|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 9/16/2009 - Otkaz onome koji kaže bilo što o HEP-u’ | | Izvor - Jutarnji list, 14. rujan 2009. | | | - Uprava HEP-a odlučila je zaustaviti curenje informacija iz tvrtke. Nakon što su javnost ovog ljeta zasule afere Hrvatske elektroprivrede, i nakon što je o njima pokrenuta istraga širokih razmjera, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima poslao je svim podružnicama HEP-a nalog za “Jačanje mjera zaštite tajnosti podataka”.
Riječ je o uredbi kojom se definira postupanje s dokumentacijom koja sadrži “osobne podatke zaposlenika”. Osim članovima Uprave, ova je okružnica poslana i svim trgovačkim društvima HEP Grupe, Sektoru za pravne poslove i Sektoru za opće poslove.
I novčane kazne za radnike
HEP-ove službe upozoravaju se u pet točaka da svu dokumentaciju povezanu s ugovorima o radu, suglasnostima za zasnivanje radnog odnosa, premještaje i sl. dostavljaju u zatvorenim kuvertama uz naznaku u lijevom kutu omotnice “Osobni podaci, ne otvarati”, s brojem i naznakom predmeta.
Uredbom se zabranjuje otvaranje tako obilježenih kuverti u organizacijskim jedinicama HEP-a, a to je dopušteno isključivo u Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima. Upozorava se sve šefove službi da su dužni upozoriti radnike koji rade na poslovima dostavljanja osobnih podataka zaposlenika, te radnike koji rade na obračunu plaća “da iste podatke moraju brižljivo čuvati, i s njima u svakodnevnoj komunikaciji postupati s pojačanom pažnjom”.
Neslužbeno, Uprava HEP-a upozorila je zaposlenike tvrtke da kršenje ovih uredbi za posljedicu ima otkaz ugovora o zapošljavanju i financijske kazne.
Zanimljivo je da su restriktivne odredbe u postupanju s osobnim podacima sastavni dio menadžerskih ugovora HEP-a, što znači da Uprava novom uredbom želi dodatno zastrašiti svoje zaposlenike. Dio njih, naime, već mjesecima upozorava na problematične HEP-ove ugovore, netransparentnu politiku zapošljavanja, nepotizam, korupciju, razbacivanje novcem na luksuzni vozni park i sl.
Brane im ulazak u tvrtku
Dio zaposlenika te članova menadžmenta HEP-a pristao je i na suradnju s policijom i DORH-om. Upravi HEP-a to je očito problem te je posljednjih dana pokrenula akciju zastrašivanja, zabranjujući i nekim svojim bivšim zaposlenicima ulazak u prostorije tvrtke...
| | | | 9/12/2009 - HEP prodaje 489 vozila | | Izvor - InfoHEP, 10. rujan 2009. | | | - U skladu s antirecesijskim mjerama za smanjenje troškova poslovanja, Hrvatska elektroprivreda će prodati dio rabljenih vozila u vlasništvu društava HEP grupe.
Restrukturiranjem HEP grupe reorganizirano je upravljanje voznim parkom, čime se postiglo racionalnije gospodarenje vozilima, uključujući i smanjenje potrebnog broja vozila. Ukupno će se prodati 489 starijih vozila različitih vrsta i namjena.
Postupak prodaje provest će se javnim nadmetanjem u svim sjedištima HEP grupe u čitavoj Hrvatskoj u razdoblju od sljedećih mjesec dana.
Procjenjuje se da će prodajom ovih vozila ušteda na razini HEP grupe iznositi godišnje oko10 milijuna kuna.
| | | | 9/12/2009 - D. Polančec demantirao premijerku Kosor | | Izvor - Večernji list, 09. rujan 2009. | | | - – Te neke studije sada su završene, međutim, one se sada analiziraju – ustvrdila je jučer premijerka Jadranka Kosor o analizama poslovanja HEP-a u posljednjih pet godina koje je od Ekonerga i Instituta “Hrvoje Požar” naručilo Ministarstvo gospodarstva.
– Studije koje su dosad odrađene ne mogu smatrati završenima, to je tek prva faza – demantirao ju je danas na HTV-u formalno joj podređeni ministar gospodarstva Damir Polančec.
No, njegov glasnogovornik Tomislav Mazal novinarima je, istodobno kada i premijerka, tvrdio da su sve studije o petogodišnjoj kupnji struje, na kojima je HEP izgubio najmanje 1,4 milijarde kuna, dovršene te da analize pokazuju da je predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak potpuno nedužan u cijelom skandalu.
Iz njihovih izjava dade se zaključiti samo jedno – netko laže! Lažu ili premijerka i glasnogovornik Ministarstva gospodarstva ili ministar Polančec.
Moguća je pritom i opcija da je premijerka nesvjesno obmanula javnost jer su joj iz Ministarstva gospodarstva namjerno podvalili lažne podatke i ostavili je da se sama vadi iz laži.
Štoviše, navodno je danas u Vladi izbio sukob baš zbog tog pitanja. Naime, Večernji list danas je objavio da su Ekonerg i “Hrvoje Požar” analize petogodišnjeg poslovanja HEP-a dostavili Ministarstvu gospodarstva u roku od dva dana.
Za analizu tolikog ugovora i najvećim bi stručnjacima trebalo puno više vremena. To nam je potvrdio i dužnosnik Instituta “Hrvoje Požar” koji se samo nasmijao na objavu da su analize obavljene. Dakle, u cijeloj priči ponovno netko laže.
Situaciju je dodatno zamutio dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić koji je danas, ničim izazvan, svim medijima poslao svoj prijedlog privatizacije HEP-a.
| | | | 9/12/2009 - I radnici protiv Mravka: 'HEP se priprema za jeftinu privatizaciju' | | Izvor - Nacional, 09. rujna 2009. | | | - Posljednjih nekoliko tjedana tvrtka Hrvatska elektroprivreda u stalnom je fokusu javnosti. Negativni i aferaški kontekst prednjači, gotovo da i nema dana kada barem jedna priča o lošem, nezakonitom ili štetnom višegodišnjem poslovanju rukovodstva hrvatskog energetskog poduzeća ne izađe na vidjelo.
Izdvojeno mišljenje člana Nadzornog odbora Jadranka Berlegija o stanju u HEP-u, koje je objavljeno na stranicama Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, ilustrativni je pokazatelj da se nekad velika tvrtka nalazi u velikoj krizi - bilo da je riječ o ekonomskom ili pak rukovodstvenom aspektu. U tom komentaru Berlengi među ostalim obrazlaže zašto je sredinom lipnja ove godine odbio glasovati za 'prijedlog Odluke o prihvaćanju Godišnjeg izvješća Uprave o stanju Društva i poslovanju HEP-Grupe u 2008. godini', te pojašnjava zašto među zaposlenicima postoje sve veće sumnje da se HEP priprema za jeftinu privatizaciju.
Počevši svoj osvrt činjenicom da je službeno stanje HEP-a za 2008. godinu u ovom prijedlogu opisano u samo 5 i pol stranica, predstavnik radnika u HEP-ovom nadzornom tijelu naglašava kako je nedopustivo bilo amenovati izvješće za čije je proučavanje rok bio samo dva dana. "Cijelo godišnje izvješće o stanju Društva za 2008.g. može se opisati kao lakonsko, površno, nepotpuno i neprihvatljivo za prezentiranje Nadzornom odboru. Ipak, moglo bi se zaključiti da Izvješće o stanju Društva, svojim sadržajem, zaista oslikava stanje Društva i u Društvu", ističe Berlengi, koji to potkrepljuje s primjerom iz izvješća, u kojem smanjenje dobiti u 2008. od 450 milijuna kuna za razliku od 2007. godine nije nigdje konkretno obrazloženo.
Osim površnog i nedorečenog financijskog stanja, u tom se kratkom izvješću Uprave za prošlogodišnje poslovanje HEP-a nigdje ne spominje pitanje razvoja Društva, dok su investicije Društva opisane na jednoj stranici teksta, 'bez ijednog kvalificiranog podatka'. Što se tiče zaposlenika, o tom su resoru napisane četiri rečenice, bez prikaza stvarnog stanja zaposlenih i zapošljavanja u Društvu. "Rizici na tržištu i Rizik likvidnosti koji su se tako negativno odrazili na poslovanje društva u protekloj godini da im je trebalo posvetiti male studije, obrazloženi su lakonski i neutralno u samo tri odnosno četiri rečenice. Krajnje površno i nedostatno", stoji u izvješću člana Nadzornog odbora.
