|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 12/5/2010 - Adris bi gradio termoelektranu Plomin vrijednu 800 milijuna eura | | Izvor - Business.hr, 01. prosinac 2010. | | | - "Točno je da je Adris Grupa, u skladu sa svojom strategijom investiranja u energetski sektor, zainteresirana i za ulaganje u gradnju elektroenergetskog objekta Plomin", izjavio je glasnogovornik Adris Grupe Predrag Grubić.
Mediji su prenijeli izjavu istarskog župana Ivana Jakovčića za mjesečnik Banku da je Adris Grupa zainteresirana s HEP-om i Istarskom županijom osnovati zajedničku tvrtku koja bi ulagala u novi blok termoelektrane Plomin.
Iz HEP-a su, u priopćenju sa sastanka predsjednika Uprave Lea Begovića s predstavnicima općina Labinštine o aktivnostima i tijekom priprema gradnje zamjenskog objekta na lokaciji termoelektrane Plomin, pozdravili svaku inicijativu za suradnju, među kojima i inicijativu Adris Grupe za investiranje u projekt zamjenskog bloka Plomina 1.
"Hrvatska elektroprivreda pozdravlja svaku inicijativu za suradnju te interes za ulaganja u gradnju elektroenergetskih objekata kao što je to, primjerice, slučaj s inicijativom Adris Grupe za investiranjem u projekt zamjenskog bloka Plomina 1, o kojoj smo u HEP-u informirani posredno, putem medija", navodi se u priopćenju HEP-a.
Iz HEP-a su pritom izvijestili i da je jutros Upravi HEP-a stigao i poziv istarskog župana Ivana Jakovčića da posjete Istarsku županiju, što bi bila prilika za razgovore o budućoj suradnji.
Izgradnja novog bloka u Termoelektrani Plomin jedan je od projekata i iz Vladina kataloga 30 investicija od interesa za državu u javnom sektoru predstavljenog u rujnu ove godine, a investicija u novi blok Plomina procjenjuje se na 800 milijuna eura.
| | | | 12/5/2010 - Novinari jedno, kosor drugo: Pitali je o većem deficitu, a ona: Izlazimo iz krize! | | Izvor - Business.hr, 30. studenog 2010. | | | - Predvidjeli smo i planirali deficit i vjerujem da će se ostvariti naše prognoze oko prihoda, rashoda i deficita proračuna te projekcije za rast BDP-a u sljedećoj godini za 1,5 posto, u 2012. za 2 posto, te 2,5 posto u godini kasnije, dodala je Kosor.
Vjerujem da gospodarski oporavak može biti brži ako realiziramo bar jedan od velikih investicijskih programa koji smo predstavili, kazala je premijerka Kosor novinarima nakon dodjele priznanja najhrabrijim pojedincima u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (DUZS).
Premijerka je napomenula da je o investicijama razgovarala i prigodom nedavnog posjeta Turskoj i to s respektabilnim investitorima te da će sutra i prekosutra to isto činiti i u Egiptu.
Zainteresiranih ima svakim danom sve više za te projekte i vjerujem da će početak iduće godine biti trenutak realizacije jednog dijela tih projekata, naglasila je Kosor.
Treba uzeti u obzir, dodala je, da smo prvi put zamrznuli rashode državnog proračuna i to ne samo u sljedećoj nego i dvjema godinama nakon toga.
Sve rastuće obveze, od kamata do povećanja iznosa od 163 milijuna kuna za mirovine, sredstava za raspisivanje referenduma za EU te parlamentarnih izbora i popisa stanovništva, dakle četiri milijarde kuna dodatnog rashoda smo uklopili u takve zamrznute proračunske rashode.
Mislim kako to pokazuje ozbiljnost i da nije točno da nismo proveli reforme i teške odluke, jer bi rashodi bili neusporedivo veći da nismo smanjivali plaće i povlaštene mirovine, istaknula je Kosor. Uvođenje reda, ocijenila je, mislim da se pokazuje i u proračunu za 2011. godinu.
Na tvrdnju da se u radikalnije rezove nije išlo zbog izborne godine, Kosor je rekla da su donesene bolne i teške odluke. Podsjetila je, među ostalim, da su donesene izmjene zakona o mirovinskom osiguranju i to uz velike otpore, zakon o usklađivanju mirovina te naglasila kako su sve to bile teške odluke. Uštedjeli smo 7 milijardi kuna i to ima efekte u proračunu za 2011. i provodimo reforme, istaknula je premijerka.
Teška odluka bila je ne povećavati rashode u izbornoj godini, što znači da nema obećanja nego samo najava da moramo više i jače zapeti, svatko na svom području i raditi. Ne treba zanemariti činjenicu da smo uspjeli srediti javna poduzeća u državnom vlasništvu, primjerice HEP koji nema više dugovanja i kreće u nove investicije.
Također smo naplati dug Ine, uveli sustav centralizirane javne nabave i očekujem da ćemo od toga u idućoj godini ostvariti uštedu od oko 350 milijuna kuna, kazala je Kosor.
Premijerka Kosor je odgovarajući na novinarski upit rekla kako nema novih informacija u slučaju WikiLeaks.
| | | | 12/5/2010 - Iako Ministarstvo gospodarstva uvjerava da ne želi privatizirati HEP, uprava uzvraća: Ne pristajemo na tajni plan! Model ‘razbij i rasprodaj’ rađen je bez nas | | Izvor - Večernji list, 28. studeni 2010. | | | - Pošto je Večernji list otkrio tajnu studiju Ekonerga prema kojoj bi se HEP razbio na samostalne tvrtke, što bi bila uvertira za moguću privatizaciju, uprava HEP-a, koja je finalnu verziju studije na očitovanje dobila tek poslije objave u medijima, odgovorila je Ministarstvu gospodarstva kako joj prijedlozi iz te studije nisu prihvatljivi!
Nitko nije tražio rješenja
U pisanom očitovanju koje je poslala Ministarstvu, uprava HEP-a, na prijedlog komisije koju je osnovala unutar tvrtke i koja je proučila Ekonergovu studiju, odbila je da se formira zasebna tvrtka za prijenos struje koja bi se posve osamostalila iz HEP-a kao i izdvajanje posla distribucije i opskrbe strujom iz tog javnog poduzeća.
Ekonergova je studija, koju je naručilo Ministarstvo gospodarstva, podsjetimo, upravo to bila predložila iako je EU u procesu usklađivanja zakonodavstva na području prijenosa električne energije ponudio tri mogućnosti od kojih su dvije predviđale da ta djelatnost ostane unutar nacionalne energetske tvrtke poput HEP-a.
Iako pak nitko nije tražio rješenja za djelatnosti distribucije i opskrbe, autori studije predložili su njezino izdvajanje i formiranje zasebnih tvrtki.
Uprava HEP-a pak kaže da joj je prihvatljiv model prema kojem bi se formirala tvrtka za prijenos struje i koja bi bila samostalni pravni subjekt, ali u vlasništvu HEP-a, no ne izdvojen i neovisan o toj energetskoj tvrtki.
Dakle, HEP se ne bi cijepao i ne bi se izdvajalo vlasništvo. Kad je riječ o distribuciji i opskrbi, uprava HEP-a, doznajemo, ne želi provođenje strukturalnih promjena nego želi da se te dvije djelatnosti razdvoje, ali da ostanu pod okriljem HEP-a kao tvrtke kćeri.
U HEP-u smatraju da je vodstvo te tvrtke od početka trebalo biti uključeno u provedbu trećeg paketa energetskih propisa EU, ali to nije bilo tako jer su konačni zaključci studije privatne tvrtke Ekonerg, prije objave u Večernjem listu, ostali tajni i za dio osoba koje su sudjelovale u njezinoj izradi, poput čelnika Nezavisnog hrvatskog sindikata.
Teška 400.000 kn
Također, u HEP-u očekuju da će ubuduće to javno poduzeće biti uključeno u sve procese usklađivanja zakona s EU. Ministarstvo gospodarstva Ekonergovu je studiju pak platilo 400.000 kuna, a u tom ministarstvu ustvrdili su kako studija nije njihovo mišljenje nego je viđenje konzultanata.
Premijerka Jadranka Kosor poručila je pak kako u njezinu mandatu neće biti govora o privatizaciji HEP-a. Na tvrdnje o privatizaciji HEP-a po modelu “razbij i rasprodaj”, u tom su ministarstvu poručili kako se studija bavi modelima restrukturiranja, a ne privatizacije. Prema prijedlozima koje je dala studija, to se i ne čini baš tako...
