Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
9/12/2009 - Tipurić: Prodajom HEP-a strancima došlo bi do otpuštanja radnika
Izvor - Business.hr, 09. rujan 2009.
 
  • S obzirom da je privatizacija Hrvatske elektroprivrede posljednjih nekoliko dana u središtu medijskog interesa te interesa javnosti, Darko Tipurić odlučio je u priopćenju za javnost pojasniti "za kakav se točno model privatizacije HEP-a zalaže zajedno s ostalim autorima studije izrađene u svrhu iznalaženja najboljeg rješenja za privatizaciju HEP-a".

    "Privatizacijski model za HEP grupu mora se temeljiti na očuvanju prednosti vertikalno integriranog poslovnog sustava, što znači da temeljne djelatnosti HEP-a trebaju trajno ostati integrirane, što je za hrvatske nacionalne interese bolje od često prezentiranih ideja podjele HEP-a na skupinu više ili manje autonomnih trgovačkih društava", navodi Tipurić u priopćenju.

    Republika Hrvatska treba trajno, kaže on, zadržati većinski paket dionica HEP-a u svojem vlasništvu. Na taj način postiže se, dodaje, dostatan stupanj sigurnosti da će sve djelatnosti HEP grupe ispunjavati svoje obaveze u javnom interesu. Također se osigurava da interesi Republike Hrvatske budu trajno očuvani jer se najvažnije odluke na razini HEP d.d. i drugih društava u Grupi ne bi mogle donijeti bez državne suglasnosti, kaže Tipurić.

    "Manjinski dio dionica mora biti u vlasništvu umirovljeničkih i braniteljskih fondova, kao i svih zaposlenika putem programa zaposleničkog dioničarstva, koji bi svim zaposlenicima omogućilo ostvarivanje jednakih prava na sudjelovanje u privatizaciji. Tek manji dio bilo bi pogodno ponuditi na hrvatskom tržištu kapitala postupkom javne ponude svim zainteresiranima građanima Republike Hrvatske", kaže Tipurić.

    Prodaja stranom investitoru vjerojatno bi, dodaje, dovela do znatnog otpuštanja radnika i vjerojatno povećanja cijene električne energije nad kojom država više ne bi imala izravne ingerencije. "Privatizacijska iskustva drugih zemalja pokazuju da se, u slučaju gubitka kontrole od strane države, prosječna stopa otpuštanja kreće između 25% i 40%", objašnjava Tipurić.

    Slične modele treba primijeniti, kaže on, i na ona poduzeća koja funkcioniraju u uvjetima prirodnog monopola i u strateškim industrijama od nacionalnog interesa.

    Međutim, sva druga poduzeća u kojima država još uvijek ima većinske ili manjinske vlasničke udjele, a koja posluju u konkurentskim uvjetima, uglavnom iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, trebaju biti privatizirana na transparentan način i u što kraćem mogućem roku.
 
9/10/2009 - Standard&Poor's zadržao kreditni rejting HEP-a
Izvor - Hina, 09. rujan 2009.
 
  • Agencija Standard&Poor's potvrdila je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) ocjenu kreditnog rejtinga BB+ s negativnim izgledima, uz istovremeno ukidanje tzv. Credit Watch-a, izvijestili su danas iz HEP-a.

    Credit Watch obično se dodjeljuje kompanijama i državama koje se pomnije prate, zbog mogućeg sniženja rejtinga. Standard&Poor's u svom izvješću navodi da je HEP osigurao, u velikom dijelu, potrebne izvore financiranja za ovu godinu. Osim toga, smanjen je plan investicija te HEP ostvaruje zacrtane uštede na troškovima i planirana smanjenja radnog kapitala u cilju poboljšanja likvidnosti i poboljšanja fleksibilnosti bilance. Na dodjelu negativnog izgleda utječu nezadovoljavajuća likvidnost HEP-a zbog potrebe prolongiranja kratkoročnih kreditnih linija te negativni slobodni novčani tokovi zbog investicijskih programa, kao i makroekonomska situacija u Hrvatskoj čije daljnje pogoršanje može imati negativne učinke na HEP.
 
