)prilike članica konzorcija, pravo je pitanje mogu li vlasnici TLM-a ispuniti i sadašnje ugovorne obveze, a kamoli dodatne. Činjenica je da je prodaja TLM-a bila “politički projekt” Ive Sanadera, a pogodovana cijena struje za Mostar (zašto je išla preko TLM-a?) konstruirana u dogovoru s Mijom Brajkovićem, tadašnjim direktorom Aluminija.

    Operativno je to, kako u istrazi tvrdi Mravak, odradio potpredsjednik NO-a HEP-a i član NO-a TLM-a Krešimir Ćosić. Sanader je u konzorcij uvezao tvrtke (Dalekovod, Konstruktor, Aluflexpack, koji je preuzela Hypo banka, ZgMontaža, Feal iz Širokog Brijega) koje su uglavnom bile bliske HDZ-u i na neki su način njegovi dužnici zbog poslova koje su dobivale voljom političke nomenklature. Tvrdi se čak da su i članice konzorcija sklapale ugovore s Fimi-Medijom, što je bio sastavni dio “državnog reketa”. Odlaskom Sanadera pao je Mravak, s njim i ugovor HEP−TLM−Mostar, a mogla bi i do jučer hvaljena privatizacija šibenskog TLM-a...

    Direktor Zoran Širić: To bi bila katastrofa!
    − Ne želimo ni razmišljati o tom crnom scenariju za nas ako se ugovor ne potpiše. Bila bi to katastrofa. Izostane li potpisivanje ugovora, bili bismo osuđeni na torbarenje po svijetu. Tako se, na žalost, ne može raditi ni uspješno poslovati − kaže Zoran Širić, direktor Tvornice prešanih proizvoda TLM-a. Stav HEP-a
    “HEP je raskinuo stari ugovor s TLM-om 19. siječnja 2010. godine, a od tada do danas HEP je s TLM-om dogovorio i potpisao privremeni sporazum o prodaji električne energije koji prethodi potpisu novog ugovora između HEP-a i TLM-a, a koji je trenutno na razmatranju u Agenciji za tržišno natjecanje. Privremeni sporazum zaštićuje HEP od bilo kakvoga gubitka u poslovanju s TLM-om, a i prijedlog novog ugovora u sebi sadrži brojne zaštitne klauzule za HEP. U HEP-u očekujemo mišljenje od AZTN-a vezane uz novi ugovor, te će se odmah nakon primitka mišljenja pristupiti proceduri koja prethodi potpisivanju novog ugovora“, navodi se u priopćenju koje je potpisao Radomir Milišić, glasnogovornik HEP-a. Iz Agencije su nam kazali da se ugovor između HEP-a i TLM-a analizira, baš kao i program restrukturiranja TLM-a. F.L. Ide se na ruku međunarodnim tvrtkama koje žele eliminirati konkurenciju
    Nakon jednostranog prekida ugovora o isporuci električne energije pod povoljnijim uvjetima, što je učinio HEP početkom godine, stručnjaci TLM-a i HEP-a pripremili su novi ugovor, po modelu kakav se primjenjuje u svim zemljama svijeta za specijalne potrošače električne energije, a takvima se od nastanka smatraju TLM, odnosno Aluminij iz Mostara. Polazište je cijena aluminija na Londonskoj burzi, a u njega je ugrađena i zaštitna najniža, odnosno najviša cijena električne energije, dakle, klauzula koja je nedostajala prethodnom ugovoru.

    − Ovaj novi ugovor sa zaštitnom klauzulom prije nekoliko su mjeseci sastavili stručnjaci. Ugovor je u poslovnom smislu krajnje korektan, i za HEP i za TLM. Na žalost, prvi čovjek HEP-a Leo Begović ne želi ga potpisati dok na njega svoj potpis ne stavi resorni ministar Đuro Popijač. Situacija je apsurdna. Ljudi kojima je u opisu posla da upravljaju tim javnim poduzećima ne žele potpisati ugovor koji su pripremili stručnjaci. Dapače, na ugovor nemaju primjedbi, ali se, očito je, u aktualnoj društveno-političkoj klimi plaše sklopiti takav poslovni ugovor − rekao je čelnik HUS-a Ozren Matijašević.

    To što se događa s ovim ugovorom nije nimalo slučajno, tvrdi Matijašević: − Izgleda se ide na ruku nekim međunarodnim tvrtkama koje žele eliminirati TLM kao konkurenciju. Ne zaboravite, najveći dio proizvodnje završi u izvozu. Takav razvoj događaja ide i na ruku građevinskim lobijima. To je i razlog zašto mi od Vlade tražimo da ispuni svoje obećanje dano prilikom privatizacije, a ona se obvezala da će zajedno s Upravom Adriala, dakle, novim vlasnikom, pripremiti program restrukturiranja TLM-a.

    − Bez ovog ugovora TLM i Mostar ne mogu potpisati novi poslovni ugovor prema kojemu bi iduće godine šibenskim tvornicama trebalo isporučiti 60 tisuća tona aluminija. Mostarci upravo prave planove za iduću godinu i, ako se i dalje bude odugovlačilo s potpisivanjem ugovora, oni će potražiti novoga kupca, a Šibenčani poslije toga mogu staviti ključ u bravu − kaže Zdravko Burazer, povjerenik HUS-ova Sindikata metalaca.
 
11/18/2010 - Josipa Rimac sestru želi postaviti na mjesto upraviteljice HE Golubić?
Izvor - Slobodna dalmacija, 14. studeni 2010.
 
  • Kninska gradonačelnica Josipa Rimac “vedri i oblači”, zapošljava i smjenjuje u kninskom dijelu HEP-ova sustava, a sada na mjesto upraviteljice Hidroelektrane Golubić instalira svoju rođenu sestru, Mariju Čulinu Rapo.
    Tako stoji u anonimnoj predstavci, garniranoj nizom primjera, upućenoj našoj redakciji. Spominje se da je prije nekoliko godina brzopotezno ishodila smjenu upravitelja kninskog pogona Elektre-Šibenik, dipl. ing. Zorana Radaka (inače političkog oponenta), navodno, jer nije bio dovoljno kooperativan oko kićenja i rasvjete Knina za Novu godinu.

    U predstavci se posebno proziva direktora “Hidroelektrana na Krki” (koja obuhvaća HE Miljacka, HE Golubić i HE Jaruga), Tomislava Miletića, zbog, navodno, politički dirigirane smjene na čelu HE Golubić.

    Od tajnice do koordinatorice
    Miletiću se imputira da želi na mjesto upravitelja HE Golubić, Slavena Duila, dovesti sestru gradonačelnice Mariju Čulinu Rapo, iako ona za to nema referencije.

    Marija je imenovana koordinatoricom zaštite okoliša, premda je završila stručni studij ekonomije na kninskom Veleučilištu. Čak je u Splitu upisala školu zaštite na radu kako bi imala i formalne kvalifikacije. No, jesu li one baš odgovarajuće za možebitno promaknuće u upraviteljicu HE Golubić?

    Direktor Miletić nam je kazao kako je sestra gradonačelnice Marija Čulina Rapo u HEP-u još od 1995. godine, dakle, ističe Miletić, deset godina prije nego što je Josipa Rimac postala gradonačelnica.