Štetno bi bilo prodati hidroelektrane
Protiv moguće privatizacije HEP-a pobunili su se energetski stručnjaci, ali i sindikati. Upozorili su kako bi štetno bilo prodati HEP-ove hidroelektrane kao što je, primjerice, bilo tako s plinskim poljima u sjevernom Jadranu koja su prodana MOL-u. S druge strane, neki analitičari i ekonomski stručnjaci smatraju kako samo privatni kapital može omogućiti razvijanje HEP-a.
| | | | 12/5/2010 - Ulagačkim patriotizmom sačuvati javne tvrtke u hrvatskim rukama | | Izvor - Večernji list, 28. studeni 2010. | | | - U zadnjem intervjuu vlasnik Adrisa Ante Vlahović potvrdio je interes za ulaganje u državne i javne tvrtke, ponajprije energetski sektor. Tvrdi da ako hrvatske korporacije ne kupe ono što još vrijedi u zemlji teško ćemo moći govoriti o hrvatskom gospodarskom suverenitetu. Možda je neobično o tome govoriti u trenutku kada se velik broj donedavno uspješnih domaćih poduzetnika bori za opstanak ili radi tek da im posao preživi, no ipak, ima osoba koji se nisu pretjerano opuštali u poduzetničke vode, ili su novac godinama akumulirali ili ga pak zaradili na drugi način - ili su na vrijeme izašli s tržišta kapitala na kojem se je do nedavno znalo dobro zaraditi, ili pak to i danas čine na tržištima na kojima zarade ima, ili su prodali svoje manje tvrtke, primjerice manje banke koje su u jednom valu za dobre novce kupili stranci ili prodali udjele u većim kompanijama.
Takvih osoba ima, u malom broju i ne s pretjerano velikim kapitalom, ali dovoljnim da mogu ući u vlasništvo domaćih tvrtki, samostalno ili u konzorciju. Da domaćeg kapitala ima potvrđuje i podatak o visini štednje u domaćim bankama od oko 150 milijardi kuna na kraju rujna, od čega su oko 136,5 štedni i oročeni depoziti. No upravo je stimulativna štednja u bankama jedna od prepreka zbog koje se pojedinci teže odlučuju na ulaganje u investicijske projekte. – Kod nas su kamate na štednju oko pet do šest posto, u EU oko dva posto, što je prvi razlog zašto se taj novac ne pretvara u investicije. Da se država više ne zadužuje u zemlji i da monetarna politika poveća ponudu novca kamate bi se snizile. Nadalje, bilo bi potrebno uvesti porez na nekretnine, kako bi polako izlazio kapital iz tog sektora i prebacio se u industrijske projekte – tvrdi konzultant Damir Novotny.
Ohrabrenje od strane države
No isto tako tvrdi da je za prebacivanje novca iz štednje u investicije potrebna stimulacija i ohrabrenje od države kao što su to učinile zemlje poput Njemačke ili Francuske, ali i one nove članice EU. Prošlotjedna izjava ministra Đure Popijača kako narod nema investicijskog duha, poduzetnike je iznenadila, pa oni koji su imaju kapital tvrde upravo suprotno – Vlada mora poduzetništvo ohrabriti i tako razmišljati, odnosno nadležni ministar mora govoriti jezikom biznisa. Upravo zato vani se za ministre gospodasrtva postavljaju osobe koje dolaze iz poduzetništva, a što kod nas nije slučaj – tvrde neki od njih. Jako Andabak, vlasnik Sunce koncerna ne planira ulagati u državne ili javne tvrtke, tvrdeći kako je u takvim kompanijama upravljanje neatraktivno. I Miodrag Gadže, koji je Lukoilu prodao lanac benzinskih postaja, tvrdi da nije vrijeme za investicije u zemlji zbog birokracije i različitih tumačenja zakona. Pa čak bi i dobro trebalo razmisliti prije nego što bi se ušlo u dovoljno atraktivan HEP, kaže.
Enver Moralić istog je stajališta – ulaganje u državne tvrtke velik je rizik posebno sada u nestabilnoj političko ekonomskoj situaciji. Osim poreznih poticaja, vani je uobičajeni način pokretanja investicijskog ciklusa i ulaganje u državne projekte kroz fondove u kojima se spaja državni i privatni novac i koji se pokazao, primjerice od Njemačke, Francuske do Poljske izuzetno uspješnim. Isto se kod nas pokreće sljedeće godine kroz fondove za gospodarsku suradnju. Vlada je rezervirala 100 milijuna kuna u proračunu, a planira i dodatnih 150 milijuna koje će uplatiti na svaku kunu privatnog kapitala u pet fondova koji će se osnovati do kraja godine. Među privatnim ulagačima u fondove uz mirovinske fondove ili osiguravajuća društva bit će i domaće kompanije, što je opet jedan vid patriotizma, jer će novac koji će se uložiti u povećanje kapitala domaćih posrnulih tvrtki biti domaći.
Vlahović je najavio želju ulaganja u energetski sektor, tvrdeći da Adris nije špekulant kojemu je cilj kratkoročno zaraditi već stvarati novu vrijednost. Pitanje je koliko je i ima li uopće još domaćih poduzetnika kojima također ne bi bio potreban brzi povrat kapitala, uzme li se u obzir da je u energetici povrat novca dugoročan do oko 30 godina uz sadašnju cijenu električne energije. Osim toga, neki energetski projekti traže veći udjel uvoznih proizvoda, a niti donose veliki broj zaposlenosti, pa stoga i nije u skladu s onime za što se ekonomski stručnjaci dulje zalažu, kako samo industrijska proizvodnja koja zapošljava veći broj ljudi može pokrenuti gospodarstvo.
Patriotizam radnih mjesta
Nedavno je srpski predsjednik Boris Tadić istaknuo kako je danas patriotizam u Srbiji otvoriti što više novih radnih mjesta. Pa stoga nije niti bitno odakle kapital dolazi. Stoga je i upitno koliko novije zemlje mogu ciljati na patriotizam, kao što to primjerice čine Francuska ili Njemačka čije su ekonomije starije. U Francuskoj je obnova ideje patriotizma pojavila u zadnjoj predsjedničkoj kampanji od strane Nikole Sarkozyja, ali i protivnice mu Segolen Roajal. No još i u vrijeme prethodne Vlade postojao je apel na ekonomski patriotizam, koji je i bio ugrađen u ekonomsku strategiju zemlju, a odnosio se na primjerice sprečavanje preuzimanje strateški važnih francuskih kompanija. Patriotizam je u pravom svjetlu bio izražen u krizi, gdje su se upravo Francuska i Njemačka, pa i Britanija odupirale pomoći drugim državama, nego se usmjerile na pomoć vlastitim kompanijama. Luka Rajić je često spominje kao osoba koja bi mogla pomoći dodatnim sredstvima u ulaganju u zemlju, nakon što je pokrenuo novi farmaceustki biznis.
Ivica Todorić, inače prema ovogodišnjoj Forbsovoj listi najbogatiji Hrvat, s procijenjenom vrijednosti kapitala od 3,9 milijardi kuna, proširio je ulaganja na ciljanje biznise i potrošio prema procjenama već velik dio svježeg kapitala, pa stoga je teško očekivati da se uključi u državne projekte. Isti je slučaj i s Emilom Tedeschijem, koji se je opredijelio na prehrambeni biznis i već odavno ima ciljana ulaganja. Mnogi od domaćih osoba ne želi izlaziti s imenom i prezimenom, ali otvoreno kažu da bi prije bili spremni ulagati u vrijednije zalogaje kao što su Croatia osiguranja, HEP-a...
S tim da osiguranje već pokazalo svoju opstanost bez obzira na konkurenciju,a HEP-u takvo što tek slijedi. Računaju i na udjele u većim bankama, nadajući se kako će s vremenom njihova dobit biti manja i nezanimljiva stranim vlasnicima koji bi se tada mogli odlučiti na prodaju. No u međuvremenu bi te vodeće domaće banke mogle također sudjelovati u projektima, a ne samo ih financijski pratiti, za što su, kako su nam odgovorili iz Zabe i PBZ-a spremni učiniti. Zagrebačka banka već je u turističkom sektoru, pa zašto ga ne bi proširila do visine koje joj je izloženost omogućena prema zakonu. Domaće su banke dobro kapitalizirane, pa zašto onda, pita se Novotny, ne bi banke ulagale u energetski sektor.
| | | | 12/5/2010 - Mogu li energetika i ulaganja u tu djelatnost potaknuti gospodarski rast? | | Izvor - Poslovni dnevnik, 23. studenog 2010. | | | - Vladini dužnosnici često najavljuju ulaganja u energetiku i zovu strane investitore da ulože u njih. Koji su od tih projekata perspektivni, a što država može učiniti da budu još privlačniji pa da se na taj način potakne gospodarski rast, govore stručnjaci iz tog sektora.
Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’
Energetiku ne treba promatrati kao kratkoročnu šansu
Energetika može biti šansa za gospodarski razvoj, ali energetiku ne treba promatrati kao kratkoročnu šansu jer se u energetici ništa dobra ne može dogoditi preko noći. Prostor za nove investitore su elektrane, obnovljivi izvori, kogeneracija, distribucija i opskrba plina te privatizacija. Očekuje se da će se u sklopu implementacije Trećeg paketa direktiva EU odgovornost za određivanje reguliranih cijena energije prebaciti na regulatora pa je potrebno uspostaviti socijalni model potpore obiteljima koje imaju financijskih problema u plaćanju troškova energije.
Krešimir Ćosić, saborski zastupnik i profesor na zagrebačkom FER-u
Posebna pozornost energetskim objektima veće snage
Zbog važnosti koju dinamičko upravljanje investicijskim potencijalom energetskog sektora može imati na ukupan rast BDP-a Hrvatske posebnu pozornost treba usmjeriti na elektroenergetske objekte veće snage. Privlačenje privatnoga kapitala za planirane investicije u tom sektoru bit će velik izazov jer su mogućnosti financiranja takvih projekata smanjenje zbog globalne krize. Stoga će za privlačenje inozemnoga kapitala biti ključna uloga države kroz osiguranje dugoročne političke i makroekonomske stabilnosti te usvajanjem jasnoga regulativnog okvira otvorenog tržišta električne energije.
Jasminko Umičević, naftni konzultant, Oil & Gas Consulting LLP
Važno je što prije završiti modernizaciju rafinerija
Vlada je najavila golem ciklus investicija u energetskom sektoru veći od 3,8 mlrd. eura, a za njih treba privući strane investitore. U tvrtkama koje upravljaju objektima za prijenost energije država bi trebala zadržati kontrolni paket, a proizvodnju nakon restrukturiranja HEP-a bilo bi dobro potpuno privatizirati, i tu vidim mogućnost investiranja stranoga kapitala. Važno je završiti modernizaciju rafinerija. Dugoročno se opskrba Hrvatske može povećati gradnjom infrastrukturnih objekata poput naftovoda Družba Adria, plinovoda Južni tok i spajanjem na plinski sustav EU.
Davor Štern, direktor Trigranita Zagreb,bivši ministar gospodarstva
Država treba osnovati novu energetsku tvrtku ‘zelenu inu’
Nekoliko je pravaca za relativno brz razvoj energetike. O nafti i plinu, s obzirom na moju buduću ulogu u NO-u Ine, ne bih govorio. Ostaju alternativni oblici energije pred kojima je široka paleta mogućnosti. Postoje već projekti i inicijative malih “developera”, no sporo se kreću zbog administracije, problema s investiranjem i nedostatnog “interfacea” s HEP-om. Država treba osnovati novu tvrtku “zelenu Inu”, samo za projekte obnovljive energetike. Za svaki projekt država bi bila partner u omjeru ne ispod 50%, jamčeći pritom ulogom u zemljištu, infrastrukturi, spojem na HEP i dozvolama.
Nenad Porges, konzultant, bivši ministar gospodarstva
HEP razbiti u tri cjeline i otvoriti prostor konkurenciji
Tržište treba demonopolizirati, na razini izvršne vlasti donijeti program povezivanja s transnacionalnim projektima gdje je još moguće, a u javnosti razbiti uvriježenu famu da smo energetski bogati. HEP je nužno demontirati na tri cjeline: proizvodnju, distribuciju i prijenos. Pritom nema razloga ne uvesti konkurenciju u proizvodnji te koncesijski model u distribuciji za pojedina područja. Nužno je racionalizirati i privatizirati sustav lokalne distribucije plina te riješiti odnos Ine i države. Janafu je potreban strateški partner, a treba završiti i sapunicu LNG terminal.
| | | | 12/5/2010 - Mirela Klanac nova glasnogovornica HEP-a | | Izvor - Poslovni dnevnik, 18. studenog 2010. | | | - Novinarka Poslovnog dnevnika, Mirela Klanac, 15. studenog postala je glasnogovornica Hrvatske elektroprivrede, nakon natječaja raspisanog u rujnu.
Novinarstvom se bavila 13 godina, a kao novinarka radila je u redakcijama Novog lista, Dnevnika, Jutarnjeg lista a posljednje dvije godine Poslovnog dnevnika.
| | | | 12/5/2010 - Županijski sud učinio svoje: Čeka se podizanje optužnice u slučaju Buljubašić | | Izvor - Novi list, 26. studeni 2010. | | | - Na zagrebačkom Županijskom sudu dovršena je istraga protiv bivšeg predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka i još četvorice rukovoditelja tog javnog poduzeća u »slučaju Buljubašić« gdje ih se tereti da su povratnika iz Australije Radu Buljubašića fiktivno zaposlili u HEP-u, iako je zapravo radio u središnjici HDZ-a.
Istražna sutkinja Jadranka Mandušić završila je istragu i spis vratila zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu koje sada treba odlučiti hoće li i kada podići optužnicu, potvrdio je zamjenik predsjednika istražnog centra Županijskog suda Ratko Šćekić.
Mravka i ostale se tereti da su Buljubašiću omogućili da četiri godine ne radi, a prima plaću te da po povlaštenoj cijeni kupi stan, čime je HEP oštećen za gotovo 700 tisuća kuna. Osim Mravka, za zlouporabe položaja i ovlasti u ovom su slučaju osumnjičeni i Aleksandar Bernik, Željko Dorčić, Antun Crnić i Mladen Beljo.
Inače, riječ je o jedinom kaznenom postupku koji protiv bivšeg šefa HEP-a ne vodi USKOK nego zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo.
Sudska istraga okončana je nakon što je prvoosumnjičeni Mravak 5. studenoga pred istražnom sutkinjom dopunio svoju istragu, u kojemu je, po riječima svog odvjetnika Branka Šerića, kao i u prvom iskazu negirao sve optužbe.
Mravak je navodno kazao da nije donosio odluku o Buljubašićevu zaposlenju već samo dao suglasnost. No, neslužbeno se doznaje da je Mravak u iskazu spomenuo i bivšeg premijera Ivu Sanadera koji ga je na jednom sastanku upitao je li pitanje Buljubašićeva zaposlenja riješeno.
Nakon slučaja »Buljubašić« Mravak je završio u istražnom zatvoru zbog sumnje da je s bivšim potpredsjednikom vlade Damirom Polančecom i čelnikom TLM-a Ivanom Koštanom HEP oštetio za 600 milijuna kuna prodajom struje TLM-u po cijeni jeftinijoj od tržišne. Potom je osumnjičen za pokušaj primanja dva milijuna eura mita, a USKOK je protiv njega pokrenuo i istragu zbog sumnje da je struju po nižoj cijeni prodavao tvrtkama u sastavu koncerna DIOKI te da je toj tvrtki bez odluke Uprave HEP-a dao zajam od 15 milijuna kuna.
Nakon niza optužbi Mravak je odlučio surađivati s USKOK-om pa je 21. listopada, poslije pet mjeseci, pušten iz zatvora u Remetincu.
Osim o aferama u kojima je bio izravno umiješan Mravak je, po riječima svog branitelja, svjedočio i o nekim drugim slučajevima poput afere »Fimi media« u kojoj se istražuje na koji je način izvlačen novac iz nekoliko javnih tvrtki i ministarstava.
| | | | 12/5/2010 - Vlada zaprijetila konzorciju oduzimanjem koncesije: Veliki LNG ipak hrvatski prioritet | | Izvor - Novi list, 25. studeni 2010. | | | - Na međunarodnoj konferenciji o »zelenoj« energetici Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, naveo je kao najveći hrvatski energetski prioritet veliki LNG terminal na Krku, najavljujući kako će Hrvatska, bude li i dalje međunarodni konzorcij Adria LNG nezainteresiran za gradnju, tom konzorciju »oduzeti« lokaciju u Omišlju, i dati je nekom drugom, zainteresiranijem investitoru.
»Ako međunarodni koncern izgubi želju oko lokacije odabrane za veliki LNG terminal, inzistirat ćemo na tome da na nju više ne polaže pravo. Mi tu lokaciju, kao nacionalno gospodarstvo, želimo natrag, i ako to ne bude koncern sastavljen od ovih ulagača, pojavit će se sigurno neki drugi. Nećemo dozvoliti da nam se lokacija izgubi time što nitko ne želi ništa napraviti«, kazao je Horvat. Mali LNG, kojeg država planira kao privremenu alternativu velikom LNG-u , dodao je, nije »sretno rješenje«, ali je nužnost, iz čega se može zaključiti da će se Hrvatska, do pronalaska novih investitora za gradnju velikog LNG-a, odlučiti na gradnju malog, provizornog rješenja.