U drugom dijelu podužeg osvrta, gdje komentira poslovanju HEP-Grupe, član Nadzornog odbora u 13. se točaka osvrnuo na brojne negativnosti u ovoj tvrtki. To se prvenstveno odnosi na zakašnjele milijunske investicije HEP-a, nabujale i neobjašnjive troškove poslovanja nasuprot značajnom padu prihoda, nekompetentne kadrove koji vladaju tvrtkom te na sustavno otpuštanje kvalitetnih visokopozicioniranih zaposlenika. Jedan od svakako najzanimljivijih detalja u izvješću o HEP-Grupi jest prošlogodišnja bilanca poslovanja. U tom je izvješću iskazana HEP-ova dobit od 31 milijuna kuna i to na sasvim dvojben način, a svakako protivan Direktivama Europske Unije. Naime, želeći na sve načine da rezultat poslovanja ne bude negativan, hrvatska je Vlada HEP-u donirala dionice JANAF-a, stoji u izvješću. "Ove dionice svojom nominalnom vrijednošću ne bi bile dostatne da HEP ostvari pozitivnu bilancu. Čak ni najviša tržišna vrijednost, a nakon 26% porasta vrijednosti iznosila je 2.000,00 kuna po dionici, ne bi bila dostatna za pozitivnu bilancu. No zato postoji tzv. „fer" vrijednost dionica koja je procijenjena na 2.700,00 kuna po dionici što je konačno HEP učinilo pozitivnim", kaže se, između ostalog u ovom izvješću.
Nadalje se napominje kako su troškovi poslovanja u pet godina narasli od 8 milijardi kuna na 11,6 milijardi kuna, te da sadašnjim poslovanjem HEP nije u stanju financirati tekuće poslovanje - 'kako danas tako ni sutra'. "Da bi iz izuzetno teškog ekomskog položaja došli u samo težak ekonomski položaj, a to znači svođenje duga na 300 milijuna kuna i kašnjenje u plaćanju 60 dana, odlučeno je odgoditi kapitalnu izgradnju, odgoditi kapitalne revitalizacije, smanjiti troškove održavanja i podići kredita u ukupnom iznosu od 143 milijuna EUR. To znači da se preuzete kredite može vraćati samo uzimanjem novih kredita. Ovakva poslovna politika vodi Društvo u potpunu ovisnost o bankama - kreditorima", navodi se u izvješću, prema kojem dobit od 250 milijuna kuna u prvom pologodištu 2009. godine nije dovoljna ni za podmirenje značajnijeg dijela duga iz prošle godine.
Ništa bolje HEP ne stoji ni po pitanju investicijskih odluka. U tom se sektoru ne poštuju nikakve procedure, piše Berlengi, pa se prioriteti u izgradnji objekata donose isključivo temeljem ocjena Uprave. "Niti jedan objekt iz plana investicija nije završen na vrijeme. Nema obrazloženja zašto se kasni kao ni utvrđivanja odgovornosti za kašnjenje. Rokovi završetka radova se, kroz prezentaciju izvješća o gradnji, pomiču, onako usput. Tko će i iz kojih sredstava vraćati kredite koje su trebali vraćati sami objekti da su završeni na vrijeme?", pita se član Nadzornog odbora. Iznosi pritom i jedan konkretan primjer - zapuštenu poslovnu zgradu u sjedištu HEP-a, koja se uopće ne spominje u izvješću, iako je posljednje dvije godine 'poluzatrpana građevinska jama'.
U njegovom je komentaru iznesen i podatak da je tijekom proteklih pet godina u HEP-u smijenjeno 50 direktora, 'u većini slučajeva starih hepovaca s dugogodišnjim pa i višedesetljetnim iskustvom, a da niti jednom od njih na kolegiju nije rečeno 'hvala'. Što se tiče samih kolegija direktora, Berlengi tvrdi kako se tamo uopće ne obrazlažu podnesena izvješća, 'kao niti bilo što drugo'.
"Na kraju moram konstatirati da unatoč teškom ekonomskom položaju HEP-a, ekonomsko stanje nije prvi i najveći problem društava HEP-Grupe. Prema gotovo jednoglasnom stajalištu radnika i velikog dijela menadžmenta, najveći problem HEP-a su nestručni i nekompetentni kadrovi na nizu vodećih položaja u društvima i funkcijama društava HEP-Grupe. Općeprihvaćeno mišljenje je da u HEP-u, trenutno, u velikom dijelu menadžmenta, caruje neznanje i nekompetentnost. Teško ekonomsko stanje direktna je posljedica višegodišnje katastrofalne kadrovske politike. Sigurnost sustava danas počiva isključivo na iskusnim majstorima, monterima, uklopničarima, voditeljima postrojenja i ostalim iskusnim stručnjacima HEP-a koji stručno i časno obavljaju svakodnevne zadatke. Ova žilavost i otpornost sustava ima ograničeno vrijeme trajanja koje neumitno ističe. Potrebno je poduzeti mjere ozdravljenja društava HEP-Grupe, dok to vrijeme još traje", stoji u izvješću, u kojem se na kraju ističe i kako 'sva zbivanja u HEP-u i oko HEP-a bude osnovanu sumnju među radnicima da se HEP priprema za jeftinu privatizaciju'. Zanimljivo je da je Berlengi ovaj osvrt poslao Upravi u studenom 2008.god. i u veljači 2009.god. Iako su dakle u HEP-u službeno upozoreni na brojne nelogičnosti, do danas ništa nisu poduzeli po pitanju ovih primjedbi.
| | | | 9/12/2009 - Kosor pred HDZ-ovcima: Hoću podršku! | | Izvor - Slobodna dalmacija, 09. rujan 2009. | | | - Kako ne bi bilo javnih lobiranja i natezanja oko svake kune uoči izrade novog proračuna za 2010. godinu te da se ministri i koalicijski partneri ne bi razbacivali nemogućim obećanjima, a posebice kako bi spriječila da joj iz vlastite stranke bacaju medijske klipove pod noge, predsjednica Vlade Jadranka Kosor jučer je pozvala dužnosnike iz stranačkog vrha u Banske dvore.
Prijetnja ostavkom
Jasno im je dala do znanja kako od njih očekuje apsolutnu podršku. Također je otvoreno rekla kako neće tolerirati medijske informatore s lažnim podacima iz svojih redova i neće dopustiti da proračun bude samo kozmetička lakirovka zbog koje će ona trpjeti udarce javnosti.
Upravo zbog proračuna odmah popodne sazvala je sastanak u Ministarstvu financija, gdje je razgovarala s ministrom Ivanom Šukerom i njegovim prvim suradnicima. Još tijekom jutra i među novinarima i među političarima proširila se informacija kako se “nešto gadno kuha u HDZ-u i da će premijerka podnijeti ostavku jer joj je dosta nelojalnosti suradnika”.
U prvom redu spominjao se ministar zdravstva Darko Milinović, koji je na sve načine pokušao minirati izmjenu Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, te je problem želio riješiti uredbom i barem tako na nekoliko mjeseci izbjeći neugodnu saborsku raspravu.
Navodno je premijerku dodatno razljutilo netočno i nepravodobno izvješće o radu HEP-a, zbog kojega je Vlada naknadno raspisala natječaj za izradu dviju neovisnih studija o poslovanju HEP-a. Naime, premijerku je netko od suradnika obavijestio kako je analiza Energetskog instituta Hrvoje Požar pokazala kako je sve regularno sa HEP-ovim trgovanjem električnom energijom i određivanjem cijene struje, što se naknadno pokazalo netočnim.
Kako je to potvrdio i Goran Granić, direktor Instituta, Vlada jest naručila studiju kod tog instituta, ali rezultati studije još uopće nisu gotovi. Jedna od špekulacija kaže kako je zbog toga došlo do velike svađe između premijerke i Damira Polančeca, potpredsjednika Vlade, koji je navodno premijerki dao tu netočnu informaciju. Sve te spekulacije koje su se cijelo jutro širile po Markovu trgu, popodne je demantirao glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun.
- Ma kakva ostavka?! O tome nema, niti je bilo govora! Premijerka je odgovorna i odlučna dovršiti posao koji je započela - kazao je Zlatko Mehun.
Isto tvrdi i glavni tajnik HDZ-a Branko Bačić, koji uvjerava kako nije bilo nikakvog opsadnog stanja u stranci jučer, no na naš upit je li na sastanku bilo užeg vodstva u Vladi, odgovara:
- Pa ja sam svaki dan na nekom sastanku u Vladi!
| | | | 9/12/2009 - Kosor: O privatizaciji HEP-a Vlada niti ne razmišlja | | Izvor - Glas slavonije, 09. rujan 2009. | | | - Vlada neće privatizirati Hrvatsku elektroprivredu, potvrdila nam je to predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Posljednjih tjedana sve češće se spominje kao mogućnost da država privatizacijom HEP-a prikupi novac u proračun. Čak je i Darko Tipurić dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, nakon što je u javnost iscurio i njegov angažman za HEP, ustvrdio da iza napada na ugovore Ekonomskog fakulteta s HEP-om stoji smišljena akcija moćnog lobija koji želi privatizirati energetski sektor.