    No direktor propušta kazati da je Marija bila tek tajnica, a sada je koordinatorica, ma što to značilo.

    Upravitelj HE Golubić, Slaven Duilo, prolazi kroz psihički tešku obiteljsku situaciju i trenutačno je na godišnjem odmoru.

    - Nema nijedne odluke kojom sam imenovao Čulinu Rapo na mjesto upravitelja HE Golubić. Uostalom, ona još nema uvjete za obavljanje te funkcije - kazao je direktor Miletić i ponudio svoje objašnjenje glasina o novoj upraviteljici HE Golubić:
    - U županiji su na djelu previranja jer su uskoro izbori, rade se liste za Sabor i sve je to u funkciji političke borbe - pokušava Miletić relativizirati turbulencije i smjene u HE.

    Ljuta gradonačelnica
    Je li Josipa Rimac doista tako moćna da čak i u HEP-u ima izravan utjecaj, ili se radi tek o pokušaju diskreditacije mlade HDZ-ove političarke u Kninu zbog nekih “osobnih računa”?

    U nastojanju da sve odgovore dobijemo iz prve ruke, od gradonačelnice Rimac popili smo “jezikovu juhu”.

    Našoj kolegici u Kninu Rimčeva je odbila komentirati sadržaj predstavke, optuživši Slobodnu Dalmaciju da protiv nje vodi kampanju te zaprijetila predstavkama protiv novinara.

    Zoran Radak, inače vijećnik HSP-a u Gradskom vijeću Knina, potvrdio je dio priče koji se odnosio na njegovu smjenu s dužnosti upravitelja kninskog pogona Elektre.

    Tvrdi da je Rimčeva “odigrala igru” preko Ante Despota (tada člana Uprave) i Ivana Mravka (tada predsjednika Uprave HEP-a) i umjesto njega za upravitelja inaugurirala pripravnika Hrvoja Jelića! Radak je ostao u HEP-u kao samostalni inženjer, s gotovo istom plaćom, samo da ne “talasa”.
 
11/14/2010 - HEP-ovi stanovi: Kvadrat 1000 kuna! Ali samo za odabrane
Izvor - Večernji list, 13. studeni 2010.
 
  • I dok Državno odvjetništvo istražuje malverzacije HEP-ovim stanovima, budući da je ta tvrtka vlasnik 300 nekretnina, ali u poslovnim su knjigama evidentirana samo 134, Večernji list doznaje detalje kako su ti stanovi iznajmljivani, odnosno prodavani. Bez ikakvih kriterija HEP je u posljednjih desetak godina te stanove iznajmljivao za, primjerice, samo 50 kuna mjesečno, neki su stanovi prodavani za samo 1000 kuna po kvadratu, a neki su bespravno useljeni ili su pak u njima već deset godina tzv. čuvari stanova, koji ne plaćaju ni kune najma!

    Popusti direktorima
    Uz DORH, HEP-ovim se stanovima u Zagrebu, Osijeku, Gospiću, Splitu, Velikoj Gorici... bavi i Porezna uprava, potvrdio nam je izvor dobro upućen u poslovanje tog javnog poduzeća. Prema HEP-ovoj odluci o prodaji, neki su stanovi uz 30-40 % popusta prodavani raznim direktorima i njihovim zamjenicima u tom javnom poduzeću. No, jeftinih HEP-ovih stanova domogli su se, kako je još prije izjavio direktor te tvrtke Leo Begović, i oni koji s tvrtkom nisu imali baš nikakve veze.

    Prozvani revizor
    HEP je pak do tih stanova došao kompenzacijom, uglavnom od građevinskih tvrtki koje su u zamjenu za neplaćenu struju tom poduzeću davale stanove i garaže. HEP iz stanova kani iseliti bespravno useljene stanare, dakle one koji na te stambene kvadrate nisu imali nikakva prava, a ostale stanove kani provesti kroz poslovne knjige i riješiti pitanje cijene najma. Muljaže HEP-ovim stanovima otkrivene su nakon što je u tom javnom poduzeću provedena izvanredna revizija. Obavila ju je tvrtka Zgombić&Partneri. Tu se revizorsku tvrtku, pak, u anonimnom pismu objavljenom na stranicama najvećeg HEP-ova sindikata (Hrvatski elektrogospodarski sindikat) optužuje da joj je Leo Begović posao dodijelio bez natječaja, iako je reviziju već bio proveo Deloitte, te da su Zgombić&Partneri suradnici njemačkog RWE-a, koji je zainteresiran i za kupnju HEP-a bude li se išlo u privatizaciju. Leo Begović to demantira te tvrdi da je zahvaljujući reviziji Zgombić&Partnera, kojom su otkrivene nepravilnosti u HEP-u koje su promaknule Deloitteu, uspio uštedjeti milijunske iznose.

    Jeftine stanove dobili Mravak, Buljubašić, A. Despot...
    U prodavanje stanova ispod cijene i davanje u najam za 50 kuna umiješane su dvije HEP-ove uprave; i ona za vrijeme koalicijske vlasti, ali i Mravkova za vrijeme HDZ-ove vlade. Iako su procjenitelji HEP-ove stanove procjenjivali po tržišnim vrijednostima, uprava HEP-a donijela bi odluku da se stanovi prodaju za 40 posto popusta. Na taj je način do stana došao Rade Buljubašić, za kojeg je Večernji list otkrio kako je plaću dobivao u HEP-u, a radio u HDZ-u, ali i Ivan Mravak, bivši šef HEP-a, te Ante Despot, zet uhićenog bivšeg rizničara HDZ-a Mladena Barišića...

    U HEP-u ističu kako su raščišćavanjem u svom dvorištu, od stanova nadalje, uspjeli stvoriti uštede te ostvariti i dobit od milijardu kuna, zbog čega na kraju struja i nije poskupjela. U idućoj godini planiraju dobit od 200 milijuna kuna, jer će dio ovogodišnje uložiti u nove objekte, a poskupljenje struje ovisit će o rastu cijene plina.
 
11/14/2010 - Premijerka u Sisku pustila u rad nove spremnike Janafa
Izvor - Večernji list, 13. studeni 2010.
 
  • Novoizgrađene spremnike za sirovu naftu na JANAF-ovom Terminalu Sisak pustila je danas u rad predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Time je završena prva faza proširenja spremničkog kapaciteta na ovom terminalu koji postaje strateški važan za diverzifikaciju opskrbe naftom jugoistočne i srednje Europe. U investiciju je JANAF uložio 172 milijuna kuna vlastitih sredstava. Druga faza radova započela je u rujnu ove godine gradnjom tri nova spremnika. Ovi radovi vrijedni su 156 milijuna kuna.