9/10/2009 - Zetu direktora HEP-a posao bez natječaja
Izvor - Jutarnji list, 08. rujan 2009.
 
  • Tvrtka EKO Energetski Konzalting iz Zagreba dobila je od HEP-a bez natječaja posao gradnje vjetroelektrana vrijedan 20 milijuna eura godišnje.

    Suvlasnik tvrtke EKO je Ante Ćurković, direktor HEP-ova Sektora za strategiju, planiranje investicija i korporativni razvoj.

    Time se HEP drugi put našao u sukobu interesa. Najprije je odobrio gradnju vjetroelektrana konzorciju u kojem sudjeluje kao pratner (konzorciju CEMP čiji su vlasnici HEP i Dalekovod), a onda je dodijelio posao gradnje jednom od svojih direktora i članova Uprave. Premda je za dobivanje Prethodne elektroenergetske suglasnosti (PEEPS) Ćurković pribavio potrebne dozvole, u međuvremenu je investicija zapela pa je tvrtku prepustio svom zetu.

    PEES je svojevrsna “koncesija” na gradnju elektrovjetrenjača koja se dodjeljuje po kriterijima koje je 2007. izradio HEP, a potom odobrio pomoćnik ministra gospodarstva prometa i veza dr. sc. Željko Tomšić, sada član Uprave HEP-a.

    Dokument ne propisuje provedbu međunarodnog natječaja. Odluku diskrecijskim pravom donosi HEP, a do sada su odluke donosili bez ijednog javnog natječaja.
 
9/8/2009 - HEP: Bez natječaja će proizvoditi struje kao pola Krškog
Izvor - Jutarnji list, 07. rujan 2009.
 
  • Austrijsko-hrvatska tvrtka CEMP d.o.o. je od HEP-a bez natječaja i propisanih kriterija u ožujku ove godine dobila Prethodnu elektroenergetsku suglasnost (PEES) na gradnju vjetroelektrana kapaciteta 100 MW. Kako je ista tvrtka u prosincu 2006. već dobila HEP-ovu suglasnost za gradnju vjetroelektrana od 40 MW, sada raspolaže potencijalom od 140 MW. To je, za usporedbu, snaga ravna polovici nuklearke Krško.

    Verbund i Bewag najveći su proizvođač i distrubuter električne energije u Austriji, dok hrvatski monopolist HEP posljednjih nekoliko godina surađuje s tvrtkom Dalekovod kao favoriziranim kooperantom kojem prepušta čak i naplatu svojih dugovanja.

    U krugovima hrvatskih energetičara govori se da su sve četiri tvrtke sklopile posao stoljeća. Poticajna cijena za električnu energiju proizvedenu iz vjetroelektrana viša je od konvencionalno proizvedene. U Hrvatskoj ona iznosi 90 eura za Mwh, što je trenutačno dvostruko više od cijene na europskom tržištu, i ubraja se među najveće u Europi. Po toj je cijeni povrat CEMP-ove investicije od 200 milijuna eura moguće ostvariti u rekordnom roku od 6 do 8 godina. U idealnim uvjetima rada od 3000 sati godišnje, po garantiranoj cijeni otkupa, konzorcij će ostvarivati prihod od najmanje 35 milijuna eura godišnje! Država pritom ima obvezu otkupa proizvedene struje nekoliko godina unaprijed.

    Stoga nije ni čudno što se investitori zainteresirani za elektroparkove u Hrvatskoj “tuku” za dobre lokacije i neophodnu suglasnost HEP-a koja se, inače, odlukom Ministarstva gospodarstva iz siječnja 2007. g. dobiva bez javnog natječaja, iako je u pitanju prodaja “javnog dobra” i prirodni resurs RH. U Hrvatskoj je, od ukupno odobrene kvote od 331 MWh za električnu energiju dobivenu iz elektrovjetrenjača, koncernu SEMP dodijeljeno 40 MW, a potom mimo ukupno odobrene kvote i dodatnih 100 MWh.