Profit potiče izgradnju
Otvaranjem interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske iduće godine, istaknuo je Horvat, situacija u plinskom biznisu će se drastično promijeniti, jer će Hrvatska, odnosno LNG na Krku, postati velika komercijalna izvozno/uvozna luka za plin, a kad privatni kapital, zaključio je, »osjeti komercijalni profit, onda će se i krenuti u izgradnju«. Drugim riječima, iz Ministarstva gospodarstva međunarodnom konzorciju Adria LNG, koji je odluku o gradnji velikog terminala odgodio za 2014. godinu, poručuju da vremena za oklijevanje više nema, i da će projekt prepustiti drugim investitorima. Činjenica je, međutim, da je dugo oklijevala i sama država, čiji HEP i Plinacro, kao i Ina, još uvijek nisu dogovorili s kojim će udjelima, i pod kojim uvjetima, ući u Adria LNG. Jednako tako, do kraja godine Adria LNG-u najvjerojatnije neće biti izdana niti lokacijska dozvola za gradnju, što bi bila i svojevrsna »dopusnica« postojećem konzorciju za ostanak u projektu.
Skupo oklijevanje
Istina, pitanje je da li bi lokacijska dozvola potaknula Adria LNG na akciju, no pitanje je i ima li sada potencijalnih drugih investitora, budući da je tržište plinom u svijetu zasićeno, a novaca za ulaganja manje. Najveći udio u postojećem konzorciju, od 40 posto, ima E.ON Ruhrgas, vodeća njemačka plinska kompanija, koja se sve više okreće investicijama u Kini, dok je njemački RWE konzorcij u Hrvatskoj već napustio prošle godine. Zbog oklijevanja države, koja se na projekt nije »bacila« prije krize, sada je uopće upitan ostanak međunarodnih investitora u projektu, ali i dolazak novih. Zbog oklijevanja smo, konačno, izgubili i prolazak magistralnog voda ruskog plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku, pa ćemo dobiti samo njegov krak za vlastitu opskrbu, a tranzitne naknade, umjesto da ih naplaćujemo drugima – drugima ćemo plaćati.
Sabor mora donijeti odluku o nuklearnoj elektrani
Bez vlastite nuklearke Hrvatska će postati još ovisnija o uvozu struje, a bez nje neće biti moguće niti zadano smanjenje stakleničkih plinova, kazao je Darko Horvat. Sabor najkasnije 2012. mora donijeti konačnu odluku o tome hoćemo li nuklearku graditi ili nećemo, a kako su za pripremu takve odluke potrebne najmanje dvije, do tri godine, očito se shvatilo da se mora početi raditi i na pripremama. »U Saboru se mora dogoditi strateška politička odluka da takav objekt želimo u Hrvatskoj, nakon čega će struka onda napraviti sve ostalo«, kazao je.
U nas se, kaže, na lokalnim razinama ne osiguravaju uvjeti da se u prostorne planove uvrste lokacije namijenjene gradnji novih elektrana bez kojih ćemo, pogotovo kad iz upotrebe izađu stare elektrane, biti još ovisniji o uvozu struje. Bez novih temeljnih proizvodnih objekata ne možemo prihvatititi niti struju proizvedenu u obnovljivim izvorima energije. HEP sada može primiti struje iz najviše 650 MW obnovljivih izvora, dok među privatnim investitorima postoji interes za gradnju deset puta više kapaciteta.
| | | | 12/5/2010 - 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa | | Izvor - Lider, 24. studeni 2010. | | | - Ljerka Puljić iz Agrokora najmoćnija je žena hrvatskog biznisa. Iza nje pozicionirala se Snježana Pauk, članica Uprave HEP-a, ove godine nova osoba na listi '300 najmoćnijih žena' objavljenoj u novom broju poslovnog tjednika Lidera.
Za jedno mjesto pale su Nevenka Bečić, Kerum, i Gordana Kovačević, Ericsson Nikola Tesla, koje su sada treća odnosno četvrta najmoćnija žena hrvatskog biznisa. Petu poziciju zadržala je Irena Jolić Šimović iz Hrvatskog telekoma. Top-deset najmoćnijih žena odabralo je uredništvo Lidera prema upravljačkoj moći, ali i na temelju njihova utjecaja na biznis općenito, na dobavljače, kupce i zaposlenike.Lista koja sadrži 100 najmoćnijih predsjednica Uprave, 150 članica uprave i 50 članica nadzornih odbora temelji se na istraživanju Lidera i Poslovna.hr-a. Prema istraživanju, tristo najmoćnijih žena Hrvatske ima upravljačku moć od 32 milijarde eura, što je impozantan rast od čak 35 posto u odnosu na prošlu godinu, međutim smanjena je upravljačka moć predsjednica uprava. Na ovogodišnjoj su listi, na kojoj su primjetne velike promjene u dolascima i odlascima, žene iz 260 kompanija.
...
| | | | 12/5/2010 - HERA je potpuno podbacila u dvije najvažnije zadaće | | Izvor - Business.hr, 24. studenog 2010. | | | - Predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Danijel Žamboki je izvijestio da su ukupni prihodi u 2009., uglavnom iz naknade za obavljanje energetske djelatnosti, bili 26 milijuna kuna ili šest posto viši nego godinu prije, dok su rashodi bili 15,6 milijuna.
"HERA je potpuno podbacila u dvije najvažnije zadaće: nadzoru tržišta i regulaciji cijena", ocijenio je SDP-ov zastupnik Davor Bernardić i upitao je li HERA doista nezavisno tijelo ili je pod utjecajem HEP-a.
"U izvješću nema ni cijelog niza štetnih ugovora vezanih uz HEP", naveo je Bernardić i upitao gdje je bila HERA kad se izvozila struja u mostarski TLM.
Dodao je kako oporba traži izričit demantij hrvatske Vlade da želi privatizirati HEP i tako riješiti financijske probleme te izrazio sumnju da je to dio koalicijskog sporazuma HDZ-a i HSS-a.
Usprotivila mu se HSS-ova zastupnica Marijana Petir zamolivši da "ne plaši građane s nečim što ne postoji".
Zlatko Koračević (HNS) je pak ustvrdio kako HERA nije napravila ništa novo da poboljša sigurnost opskrbe plinom još od 2008., a sličan status quo je i kad je riječ o energetskim objektima.
Iz redova oporbenih zastupnika bilo je i upita o opravdanosti postojanja HERA-e, no HDZ-ov zastupnik Davor Huška istaknuo je doprinos Agencije i u donošenju "trećeg paketa" energetskih propisa u EU koji će se primjenjivati u Hrvatskoj od slijedeće godine.
...
| | | | 12/5/2010 - Građani i gospodarstvo za struju dužni 1,6 milijardi kuna | | Izvor - Novi list, 22. studeni 2010. | | | - Svako kućanstvo najteže se sigurno odriče struje i vode, ali čini se da u krizi građani sve teže plaćaju račune za njihovu potrošnju. Tako su sva kućanstva u Hrvatskoj sa zadnjim danom listopada HEP-u za struju dugovala 329, 27 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kad je dug bio 272 milijuna kuna, to je porast od čak 20 posto. Prema podacima HEP-a, kućanstva mjesečno potroše 378 milijuna kuna, što znači da dug koji su stvorile neplatiše nije još dosegnuo ukupnu mjesečnu potrošnju.
Puno gore stanje je s iznosom HEP-ovih potraživanja za neplaćene račune kad je u pitanju gospodarstvo koje je na dan 31. listopada dugovalo 1,256 milijardi kuna za isporuku električne energije. Neplaćeni računi gospodarstva porasli su za 145 milijuna kuna, pa je dug za isporučenu električnu energiju krajem ovog listopada čak 13 posto veći nego lani u istom mjesecu. Prosječni mjesečni prihod HEP-a za isporuku električne energije gospodarstvu je 468 milijuna kuna, što znači da su poduzetnici skupili dug koji gotovo pokriva njihovu tromjesečnu potrošnju struje.
Rastu dugovi za komunalije
Uz to iz HEP-a nam odgovaraju da su dospjeli a neplaćeni računi 116 tisuća kućanstva u šest hrvatskih gradova, Zagrebu, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Sisku i Osijeku, HEP Toplinarstvu za grijanje nešto veći od 105 milijuna kuna. Kad bi se dug podijelio na sva kućanstva koja grije HEP Toplinarstvo značilo bi da ona u prosjeku duguju 900 kuna.
Tako građani za struju i grijanje HEP-u duguju 434 milijuna kuna, a zajedno s dugom gospodarstva za struju HEP ima 1,7 milijardi kuna neplaćenih računa. S druge strane ta kompanija na naš upit koliki je trenutno njihov dospijeli, a neplaćeni dug, odgovara da HEP takvih dugova nema.