    - Puštanje ovih spremnika u rad samo je početak značajnog povećanja spremničkog prostora kojeg JANAF planira provesti u nadolazećem razdoblju. Od 2011. do 2015. godine uložit ćemo šest milijardi kuna za povećanje kapaciteta i razvoj novih projekata. Do kraja ove godine ili početkom iduće otvorit ćemo najveće radove na Terminalu Omišalj, u vrijednosti od jedne milijarde kuna. Janaf u realizaciju svojih projekata nastoji uključiti što više domaćih tvrtki čime ćemo doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva - istaknuo je Ante Markov, predsjednik Uprave Janafa. Radove na prvoj fazi izvodio je konzorcij Đuro Đaković i Konstruktor, a na drugoj fazi Motmontaža. Jadranka Kosor pohvalila je uspiješnu realizaciju projekta te najavila Vladine planove na energetskom polju.

    - Do kraja godine raspisat ćemo natječaj za HEP-ovu hidrocentralu te iduće godine za gradnju Termoelektrane u Sisku. Vrijednost radova termoelektrane je 220 milijuna eura. Zvršit ćemo i projekte vezane uz izgradnju magistralnog plinovoda koji će se time povećati na 560 kilometara - istaknula je J. Kosor.
 
11/12/2010 - Iz pritvora na posao - Hrvatska elektroprivreda bivšem šefu neće dati otkaz dok nema presude
Izvor - Večernji list, 12. studeni 2010.
 
  • Mravak inženjer u HEP-u, na posao ide u pratnji policajaca

    Bivši predsjednik uprave nije se vratio na mjesto savjetnika direktora HEP Distribucije, što je radio prije pritvora, nego u HEP Izgradnju na plaću od osam do devet tisuća kuna.

    Bivši predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak u srijedu se, nakon 167 dana provedenih u pritvoru i tri tjedna odmora koje si je nakon toga priuštio, vratio na posao u HEP.

    V. kategorija
    Mravak se nije vratio na dužnost savjetnika direktora HEP Distribucije, mjesto s kojeg je nakon smjene njegove cjelokupne uprave bio pozicioniran pa zatim odveden u Remetinec, nego se ukazao na novom radnome mjestu inženjera u HEP Izgradnji u Heinzelovoj ulici. Raspoređen je na radno mjesto koje se klasificira terminom "inženjer V. kategorije". Na novoj funkciji može očekivati plaću između osam i devet tisuća kuna. Ispred ulaza u zgradu u kojoj Mravak sada sjedi cijeli su dan pak stajala dvojica policajaca zadužena za njegovo osiguranje.

    Podsjetimo, Mravak je iz pritvora pušten nakon oprosnice i na zahtjev USKOK-a, s kojim je surađivao na način da je u 66 sati snimljenog svjedočenja za većinu malverzacija u tvrtki koju je nekada vodio optužio bivšeg premijera Ivu Sanadera te šefa Carine i blagajnika HDZ-a Mladena Barišića. Ovo se ponajprije odnosilo na nelegalne poslove s Fimi medijom i prodajom struje ispod cijene, po kojoj ju je kupovao šibenski TLM, odnosno po kojoj je kupovana posredstvom mostarskog Aluminija kojemu je i bila namijenjena.

    Protiv Mravka se još vode kazneni postupci u slučajevima dodjele HEP-ova stana Radi Buljubašiću, povratniku iz Australije koji je primao plaću u HEP-u, a na posao odlazio u središnjicu HDZ-a, te u slučaju pogodovanja tvrtki DIOKI Roberta Ježića.

    Sve njegove afere, kako je Večernji list otkrio prije godinu dana, HEP i državu koštale su najmanje 1,5 milijardi kuna. No, Mravak unatoč tome nikada u HEP-u nije dobio otkaz, nego je tijekom boravka u pritvoru koristio svoje zakonsko pravo na šest mjeseci neplaćene odsutnosti s posla. Kada je, blagošću USKOK-a i nakon svaljivanja sve krivnje za odluke potpisane vlastitom rukom prebacio na Sanadera, Barišića i Damira Polančeca, napokon ugledao slobodu, Mravak se jednostavno javio na posao. Štetni ugovor s HAC-om zbog kojega je HEP izgubio 300 milijuna kuna, ugovori s bivšim dekanom Ekonomskog fakulteta Tipurićem, kupovanje najskuplje struje na međunarodnom tržištu od Vuka Hamovića..., ništa od toga očito nije bila prepreka da se Mravak vrati životu poštenoga građanina.

    Veći dio djelatnika HEP-a ovime je u najmanju ruku zaprepašten, ali protiv zakona se ne može. Predsjednik uprave koja je naslijedila onu Mravkovu, Leo Begović, objasnio nam je kako stvari stoje u pravosudnom slučaju njegova prethodnika.

    – Dok nema pravomoćne presude o njegovoj krivnji, Mravak ima pravo raditi u HEP-u. U trenutku uhićenja on je zatražio šest mjeseci neplaćenog godišnjeg odmora, što mu je HEP odobrio jer na to imaju pravo svi zaposlenici ovog poduzeća – kaže Begović.

    Tako kaže Ustav
    – Mravak prema Ustavu ima pravo raditi u HEP-u dok ne bude pravomoćno osuđen za eventualno nanošenje štete HEP-u. Kada se i ako utvrdi da je Mravak za određeni iznos oštetio HEP, onda će HEP njega tužiti i tražiti da vrati taj novac – poručio je Begović. Izvanredni otkaz ne može mu dati, objašnjava, jer bi riskirao da Mravak tuži HEP zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu.
 
11/12/2010 - Privatizacija HEP-a: Privatni vlasnik donosi novac i kontrolu
Izvor - Večernji list, 11. studeni 2010.
 
  • Večernjakova priča o mogućoj privatizaciji HEP-a koja se naslućuje u studiji što ju je od Ekonerga naručilo Ministarstvo gospodarstva otvorila je raspravu o tome je li prodaja te elektroenergetske tvrtke nužno loša ili pak poželjna i dobrodošla.

    Državi ostaju dalekovodi
    Razgovarali smo s trojicom eminentnih stručnjaka s područja energetike; analitičarom Damirom Novotnyjem, konzultantom Jasminkom Umičevićem te energetskim stručnjakom Davorom Šternom. Jedino Štern smatra kako razbijanje HEP-a na tri kompanije, a potom i njegova prodaja, ne dolazi u obzir.

    – Neka se grade novi elektroenergetski objekti i neka oni koji su u njih investirali od HEP-a, u zamjenu za njih, dobiju dionice – rekao je Štern. Upozorava kako privatizacije Ine, kojom su Mađarima prodana i plinska polja u sjevernom Jadranu, mora biti primjer kako se tvrtke ne smiju prodavati. Suprotnog su mišljenja pak Novotny i Umičević, koji objašnjavaju da država mora ostati vlasnik prijenosa struje, odnosno dalekovoda, ali da bi se distribucija i proizvodnja struje trebale privatizirati kako bi se privukao kapital (jer država nema novca koji bi uložila u nove elektroenergetske objetke), ali i uspostavio sustav kontrole jer privatni vlasnik neće dopustiti potkradanje na štetu tvrtke.

    – HEP ne može biti povlašten u odnosu na druge tvrtke iz energetskog sektora koje su privatizirane, kao što je to u slučaju Ine. S gledišta nacionalne ekonomije zadržavanje državnog vlasništva u javnim poduzećima neodrživo je – objašnjava Novotny. Prema europskoj direktivi, nastavio je Novotny, koja definira da se elektroenergetsko tržište mora liberalizirati, potrebno je razdvojiti proizvodnju struje od prijenosa i distribucije.