    Snaga sunca neiskorištena

    Biznis s obnovljivim izvorima energije, po svemu sudeći, postaje područje novog monopola u kojem se favorizira gradnja elektrovjetrenjača (90 posto svih obnovljivih izvora u RH). S obzirom na stanje hrvatske elektroprivrede, taj će monopol u skoroj budućnosti ugroziti onaj konvencionalnih proizvođača el. energije koji drži HEP. U energetskim krugovima već se može čuti spekulacija da zbog interesa nekih domaćih i stranih lobija zainteresiranih za investiranje u elektroparkove HEP ugrožava vlastitu konvencionalnu proizvodnju električne energije, prvo orijentacijom na uvoz, a onda i neracionalnim gubicima.

    Većina zemalja u EU ima stroge propise o kvotama koje se dodjeljuju za poticanu proizvodnju el. energije putem obnovljivih izvora. Pri tome se pazi da ravnomjerno budu zastupljeni svi izvori: vjetar, sunce, biomasa... U Hrvatskoj se iz nekih razloga favorizira vjetar, čija je kvota 331 MW, dok je sunčevoj energiji dodijeljena kvota od 1 MW. U Grčkoj je kvota za sunčevu energiju 500 puta veća (500 MW), a u Francuskoj poticajna kvota za vjetar ne prelazi 12 MWh po proizvođaču. Francuzi time stimuliraju male proizvođače obnovljive energije, dok se veliki nadmeću u tržišnoj utakmici.
 
9/8/2009 - Mračna urota: privatizacija HEP-a nakon ulaska u EU
Izvor - Slobodna dalmacija, 07. rujan 2009.
 
  • Ne pripremamo privatizaciju HEP-a, pogotovo takvo nešto ne radimo daleko od očiju javnosti, poručeno nam je jučer u Ministarstvu gospodarstva.


    Izjave dekana Ekonomskog fakulteta Darka Tipurića da se moćan lobi zainteresiran za kupovinu HEP-a obračunava sa onima poput njega koji se protive privatizaciji energetskog sektora, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal nije htio komentirati.

    Dekan Tipurić optužio je jučer neimenovani moćni lobi koji želi privatizirati HEP da je pripremio medijsku harangu protiv fakulteta i njega.

    Tipurić je otkrio da je Ekonomski fakultet izradio studiju o HEP-u prema kojoj bi privatizacija te tvrtke bila najgora moguća odluka s nesagledivim posljedicama i tako je fakultet, tvrdi, došao na nišan lobija koji žele brzu privatizaciju tog sektora.

    - Doživljavam i prijetnje zbog stava o HEP-u. Sigurno se ne radi o stvarima koje stoje samo u zraku. Jaki su to i opasni lobiji, vrlo opasni - poručio je Tipurić uz napomenu kako su iznosi vezani za suradnju s HEP-om neistiniti pa najavljuje tužbe za klevetu.

    Američki interes

    Dodao je kako se moćnim lobijima zamjerio i zbog protivljenja privatizaciji INE, kao i zbog zalaganja za radničko dioničarstvo i za izbacivanje ministara i političara iz nadzornih odbora poduzeća.

    Inače, Zakon o privatizaciji HEP-a donesen je prije sedam godina i od tada gotovo da se uopće nije odmaklo na privatizaciji kompanije.

    - Stav je i uprave i sindikata da nije vrijeme za privatizaciju, pa i za prodaju dionica radnicima pod povoljnim uvjetima - kaže predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak. Za Čorka dovođenje u vezu posljednjih afera u tvrtki s njezinom privatizacijom nije iznenađenje.

    - Ne smije se, međutim, smetnuti s uma da u Hrvatskoj postoje energetski lobiji koji su vrlo jaki i kojima nije u interesu jak HEP. Ti lobiji zastupaju interese energetskih tvrtki iz inozemstva - ocjenjuje predsjednik HES-a. Čorak podsjeća da je na hrvatskom tržištu već bio prisutan američki ENRON, a upravo iz SAD-a, navodi, opet se iskazuje interes za HEP.