I najvećem komunalnom poduzeću u Hrvatskoj, Zagrebačkom Holdingu građani za komunalne usluge duguju stotine milijuna kuna. Krajem rujna, podaci su Holdinga, njegove su podružnice, njih osam, imale 768 milijuna kuna nenaplaćenih računa, od čega su 364 milijuna otpadala na kućanstva, a preostali iznos dugovalo je gospodarstvo. U odnosu na kraj prošle godine, dug kućanstava za komunalne usluge pao je za 1,6 posto, ali ako se usporedi s krajem 2008. godine građani imaju 12 posto više duga na ime neplaćenih računa.
Pada platežna moć
Najveći dio otpada na vodoopskrbu i odvodnju te za usluge Čistoće. Vodoprivredi Zagrepčani duguju ukupno 186 milijuna kuna, od čega je utuženo 61 milijun kuna, ali taj novac treba i naplatiti. Za čistoću su Zagrepčani skupili 161 milijun kuna duga, a sudske presude postoje za 95 milijuna kuna.
Ako bi Zagreb bio ogledni primjer za Hrvatsku značilo bi to da na razini cijele države građani za komunalne usluge duguju i do 1,5 milijardi kuna. No, ta računica ne može biti u potpunosti precizna jer cijene vode, kao i cijene usluga koje pružaju ostala komunalna poduzeća nisu ujednačene u cijeloj Hrvatskoj. Ipak, neplaćeni računi za struju i komunalne usluge ukazuju na trend da građani imaju sve manje novca za plaćanje režija. Dobrim dijelom dosadašnjih su godina taj nedostatak pokrivali većom kupovinom hrane na kartice, ali je potrošnja preko kreditnih kartica krajem ovogodišnjeg rujna bila deset posto manja nego lani u isto vrijeme.
Da će sve veći broj građana sve teže plaćati režije govori i činjenica da je krajem listopada u Očevidniku HGK-a zbog ovrha bilo čak 25 posto više nekretnina, kuća i stanova, te oranica, koje su završile na dražbi jer njihovi vlasnici nisu mogli plaćati račune. Sve što se događa s neplaćanjem kredita i režija precizno prati rast broja nezaposlenih kojih je u listopadu 2008. godine bilo 230 tisuća, godinu dana kasnije 273 tisuće, a ove godine 304 tisuće. Ako se prognoze o povećanju za dodatnih 40 tisuća ostvare, neplaćenih računa u siječnju sljedeće godine bit će i više.
| | | | 12/5/2010 - Bivši šef HERA-e ilegalno će dobiti čak 216.000 kuna | | Izvor - Jutarnji list, 22. studeni 2010. | | | - Galić je s čelnog mjesta HERA-e smijenjen početkom srpnja, no samo desetak dana nakon toga zaposlio se u sustavu Hrvatske elektroprivrede, točnije u HEP-ovoj tvrtki Obnovljivi izvori, kao samostalni referent.
Posao pa otkaz
No, kako Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti propisuje da se članovi Upravnog vijeća HERA-e ne mogu godinu dana zaposliti u tvrtkama čije poslovanje regulira ta agencija, a HEP spada među njih, Galić je samo nekoliko dana nakon što se zaposlio u HEP-u ondje dobio otkaz.
Prema dokumentaciji kojom raspolaže Jutarnji list, Galić se u HEP-u zaposlio 21. srpnja (12 dana prije toga Hrvatski sabor razriješio ga je dužnosti predsjednika Uprave HERA-e), no već 29. srpnja, dakle nakon samo osam dana, dobio je otkaz.
Kako je stajalo u obrazloženju, ugovor o radu raskinut je zbog “povrede propisa iz područja radnih odnosa”, tj. zbog zakonskog ograničenja da godinu dana ne može raditi u tvrtkama čiji rad nadzire HERA.
Tada se, međutim, dogodila još zanimljivija stvar. Galić se nakon otkaza u HEP-u ponovno javio u HERA-u i pozvao na zakonsku odredbu kojom, nakon razrješenja s dužnosti, još godinu dana može primati plaću koju je imao dok je bio na čelu HERA-e. Prema neslužbenim podacima, ta je plaća iznosila oko 18.000 kuna neto. Dakle, ne nađe li posao u roku od godinu dana, Galić će od HERA-e primiti oko 216.000 kuna.
Na upit Jutarnjeg lista kako je to moguće, u Uredu za odnose s javnošću Hrvatske energetske regulatorne agencije odgovorili su da je sve u skladu sa Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti i “u skladu s ostalim pozitivnim propisima kojima se reguliraju radno-pravni odnosi”. Međutim, u tom zakonu stoji da pravo na maksimalnih 12 plaća nakon razrješenja s dužnosti član Upravnog vijeća ima samo do trenutka “ostvarivanja plaće po drugom utemeljenju” ili odlaska u mirovinu.
Razrješenje
Kako se Galić samo 12 dana nakon što je razriješen s dužnosti predsjednika Uprave HERA-e zaposlio u HEP-u, jasno je da mu ta prava više ne pripadaju.
Ipak, u HERA-i zakon tumače drugačije, pa će njihov bivši ravnatelj i dalje mjesečno primati 18.000 kuna sve dok ne nađe novi posao, odnosno najdulje do kraja srpnja sljedeće godine.
| | | | 12/5/2010 - Održana izborna Skupština HES-a | | Izvor - HES, 15. studeni 2010. | | | - Hrvatski elektrogospodarski sindikat – HES u protekla dva mjeseca provodio je izbore na svim razinama svoje organizacije.
Za Predsjednika HES-a izabran je Dubravko ČORAK, a za njegovog zamjenika Darko HORVATINOVIĆ.
Za Predsjednika Skupštine izabran je Damir PAVUK iz ELEKTRE BJELOVAR, dok je njegov zamjenik Ante DUMANČIĆ iz HEP – Toplinarstva d.o.o. Osijek
| | | | 12/5/2010 - Obavijest o radu Skupštine NSRHEP-a | | Izvor - NSRHEP-a, 04. listopad 2010. | | | - Dana 30. rujna 2010. godine u Zagrebu održana je Redovna skupština Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske elektroprivrede.
Skupština je razmatrala i jednoglasno prihvatila:
- Izvješće o radu NSRHEP-a,
- Izvješće o radu Statutarne komisije NSRHEP-a,
- Izvješće o radu Nadzornog odbora NSRHEP-a i
- Financijska izvješća NSRHEP-a.
Skupština je jednoglasno izabrala i potvrdila:
1. Za predsjednika NSRHEP-a Luka Marojicu.
2. Statutarnu komisiju NSRHEP-a u sastavu:
1. Ivica Brkljačić, predsjednik Elektrolika Gospić
2. Zvonimir Halonja, član PP HE Sjever Varaždin
3. Jadranko Kukurin, član PrP Rijeka
4. Vice Oršulić, član PP HE Jug Split
5. Ivo Simper, član TE Rijeka
3. Nadzorni odbor NSRHEP-a u sastavu:
1. Vlado Serdar, predsjednik, Elektroprimorje Rijeka
2. Velimir Baćić, član PrP Rijeka
3. Stjepan Bedeković, član Elektra Zagreb
4. Zvonko Mrduljaš, član PP HE Jug Split
5. Mladen Vrban, član HEP d.d. Zagreb
| | | | 11/18/2010 - STRUJNI UDAR TRESE TLM: Novi ugovor s Aluminijem još nije potpisan, a ljulja se i privatizacija | | Izvor - Slobodna dalmacija, 15. studeni 2010. | | | - Danas će se u Ministarstvu gospodarstva naći predstavnici HEP-a, šibenskog TLM-a i mostarskog Aluminija kako bi se napokon pokušali dogovoriti o potpisivanju novog ugovora o isporuci električne energije za Mostar, nakon što je HEP stari ugovor jednostrano raskinuo. To bi trebala biti priprema uoči sastanka u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja sazvanog za utorak, 16. studenog.
Odnedavno se, naime, govori kako je AZTN, s ravnateljicom Olgicom Spevec na čelu, ključ blokade TLM-a nastale nepotpisivanjem novog ugovora o struji za Aluminij, iako je način izračuna odavno utvrđen. U Agenciji se brane da trenutačno nemaju kompetentnih stručnjaka za reviziju predloženog ugovora, pa je zbog toga mjesecima na čekanju.
Problem je, međutim, što TLM tim ugovorom osigurava sirovinu iz Mostara (60 tisuća tona aluminija), koji zauzvrat očekuje stabilnu opskrbu određenom količinom električne energije iz HEP-a. Ako nema struje Mostarcima, nema ni aluminija Šibenčanima. A tada izravno dolazi u pitanje opstanak TLM-a i 900 radnih mjesta u gospodarski kolabiranom Šibeniku.