    – Bez liberalizacije nema povećanja proizvodnje struje. Država mora ostati vlasnik prijenosa električne energije, odnosno elektroenergetske infrastrukture, ali distribucija treba ići u privatizaciju – objašnjava Novotny. No, kao primjer ističe Makedoniju, koja je pogriješila kada je distribuciju dala u ruke privatniku. Mnogo su bolji primjer gradovi u istočnoj Njemačkoj koji su postali vlasnici lokalne distributivne mreže.

    – Kao što je Zagreb vlasnik vodovodne mreže, tako bi mogao biti i vlasnik distributivne – objasnio je Novotny. Privatizacija je pak potrebna, nastavio je, kako bi se namaknuo novac koji bi se uložio u proizvodnju struje.

    – Sadašnji poslovni model HEP-a za korisnike je nepovoljan. HEP i dalje inzistira na tome da investitori u industrijske objekte sami o svom trošku grade trafostanice kao što su nekad telekomi tražili da im korisnici plate telefonsku infrastrukturu do svojeg stana – tvrdi Novotny. On objašnjava kako bi u privatizaciji HEP-ove proizvodnje i distribucije država trebala biti svojevrstan partner u modelu javno-privatnog partnerstva. Konzultant Jasminko Umičević objašnjava pak da u HEP-u ne bi bilo Buljubašića i Mravka kada bi postojao privatni, tj. strani vlasnik, odnosno suvlasnik.

    – Gdje god je država vlasnik, uvijek ima korupcije. I privatni će vlasnik vjerojatno podmititi, ali ne na štetu tvrtke – slikovito objašnjava Umičević. Privatnom vlasniku pak kriterij za imenovanje vodećih ljudi, kaže Umičević, u energetskim tvrtkama ne bi bio, kao što je to sada, onaj da nemaju pojma o tome što rade, nego bi tvrtkama upravljali stručnjaci. I on tumači kako je loše da država bude vlasnik distribucije i proizvodnje jer ona nema novca, ali mora ostati vlasnik dalekovoda.

    Korupcija opljačka novac
    – Kad država i ima novca, onda se on opljačka kroz korupciju – rekao je Umičević. Dolaskom privatnog vlasnika, nastavio je Umičević, uspostavila bi se kontrola, ali i namaknuo novac za investicije u elektroenergetske objekte.

    Kako je Večernji list već pisao, EU je u procesu usklađivanja zakonodavstva kad je riječ o prijenosu struje državama omogućio tri varijante.

    Prema dvjema mogućnostima prijenos može ostati unutar nacionalnih elektroenergetskih tvrtki, a autori studije koju je objavio Večernji list predlažu treću opciju, odnosno formiranje zasebne tvrtke za prijenos.

    Predlaže se i izdvajanje distribucije te opskrbe električne energije iz HEP-a te formiranje zasebnih tvrtki. Protiv takve odluke, kao što smo pisali, pobunio se Dubravko Čorak, predsjednik najvećeg HEP-ova sindikata. Premijerka Jadranka Kosor izjavila je kako nema šanse da HEP ide u privatizaciju dok je ona predsjednica Vlade. Analitičari pak tumače kako je ta njezina izjava tek politička i kako to ne znači da se prodaja HEP-a neće dogoditi.

    Privatizaciju ne smatraju nečim lošim, ali svakako treba voditi računa da se ne bi ponovio primjer Ine, s kojom su, kad se prodavala, prodana i plinska polja, odnosno domaća proizvodnja plina. Gotovo je sigurno da se do izbora HEP neće prodavati jer to nipošto nije povoljan politički trenutak za tako krupno pitanje, a poslije je očito sve moguće.
 
11/12/2010 - Elektroprivreda Srbije ne pregovora s HEP-om
Izvor - Poslovni dnevnik, 11. studeni 2010.
 
  • U Elektroprivredi Srbije tvrde da ne pregovaraju s HEP-om o reguliranju dugova iz vremena zajedničke države kada je Hrvatska 1970. godine uložila 300 milijuna njemačkih maraka u gradnju termolektrane Obrenovac VI i rudnika ugljena Tamnava. S kamatama potraživanja HEP-a sada iznose 370 milijuna eura.

    Prema HEP-ovim izvorima, predstavnici dviju kompanija sastali su se u rujnu kako bi riješili financijske odnose, ali u EPS-u negiraju bilo kakav dijalog u tom smislu. Tvrde da reguliranje tog duga spada u tzv. sukcesijski paket kojim se rješavaju ukupni imovinski odnosi između država članica SFRJ, dok u HEP-u smatraju da je ta tvrtka nasljednik ulaganja i da s EPS-om imaju kreditni, a ne vlasnički odnos. Prema ugovoru o gradnji energetskih objekata Hrvatska je imala pogodnost da po nižoj cijeni dobiva električnu energiju iz elektrane u idućih 12,5 godina. Isporuka je prekinuta 1991. tako da je, kako smatraju u HEP-u, ostalo neisporučene struje od 21,9 Twh. Bez obzira na taj problem, HEP i EPS su 2000. nastavili surađivati. Tako je HEP ugovorio kupnju struje od EPS-a za 2011. po cijeni od 47 eura po Mwh, dok bi s ugovorenim popustom od prije 30 godina cijena trebala iznositi 30 eura. Na taj način HEP bi platio 372 milijuna eura više. Postoje i drugi sporovi, poput Inina potraživanja odštete za oduzete benzinske crpke i izgubljenu dobit. Tu su i srpske kompanije koje traže povrat imovine koju su imale u Hrvatskoj u vrijeme postojanja zajedničke države.
 
11/12/2010 - HEP godinama nije mario za srpski dug iz sedamdesetih
Izvor - Večernji list, 09. studeni 2010.
 
  • Unatoč dugu Elektroprivrede Srbije (EPS) HEP-u koji je premašio pola milijarde eura, Hrvatska elektroprivreda, ali ni država, već godinama ne čine ništa kako bi tužbom ili nagodbom taj dug i naplatili.

    Zatezne kamate
    Riječ je o novcu koji je Elektroprivreda SRH potkraj 70-ih godina uložila u gradnju Termoelektrane Obrenovac VI. i rudnika Tamnava, na koji njezin sljednik HEP ima pravo na osnovi kreditnog, a ne vlasničkog odnosa, koji je tada ugovoren. Naime, prema internim HEP-ovim dokumentima do kojih smo došli, gradnja te elektrane financirala se iznosom u protuvrijednosti današnjih 120 milijuna eura. Kako kredit nikada nije plaćan, odnosno to je morao činiti HEP umjesto srpske strane, na osnovicu su se nagomilale i redovite te zatezne kamate u iznosu od najmanje 150 milijuna eura. No, ono što je još značajnije odnosi se na stavku ugovora prema kojoj HEP ima pravo na kupnju električne energije po povlaštenoj cijeni iz navedene elektrane.