    Na osnovi sadašnjih strujanja u HEP-u i oko njega Čorak procjenjuje kako privatizacije te kompanije neće biti najmanje do 2011. Pritom upozorava kako će se naglim privatizacijskim odlukama o HEP-u radnici suprotstaviti svim silama.

    Prema pripadajućem zakonu, sve je u rukama Vlade kad je u pitanju možebitna prodaja HEP-a. Predviđeno je, isto tako, da se pretežito državno vlasništvo u HEP-u od 51 posto održi sve do ulaska Hrvatske u EU, nakon čega bi sve dionice prešle u privatne ruke.

    Opasnost za državu
    Svoje neimenovane protivnike dekan Tipurić je upozorio kako se njega može maknuti, ali da ima još stručnjaka na fakultetu i izvan njega koji o privatizaciji HEP-a misle isto što i on. Moji i problemi fakulteta, zaključio je, počeli su kada se pročulo da je zaključak naše studije o HEP-u da se kompanije ne smije prodavati zbog energetske samostalnosti države.
 
9/8/2009 - Darko Tipurić: Žrtva smo lobija koji želi privatizirati HEP
Izvor - Večernji list, 07. rujan 2009.
 
  • S dekanom zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem razgovarali smo nakon današnje konferencije za medije na kojoj je opovrgnuo da je Hrvatskoj elektroprivredi za astronomske svote prodavao ugovore koji se mogu besplatno pronaći na internetu.

    Na konferenciji za tisak jasno je i glasno ustvrdio da ga napadaju lobiji koji žele privatizirati HEP, i to zato što se izrađujući studiju o privatizaciji HEP-a zauzeo protiv komadanja i prodaje te tvrtke. Za razliku od tiskovne konferencije na kojoj je udarao šakom o stol, govorio o sebi u trećem licu, vikao i na pitanje odgovarao protupitanjima, u dvorani za sastanke dekanata sjedio je umoran, tih i moglo bi se reći slomljen čovjek. Kakva promjena u samo deset minuta!

    Nekoliko je afera koje se vezuju uz Ekonomski fakultet, a najnovija je ona vezana uz HEP. Kako je Ekonomija uopće dobila posao za izradu menadžerskih ugovora za HEP?

    Ponuda Ekonomskog fakulteta nije bila za sastavljanje menadžerskih ugovora nego za procese savjetovanja. Definitivno iznos koji se navodi u medijima nije točan – od 180 do 380 tisuća kuna. Ti poslovi bili su rađeni kad je u pripremi bio izbor nove uprave. Kakve su u konačnici oni dobili ugovore to mi na Ekonomskom fakultetu nemamo pojma. U tom su poslu sudjelovali i naši profesori trgovačkog prava. Nikakve šprance s interneta nisu postojale. To je smiješno.

    Koliko je HEP na koncu platio taj posao? Bila su dva odvojena posla, jedan vrijedan 60 tisuća, a drugi 65 tisuća kuna. Prvi je bio vezan uz savjetovanje o praksi menadžerskih ugovora, a drugi uz osvrt na ulogu i odgovornosti uprave s obzirom na plaće i naknade, a vezano uz ugovorne nacrte. Toliki je iznos naplatio Ekonomski fakultet.

    Kako se taj novac dijeli?

    Imamo pravilnik o raspodjeli sredstava. Kad zaključimo neki projekt, automatizmom ide 15 posto za razvitak djelatnosti Ekonomskog fakulteta, ostatak je za troškove izrade projekta. U to spadaju autorski honorari, ali i niz drugih poslova koji su bitni za projekt. Osobno sam, vjerujte mi, uzeo, ne uzeo nego dobio minimalne iznose. Za konkretan vam posao neću reći koliko sam primio jer je to dio poslovne tajne, ali to je doista minimalan iznos.