O privatizaciji HEP-a se nakon dugo godina počelo govoriti za drugog rebalansa proračuna, a čak su i neki HDZ-ovci tada neslužbeno isticali kako bi privatizacija HEP-a značila više novca u proračunu.
Takvu su mogućnost odbijali i ministar financija Ivan Šuker, ali i ministar gospodarstva Damir Polančec čije bi ministarstvo trebalo voditi taj postupak.
Sada mogućnost privatizacije HEP-a odlučno odbija i predsjednica Vlade.
- Nitko u Vladi, pa tako ni ja, ne razmišlja o privatizaciji HEP-a. Vladin je strateški interes stabilnost opskrbe električnom energijom i stabilnost cijena.
Nema ni govora o privatizaciji HEP-a, kazala je za naš list premijerka Kosor.
O privatizaciji domaće elektroprivrede počelo se govoriti istovremeno kad je pokrenuta i privatizacija Ine. Vlada Ivice Račana donijela je u isto vrijeme zakon o privatizaciji te dvije tvrtke, a isticalo se kako će izlazak HEP-a i Ine na burzu oživjeti domaće tržište kapitala.
Značajna razlika u ta dva zakona bila je to što u slučaju HEP-a nema prodaje 25 posto dionica strateškom partneru, nego se po sedam posto prodaje braniteljima i građanima, te 15 posto javnom ponudom na burzi. Država, stoji i danas u zakonu, zadržava 51 posto dionica do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Trebale su se prodavati dionice HEP grupe s time da je to poduzeće prema zakonu moglo prodavati udjele u proizvodnji i opskrbi, ali je moralo zadržati stopostotno vlasništvo u prijenosu i distribuciji dok Hrvatska ne postane članica EU-a.
Iako je zakon donesen prije sedam i pol godina u privatizaciju HEP-a nije se krenulo, no interesa za tu kompanije sigurno ima. Naši sugovornici iz Vlade ističu kako ta tvrtka ima najviše mogućnosti za razvoj, čak više od Ine i HT-a, i da ni jedna vlast ne smije donijeti odluku o početku privatizacije, a da o tome ne vodi računa. Napominju i to da bi sada bio najnezgodniji trenutak s obzirom na cijene dionica na svjetskim burzama, te ističu da Vlada sigurno neće popustiti tko god želio kupiti HEP.
| | | | 9/12/2009 - Tipurić: Prodajom HEP-a strancima došlo bi do otpuštanja radnika | | Izvor - Business.hr, 09. rujan 2009. | | | - S obzirom da je privatizacija Hrvatske elektroprivrede posljednjih nekoliko dana u središtu medijskog interesa te interesa javnosti, Darko Tipurić odlučio je u priopćenju za javnost pojasniti "za kakav se točno model privatizacije HEP-a zalaže zajedno s ostalim autorima studije izrađene u svrhu iznalaženja najboljeg rješenja za privatizaciju HEP-a".
"Privatizacijski model za HEP grupu mora se temeljiti na očuvanju prednosti vertikalno integriranog poslovnog sustava, što znači da temeljne djelatnosti HEP-a trebaju trajno ostati integrirane, što je za hrvatske nacionalne interese bolje od često prezentiranih ideja podjele HEP-a na skupinu više ili manje autonomnih trgovačkih društava", navodi Tipurić u priopćenju.
Republika Hrvatska treba trajno, kaže on, zadržati većinski paket dionica HEP-a u svojem vlasništvu. Na taj način postiže se, dodaje, dostatan stupanj sigurnosti da će sve djelatnosti HEP grupe ispunjavati svoje obaveze u javnom interesu. Također se osigurava da interesi Republike Hrvatske budu trajno očuvani jer se najvažnije odluke na razini HEP d.d. i drugih društava u Grupi ne bi mogle donijeti bez državne suglasnosti, kaže Tipurić.
"Manjinski dio dionica mora biti u vlasništvu umirovljeničkih i braniteljskih fondova, kao i svih zaposlenika putem programa zaposleničkog dioničarstva, koji bi svim zaposlenicima omogućilo ostvarivanje jednakih prava na sudjelovanje u privatizaciji. Tek manji dio bilo bi pogodno ponuditi na hrvatskom tržištu kapitala postupkom javne ponude svim zainteresiranima građanima Republike Hrvatske", kaže Tipurić.
Prodaja stranom investitoru vjerojatno bi, dodaje, dovela do znatnog otpuštanja radnika i vjerojatno povećanja cijene električne energije nad kojom država više ne bi imala izravne ingerencije. "Privatizacijska iskustva drugih zemalja pokazuju da se, u slučaju gubitka kontrole od strane države, prosječna stopa otpuštanja kreće između 25% i 40%", objašnjava Tipurić.
Slične modele treba primijeniti, kaže on, i na ona poduzeća koja funkcioniraju u uvjetima prirodnog monopola i u strateškim industrijama od nacionalnog interesa.
Međutim, sva druga poduzeća u kojima država još uvijek ima većinske ili manjinske vlasničke udjele, a koja posluju u konkurentskim uvjetima, uglavnom iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, trebaju biti privatizirana na transparentan način i u što kraćem mogućem roku.
| | | | 9/10/2009 - Standard&Poor's zadržao kreditni rejting HEP-a | | Izvor - Hina, 09. rujan 2009. | | | - Agencija Standard&Poor's potvrdila je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) ocjenu kreditnog rejtinga BB+ s negativnim izgledima, uz istovremeno ukidanje tzv. Credit Watch-a, izvijestili su danas iz HEP-a.
Credit Watch obično se dodjeljuje kompanijama i državama koje se pomnije prate, zbog mogućeg sniženja rejtinga. Standard&Poor's u svom izvješću navodi da je HEP osigurao, u velikom dijelu, potrebne izvore financiranja za ovu godinu. Osim toga, smanjen je plan investicija te HEP ostvaruje zacrtane uštede na troškovima i planirana smanjenja radnog kapitala u cilju poboljšanja likvidnosti i poboljšanja fleksibilnosti bilance. Na dodjelu negativnog izgleda utječu nezadovoljavajuća likvidnost HEP-a zbog potrebe prolongiranja kratkoročnih kreditnih linija te negativni slobodni novčani tokovi zbog investicijskih programa, kao i makroekonomska situacija u Hrvatskoj čije daljnje pogoršanje može imati negativne učinke na HEP.
| | | | 9/10/2009 - Zetu direktora HEP-a posao bez natječaja | | Izvor - Jutarnji list, 08. rujan 2009. | | | - Tvrtka EKO Energetski Konzalting iz Zagreba dobila je od HEP-a bez natječaja posao gradnje vjetroelektrana vrijedan 20 milijuna eura godišnje.
Suvlasnik tvrtke EKO je Ante Ćurković, direktor HEP-ova Sektora za strategiju, planiranje investicija i korporativni razvoj.
Time se HEP drugi put našao u sukobu interesa. Najprije je odobrio gradnju vjetroelektrana konzorciju u kojem sudjeluje kao pratner (konzorciju CEMP čiji su vlasnici HEP i Dalekovod), a onda je dodijelio posao gradnje jednom od svojih direktora i članova Uprave. Premda je za dobivanje Prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEEPS) Ćurković pribavio potrebne dozvole, u međuvremenu je investicija zapela pa je tvrtku prepustio svom zetu.
PEES je svojevrsna “koncesija” na gradnju elektrovjetrenjača koja se dodjeljuje po kriterijima koje je 2007. izradio HEP, a potom odobrio pomoćnik ministra gospodarstva prometa i veza dr. sc. Željko Tomšić, sada član Uprave HEP-a.
Dokument ne propisuje provedbu međunarodnog natječaja. Odluku diskrecijskim pravom donosi HEP, a do sada su odluke donosili bez ijednog javnog natječaja.
| | | | 9/8/2009 - HEP: Bez natječaja će proizvoditi struje kao pola Krškog | | Izvor - Jutarnji list, 07. rujan 2009. | | | - Austrijsko-hrvatska tvrtka CEMP d.o.o. je od HEP-a bez natječaja i propisanih kriterija u ožujku ove godine dobila Prethodnu elektroenergetsku suglasnost (PEES) na gradnju vjetroelektrana kapaciteta 100 MW. Kako je ista tvrtka u prosincu 2006. već dobila HEP-ovu suglasnost za gradnju vjetroelektrana od 40 MW, sada raspolaže potencijalom od 140 MW. To je, za usporedbu, snaga ravna polovici nuklearke Krško.
Verbund i Bewag najveći su proizvođač i distrubuter električne energije u Austriji, dok hrvatski monopolist HEP posljednjih nekoliko godina surađuje s tvrtkom Dalekovod kao favoriziranim kooperantom kojem prepušta čak i naplatu svojih dugovanja.