    S obzirom na to da je isporuka obustavljena 1991. godine, HEP prema ugovoru ima pravo na još 12,5 godina isporuke ili na 21,9 TWh (teravata) struje. Ilustracije radi, trenutačna godišnja razina potrošnje u Hrvatskoj iznosi oko 18 TWh. S obzirom na to da je HEP uvoznu struju za sljedeću godinu kupio za oko 47 eura po MWh (megavata), a ova iz Srbije ne bi iznosila više od 30 eura po MWh, proizlazi da HEP na ovoj razlici u cijeni gubi približno 372 milijuna eura. Dapače, tako jeftino nabavljena struja možda bi mogla smanjiti i račune građana.

    A kada smo kod potrošača, interesantno je usporediti kako je HEP revan u iskapčanjima i tužbama za neplaćena potraživanja. Dvije tisuće kuna duga kućanstva dovoljno je za ove mjere. Više od pola milijarde eura duga očito nije. I to sve u vremenu kada se država hvali da je ukinula “harač” te njime do sada blagajnu napunila sa 2,8 milijardi kuna. Iznos duga Elektroprivrede Srbije preračunano iznosi gotovo dvostruko više, tj. oko 5 milijardi kuna. Odgovor na pitanje zašto ništa nije poduzeto da se naplati duga gotovo je nemoguće dobiti.

    Odbijenica za pregovore
    No, u dva se dokumenta, iz 2004. koje potpisuje bivši predsjednik uprave Ivan Mravak te interno izvješće s kraja 2008., objašnjava kako nitko ništa ne poduzima. “S obzirom na činjenično stanje, može se konstatirati da je ugovor još na snazi, da se inzistirati na nastavku primjene ugovora, s tim da se stranke dogovore o potrebnim izmjenama ugovora s obzirom na nastup promijenjenih okolnosti te da treba inicirati dogovor o početku povrata zajma”, piše u zaključku HEP-a. U više navrata HEP je, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuke električne energije i povrata kredita. Predlagano je da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a.

    “Osim inicijalnih kontakata, EPS do sada nije prihvatio HEP-ove inicijative za početak rada na dogovaranju uvjeta nastavka primjene ugovora”, navedeno je u izvješću.

    Pregovori se nastavljaju, sastali smo se u rujnu!
    U HEP-u odgovaraju da nije istina da ne vode brigu o dugu EPS HEP-u te kažu kako je to za njih značajno pitanje.
    – HEP je u više navrata, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore radi osiguranja korištenja ugovornih prava, isporuka struje i povrata kredita. Predlagano je, a i danas predlažemo da se osnuju ekspertni timovi koji bi pripremili osnove za postizanje dogovora između uprava HEP-a i EPS-a uz adekvatno angažiranje stručnjaka ministarstva s obje strane. Posljednji je sastanak održan u rujnu ove godine i vjerujemo da će uskoro započeti, odnosno nastaviti rad tih timova u cilju pronalaženja zadovoljavajućih rješenja. Pitanje 21,9 Twh struje od ključne je pak važnosti jer HEP želi namiriti svoja potraživanja – rekli su u HEP-u.
 
11/12/2010 - Ministarstvo gospodarstva: Studija nije tajna i cilj nije privatizacija HEP-a
Izvor - Business.hr, 08. studeni 2010.
 
  • Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva reagiralo je danas na medijske napise u kojima se u kontekstu studije koju je naručilo to ministarstvo spominje moguća privatizacija Hrvatske elektroprivrede (HEP) opovrgavajući da je riječ o tajnoj studiji te ističući da je studija trenutno u fazi recenzije, da cilj Ministarstva nije postupak privatizacije već isključivo usklađivanje elektroenergetskog sektora sa zahtjevima EU zakonodavstva.

    "Ministarstvo gospodarstva nije razmatralo niti poduzelo ni jedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se Studija uopće ne bavi privatizacijom već samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora", navodi se u priopćenju kojim su iz Ministarstva reagirali na medijske napise o "Studiji usklađivanja hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s energetskim propisima EU".

    Mediji prenose da se tom 'tajnom' studijom, koju su za Ministarstvo izradili EKONERG i Odvjetnički ured Tilošanec, predlaže izdvajanje iz HEP-a prijenosa, distribucije i opskrbe električnom energijom i osnivanje zasebnih tvrtki te kako je to uvod u privatizaciju HEP-a.

    Studija, kako naglašavaju iz Ministarstva, nije tajna s obzirom da je dostavljena na mišljenje HEP-u, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, Hrvatskom operatoru tržišta energijom, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Plinacrou te Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin.

    "Nadalje, studija je sada u fazi recenzije kod Energetskog instituta Hrvoje Požar te u svakom slučaju ne predstavlja mišljenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva nego je viđenje konzultanata", ističe se u priopćenju i dodaje da se zbog značaja teme i pristupilo recenzije od strane tvrtke koja se također javila na prethodni natječaj za izradu studije.

    Ministarstvo gospodarstva je stajališta da će temeljem studije, recenzije i mišljenja gospodarskih subjekata i udruženja, biti u mogućnosti predstaviti široj javnosti moguće pravce razvoja elektroenergetskog sektora Hrvatske.

    Navode i kako je točno da studija analizira sve modele koje predviđaju usklađivanja s europskim zakonodavstvom, s tim da je korištena i višekriterijska analiza za usporedbu pojedinih modela restrukturiranja, te da je Dubravko Čorak (predsjednik HES-a) bio uključen u skupinu od jedanaest članova koja je ocjenjivala pojedine kriterije i njihovu važnost.

    Ministarstvo nije razmatralo niti poduzelo ni jedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se studija uopće ne bavi privatizacijom već samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora, ističe se u priopćenju i podsjeća da je Sabor u siječnju ove godine donio zakon kojime se stavlja van snage do tada postojeći Zakon o privatizaciji HEP-a.

    "Kako je ostala zakonska obaveza da mora postojati Zakon o privatizaciji HEP-a, jasno je da bilo koja opcija privatizacije nikada nije bila niti razmatrana. Važno je naglasiti da donošenjem Zakona o prestanku važenja Zakona o privatizacji HEP-a ne postoji posebni zakonodavni okvir koji uređuje pitanje privatizacija HEP-a pa privatizacija također nije moguća".

    Iz Ministarstva podsjećaju i da Hrvatska u svom postupku pridruživanja EU za poglavlje 15. Energetika nakon privremenog zatvaranja, ispunjava i tablice praćenja daljnjeg napretka.

    "U procesu praćenja, EU traži od nas izvješća o primjeni i pripremama koje provodimo na primjeni tzv. Trećeg paketa EU zakonodavstva u području energetike. Sukladno svemu, Studija nije tajna u nijednom pogledu i cilj Ministarstva nije postupak privatizacije nego jedino i isključivo usklađivanje elektroenergetskog sektora sa zahtjevima EU zakonodavstva", zaključuje se u priopćenju.
 
11/12/2010 - Tajna studija: HEP bi prodali po oprobanom modelu: Razbij pa rasprodaj!
Izvor - Večernji list, 08. studeni 2010.
 