    Spomenuli ste na tiskovnoj konferenciji da vas napadaju jer ste se u studiji o privatizaciji HEP-a usprotivili komadanju i prodaji te tvrtke?

    Ako se HEP raskomada, državi će ostati samo prijenos energije i netko će drugi raspolagati našim energetskim resursima. Ta je studija napravljena prije pet godina, no tada nije bilo vrijeme da se izlazi u javnost sa zaključcima te studije. Oni su počeli u stručnu javnost izlaziti na početku ove godine. Ulazak nekih investitora i preuzimanje elektroprivreda u susjedstvu uzrokovao je raspad samostalnosti. To dakako ne znači da je HEP dobra tvrtka nego da je nužno da ostane u državnom vlasništvu. Sami možete procijeniti tko može biti protiv toga.

    Recite vi tko je protiv toga. Govorite o moćnim lobijima, ali ih ne imenujete. Možete sami pokušati istražiti. Postoje interesne skupine koje žele prodaju HEP-a da bi zavladale hrvatskim energetskim sektorom.

    Možete li makar malo preciznije reći tko je u tim lobijima koji žele preuzeti HEP?

    I domaći i strani, i politički su i ekonomski interesi uključeni. Postoje snažni lobiji koji žele privatizirati HEP. Sjećate li se Enrona, je li tada trebalo privatizirati HEP? To nisu sitni igrači, nego veliki igrači i sigurno imaju svoje ekspoziture u Hrvatskoj. Morate me shvatiti da ih ne mogu imenovati, ne smijem zbog samoga sebe. Nije problem utuživanja.

    Bojite se za svoju egzistenciju?

    Ja se bojim za svoje zdravlje. Strah me je onoga što mi se može dogoditi zbog toga.

    Ne razumijem. Bojite se da ćete se razboljeti?

    Bojim se za sebe. Osobito ako bih vam rekao svoje slutnje. Pokušajte razumjeti moju poziciju.

    Jeste li ikada predložili upravi HEP-a kako da poboljša svoje poslovanje?

    Jesam, ne smijem govoriti o detaljima. Predložio sam im radikalne organizacijske promjene.

    Educirali ste i HEP-ove menadžere?

    Na tržište smo ponudili program korporativnog upravljanja za članove nadzornih i upravnih odbora. Svatko se mogao na taj program mogao prijaviti. Po broju polaznika taj je program bio izrazito uspješan. Provodili smo ga sa splitskim Ekonomskim fakultetom. Bilo je i HEP-ovih polaznika, ali i mnogo ljudi iz privatnih poduzeća. Nismo ta program radili isključivo za HEP.
 
9/8/2009 - Tipurić: Suradnja Ekonomskog fakulteta i HEP-a zakonita
Izvor - Poslovni dnevnik, 07. rujan 2009.
 
  • Dekan zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić najavio je danas da će tužbom odgovoriti na medijske napise koji ga prozivaju za financijske malverzacije s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) te ustvrdio da iza svega stoje mediji i poslovni lobiji koji žele privatizirati energetski sektor.

    "Suradnja s HEP-om u potpunosti je zakonita, a pritisci su počeli nakon javno izrečenog stava da Hrvatska mora ostati energetski neovisna i da se HEP ne smije privatizirati ili rascjepkati", rekao je Tipurić na konferenciji za novinare. Vidljivo uzrujan i lupajući šakom o stol pozvao je novinare da se pozabave tom tematikom, ističući da zagovornike privatizacije HEP-a nije teško pronaći.

    Ipak, na česta novinarska pitanja nije želio otkriti o kojem je lobiju riječ "jer je to utuživo". Komentirajući poslove Ekonomskog fakulteta s HEP-om Tipurić je rekao da je riječ o suradnji kakvu taj fakultet ima s mnogim drugim institucijima za koje izrađuje stručne studije, ekspertize i programe.