U krugovima hrvatskih energetičara govori se da su sve četiri tvrtke sklopile posao stoljeća. Poticajna cijena za električnu energiju proizvedenu iz vjetroelektrana viša je od konvencionalno proizvedene. U Hrvatskoj ona iznosi 90 eura za Mwh, što je trenutačno dvostruko više od cijene na europskom tržištu, i ubraja se među najveće u Europi. Po toj je cijeni povrat CEMP-ove investicije od 200 milijuna eura moguće ostvariti u rekordnom roku od 6 do 8 godina. U idealnim uvjetima rada od 3000 sati godišnje, po garantiranoj cijeni otkupa, konzorcij će ostvarivati prihod od najmanje 35 milijuna eura godišnje! Država pritom ima obvezu otkupa proizvedene struje nekoliko godina unaprijed.
Stoga nije ni čudno što se investitori zainteresirani za elektroparkove u Hrvatskoj “tuku” za dobre lokacije i neophodnu suglasnost HEP-a koja se, inače, odlukom Ministarstva gospodarstva iz siječnja 2007. g. dobiva bez javnog natječaja, iako je u pitanju prodaja “javnog dobra” i prirodni resurs RH. U Hrvatskoj je, od ukupno odobrene kvote od 331 MWh za električnu energiju dobivenu iz elektrovjetrenjača, koncernu SEMP dodijeljeno 40 MW, a potom mimo ukupno odobrene kvote i dodatnih 100 MWh.
Snaga sunca neiskorištena
Biznis s obnovljivim izvorima energije, po svemu sudeći, postaje područje novog monopola u kojem se favorizira gradnja elektrovjetrenjača (90 posto svih obnovljivih izvora u RH). S obzirom na stanje hrvatske elektroprivrede, taj će monopol u skoroj budućnosti ugroziti onaj konvencionalnih proizvođača el. energije koji drži HEP. U energetskim krugovima već se može čuti spekulacija da zbog interesa nekih domaćih i stranih lobija zainteresiranih za investiranje u elektroparkove HEP ugrožava vlastitu konvencionalnu proizvodnju električne energije, prvo orijentacijom na uvoz, a onda i neracionalnim gubicima.
Većina zemalja u EU ima stroge propise o kvotama koje se dodjeljuju za poticanu proizvodnju el. energije putem obnovljivih izvora. Pri tome se pazi da ravnomjerno budu zastupljeni svi izvori: vjetar, sunce, biomasa... U Hrvatskoj se iz nekih razloga favorizira vjetar, čija je kvota 331 MW, dok je sunčevoj energiji dodijeljena kvota od 1 MW. U Grčkoj je kvota za sunčevu energiju 500 puta veća (500 MW), a u Francuskoj poticajna kvota za vjetar ne prelazi 12 MWh po proizvođaču. Francuzi time stimuliraju male proizvođače obnovljive energije, dok se veliki nadmeću u tržišnoj utakmici.
| | | | 9/8/2009 - Mračna urota: privatizacija HEP-a nakon ulaska u EU | | Izvor - Slobodna dalmacija, 07. rujan 2009. | | | - Ne pripremamo privatizaciju HEP-a, pogotovo takvo nešto ne radimo daleko od očiju javnosti, poručeno nam je jučer u Ministarstvu gospodarstva.
Izjave dekana Ekonomskog fakulteta Darka Tipurića da se moćan lobi zainteresiran za kupovinu HEP-a obračunava sa onima poput njega koji se protive privatizaciji energetskog sektora, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal nije htio komentirati.
Dekan Tipurić optužio je jučer neimenovani moćni lobi koji želi privatizirati HEP da je pripremio medijsku harangu protiv fakulteta i njega.
Tipurić je otkrio da je Ekonomski fakultet izradio studiju o HEP-u prema kojoj bi privatizacija te tvrtke bila najgora moguća odluka s nesagledivim posljedicama i tako je fakultet, tvrdi, došao na nišan lobija koji žele brzu privatizaciju tog sektora.
- Doživljavam i prijetnje zbog stava o HEP-u. Sigurno se ne radi o stvarima koje stoje samo u zraku. Jaki su to i opasni lobiji, vrlo opasni - poručio je Tipurić uz napomenu kako su iznosi vezani za suradnju s HEP-om neistiniti pa najavljuje tužbe za klevetu.
Američki interes
Dodao je kako se moćnim lobijima zamjerio i zbog protivljenja privatizaciji INE, kao i zbog zalaganja za radničko dioničarstvo i za izbacivanje ministara i političara iz nadzornih odbora poduzeća.
Inače, Zakon o privatizaciji HEP-a donesen je prije sedam godina i od tada gotovo da se uopće nije odmaklo na privatizaciji kompanije.
- Stav je i uprave i sindikata da nije vrijeme za privatizaciju, pa i za prodaju dionica radnicima pod povoljnim uvjetima - kaže predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak. Za Čorka dovođenje u vezu posljednjih afera u tvrtki s njezinom privatizacijom nije iznenađenje.
- Ne smije se, međutim, smetnuti s uma da u Hrvatskoj postoje energetski lobiji koji su vrlo jaki i kojima nije u interesu jak HEP. Ti lobiji zastupaju interese energetskih tvrtki iz inozemstva - ocjenjuje predsjednik HES-a. Čorak podsjeća da je na hrvatskom tržištu već bio prisutan američki ENRON, a upravo iz SAD-a, navodi, opet se iskazuje interes za HEP.
Na osnovi sadašnjih strujanja u HEP-u i oko njega Čorak procjenjuje kako privatizacije te kompanije neće biti najmanje do 2011. Pritom upozorava kako će se naglim privatizacijskim odlukama o HEP-u radnici suprotstaviti svim silama.
Prema pripadajućem zakonu, sve je u rukama Vlade kad je u pitanju možebitna prodaja HEP-a. Predviđeno je, isto tako, da se pretežito državno vlasništvo u HEP-u od 51 posto održi sve do ulaska Hrvatske u EU, nakon čega bi sve dionice prešle u privatne ruke.
Opasnost za državu
Svoje neimenovane protivnike dekan Tipurić je upozorio kako se njega može maknuti, ali da ima još stručnjaka na fakultetu i izvan njega koji o privatizaciji HEP-a misle isto što i on. Moji i problemi fakulteta, zaključio je, počeli su kada se pročulo da je zaključak naše studije o HEP-u da se kompanije ne smije prodavati zbog energetske samostalnosti države.
| | | | 9/8/2009 - Darko Tipurić: Žrtva smo lobija koji želi privatizirati HEP | | Izvor - Večernji list, 07. rujan 2009. | | | - S dekanom zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem razgovarali smo nakon današnje konferencije za medije na kojoj je opovrgnuo da je Hrvatskoj elektroprivredi za astronomske svote prodavao ugovore koji se mogu besplatno pronaći na internetu.
Na konferenciji za tisak jasno je i glasno ustvrdio da ga napadaju lobiji koji žele privatizirati HEP, i to zato što se izrađujući studiju o privatizaciji HEP-a zauzeo protiv komadanja i prodaje te tvrtke. Za razliku od tiskovne konferencije na kojoj je udarao šakom o stol, govorio o sebi u trećem licu, vikao i na pitanje odgovarao protupitanjima, u dvorani za sastanke dekanata sjedio je umoran, tih i moglo bi se reći slomljen čovjek. Kakva promjena u samo deset minuta!
Nekoliko je afera koje se vezuju uz Ekonomski fakultet, a najnovija je ona vezana uz HEP. Kako je Ekonomija uopće dobila posao za izradu menadžerskih ugovora za HEP?
Ponuda Ekonomskog fakulteta nije bila za sastavljanje menadžerskih ugovora nego za procese savjetovanja. Definitivno iznos koji se navodi u medijima nije točan – od 180 do 380 tisuća kuna. Ti poslovi bili su rađeni kad je u pripremi bio izbor nove uprave. Kakve su u konačnici oni dobili ugovore to mi na Ekonomskom fakultetu nemamo pojma. U tom su poslu sudjelovali i naši profesori trgovačkog prava. Nikakve šprance s interneta nisu postojale. To je smiješno.
Koliko je HEP na koncu platio taj posao?
Bila su dva odvojena posla, jedan vrijedan 60 tisuća, a drugi 65 tisuća kuna. Prvi je bio vezan uz savjetovanje o praksi menadžerskih ugovora, a drugi uz osvrt na ulogu i odgovornosti uprave s obzirom na plaće i naknade, a vezano uz ugovorne nacrte. Toliki je iznos naplatio Ekonomski fakultet.
Kako se taj novac dijeli?
Imamo pravilnik o raspodjeli sredstava. Kad zaključimo neki projekt, automatizmom ide 15 posto za razvitak djelatnosti Ekonomskog fakulteta, ostatak je za troškove izrade projekta. U to spadaju autorski honorari, ali i niz drugih poslova koji su bitni za projekt. Osobno sam, vjerujte mi, uzeo, ne uzeo nego dobio minimalne iznose. Za konkretan vam posao neću reći koliko sam primio jer je to dio poslovne tajne, ali to je doista minimalan iznos.