  • Pod izlikom usklađivanja hrvatskog energetskog sektora i zakonodavstva s EU, HEP se pokušava razbiti na više samostalnih tvrtki, nakon čega će krenuti rasprodaja njegovih najboljih dijelova – tvrde brojni sindikalci, neovisni energetski stručnjaci i visokopozicionirani djelatnici iz te trenutačno najvrednije hrvatske državne kompanije nakon što su u javnost počeli curiti rezultati Studije o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s Trećim paketom energetskih propisa EU.

    Najgora varijanta
    Studiju vrijednu više od 400.000 kuna, a do koje je došao i Večernji list, Ministarstvo gospodarstva naručilo je od privatne tvrtke Ekonerg. Zasad je ona još uvijek skrivena čak i od dijela osoba koje su sudjelovale u njezinoj izradi, kao što je Dubravko Čorak, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata koji u HEP-u okuplja oko 8000 radnika. Iako je EU u procesu zakonskog usklađivanja pitanja prijenosa električne energije državama omogućio tri varijante, od kojih dvije nude da ova djelatnost ostane unutar nacionalnih energetskih tvrtki poput HEP-a, autori studije predlažu treću opciju ili formiranje zasebne tvrtke za prijenos koja bi se u cijelosti osamostalila. Iako to nije traženo, studija pritom predlaže i izdvajanje posla distribucije te opskrbe električne energije iz HEP-a i formiranje zasebnih tvrtki koje bi sa sobom ponijele udio vrijednosti trenutačno jedinstvene kompanije. Na taj bi se način ove tri djelatnosti potpuno izdvojile iz sadašnjeg HEP-a te bi on praktički bio rasformiran. Od sadašnjih gotovo 14.000 radnika spao bi na njih samo 2400. Da je samo riječ o neobvezujućem prijedlogu, problema s rezultatima studije ne bi bilo jer se prema njemu ne bi moralo postupiti.

    Filmska brzina
    No, u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva u studiji se našla sljedeća skandalozna odredba: “Vlada RH mora formalno, ukoliko su nalazi recenzije pozitivni, donijeti odluku o usvajanju studije kao platforme za provedbu procesa usklađivanja zakonodavstva.” Točnije, ako Energetski institut Hrvoje Požar studiji da zeleno svjetlo, na osnovi njezinih rješenja bit će izrađen nacrt novih zakona. Pozitivna ocjena nije izostala, no sljedeća činjenica upravo zbog toga otvara pitanje teškog sukoba interesa.

    Naime, Ministarstvo je na osnovi studije i prijedloga iz nje o raspisivanju javnog natječaja za izradu izmjena i dopuna zakona, gotovo filmskom brzinom, već 28. listopada isti natječaj i raspisalo za četiri zakona o energetici, i to s rokom za ponude od samo sedam dana. Na natječaj koji po nacrtu pojedinog zakona donosi 260.000 javio se i konzorcij čiji je sastav vrlo znakovit – Ekonerg, Institut Hrvoje Požar i odvjetnički ured Tilošanec. Dakle, ista privatna tvrtka koja je studiju s ovim prijedlozima i izradila te isti institut koji ju je morao pozitivno recenzirati kako bi postala osnova za nacrt novog zakona. Što u cijeloj toj priči pritom rade stručnjaci iz Ministarstva i HEP-a, zašto studiju i zakone crtaju privatnici i za čiji interes, zašto HEP ne može po uzoru na brojne druge energetske kompanije iz zemalja članica EU, a zbog očuvanja nacionalnih gospodarskih interesa, ostati jedinstven? I što će moguća privatizacija HEP-a značiti za cijena struje promatrano u slučaju Ine, MOL-a i cijene plina?

    – Ovo je skandal. Mene su pozvali da sudjelujem u izradi studije i pritom sam se zauzeo za očuvanje cjelovite tvrtke HEP. Moje ime je u studiji, a nikada nisam dobio njezine rezultate. Ovaj prijedlog o odvajanju tvrtki za prijenos i distribuciju put je u rasprodaju i privatizaciju HEP-a. Čemu će onda služiti tvrtka HEP d.d.? Uostalom, vrh HEP-a ni na jedan način nije bio uključen u ovu raspravu pa sumnjam da je predsjednika uprave Lea Begovića na to mjesto Vlada i postavila kako bi HEP ‘razbucao’ po nalogu. No, mi sindikalci svima im obećavamo frku – rekao je sindikalac Dubravko Čorak.

    S obzirom na to da prijedlog usklađivanja iz studije vrlo jasno govori i tome kako su trenutačne cijene električne energije u Hrvatskoj neodržive te kako bi se one morale početi tržišno formirati, znači li to da građane u ovakvom raspletu očekuju viši računi, upitali smo bivšeg člana Upravnog vijeća HERA-e (Energetske regulatorne agencije), danas konzultanta, dr. Milana Puharića.

    Tko unosi strah?

    – Da, s obzirom na to da je ovo vrlo očit i krajnje nepotreban početak privatizacije HEP-a – kaže Puharić.

    Ovakav mogući scenarij negira prof. Željko Tomišić, nekadašnji član uprave i Nadzornog odbora HEP-a i voditelj pregovaračkog tima RH s EU za poglavlje energetike.

    – Ne mislim da je privatizacija HEP-a cilj ovog usklađivanja. Određeni krugovi samo unose strah takvim pričama o prihvaćanju Trećeg paketa propisa. Izdvajanje prijenosa ne bi bitno umanjilo vrijednost HEP-a. S distribucijom je druga priča, no prijedlog studije još uvijek nije zakon i tko zna što će biti na kraju. No, valja reći da se strani investitori, koji nam trebaju zbog ulaganja u dotrajale proizvodne objekte, danas boje monopola HEP-a jer kod nas u poslovanju nema konkurentnosti. Cilj izdvajanja poslova prijenosa jest nešto na čemu inzistira Europa i mi bismo to morali prihvatiti radi rasta konkurentnosti te povećanja sigurnosti opskrbe – tvrdi Tomšić. Prema njegovim riječima, o pitanju cijene električne energije Hrvatskoj će se s vremenom ionako smanjivati manevarski prostor.

    Tijela koja se u Europi bave zaštitom konkurentnosti lako bi nas mogla ‘zakačiti’, a tada bi to bio ozbiljan problem. Isto tako naglašavam da bi pod svaku cijenu u konačnici trebalo na neki način zadržati hidroelektrane u vlasništvu jer su one tvornice novca, no pitam se kako preživjeti s ovako dotrajalim termoelektranama ako se ne otvorimo tržištu. Pitanje je i što će u konačnici o svemu reći politika – navodi Tomšić.

    24 članice EU još nisu ozakonile direktivu. RH se požurila, a tek je kandidat
    Upravo politika, ili barem ona koju vodi vrh Hrvatske elektroprivrede, očito nije jasna ni članu Nadzornog odbora te tvrtke Jadranu Berlengiju.

    – Kao član NO-a na posljednjoj sjednici prije petnaestak dana zatražio sam da se uprava očituje o primjeni Trećeg paketa propisa, međutim, odgovor na to pitanje još nisam dobio. Osobno pak smatram da je izbor najradikalnije ponuđene opcije preuranjen imajući na umu hrvatske gospodarske i socijalne prilike, kao i trenutačno dobro stanje društava unutar HEP grupe – navodi Jadran Berlengi.