    Medijske napise da je suradnjom s tom javnom tvrtkom zaradio stotine tisuća kuna nazvao je bezočnim lažima zbog kojih će, kako je rekao, podnijeti kaznene prijave. "Žao nam je što se naša suradnja doživljava kao nešto negativno. Zar bi bilo bolje da su hrvatske tvrtke za takav posao angažirale strane konzultante?" upitao je Tipurić.

    Smiješnima je nazvao i tvrdnje objavljene u medijima po kojima su HEP-u po 50.000 eura naplaćivali ugovore skinute s interneta. "Svoj smo posao obavili transparentno i kvalitetno, on je rezultat rada uvaženih stručnjaka s više područja i fakulteta, a sva je dokumentacija predana na uvid nadležnim službama", ustvrdio je Tipurić.

    Dodao je kako je i iz dokumenata koje je fakultet nakon medijskih napisa predao USKOK-u vidljivo da je "sve što su radili čisto te da za sve postoje valjane pravne osnove". Dekan Ekonomskog fakulteta opovrgnuo je tvrdnje da je dijelio certifikate za članove nadzornih odbora, ističući da je bio jedan od prvih koji se zauzimao za to da političare na tim mjestima zamijene profesionalci.

    Tipurić nije želio komentirati suđenje u slučaju "Indeks" u kojem je zbog prodaje ispita optuženo devet profesora Ekonomskog fakulteta. Rekao je samo da će uprava fakulteta kazniti one koje sud proglasi krivima.
 
9/7/2009 - Parkiralište za radnike HEP-a
Izvor - HES, 04. rujan 2009.
 
  • Poštovani g. Doko,

    Temeljem zahtjeva radnika HEP-a d.d., HEP . Operatora prijenosnog sustava i ostalih zaposlenika na lokaciji ul. grada Vukovara i Kupska obraćam Vam se s ovim zahtjevom.

    Naime , evidentno je da dobar dio spomenutih radnika na posao dolazi vlastitim automobilom i problem je parkirališta za radnike HEP-a. Prije nekoliko godina u krugu sjedišta HEP-a bilo je dovoljno mjesta i za radnike , kao i za stranke. Poseban problem predstavljati će još jedna nova okolnost , a to je da Zagrebparking d.o.o. od 1. listopada 2009. godine uvodi nove zone parkiranja u okolici HEP-a ( Vrbik i sl. ).

    Ukoliko pretpostavimo da će nova zona za parkiranje biti „druga zona „ s cijenom od 7,00 kuna za sat parkiranja , radnici HEP-a bi za eventualno parkiranje s naplatom trebali izdvojiti za mjesec dana cca. 1.200,00 kuna.

    Obzirom na započetu, a nedovršenu gradnju podzemnih garaža i poslovnog tornja HEP-a , predlažemo da se privremeno uz minimalne troškove nasipanja uredi parkirališni prostor između zgrade u Vukovarskoj i „ Vagona“ na prostoru koji ne ugrožavaju oborinske vode u zimskom periodu.
    Tako uređen prostor koristili bi isključivo radnici HEP-a. Smatramo da smo kao ozbiljna tvrtka dužni voditi računa i o malim zahtjevima radnika.

    S poštovanjem,

    Predsjednik HES-a:
    Dubravko ČORAK,v.r.
 
9/7/2009 - TAJNA POZADINA afere Mravak: HDZ-ov rat za HEP-ove milijarde
Izvor - Nacional, 01. rujan 2009.
 
  • Sve učestaliji medijski napisi o navodnom štetnom poslovanju Hrvatske elektroprivrede posljedica su velikog sukoba koji postoji unutar vladajuće stranke oko prevlasti u najvećoj hrvatskoj državnoj kompaniji.
    Odlaskom Ive Sanadera moćni pojedinci unutar HDZ-a odlučili su preuzeti vlast unutar HEP-a i u što kraćem roku tu tvrtku pripremiti za privatizaciju. Prvi korak u tom planu je javna diskreditacija i smjena Ivana Mravaka, čelnog čovjeka kompanije i glavnog protivnika ideje privatizacije nacionalnog energetskog poduzeća.