Spomenuli ste na tiskovnoj konferenciji da vas napadaju jer ste se u studiji o privatizaciji HEP-a usprotivili komadanju i prodaji te tvrtke?
Ako se HEP raskomada, državi će ostati samo prijenos energije i netko će drugi raspolagati našim energetskim resursima. Ta je studija napravljena prije pet godina, no tada nije bilo vrijeme da se izlazi u javnost sa zaključcima te studije. Oni su počeli u stručnu javnost izlaziti na početku ove godine. Ulazak nekih investitora i preuzimanje elektroprivreda u susjedstvu uzrokovao je raspad samostalnosti. To dakako ne znači da je HEP dobra tvrtka nego da je nužno da ostane u državnom vlasništvu. Sami možete procijeniti tko može biti protiv toga.
Recite vi tko je protiv toga. Govorite o moćnim lobijima, ali ih ne imenujete.
Možete sami pokušati istražiti. Postoje interesne skupine koje žele prodaju HEP-a da bi zavladale hrvatskim energetskim sektorom.
Možete li makar malo preciznije reći tko je u tim lobijima koji žele preuzeti HEP?
I domaći i strani, i politički su i ekonomski interesi uključeni. Postoje snažni lobiji koji žele privatizirati HEP. Sjećate li se Enrona, je li tada trebalo privatizirati HEP? To nisu sitni igrači, nego veliki igrači i sigurno imaju svoje ekspoziture u Hrvatskoj. Morate me shvatiti da ih ne mogu imenovati, ne smijem zbog samoga sebe. Nije problem utuživanja.
Bojite se za svoju egzistenciju?
Ja se bojim za svoje zdravlje. Strah me je onoga što mi se može dogoditi zbog toga.
Ne razumijem. Bojite se da ćete se razboljeti?
Bojim se za sebe. Osobito ako bih vam rekao svoje slutnje. Pokušajte razumjeti moju poziciju.
Jeste li ikada predložili upravi HEP-a kako da poboljša svoje poslovanje?
Jesam, ne smijem govoriti o detaljima. Predložio sam im radikalne organizacijske promjene.
Educirali ste i HEP-ove menadžere?
Na tržište smo ponudili program korporativnog upravljanja za članove nadzornih i upravnih odbora. Svatko se mogao na taj program mogao prijaviti. Po broju polaznika taj je program bio izrazito uspješan. Provodili smo ga sa splitskim Ekonomskim fakultetom. Bilo je i HEP-ovih polaznika, ali i mnogo ljudi iz privatnih poduzeća. Nismo ta program radili isključivo za HEP.
| | | | 9/8/2009 - Tipurić: Suradnja Ekonomskog fakulteta i HEP-a zakonita | | Izvor - Poslovni dnevnik, 07. rujan 2009. | | | - Dekan zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić najavio je danas da će tužbom odgovoriti na medijske napise koji ga prozivaju za financijske malverzacije s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) te ustvrdio da iza svega stoje mediji i poslovni lobiji koji žele privatizirati energetski sektor.
"Suradnja s HEP-om u potpunosti je zakonita, a pritisci su počeli nakon javno izrečenog stava da Hrvatska mora ostati energetski neovisna i da se HEP ne smije privatizirati ili rascjepkati", rekao je Tipurić na konferenciji za novinare. Vidljivo uzrujan i lupajući šakom o stol pozvao je novinare da se pozabave tom tematikom, ističući da zagovornike privatizacije HEP-a nije teško pronaći.
Ipak, na česta novinarska pitanja nije želio otkriti o kojem je lobiju riječ "jer je to utuživo". Komentirajući poslove Ekonomskog fakulteta s HEP-om Tipurić je rekao da je riječ o suradnji kakvu taj fakultet ima s mnogim drugim institucijima za koje izrađuje stručne studije, ekspertize i programe.
Medijske napise da je suradnjom s tom javnom tvrtkom zaradio stotine tisuća kuna nazvao je bezočnim lažima zbog kojih će, kako je rekao, podnijeti kaznene prijave. "Žao nam je što se naša suradnja doživljava kao nešto negativno. Zar bi bilo bolje da su hrvatske tvrtke za takav posao angažirale strane konzultante?" upitao je Tipurić.
Smiješnima je nazvao i tvrdnje objavljene u medijima po kojima su HEP-u po 50.000 eura naplaćivali ugovore skinute s interneta. "Svoj smo posao obavili transparentno i kvalitetno, on je rezultat rada uvaženih stručnjaka s više područja i fakulteta, a sva je dokumentacija predana na uvid nadležnim službama", ustvrdio je Tipurić.
Dodao je kako je i iz dokumenata koje je fakultet nakon medijskih napisa predao USKOK-u vidljivo da je "sve što su radili čisto te da za sve postoje valjane pravne osnove". Dekan Ekonomskog fakulteta opovrgnuo je tvrdnje da je dijelio certifikate za članove nadzornih odbora, ističući da je bio jedan od prvih koji se zauzimao za to da političare na tim mjestima zamijene profesionalci.
Tipurić nije želio komentirati suđenje u slučaju "Indeks" u kojem je zbog prodaje ispita optuženo devet profesora Ekonomskog fakulteta. Rekao je samo da će uprava fakulteta kazniti one koje sud proglasi krivima.
| | | | 9/7/2009 - Parkiralište za radnike HEP-a | | Izvor - HES, 04. rujan 2009. | | | - Poštovani g. Doko,
Temeljem zahtjeva radnika HEP-a d.d., HEP . Operatora prijenosnog sustava i ostalih zaposlenika na lokaciji ul. grada Vukovara i Kupska obraćam Vam se s ovim zahtjevom.
Naime , evidentno je da dobar dio spomenutih radnika na posao dolazi vlastitim automobilom i problem je parkirališta za radnike HEP-a. Prije nekoliko godina u krugu sjedišta HEP-a bilo je dovoljno mjesta i za radnike , kao i za stranke. Poseban problem predstavljati će još jedna nova okolnost , a to je da Zagrebparking d.o.o. od 1. listopada 2009. godine uvodi nove zone parkiranja u okolici HEP-a ( Vrbik i sl. ).
Ukoliko pretpostavimo da će nova zona za parkiranje biti „druga zona „ s cijenom od 7,00 kuna za sat parkiranja , radnici HEP-a bi za eventualno parkiranje s naplatom trebali izdvojiti za mjesec dana cca. 1.200,00 kuna.
Obzirom na započetu, a nedovršenu gradnju podzemnih garaža i poslovnog tornja HEP-a , predlažemo da se privremeno uz minimalne troškove nasipanja uredi parkirališni prostor između zgrade u Vukovarskoj i „ Vagona“ na prostoru koji ne ugrožavaju oborinske vode u zimskom periodu.
Tako uređen prostor koristili bi isključivo radnici HEP-a. Smatramo da smo kao ozbiljna tvrtka dužni voditi računa i o malim zahtjevima radnika.
S poštovanjem,
Predsjednik HES-a:
Dubravko ČORAK,v.r.
| | | | 9/7/2009 - TAJNA POZADINA afere Mravak: HDZ-ov rat za HEP-ove milijarde | | Izvor - Nacional, 01. rujan 2009. | | | - Sve učestaliji medijski napisi o navodnom štetnom poslovanju Hrvatske elektroprivrede posljedica su velikog sukoba koji postoji unutar vladajuće stranke oko prevlasti u najvećoj hrvatskoj državnoj kompaniji.
Odlaskom Ive Sanadera moćni pojedinci unutar HDZ-a odlučili su preuzeti vlast unutar HEP-a i u što kraćem roku tu tvrtku pripremiti za privatizaciju. Prvi korak u tom planu je javna diskreditacija i smjena Ivana Mravaka, čelnog čovjeka kompanije i glavnog protivnika ideje privatizacije nacionalnog energetskog poduzeća.
Upravo zato Mravakovu poziciju trebao bi naslijediti Damir Begović, nekadašnji predsjednik Uprave HEP-a, inače poznat kao jedan od zagovornika ideje privatizacije kompanije i dugogodišnji lobist njemačke energetske kompanije RWE u Hrvatskoj. Uz Begovića, ključni utjecaj na buduće poslovanje kompanije dobio bi i Krešimir Ćosić, saborski zastupnik HDZ-a i aktualni član Nadzornog odbora HEP-a. To je Nacional doznao iz krugova bliskih vrhu Vlade, a prema tim informacijama, Begović i Ćosić glavni su eksponenti HDZ-ove frakcije koja je tijekom proteklih tjedana vršila jak pritisak na premijerku Jadranku Kosor kako bi ona pokrenula proceduru Mravakove smjene.
| | | | 9/7/2009 - Mravak vjeruje da će istrage pokazati kako HEP uredno posluje | | Izvor - Poslovni dnevnik, 05. rujan 2009. | | | - "HEP vrlo dobro posluje, svi parametri su dobri. Nadam se da će sve istrage pokazati da su ipak ljudi u HEP-u i Uprava korektno poslovali, vukli korektne poslovne poteze. A nakon toga će vlasnik HEP-a odlučiti i o meni. Ja imam dovoljno snage da dalje 'vučem' HEP i da on do kraja ima još veću dobit", izjavio je Mravak u razgovoru za Dnevnik HTV-a na upit razmišlja li o ostavci.