    Na istom tragu su i razmišljanja predsjednika Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Luke Marojice.

    – Slika o HEP-u namjerno je iskrivljavana i već se dugo stvara atmosfera da je tvrtku najbolje rasformirati. Međutim, riječ je o tvrtki koja je odlično organizirana iznutra, dobro posluje, a svi naši problemi došli su izvana i zbog politike, kao i kad je riječ o aktualnom slučaju Ivana Mravka.

    Prijedlog cijepanja HEP-a, odnosno njegovo razbijanje, na što nismo obvezni prema propisima Europske unije nego se to samo tako prezentira, sastavni je dio te priče. Pitam se samo za koga to ova vlast i interesne grupe oko nje pripremaju laganu kupnju HEP-a. Ni najmanje ne dvojim oko toga da je upravo to posrijedi – bez dvojbe tvrdi Marojica.


    Iako dio stručnjaka tvrdi da su ovakve teorije pretjerane, niz proturječnosti oko navedene studije, kao i iskustva ostalih tranzicijskih zemlja u sličnim slučajevima, ipak otvaraju mnoga pitanja.

    Premijerka Kosor potvrdila nam je da se u njezinu mandatu HEP nipošto neće prodavati. Odgovor na pitanje o tome zašto se na njegovu razbijanju radi više no što EU traži, ostalo je bez odgovora.

    Prekršajni postupci
    Ilustracije radi, u ovom trenutku se protiv čak dvadeset četiri države članice Europske unije vodi svojevrstan prekršajni postupak jer u svoja nacionalna zakonodavstva nisu prenijele ili ne poštuju dosadašnje energetske direktive – jasno, zbog zaštite nacionalnih kompanija.

    S druge pak strane, Republika Hrvatska se unatoč tome što još uvijek nije članica Europske unije, na štetu HEP-a, požurila poštovati rok provedbe zahtjeva iz direktiva do 3. ožujka 2011. godine. I pritom to čini na način pogodan upravo za potencijalne kupce nacionalnog energetskog diva, HEP-a ili nekog njegova dijela.

    Nema šanse za prodaju HEP-a dok sam ja premijerka!

    Premijerka Jadranka Kosor poručila je preko glasnogovornice da nema govora o privatizaciji HEP-a. – Dok sam ja premijerka, nema šanse da HEP ide u privatizaciju – kaže i dodaje da je Vlada donijela i Zakon o neprivatizaciji HEP-a. Ministarstvo gospodarstva pitali smo o studiji Ekonerga, je li to uvertira za prodaju, ali odgovore zbog kratkih rokova nismo dobili prije objave teksta.

    Dr. Puharić: Vrlo brzo struja će poskupjeti
    Vrlo brzo možemo očekivati povećanje cijena struje i udar na standard građana. Po scenariju Telekoma i Ine. Niz europskih država uspješno se odupro ovakvom raspletu i zadržali su svoje jake energetske kompanije, a zašto se u RH događa suprotno treba tražiti u interesnim skupinama koje bi u ovom poslu mogle ušićariti nešto za sebe.

    Zainteresiranih stranih kupaca, ne bojte se, kao i u svakoj rasprodaji nacionalnog blaga, i te kako će biti. Sve se to već dogodilo u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj. Podijeljena energetska tvrtka odmah ide u prodaju – kaže dr. Milan Puharić.
 
11/12/2010 - U 10 godina 10 milijardi eura ulaganja
Izvor - Poslovni dnevnik, 05. studeni 2010.
 
  • Energetske potrebe čovječanstva danas su veće nego prije, a potrebe za energijom će rasti i u idućem razdoblju. Stoga ne čudi da su energetske kompanije među liderima na tržištu, kako po tehnološkim inovativnostima, tako i po ostvarenim prihodima. Prema tradicionalnom istraživanju konzultantske kuće Deloitte, među 100 najvećih regionalnih kompanija čak ih je 21 posto iz energetskog sektora. Kada se uzme njihov prihod, onda je situacija još bolja za energetiku jer su tvrtke iz te branše lani ostvarile 31 posto ukupnog prihoda u top 100 kompanija. Regionalno, a i u Hrvatskoj, ukupan prihod i dobit su podijeljeni između proizvodnje i distribucije električne energije s jedne strane te naftne industrije s druge strane. Najznačajnija hrvatska energetska kompanija je Ina s prihodom od 19,7 milijardi eura, a slijedi je HEP grupa sa 12,2 milijarde. Po prihodu je u Hrvatskoj od njih jači jedino Agrokor.

    Nova nuklearka
    Sve veće energetske potrebe kao i nužnost prilagodbe smjernicama EU dovest će u sljedećem razdoblju do velikih ulaganja u hrvatski energetski sektor. Energetskom strategijom je predviđeno da Hrvatska mora do 2020. povećati proizvodnju struje sa sadašnjih 4000 megavat sati (MWh) instalirane snage za dodatnih 3500 MWh. Predviđa se da bi u deset godina Hrvatska trebala u energetiku uložiti između 10 i 15 milijardi eura. Smatra se da bi naša zemlja u ovom razdoblju, ili neposredno nakon 2020., trebala dobiti svoju prvu nuklearnu elektranu, ako ne računamo sadašnju polovicu vlasništva nad onom u Krškom. Strategija predviđa i velike energetske projekte čija vrijednost se mjeri u milijardama kuna kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, završetak sustava magistralnog plinovoda, povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske, uključenje u plinovod Južni tok, gradnja spremnika za obvezne zalihe nafte i skladišta prirodnog plina Grubišno polje, reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom (Janaf) te modernizacija rafinerija. Da je energetika visoko na ljestvici prioriteta aktualne Vlade, pokazuje i nedavna najava premijerke Jadranke Kosor o pokretanju velikoga investicijskog ciklusa vrijednog ukupno 10-ak milijardi eura. Najveći dio tih investicija, čak 3,85 milijardi eura, išlo bi na 18 energetskih projekata. Najviše ih se veže uz HEP, njih devet, a odnose se na već najavljivane gradnje termoelektrana u Plominu i Sisku, sedam hidroelektrana, uz još četiri hidroelektrane na najdugovječnijem projektu u energetici u Hrvatskoj - regulaciji korištenja rijeke Save na području Zagreba."Svjetska financijska kriza utjecala je na smanjenje potražnje i prolongiranje energetskih investicija. No Hrvatska ne smije odustati od ulaganja u taj sektor jer joj nova energija neće trebati samo ako se pomiri da će stalno biti u krizi idućih 20 godina", smatra Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu. Dekanić objašnjava da Hrvatska iz uvoza danas podmiruje 23 posto svojih potreba za električnom energijom. Iz uvoza dolazi i oko 40 posto plina te više od 80 posto nafte i naftnih derivata. Donošenje energetske strategije, a i smjernice EU da sve zemlje članice moraju do 2020. imati 20 posto ukupne energije iz obnovljivih izvora pojačale su interes za zelenom energijom.