Nema hrabrih za paraf
Otkako je, prije nekoliko mjeseci, buknula afera HEP i uhićen predsjednik njezine Uprave Ivan Mravak, kao i bivši direktor TLM-a Ivan Koštan, zbog spornog ugovora o struji za TLM (Mostar) po povoljnoj cijeni, čime je HEP navodno oštećen za 600 milijuna kuna, novi “strujni aranžman” kao da nitko nema petlje parafirati. Iako se ovaj put HEP osigurao zaštitnom klauzulom − cijenom ispod koje neće ići ako ona stvara štetu za HEP. Naknadno se pokazalo i da ugovor o prodaji TLM-a hrvatskom konzorciju nikad nije bio dostavljen Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja radi davanja suglasnosti.
Problem je, kako doznajemo iz TLM-a, što je pri prodaji Tvornice za jednu kunu država pristala otpisati dugove tvrtke u iznosu od 1070 milijardi kuna ili 147 milijuna eura (što se naziva državnom potporom), obvezujući novog vlasnika da i on mora investirati u TLM najmanje toliko, a konzorcij se obvezao na ulaganja od 107 milijuna eura. Da stvar bude gora, HFP je tražio od kupca još manje − samo 92 milijuna eura. Sada, dvije godine poslije, AZTN zahtijeva da se konzorcij naknadno aneksom obveže investirati dodatnih 40-ak milijuna eura u domaćeg aluminijaša.
U protivnom, moguć je i raskid ugovora o prodaji TLM-a i izlazak konzorcija iz tog posla. Neki od njih rado bi danas “oprali ruke” od TLM-a i vratili državi − njezino. S obzirom na nove okolnosti, recesiju i financijske (ne)prilike članica konzorcija, pravo je pitanje mogu li vlasnici TLM-a ispuniti i sadašnje ugovorne obveze, a kamoli dodatne. Činjenica je da je prodaja TLM-a bila “politički projekt” Ive Sanadera, a pogodovana cijena struje za Mostar (zašto je išla preko TLM-a?) konstruirana u dogovoru s Mijom Brajkovićem, tadašnjim direktorom Aluminija.
Operativno je to, kako u istrazi tvrdi Mravak, odradio potpredsjednik NO-a HEP-a i član NO-a TLM-a Krešimir Ćosić. Sanader je u konzorcij uvezao tvrtke (Dalekovod, Konstruktor, Aluflexpack, koji je preuzela Hypo banka, ZgMontaža, Feal iz Širokog Brijega) koje su uglavnom bile bliske HDZ-u i na neki su način njegovi dužnici zbog poslova koje su dobivale voljom političke nomenklature. Tvrdi se čak da su i članice konzorcija sklapale ugovore s Fimi-Medijom, što je bio sastavni dio “državnog reketa”. Odlaskom Sanadera pao je Mravak, s njim i ugovor HEP−TLM−Mostar, a mogla bi i do jučer hvaljena privatizacija šibenskog TLM-a...
Direktor Zoran Širić: To bi bila katastrofa!
− Ne želimo ni razmišljati o tom crnom scenariju za nas ako se ugovor ne potpiše. Bila bi to katastrofa. Izostane li potpisivanje ugovora, bili bismo osuđeni na torbarenje po svijetu.
Tako se, na žalost, ne može raditi ni uspješno poslovati − kaže Zoran Širić, direktor Tvornice prešanih proizvoda TLM-a.
Stav HEP-a
“HEP je raskinuo stari ugovor s TLM-om 19. siječnja 2010. godine, a od tada do danas HEP je s TLM-om dogovorio i potpisao privremeni sporazum o prodaji električne energije koji prethodi potpisu novog ugovora između HEP-a i TLM-a, a koji je trenutno na razmatranju u Agenciji za tržišno natjecanje. Privremeni sporazum zaštićuje HEP od bilo kakvoga gubitka u poslovanju s TLM-om, a i prijedlog novog ugovora u sebi sadrži brojne zaštitne klauzule za HEP. U HEP-u očekujemo mišljenje od AZTN-a vezane uz novi ugovor, te će se odmah nakon primitka mišljenja pristupiti proceduri koja prethodi potpisivanju novog ugovora“, navodi se u priopćenju koje je potpisao Radomir Milišić, glasnogovornik HEP-a.
Iz Agencije su nam kazali da se ugovor između HEP-a i TLM-a analizira, baš kao i program restrukturiranja TLM-a. F.L.
Ide se na ruku međunarodnim tvrtkama
koje žele eliminirati konkurenciju
Nakon jednostranog prekida ugovora o isporuci električne energije pod povoljnijim uvjetima, što je učinio HEP početkom godine, stručnjaci TLM-a i HEP-a pripremili su novi ugovor, po modelu kakav se primjenjuje u svim zemljama svijeta za specijalne potrošače električne energije, a takvima se od nastanka smatraju TLM, odnosno Aluminij iz Mostara. Polazište je cijena aluminija na Londonskoj burzi, a u njega je ugrađena i zaštitna najniža, odnosno najviša cijena električne energije, dakle, klauzula koja je nedostajala prethodnom ugovoru.
− Ovaj novi ugovor sa zaštitnom klauzulom prije nekoliko su mjeseci sastavili stručnjaci. Ugovor je u poslovnom smislu krajnje korektan, i za HEP i za TLM. Na žalost, prvi čovjek HEP-a Leo Begović ne želi ga potpisati dok na njega svoj potpis ne stavi resorni ministar Đuro Popijač. Situacija je apsurdna. Ljudi kojima je u opisu posla da upravljaju tim javnim poduzećima ne žele potpisati ugovor koji su pripremili stručnjaci. Dapače, na ugovor nemaju primjedbi, ali se, očito je, u aktualnoj društveno-političkoj klimi plaše sklopiti takav poslovni ugovor − rekao je čelnik HUS-a Ozren Matijašević.
To što se događa s ovim ugovorom nije nimalo slučajno, tvrdi Matijašević:
− Izgleda se ide na ruku nekim međunarodnim tvrtkama koje žele eliminirati TLM kao konkurenciju. Ne zaboravite, najveći dio proizvodnje završi u izvozu. Takav razvoj događaja ide i na ruku građevinskim lobijima. To je i razlog zašto mi od Vlade tražimo da ispuni svoje obećanje dano prilikom privatizacije, a ona se obvezala da će zajedno s Upravom Adriala, dakle, novim vlasnikom, pripremiti program restrukturiranja TLM-a.
− Bez ovog ugovora TLM i Mostar ne mogu potpisati novi poslovni ugovor prema kojemu bi iduće godine šibenskim tvornicama trebalo isporučiti 60 tisuća tona aluminija. Mostarci upravo prave planove za iduću godinu i, ako se i dalje bude odugovlačilo s potpisivanjem ugovora, oni će potražiti novoga kupca, a Šibenčani poslije toga mogu staviti ključ u bravu − kaže Zdravko Burazer, povjerenik HUS-ova Sindikata metalaca.
| | | | 11/18/2010 - Josipa Rimac sestru želi postaviti na mjesto upraviteljice HE Golubić? | | Izvor - Slobodna dalmacija, 14. studeni 2010. | | | - Kninska gradonačelnica Josipa Rimac “vedri i oblači”, zapošljava i smjenjuje u kninskom dijelu HEP-ova sustava, a sada na mjesto upraviteljice Hidroelektrane Golubić instalira svoju rođenu sestru, Mariju Čulinu Rapo.
Tako stoji u anonimnoj predstavci, garniranoj nizom primjera, upućenoj našoj redakciji. Spominje se da je prije nekoliko godina brzopotezno ishodila smjenu upravitelja kninskog pogona Elektre-Šibenik, dipl. ing. Zorana Radaka (inače političkog oponenta), navodno, jer nije bio dovoljno kooperativan oko kićenja i rasvjete Knina za Novu godinu.
U predstavci se posebno proziva direktora “Hidroelektrana na Krki” (koja obuhvaća HE Miljacka, HE Golubić i HE Jaruga), Tomislava Miletića, zbog, navodno, politički dirigirane smjene na čelu HE Golubić.
Od tajnice do koordinatorice
Miletiću se imputira da želi na mjesto upravitelja HE Golubić, Slavena Duila, dovesti sestru gradonačelnice Mariju Čulinu Rapo, iako ona za to nema referencije.
Marija je imenovana koordinatoricom zaštite okoliša, premda je završila stručni studij ekonomije na kninskom Veleučilištu. Čak je u Splitu upisala školu zaštite na radu kako bi imala i formalne kvalifikacije. No, jesu li one baš odgovarajuće za možebitno promaknuće u upraviteljicu HE Golubić?
Direktor Miletić nam je kazao kako je sestra gradonačelnice Marija Čulina Rapo u HEP-u još od 1995. godine, dakle, ističe Miletić, deset godina prije nego što je Josipa Rimac postala gradonačelnica.
No direktor propušta kazati da je Marija bila tek tajnica, a sada je koordinatorica, ma što to značilo.
Upravitelj HE Golubić, Slaven Duilo, prolazi kroz psihički tešku obiteljsku situaciju i trenutačno je na godišnjem odmoru.