Mravak je potvrdio da se u HEP-u vode istrage, ali kaže da državno odvjetništvo i USKOK nisu mjesecima u HEP-u. "Otprije mjesec i nešto dana dobili smo dopis državnog odvjetništva u vezi s kupnjom struje. Uredno smo se odazvali, dostavili svu dokumentaciju, surađujemo sa svim institucijama", kazao je Mravak.
Potvrdio je da se, osim slučaja kupnje struje, istrage vode u još nekim predmetima. Napise da je HEP oštećen za više od milijardu kuna kupnjom struje po višim cijenama, iako je cijena poslije jako pala, čelni čovjek HEP-a je nazvao netočnim i da su brojke preuveličane. Istaknuo je da se tim modelom struja kupuje već dugo godina, svake godine s pozitivnim rezultatom.
"Točno je da je naše društvo Trgovina d.o.o. u svibnju prošle godine predložilo kupnju na godišnjoj razini za iduću godinu i u tom kontekstu smo mu dali odobrenje na Nadzornom odboru i Upravi", kazao je Mravak. Dodao je da je proveden javni natječaj, poslan je na 40-ak adresa, javilo se njih 15-ak i oni koji su dali najnižu cijenu za potrebnu snagu dobili su natječaj.
Koliko je točno HEP izgubio, Mravak nije mogao reći, već da će se to vidjeti na kraju godine. Sada kupujemo na mjesečnoj i tjednoj razini, pa ćemo vidjeti koliko je što stajalo, objasnio je.
Upitan za najnoviju aferu, o kojoj pišu mediji, da je tvrtku oštetio za 300 milijuna kuna kupivši od Hrvatskih autocesta (HAC) trafostanice uzduž autocesta iako je znao da ih neće moći vlasnički uknjižiti, Mravak je kazao da, kad su sklapali taj ugovor 2006., nisu znali da se ne može provesti.
Objasnio je da su HAC i HEP sklopili ugovor jer je HAC tražio energetsku suglasnost, a HEP odobrio, jer je trebalo pojačati postojeću i izgraditi novu mrežu zbog sigurnosti napajanja.
"HAC je imao veći trošak jer su morali graditi te objekte, koji su poslije koristili i HEP-u za priključak novih kupaca i za budući razvoj. U tom kontekstu HAC je predložilo HEP-u da sve objekte predaju u vlasništvo HEP-a, a da za dio sredstava koji su oni financirali HEP njih odšteti", rekao je.
Dodao je da u sporazumu stoji klauzula o općem dobru, da se HAC obvezao da se preko nadležnog ministarstva izmijeni Zakon o javnim cestama. "Ako se iz bilo kojeg razloga neće moći provesti taj sporazum, HEP, po članku tog sporazuma, može vratiti ta sredstva", ustvrdio je.
| | | | 9/7/2009 - Mravak ponovno uhvaćen u laži, znao je da krši zakon! | | Izvor - Večernji list, 06. rujan 2009. | | | - U jučerašnjem Dnevniku HTV-a Mravak je ustvrdio kako nije znao da krši zakon kupujući za 300 milijuna kuna elektroopremu od HAC-a znajući da HEP neće moći uknjižiti vlasništvo.
U manje od tri tjedna Ivan Mravak, predsjednik uprave HEP-a, uhvaćen je u laži pokušavajući odgovoriti na tekstove iz Večernjeg lista.
Prvi je put lagao u demantiju kojim je pokušao osporiti da je vlasnik dijela milijun eura vrijednih nekretnina te da nije prijavljen u Vukovaru. Večernji list sve ove laži već je prije osporio sudskim dokumentima.
U jučerašnjem Dnevniku HTV-a Mravak je ustvrdio kako nije znao da krši zakon kupujući za 300 milijuna kuna elektroopremu od HAC-a znajući da HEP neće moći uknjižiti vlasništvo.
Mravak je kazao da nije znao kako je taj ugovor neprovediv. No, dva dokumenta, Sporazum i dopis DORH-a koje Večernjak posjeduje, pokazuju da Mravak ne govori istinu. Članak 6 Sporazuma jasno navodi da će HAC izlobirati promjenu Zakona o javnim cestama kako bi HEP mogao upisati vlasništvo.
Još i više govori nam dopis DORH-a iz 2004. u kojem Odvjetništvo obavještava HEP i HAC da ne mogu sklopiti željeni posao. I HEP i HAC znali su, dakle, da krše zakon, no ugovor su svejedno potpisali.
| | | | 9/7/2009 - Gube na struji, a upravljaju s 23 odmarališta | | Izvor - Jutarnji list, 06. rujan 2009. | | | - U devet mjeseci ova je tvrtka u gubitku 30 milijuna eura. Direktora zbog lošeg poslovanja ispituje USKOK. Reklo bi se da im s osnovnom djelatnošću ne ide dobro i da nešto treba učiniti. Da počnu s rasprodajom skupih zgrada uz more?
Ljeti posluju poput Gorana Štroka. Zapravo, dubrovački hotelijer možda bi mogao i pozavidjeti njihovoj smještajnoj ponudi diljem Jadrana, u kojoj u ljetnim mjesecima uživaju električari, monteri dalekovoda, direktori HEP-ovih podružnica...
Da se kojim slučajem mogu otisnuti na tržište, pa barem dio ponude oglasiti u nekoj turističkoj agenciji, njihova bi odmarališta, apartmani i bungalovi - što se protežu od Barbarige na sjeveru do Makarske na jugu - mogli za koji postotak poboljšati hrvatske turističke rezultate.
Doduše, morali bi ih prvo malo urediti.
Imaju oni ponudu i za sve koji ne vole more: ako vam odviše smeta jako sunce i multijezično dobacivanje turista, ako vam je naporna buka iz dalmatinskih konoba i ako vam smrde kuhinje ribljih restorana - izvolite u sobe na Šoderici pored Koprivnice.
Dobrodošli u “HEP d.o.o. - Odmor i rekreacija”!
U bogatoj ponudi - čak 23 odmarališta.
U Gajcu 21 apartman s vrtovima i balkonima, u Pakoštanima 152 ležaja u tri samostojeća objekta, tik uz more i s mogućnošću parkinga, u Preku sedam četverokrevetnih apartmana s mini kuhinjama, udaljenih jedva 200 metara od gradskog kupališta.
‘Tu je jako lijepo’
Posebna pogodnost - mogućnost plaćanja u 6 obroka. Dospijeće prvog obroka: tek po povratku s ljetovanja! Samo se ovog ljeta u HEP-ovim sunčanim oazama odmaralo 1400 radnika. Sa sobom su poveli najmilije: supruge, djecu, neki čak i roditelje, jer im to omogućuje HEP-ov pravilnik. Odmarališta su, onako, kao velike familije. Kad u objektima nema voditelja, i gosti se rado javljaju na telefone.
- Joj, gospođo, nemojte mene niš’ pitati, mi smo vam tu turisti - odgovara starija gospođa koja nam se javila na telefon u odmaralištu u Vodicama.
Pitamo je ipak malo o ljetovanju, kakav je smještaj?
- Jako je ovdje lijepo. Sve je čisto i uredno, stvarno o svemu vode brigu. Ali, eto, trenutno nema nikoga od voditelja pa sam se ja javila - pojašnjava nam.
Kaže kako u tom istom odmaralištu u Vodicama ljetuje već godinama, niti ne pamti koliko. Suprug joj je nekada radio u HEP-u, sada je umirovljenik. A za penzionere te megatvrtke - dodatne pogodnosti! Plaćaju samo 50 posto od cijene, u glavnoj sezoni odmora. Nazvali smo i jedno od četiri odmarališta koliko ih HEP ima u Biogradu. Nije to, kažu, baš neki luksuzni smještaj, ali za HEP-ovce je, slažu se, dobro.
‘Malo smo pokrečili’
- Jedva je ove godine stiglo nešto malo boje pa smo zidove pokrečili. Dva odmarališta su potpuno zapuštena i izvan funkcije, a ova druga dva se koriste. Ma čujte, to vam je ipak znatno jeftinije nego da ljudi idu plaćati preko nekakvih agencija. Većina ih ovamo dolazi godinama pa su se ljudi navikli. Radnici uživaju, ali najviše se ipak odmore njihove žene jer ne moraju kuhati - pričaju nam u odmaralištu.