    Domaća pamet
    Naravno, osim ekološkog aspekta puno su jači ekonomski. Naime, riječ je o velikom biznisu čija vrijednost se mjeri u desecima, ako ne i stotinama milijardi eura. Zemlje poput Njemačke, Španjolske, Danske ili Velike Britanije napravile su velik iskorak prema zelenoj energiji. Osim što su te zemlje danas europski predvodnici po instaliranim megavatima iz obnovljivih izvora, te zemlje su danas i globalni industrijski i tehnološki lideri u opremi za zelene elektrane. I dok je u južnim europskim zemljama najprisutniji oblik zelene energije onaj usmjeren na sunce, u ostatku Europe najviše se pozornosti, a i novca posvećuje vjetru. Kao što je rečeno, nastojanja o masovnoj primjeni obnovljivih izvora energije nisu ostala bez reakcije konkretnih kompanija. U Hrvatskoj je situacija još na samom početku te osim Končara i nekoliko manjih tvrtki koje nude module i turbine uglavnom stranih proizvođača nema drugih igrača. Kako pojašnjava Stjepan Car, predsjednik Uprave Končar - Instituta za elektrotehniku, ta je tvrtka razvoj vjetroagregata započela 2002., što je rezultirao prvim hrvatskim vjetroagregatom montiranim 2008. na Pometenom brdu u splitskom zaleđu. Danas Končar gradi vjetroelektranu snage 17,5 MW sa 15 vjetroagregata snage 1MW i jednim agregatom snage 2,5 MW, čiji razvoj je u tijeku. "Končarov institut danas tržištu nudi proizvode i usluge iz više područja obnovljivih izvora. Sve su to proizvodi i usluge koje će dugoročno osigurati uspješno poslovanje tvrtke i otvoriti mogućnosti za rast novih radnih mjesta u Hrvatskoj", kazao je Car. Jedan od globalnih lidera, kako u sveukupnoj energetici, tako i zelenoj energiji, svakako je multinacionalni koncern Siemens. Iako matično njemačka tvrtka, Siemens je s gotovo 1000 zaposlenika prisutan i u Hrvatskoj te njihovi projekti, pogotovo u regiji, imaju i hrvatski štih. Kako navodi Ivan Bobovčan, direktor divizije energije u Siemensu Hrvatska, oni ne prate trendove, već ih stvaraju. "Naš širok portfelj na području proizvodnje, distribucije i korištenja električne energije nudi vrlo učinkovite mjere za smanjenje emisije CO2. Kompanija se na globalnoj razini obvezala ispuniti najstrože standarde za očuvanje okoliša i u svojim proizvodnim procesima, što znači podizanje vlastite energetske učinkovitosti do 2011. za 20 posto i smanjenje emisije CO2 u proizvodnji za 20 posto", kazao je Bobovčan.

    Tri vjetroelektrane
    U Siemensu su također usmjereni na danas dva najčešća izvora dobivanja zelene energije: sunce i vjetar. "Naša je tvrtka dobro pripremljena da odgovori na zahtjeve tržišta. Zahvaljujući činjenici da je prisutan na području fotonaponskih sustava više od 25 godina, Siemens je dobro pozicioniran za daljnji razvoj u području korištenja sunčane energije", kazao je Bobovčan. Siemens je u Hrvatskoj, a i globalno, najprepoznatljiviji po vjetroelektranama. U Hrvatskoj su do sada u radu samo tri vjetroelektrane s ukupno instaliranih 28 Siemensovih vjetroturbina. Druge dvije su u fazi završnih ispitivanja prije priključenja na elektroenergetsku mrežu. Jedna od njih je VE Zadar 6 kod Gračaca za koju je Siemens isporučio četiri vjetroagregata.

    Mogući posao za 6000 ljudi
    Hrvatska bi do 2020. trebala instalirati jedan četvorni metar solarnih ćelija po glavi stanovnika, što bi je stavilo u sam europski vrh korištenja zelene tehnologije, smatra Ljubomir Majdančić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčanu energiju. "Ako bismo danas krenuli u to, već za šest godina u tom bismo sektoru mogli zaposliti oko 6000 ljudi. Nije čudno da je Njemačka među prvima izašla iz recesije jer je upravo ta zemlja svjetski lider u obnovljivim izvorima energije", kazao je Majdančić. Na prigovore da bi u slučaju velikoga hrvatskog okretanja solarnoj energiji bilo riječi o uvozu strane tehnologije, Majdančić je pojasnio da su i Španjolska i Portugal u prve dvije godine korištenja solarnih izvora uvozili gotovo 90% tehnologije. Danas pak navodi Majdančić, te zemlje u vlastitim pogonima proizvode 100% komponenti.
 
11/12/2010 - Svi šute: Gdje su HEP-ovi stanovi?
Izvor - Dnevnik.hr, 02. studeni 2010.
 
  • Aferu je otvorila sama predsjednica Vlade Jadranka Kosor, pripisala je bivšoj SDP-ovoj koalicijskoj Vladi, no ni nakon tri tjedna o slučaju nema novih konkretnih saznanja. Institucije šutnju pravdaju istragom, a SDP-ovci tvrde kako im je afera pripisana da bi se koristila u dnevnopolitičke svrhe.

    Afera oko otkupljivanja HEP-ovih stanova otvorena je prije tri tjedna nakon sastanka predsjedništva HDZ-a. 'Postoje indicije da su se u razdoblju od 2000. do kraja 2003. značajan dio tih nekretnina nabavljao i otuđivao prema netržišnim uvjetima', rekla je premijerka Kosor.

    Institucije bez odgovora
    Da nedostaje čak 166 stanova otkrila je unutarnja revizija u HEP-u. Sporni ugovori poslani su na provjeru nadležnim institucijama. Iako se sve doima lako provjerljivim, institucije su još bez odgovora.

    'Radi postupka provjere podataka, ne može davati nikakve informacije', priopćeno je iz Državne uprave za reviziju. Porezna uprava kaže da ima obvezu kao poreznu tajnu čuvati sve što je doznala u poreznom postupku, a podaci se iznose samo tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka. O detaljima ne želi šef HEP-a Leo Begović.

    Svi šute
    Poručuje da ne može odgovoriti na pitanja oko stanova jer se njima bave nadležna pravosudna tijela. Šuti i USKOK, a Ivo Čović koji je za koalicijske Vlade upravljao HEP-om optužbe naziva nesuvislima, ali pred kameru ne želi. SDP traži raščišćavanje slučaja.

    'Najodgovornije tvrdim da s takvim postavljanjem stvari od strane same predsjednice Vlade i ostalih dužnosnika HDZ-a. Oni na takav način opstruiraju rad USKOK-a i Državnog odvjetništva', rekoa je Igor Dragovan, glavni tajnik SDP-a.

    SDP i HDZ prebacuju odgovornost oko HEP-ovih stanova
    Istinu su kod Uprave tražili i sindikati unutar HEP-a. Odgovor nisu dobili. 'Potpuno sam siguran i to odgovorno tvrdim da su se stanovi davali kroz više perioda, više uprava i zapravo više Vlada', rekao je Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a.

    Spominje li i to revizija Lea Begovića unutar HEP-a kojom je mahala predsjednica Vlade, pitaju se i sindikati. Bez rezultata istrage ovaj će slučaj očito služiti samo u dnevno-političke svrhe.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design