- Nema nijedne odluke kojom sam imenovao Čulinu Rapo na mjesto upravitelja HE Golubić. Uostalom, ona još nema uvjete za obavljanje te funkcije - kazao je direktor Miletić i ponudio svoje objašnjenje glasina o novoj upraviteljici HE Golubić:
- U županiji su na djelu previranja jer su uskoro izbori, rade se liste za Sabor i sve je to u funkciji političke borbe - pokušava Miletić relativizirati turbulencije i smjene u HE.
Ljuta gradonačelnica
Je li Josipa Rimac doista tako moćna da čak i u HEP-u ima izravan utjecaj, ili se radi tek o pokušaju diskreditacije mlade HDZ-ove političarke u Kninu zbog nekih “osobnih računa”?
U nastojanju da sve odgovore dobijemo iz prve ruke, od gradonačelnice Rimac popili smo “jezikovu juhu”.
Našoj kolegici u Kninu Rimčeva je odbila komentirati sadržaj predstavke, optuživši Slobodnu Dalmaciju da protiv nje vodi kampanju te zaprijetila predstavkama protiv novinara.
Zoran Radak, inače vijećnik HSP-a u Gradskom vijeću Knina, potvrdio je dio priče koji se odnosio na njegovu smjenu s dužnosti upravitelja kninskog pogona Elektre.
Tvrdi da je Rimčeva “odigrala igru” preko Ante Despota (tada člana Uprave) i Ivana Mravka (tada predsjednika Uprave HEP-a) i umjesto njega za upravitelja inaugurirala pripravnika Hrvoja Jelića! Radak je ostao u HEP-u kao samostalni inženjer, s gotovo istom plaćom, samo da ne “talasa”.
| | | | 11/14/2010 - HEP-ovi stanovi: Kvadrat 1000 kuna! Ali samo za odabrane | | Izvor - Večernji list, 13. studeni 2010. | | | - I dok Državno odvjetništvo istražuje malverzacije HEP-ovim stanovima, budući da je ta tvrtka vlasnik 300 nekretnina, ali u poslovnim su knjigama evidentirana samo 134, Večernji list doznaje detalje kako su ti stanovi iznajmljivani, odnosno prodavani. Bez ikakvih kriterija HEP je u posljednjih desetak godina te stanove iznajmljivao za, primjerice, samo 50 kuna mjesečno, neki su stanovi prodavani za samo 1000 kuna po kvadratu, a neki su bespravno useljeni ili su pak u njima već deset godina tzv. čuvari stanova, koji ne plaćaju ni kune najma!
Popusti direktorima
Uz DORH, HEP-ovim se stanovima u Zagrebu, Osijeku, Gospiću, Splitu, Velikoj Gorici... bavi i Porezna uprava, potvrdio nam je izvor dobro upućen u poslovanje tog javnog poduzeća. Prema HEP-ovoj odluci o prodaji, neki su stanovi uz 30-40 % popusta prodavani raznim direktorima i njihovim zamjenicima u tom javnom poduzeću. No, jeftinih HEP-ovih stanova domogli su se, kako je još prije izjavio direktor te tvrtke Leo Begović, i oni koji s tvrtkom nisu imali baš nikakve veze.
Prozvani revizor
HEP je pak do tih stanova došao kompenzacijom, uglavnom od građevinskih tvrtki koje su u zamjenu za neplaćenu struju tom poduzeću davale stanove i garaže. HEP iz stanova kani iseliti bespravno useljene stanare, dakle one koji na te stambene kvadrate nisu imali nikakva prava, a ostale stanove kani provesti kroz poslovne knjige i riješiti pitanje cijene najma. Muljaže HEP-ovim stanovima otkrivene su nakon što je u tom javnom poduzeću provedena izvanredna revizija. Obavila ju je tvrtka Zgombić&Partneri. Tu se revizorsku tvrtku, pak, u anonimnom pismu objavljenom na stranicama najvećeg HEP-ova sindikata (Hrvatski elektrogospodarski sindikat) optužuje da joj je Leo Begović posao dodijelio bez natječaja, iako je reviziju već bio proveo Deloitte, te da su Zgombić&Partneri suradnici njemačkog RWE-a, koji je zainteresiran i za kupnju HEP-a bude li se išlo u privatizaciju. Leo Begović to demantira te tvrdi da je zahvaljujući reviziji Zgombić&Partnera, kojom su otkrivene nepravilnosti u HEP-u koje su promaknule Deloitteu, uspio uštedjeti milijunske iznose.
Jeftine stanove dobili Mravak, Buljubašić, A. Despot...
U prodavanje stanova ispod cijene i davanje u najam za 50 kuna umiješane su dvije HEP-ove uprave; i ona za vrijeme koalicijske vlasti, ali i Mravkova za vrijeme HDZ-ove vlade. Iako su procjenitelji HEP-ove stanove procjenjivali po tržišnim vrijednostima, uprava HEP-a donijela bi odluku da se stanovi prodaju za 40 posto popusta. Na taj je način do stana došao Rade Buljubašić, za kojeg je Večernji list otkrio kako je plaću dobivao u HEP-u, a radio u HDZ-u, ali i Ivan Mravak, bivši šef HEP-a, te Ante Despot, zet uhićenog bivšeg rizničara HDZ-a Mladena Barišića...
U HEP-u ističu kako su raščišćavanjem u svom dvorištu, od stanova nadalje, uspjeli stvoriti uštede te ostvariti i dobit od milijardu kuna, zbog čega na kraju struja i nije poskupjela. U idućoj godini planiraju dobit od 200 milijuna kuna, jer će dio ovogodišnje uložiti u nove objekte, a poskupljenje struje ovisit će o rastu cijene plina.
| | | | 11/14/2010 - Premijerka u Sisku pustila u rad nove spremnike Janafa | | Izvor - Večernji list, 13. studeni 2010. | | | - Novoizgrađene spremnike za sirovu naftu na JANAF-ovom Terminalu Sisak pustila je danas u rad predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Time je završena prva faza proširenja spremničkog kapaciteta na ovom terminalu koji postaje strateški važan za diverzifikaciju opskrbe naftom jugoistočne i srednje Europe. U investiciju je JANAF uložio 172 milijuna kuna vlastitih sredstava. Druga faza radova započela je u rujnu ove godine gradnjom tri nova spremnika. Ovi radovi vrijedni su 156 milijuna kuna.
- Puštanje ovih spremnika u rad samo je početak značajnog povećanja spremničkog prostora kojeg JANAF planira provesti u nadolazećem razdoblju. Od 2011. do 2015. godine uložit ćemo šest milijardi kuna za povećanje kapaciteta i razvoj novih projekata. Do kraja ove godine ili početkom iduće otvorit ćemo najveće radove na Terminalu Omišalj, u vrijednosti od jedne milijarde kuna. Janaf u realizaciju svojih projekata nastoji uključiti što više domaćih tvrtki čime ćemo doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva - istaknuo je Ante Markov, predsjednik Uprave Janafa. Radove na prvoj fazi izvodio je konzorcij Đuro Đaković i Konstruktor, a na drugoj fazi Motmontaža. Jadranka Kosor pohvalila je uspiješnu realizaciju projekta te najavila Vladine planove na energetskom polju.
- Do kraja godine raspisat ćemo natječaj za HEP-ovu hidrocentralu te iduće godine za gradnju Termoelektrane u Sisku. Vrijednost radova termoelektrane je 220 milijuna eura. Zvršit ćemo i projekte vezane uz izgradnju magistralnog plinovoda koji će se time povećati na 560 kilometara - istaknula je J. Kosor.
| | | | 11/12/2010 - Iz pritvora na posao - Hrvatska elektroprivreda bivšem šefu neće dati otkaz dok nema presude | | Izvor - Večernji list, 12. studeni 2010. | | | - Mravak inženjer u HEP-u, na posao ide u pratnji policajaca
Bivši predsjednik uprave nije se vratio na mjesto savjetnika direktora HEP Distribucije, što je radio prije pritvora, nego u HEP Izgradnju na plaću od osam do devet tisuća kuna.
Bivši predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak u srijedu se, nakon 167 dana provedenih u pritvoru i tri tjedna odmora koje si je nakon toga priuštio, vratio na posao u HEP.
V. kategorija
Mravak se nije vratio na dužnost savjetnika direktora HEP Distribucije, mjesto s kojeg je nakon smjene njegove cjelokupne uprave bio pozicioniran pa zatim odveden u Remetinec, nego se ukazao na novom radnome mjestu inženjera u HEP Izgradnji u Heinzelovoj ulici. Raspoređen je na radno mjesto koje se klasificira terminom "inženjer V. kategorije". Na novoj funkciji može očekivati plaću između osam i devet tisuća kuna. Ispred ulaza u zgradu u kojoj Mravak sada sjedi cijeli su dan pak stajala dvojica policajaca zadužena za njegovo osiguranje.