Zimi su vrata svih odmarališta zatvorena. Voditelji ih dolaze redovito obići i provjetriti, ali nitko ih ne koristi.
‘Lijepe su ovo lokacije’
Pitamo ih o poslovanju, kažu da posluju na pozitivnoj nuli.
- Nismo na gubitku, ali nije da se baš nešto zaradi. Teško je to, godinama nije nikaj ulagano, a većina objekata je stara i preko 20 godina. Ali lijepe su to lokacije, neka odmarališta su uz obalu, uz more i plaže, zgodno je - zadovoljno objašnjavaju.
Ta HEP-ova ljepota tik uz more, prema procjenama stručnjaka za nekretnine s kojima smo razgovarali, vrijedi najmanje 11,5 milijuna eura.
Samo jedan, najveći objekt, onaj u Pakoštanima, s 52 sobe i 152 ležaja, sugovornici su nam procijenili na milijun i pol eura.
Smješteno je praktično u moru, ima parkiralište, svaka soba ima kupaonicu, a u hladu dvorišta nekoliko je betonskih stolova za stolni tenis i još maleno dječje igralište. Ukratko, pravi mali hotel.
Vrijednost drugog objekta, odmarališta u Preku, stručnjaci pak procijenjuju na milijun i dvjesto tisuća eura. Toliko bi, naime, na tržištu vrijedilo apartmansko odmaralište na Ugljanu s dnevnim sobama, sanitarnim čvorovima, mini kuhinjama...
No ta ljetna prebivališta za umorne radnike Hrvatske elektroprivrede samo su mali dio bogate imovine tog mastodonta.
Koliko imate stanova?
Prema posljednjem financijskom izvješću HEP-a, imovina te tvrtke, s nekretninama, postrojenjima i pogonima, 31. prosinca 2008. bila je procijenjena na 66 milijardi kuna.
Osim postrojenja i pogona, što je ipak najveća HEP-ova vrijednost, i odmarališta koja ovdje opisujemo, HEP posjeduje i veliki broj stanova. Ali, točan broj odbijaju otkriti.
Jedino što smo o tim stanovima uspjeli pronaći u njihovim službenim dokumentima jesu “potraživanja od prodaje stanova raznih ovisnih društava HEP-a”, a to je iznos od 47 milijuna kuna.
Rastrošna uprava
To je novac koji HEP još treba dobiti od stanova koji su bili u njegovom vlasništvu, a za koje je odobren otkup djelatnicima te tvrtke. Te svoje stanove uprave HEP-a velikodušno su dijelile nekim svojim zaposlenicima. Dobio ga je i Tomo Galić, koji je danas predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, koja bi trebala nadzirati rad HEP-a.
Dva stana iz HEP-ova fundusa dobio je i predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, kojega USKOK i Državno odvjetništvo trenutačno provjeravaju zbog sumnji da je lošim poslovanjem tu državnu tvrtku oštetio za 1,7 milijardi kuna. Mravak je sa suprugom Ružom, koja također radi u Elektri, dobio stan u Miramarskoj ulici, blizu hotela Internacional, vrijedan oko 250 tisuća eura.
Prvi je stan, međutim, od iste tvrtke dobio 15 godina ranije. Riječ je o manjem stanu vrijednom 220 tisuća eura. Oba stana dobio je iako je bio prijavljen na adresu u rodnom Vukovaru, gdje već posjeduje kuću vrijednu 100 tisuća eura.
U posljednjih devet mjeseci poslovanja HEP je na gubitku 30 milijuna eura zbog neprerađenih 500 milijuna kilovatsati električne energije. Također, u istom je razdoblju rejting HEP-a pao tri puta na svjetskom tržištu. Rastrošna uprava od početka godine čak je tri puta poskupila struju. 400 tisuća eura utrošili su na nabavku novih limuzina A6 koje su dodatno opremili za još 150 tisuća kuna.
Prodati ili ne
Struja je poskupljivala, gubici su rasli, oni su kupovali limuzine, a radnike, za utjehu, slali u klimave kreveta diljem Jadrana. Kakva pijana tvrtka... Hoće li, nakon istrage USKOK-a i policije, Vlada prisiliti HEP da svoje gubitke zakrpa prodajom dijela imovine koja im uopće ne služi za djelatnost?
Posebno vrijednim naši sugovornici procijenjuju HEP-ov kompleks u Velikoj, u Slavoniji. Tamo je tvrtka 2005. godine otvorila Nacionalno obrazovni centar, za edukaciju radnika za poslove s visokim naponom. Centar broji četiri objekta s 31-om dvokrevetnom sobom, restoranom, sanitarnim čvorovima, dvije sale, skladištima, kotlovnicom, opremljenim laboratorijem, poligonom, kancelarijama... Stručnjaci za nekretnine kažu: vrijednost je najmanje milijun i pol eura.
Jedan sugovornik dobro upoznat s poslovanjem HEP-a rekao nam je kako uopće nije čudno da jedan takav privredni gigant posjeduje niz nekretnina na obali i u unutrašnjosti.
- Shvaćate, HEP je nastao od 112 OOUR-a diljem Hrvatske, svaki od njih imao je neku nekretninu, nekakav stan, odmaralište ili što već i kad se to spojilo u jednu tvrtku, nastala je značajna imovina. Dugo se razmišljalo o toj imovini. Treba li je prodati cijelu ili dio sačuvati? Predstavlja li ona veći trošak ili zaradu? Bilo je dosta stručnjaka koji su smatrali kako ta imovina opterećuje bilancu i da je ona zapravo opterećenje HEP-u - objasnio nam je taj sugovornik.
Nisu ih slušali
Ipak, u HEP-u nikad nisu poslušali te racionalne stručnjake. I naš sugovornik dan-danas misli kako bi HEP svejedno trebao zadržati veliki dio svoje imovine. Posebno je uvjeren da se ne smiju riješiti vrijednog centra u Velikoj.
Sport i edukacija
- Taj je prostor od velikog značaja. Namjera je bila tamo stvoriti uvjete školovanja za rad s visokim naponom čime se ostvaruju značajne uštede jer kad imate obrazovane radnike, ne trebate isključivati dalekovode tijekom popravaka - pojašnjava.
Pitali smo ga što će polaznicima tog centra prostorija za stolni tenis, za stolni nogomet, sala za biljar i još jedna za squash te što će im velika dvorana za društvene aktivnosti. Tim se sadržajima, naime, HEP može pohvaliti kao dijelom bogate ponude ovoga obrazovnog centra.
- A to ne znam, sjećam se da je u početku tamo bio samo jedan objekt za školovanje. Što se u međuvremenu sagradilo i što će im ti sadržaji, to nemam pojma - kaže naš izvor.
Kompleks je to izgrađen na površini većoj od pet hektara. Polaznici raznih seminara tamo imaju restoran, sale za sastanke, praonice rublja, a naporne tečajeve krate sportskim aktivnostima. Na čelu tog centra je Zdenko Miletić, ravnatelj. Kaže kako je u HEP NOC-u, tako se to točno zove, zaposleno jedanaest osoba. Kolika mu je plaća, ne želi podijeliti s nama.
- Ja kao ravnatelj dobivam plaću kao i drugi ravnatelji HEP-ovih ovisnih društava. To je sve regulirano ugovorom koji, naravno, nije javan - tvrdi Miletić. Skriva nam primanja iako je djelatnik državne tvrtke.
Osnovna je funkcija centra, objašnjava, da provodi specijalističku obuku koju zaposlenici ili djelatnici nekih drugih tvrtki nisu dobili redovnom školom.
- Nama dolaze, primjerice, dispečeri, elektromonteri i tu se obučavaju raditi pod naponom. Evo, nedavno smo imali ljude na obuci iz nuklearke Krško, a sada nam uskoro dolazi i 40 osoba koje ćemo osposobljavati za bosansku elektroprivredu - navodi Miletić.
Kaže kako Centar uspijeva i zaraditi, dovoljno da pokrije milijunske troškove održavanja. Što će pak polaznicima sportsko rekreacijski prostori, ni sam Miletić nije siguran.
- Ma to nije baš nešto, to smo mi njima omogućili kako bi se malo rekreirali i opustili nakon obuke. Znate, ljudi tu borave po dva tjedna, pa da se nečim bave . Nažalost, to nije bilo baš pretjerano zahvalno. Ljudi dođu, pa unište inventar i tako. No dobro, ima i onih koji se prema tome lijepo i s pažnjom odnose - kaže.
‘Znanje nikad nije skupo’
Tvrdi kako se otvaranje Centra pokazalo pametnom odlukom. Zahvaljujući NOC-u, kaže, HEP je postao punopravna članica Asocijacije za rad pod naponom u Europi, a to je za Hrvatsku izniman uspjeh. Od 2005. godine obuku je u Velikoj prošlo oko tisuću HEP-ovih i vanjskih polaznika.
- Problem je što mnogi danas, na žalost, na obrazovanje gledaju kao na veliki trošak, ali dugoročno je to zaista vrlo isplativo jer dobivamo stručnjake - zaključuje Miletić.
U redu, složimo li se da zbog ulaganja u znanje HEP-ovih radnika nije tako bahato zadržati ove učionice u Velikoj, što ćemo s odmaralištima - apartmanima, sobama, bungalovima?
‘Možda vam odgovorim’
Koliko od 66 milijardi kuna kompletne HEP-ove imovine otpada na takve nekretnine, pokušali smo doznati od glasnogovornika HEP-a Radomira Milišića. On nam, međutim, nije htio pomoći.
- Zar ne znate koliko imate odmarališta? - pitamo Milišića.
- Naravno da znam, kako ne bih znao. Ako stignem, sutra ću vam odgovoriti - kaže Milišić.
Nije nam odgovorio.
Jeftino i derutno
Svojim smo kanalima doznali neke adrese. Došli smo i do informacije da se cijene ljetovanja u HEP-ovim objektima kreću od 35 do nešto ispod 60 kuna na dan po osobi, ovisno o terminu i o broju osoba s kojima radnik ide na ljetovanje.
Članovi Uprave u njima, naravno, ne ljetuju. Derutna ljetovališta HEP-a prepuštena su radnicima i radničkim familjama. Dok netko ne prisili upravu HEP-a da, s obzirom na probleme u poslovanju i na gubitke, proda barem dio tih nepotrebnih kvadrata.
| | | | 9/7/2009 - HEP-ov sporazum s HAC-om Bajiću prijavljen još 2007. | | Izvor - Večernji list, 05. rujan 2009. | | | - Državno odvjetništvo još je u listopadu 2007. godine obaviješteno o sumnjivu kupoprodajnom ugovoru između Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih autocesta, kojim je Ivan Mravak, predsjednik uprave HEP-a, svoju tvrtku oštetio za 300 milijuna kuna. HEP je, kako je Večernji list danas objavio, od HAC-a kupio elektroenergetsku opremu uz autoceste iako je Mravak znao da zakonski ne može uknjižiti vlasništvo.
Dapače, i u samom ugovoru HAC preuzima obvezu ishoditi izmjenu zakona da bi HEP mogao postati vlasnik elektroopreme, no to do danas nije učinjeno.
Reagirali tek proljetos
Prijavu DORH-u u listopadu 2007. poslala je skupina saborskih zastupnika SDP-a predvođena Ivicom Pančićem. Iako su temelj njihove prijave bili sumnjivi poslovi oko gradnje brze ceste Gaženica – Zadar 2 (Kalmetine), Državno su odvjetništvo upozorili i na ovaj sumnjiv ugovor kojim je, ustvrdili su, zapravo financirana gradnja ove ceste. Hrvatske autoceste, ustvrdili su, bile su samo posrednik preko kojeg je išla cijela transakcija.
– Mogu i osuditi Mravaka zbog ovoga, ali on to sigurno nije napravio bez naređenja iz Vlade. To su mogli narediti samo Božidar Kalmeta i Ivo Sanader – ustvrdio je danas Ivica Pančić te dodao da je tek proljetos iz Državnog odvjetništva dobio obavijest kako će se uskoro početi raditi na temelju njegove prijave.
No, DORH je i prije Pančićeve prijave poslao očitovanje da je njihov sporazum s HEP-om neprovediv pa ostaje nejasno zašto nisu i prije reagirali. Čak i da je ugovor bio posve zakonit, činjenica je da je Mravak zbog naloga iz Vlade ugrozio stabilnost HEP-a te je morao podizati kredite da bi financirao tekuće poslovanje. Dapače, Hrvatskim autocestama isplatio je 300 milijuna kuna u roku od samo deset dana, a u uobičajenim situacijama taj je rok mnogo dulji.
Ako su istinite tvrdnje naših sugovornika da Mravak nije ugovor s HAC-om sklopio bez naloga iz politike, istražitelji bi se prije svega trebali pozabaviti nalogodavcima. Ministar prometa Božidar Kalmeta pak kaže kako on o sporazumu HAC-a i HEP-a ne zna ništa, ali dodaje da su optužbe o tome da se s tih 300 milijuna kuna financirala tzv. Kalmetina gluposti jer tu obilaznicu uopće nije gradio HAC nego HC.
Nema štete
Jurica Prskalo, šef HAC-a, tumači da se pri gradnji autocesta moraju ispuniti posebni uvjeti, pa je tako HAC, među ostalim, morao ispuniti i uvjete HEP-a bez kojih nema uporabne dozvole. Kako su se nove dionice uglavnom gradile na područjima na kojima HEP nije imao distribucijsku mrežu odgovarajućeg kapaciteta za napajanje cestovne infrastrukture, HAC je morao izgraditi trafostanice.
– HEP je želio razvijati svoju elektroenergetsku mrežu kad su se te trafostanice već morale graditi, pa nam je u uvjetima zadao da se ti objekti sagrade većeg kapaciteta nego što je potreban za same autoceste. Na te su se trafostanice priključivali ljudi iz krajeva kroz koje je prošla autocesta, a kako HAC ne može prodavati struju, one su predane u posjed HEP-u – objasnio je Prskalo.
Ukupna je vrijednost tih trafostanica oko milijardu kuna, a procijenjeno je da je HEP-ov udio 300 milijuna.
HEP naplaćuje struju iz tih trafostanica i priključke, pa za njega nema štete – kaže Prskalo. Ako se do kraja godine ne izmijeni zakon koji bi HEP-u omogućio uknjižbu vlasništva, HAC bi morao vratiti plaćeno. Policija je iz HAC-a odnijela dokumentaciju o tom sporazumu.
Kada su HEP i HAC 2006. godine sklopili sporazum o kupnji energetske opreme uz autoceste, nismo imali spoznaja oko upozorenja da ne možemo takav sporazum provesti - izjavio je Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a za HTV-ov Dnevnik. Potvrdio je da više od mjesec dana Državno odvjetništvo istražuje taj slučaj. Istaknuo je da je HEP Državnom odvjetništvu dostavio popis o kupnji, te da su predali svu dokumentaciju. Na pitanje hoće li podnijeti ostavku, Mravak je rekao da HEP dobro posluje i da su svi parametri dobri, te da će sve ove istrage pokazati da su korektno poslovali. - A onda će odlučiti o meni - dodao je Mravak.
| | | | 9/7/2009 - Mravak oštetio HEP za 300 milijuna kuna? | | Izvor - Jutarnji list, 04. rujan 2009. | | | - Državno odvjetništvo istražuje slučaj protuzakonitog sporazuma koje su sklopili predsjednici Uprave HEP-a i HAC-a 2006. godine. Po tom štetnom ugovoru o kupnji elektropreme na nekoliko autocesta, sumnja se da je Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, oštetio svoju tvrtku za 300 milijuna kuna. Naime, najveće ulaganju u elektroenergetke objekte na autocesti Zagreb - Split do 2003. godine bile su kroz Liku jer se tu nalaze tuneli Mala Kapela i Sveti Rok i više kraćih tunela.
Umjesto da je HAC kao investitor autoceste zatražio u skladu s tada važećim procedurama priključenje na mrežu HEP-a, pod izgovorom kratkih rokova HAC je angažirao posrednika - tvrtku Dalekovod, koja je nastupila prema HEP-u umjesto HAC-a. Tu već nastaje sukob interesa jer je Dalekovod bio izvođač elektroenergetskih objekata i samim time nije mogao biti posrednik između HEP-a i HAC-a.
Rezultati takvog pristupa brzo su se vidjeli kroz drastičnu vrijednost prosječenih radova. Cijene izgradnje bile su dvostruko ili trostruko skuplji od uobičajenih u Hrvatskoj.
To se sve događalo krajem 2003. godine, kada je stupio najveći šok. Nova uprava HAC-a zaključila je da ulaže previše novaca u elektroenergetiku koja puno više sluzi HEP-u nego njima.
IGH i Tipurić dioničari
Lobirajući kod zajedničkog vlasnika - Vlade RH - uspjeli su isposlovati da je HEP-u obavezan preuzeti najveći dio mreže koju je HAC financirao, ali uz odštetu HAC-a od 300 milijuna kuna u prosincu 2006. godine. Ta su ulaganja zasnovana uglavnom na previsokim cijenama koje je ispostavio Dalekovod, inače tvrtka čiji su suvlasnici IGH-a, Konstruktor, dioničar Luka Miličić, a jedan od dioničara Dalekovoda je Darko Tipurić dekan EFZG-a.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