Podsjetimo, Mravak je iz pritvora pušten nakon oprosnice i na zahtjev USKOK-a, s kojim je surađivao na način da je u 66 sati snimljenog svjedočenja za većinu malverzacija u tvrtki koju je nekada vodio optužio bivšeg premijera Ivu Sanadera te šefa Carine i blagajnika HDZ-a Mladena Barišića. Ovo se ponajprije odnosilo na nelegalne poslove s Fimi medijom i prodajom struje ispod cijene, po kojoj ju je kupovao šibenski TLM, odnosno po kojoj je kupovana posredstvom mostarskog Aluminija kojemu je i bila namijenjena.
Protiv Mravka se još vode kazneni postupci u slučajevima dodjele HEP-ova stana Radi Buljubašiću, povratniku iz Australije koji je primao plaću u HEP-u, a na posao odlazio u središnjicu HDZ-a, te u slučaju pogodovanja tvrtki DIOKI Roberta Ježića.
Sve njegove afere, kako je Večernji list otkrio prije godinu dana, HEP i državu koštale su najmanje 1,5 milijardi kuna. No, Mravak unatoč tome nikada u HEP-u nije dobio otkaz, nego je tijekom boravka u pritvoru koristio svoje zakonsko pravo na šest mjeseci neplaćene odsutnosti s posla. Kada je, blagošću USKOK-a i nakon svaljivanja sve krivnje za odluke potpisane vlastitom rukom prebacio na Sanadera, Barišića i Damira Polančeca, napokon ugledao slobodu, Mravak se jednostavno javio na posao. Štetni ugovor s HAC-om zbog kojega je HEP izgubio 300 milijuna kuna, ugovori s bivšim dekanom Ekonomskog fakulteta Tipurićem, kupovanje najskuplje struje na međunarodnom tržištu od Vuka Hamovića..., ništa od toga očito nije bila prepreka da se Mravak vrati životu poštenoga građanina.
Veći dio djelatnika HEP-a ovime je u najmanju ruku zaprepašten, ali protiv zakona se ne može. Predsjednik uprave koja je naslijedila onu Mravkovu, Leo Begović, objasnio nam je kako stvari stoje u pravosudnom slučaju njegova prethodnika.
– Dok nema pravomoćne presude o njegovoj krivnji, Mravak ima pravo raditi u HEP-u. U trenutku uhićenja on je zatražio šest mjeseci neplaćenog godišnjeg odmora, što mu je HEP odobrio jer na to imaju pravo svi zaposlenici ovog poduzeća – kaže Begović.
Tako kaže Ustav
– Mravak prema Ustavu ima pravo raditi u HEP-u dok ne bude pravomoćno osuđen za eventualno nanošenje štete HEP-u. Kada se i ako utvrdi da je Mravak za određeni iznos oštetio HEP, onda će HEP njega tužiti i tražiti da vrati taj novac – poručio je Begović. Izvanredni otkaz ne može mu dati, objašnjava, jer bi riskirao da Mravak tuži HEP zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu.
| | | | 11/12/2010 - Privatizacija HEP-a: Privatni vlasnik donosi novac i kontrolu | | Izvor - Večernji list, 11. studeni 2010. | | | - Večernjakova priča o mogućoj privatizaciji HEP-a koja se naslućuje u studiji što ju je od Ekonerga naručilo Ministarstvo gospodarstva otvorila je raspravu o tome je li prodaja te elektroenergetske tvrtke nužno loša ili pak poželjna i dobrodošla.
Državi ostaju dalekovodi
Razgovarali smo s trojicom eminentnih stručnjaka s područja energetike; analitičarom Damirom Novotnyjem, konzultantom Jasminkom Umičevićem te energetskim stručnjakom Davorom Šternom. Jedino Štern smatra kako razbijanje HEP-a na tri kompanije, a potom i njegova prodaja, ne dolazi u obzir.
– Neka se grade novi elektroenergetski objekti i neka oni koji su u njih investirali od HEP-a, u zamjenu za njih, dobiju dionice – rekao je Štern. Upozorava kako privatizacije Ine, kojom su Mađarima prodana i plinska polja u sjevernom Jadranu, mora biti primjer kako se tvrtke ne smiju prodavati. Suprotnog su mišljenja pak Novotny i Umičević, koji objašnjavaju da država mora ostati vlasnik prijenosa struje, odnosno dalekovoda, ali da bi se distribucija i proizvodnja struje trebale privatizirati kako bi se privukao kapital (jer država nema novca koji bi uložila u nove elektroenergetske objetke), ali i uspostavio sustav kontrole jer privatni vlasnik neće dopustiti potkradanje na štetu tvrtke.
– HEP ne može biti povlašten u odnosu na druge tvrtke iz energetskog sektora koje su privatizirane, kao što je to u slučaju Ine. S gledišta nacionalne ekonomije zadržavanje državnog vlasništva u javnim poduzećima neodrživo je – objašnjava Novotny. Prema europskoj direktivi, nastavio je Novotny, koja definira da se elektroenergetsko tržište mora liberalizirati, potrebno je razdvojiti proizvodnju struje od prijenosa i distribucije.
– Bez liberalizacije nema povećanja proizvodnje struje. Država mora ostati vlasnik prijenosa električne energije, odnosno elektroenergetske infrastrukture, ali distribucija treba ići u privatizaciju – objašnjava Novotny. No, kao primjer ističe Makedoniju, koja je pogriješila kada je distribuciju dala u ruke privatniku. Mnogo su bolji primjer gradovi u istočnoj Njemačkoj koji su postali vlasnici lokalne distributivne mreže.
– Kao što je Zagreb vlasnik vodovodne mreže, tako bi mogao biti i vlasnik distributivne – objasnio je Novotny. Privatizacija je pak potrebna, nastavio je, kako bi se namaknuo novac koji bi se uložio u proizvodnju struje.
– Sadašnji poslovni model HEP-a za korisnike je nepovoljan. HEP i dalje inzistira na tome da investitori u industrijske objekte sami o svom trošku grade trafostanice kao što su nekad telekomi tražili da im korisnici plate telefonsku infrastrukturu do svojeg stana – tvrdi Novotny. On objašnjava kako bi u privatizaciji HEP-ove proizvodnje i distribucije država trebala biti svojevrstan partner u modelu javno-privatnog partnerstva. Konzultant Jasminko Umičević objašnjava pak da u HEP-u ne bi bilo Buljubašića i Mravka kada bi postojao privatni, tj. strani vlasnik, odnosno suvlasnik.
– Gdje god je država vlasnik, uvijek ima korupcije. I privatni će vlasnik vjerojatno podmititi, ali ne na štetu tvrtke – slikovito objašnjava Umičević. Privatnom vlasniku pak kriterij za imenovanje vodećih ljudi, kaže Umičević, u energetskim tvrtkama ne bi bio, kao što je to sada, onaj da nemaju pojma o tome što rade, nego bi tvrtkama upravljali stručnjaci. I on tumači kako je loše da država bude vlasnik distribucije i proizvodnje jer ona nema novca, ali mora ostati vlasnik dalekovoda.
Korupcija opljačka novac
– Kad država i ima novca, onda se on opljačka kroz korupciju – rekao je Umičević. Dolaskom privatnog vlasnika, nastavio je Umičević, uspostavila bi se kontrola, ali i namaknuo novac za investicije u elektroenergetske objekte.
Kako je Večernji list već pisao, EU je u procesu usklađivanja zakonodavstva kad je riječ o prijenosu struje državama omogućio tri varijante.
Prema dvjema mogućnostima prijenos može ostati unutar nacionalnih elektroenergetskih tvrtki, a autori studije koju je objavio Večernji list predlažu treću opciju, odnosno formiranje zasebne tvrtke za prijenos.
Predlaže se i izdvajanje distribucije te opskrbe električne energije iz HEP-a te formiranje zasebnih tvrtki. Protiv takve odluke, kao što smo pisali, pobunio se Dubravko Čorak, predsjednik najvećeg HEP-ova sindikata.
Premijerka Jadranka Kosor izjavila je kako nema šanse da HEP ide u privatizaciju dok je ona predsjednica Vlade. Analitičari pak tumače kako je ta njezina izjava tek politička i kako to ne znači da se prodaja HEP-a neće dogoditi.
Privatizaciju ne smatraju nečim lošim, ali svakako treba voditi računa da se ne bi ponovio primjer Ine, s kojom su, kad se prodavala, prodana i plinska polja, odnosno domaća proizvodnja plina. Gotovo je sigurno da se do izbora HEP neće prodavati jer to nipošto nije povoljan politički trenutak za tako krupno pitanje, a poslije je očito sve moguće.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