    Upravo zato Mravakovu poziciju trebao bi naslijediti Damir Begović, nekadašnji predsjednik Uprave HEP-a, inače poznat kao jedan od zagovornika ideje privatizacije kompanije i dugogodišnji lobist njemačke energetske kompanije RWE u Hrvatskoj. Uz Begovića, ključni utjecaj na buduće poslovanje kompanije dobio bi i Krešimir Ćosić, saborski zastupnik HDZ-a i aktualni član Nadzornog odbora HEP-a. To je Nacional doznao iz krugova bliskih vrhu Vlade, a prema tim informacijama, Begović i Ćosić glavni su eksponenti HDZ-ove frakcije koja je tijekom proteklih tjedana vršila jak pritisak na premijerku Jadranku Kosor kako bi ona pokrenula proceduru Mravakove smjene.
 
9/7/2009 - Mravak vjeruje da će istrage pokazati kako HEP uredno posluje
Izvor - Poslovni dnevnik, 05. rujan 2009.
 
  • "HEP vrlo dobro posluje, svi parametri su dobri. Nadam se da će sve istrage pokazati da su ipak ljudi u HEP-u i Uprava korektno poslovali, vukli korektne poslovne poteze. A nakon toga će vlasnik HEP-a odlučiti i o meni. Ja imam dovoljno snage da dalje 'vučem' HEP i da on do kraja ima još veću dobit", izjavio je Mravak u razgovoru za Dnevnik HTV-a na upit razmišlja li o ostavci.

    Mravak je potvrdio da se u HEP-u vode istrage, ali kaže da državno odvjetništvo i USKOK nisu mjesecima u HEP-u. "Otprije mjesec i nešto dana dobili smo dopis državnog odvjetništva u vezi s kupnjom struje. Uredno smo se odazvali, dostavili svu dokumentaciju, surađujemo sa svim institucijama", kazao je Mravak.

    Potvrdio je da se, osim slučaja kupnje struje, istrage vode u još nekim predmetima. Napise da je HEP oštećen za više od milijardu kuna kupnjom struje po višim cijenama, iako je cijena poslije jako pala, čelni čovjek HEP-a je nazvao netočnim i da su brojke preuveličane. Istaknuo je da se tim modelom struja kupuje već dugo godina, svake godine s pozitivnim rezultatom.

    "Točno je da je naše društvo Trgovina d.o.o. u svibnju prošle godine predložilo kupnju na godišnjoj razini za iduću godinu i u tom kontekstu smo mu dali odobrenje na Nadzornom odboru i Upravi", kazao je Mravak. Dodao je da je proveden javni natječaj, poslan je na 40-ak adresa, javilo se njih 15-ak i oni koji su dali najnižu cijenu za potrebnu snagu dobili su natječaj.

    Koliko je točno HEP izgubio, Mravak nije mogao reći, već da će se to vidjeti na kraju godine. Sada kupujemo na mjesečnoj i tjednoj razini, pa ćemo vidjeti koliko je što stajalo, objasnio je.

    Upitan za najnoviju aferu, o kojoj pišu mediji, da je tvrtku oštetio za 300 milijuna kuna kupivši od Hrvatskih autocesta (HAC) trafostanice uzduž autocesta iako je znao da ih neće moći vlasnički uknjižiti, Mravak je kazao da, kad su sklapali taj ugovor 2006., nisu znali da se ne može provesti.

    Objasnio je da su HAC i HEP sklopili ugovor jer je HAC tražio energetsku suglasnost, a HEP odobrio, jer je trebalo pojačati postojeću i izgraditi novu mrežu zbog sigurnosti napajanja.

    "HAC je imao veći trošak jer su morali graditi te objekte, koji su poslije koristili i HEP-u za priključak novih kupaca i za budući razvoj. U tom kontekstu HAC je predložilo HEP-u da sve objekte predaju u vlasništvo HEP-a, a da za dio sredstava koji su oni financirali HEP njih odšteti", rekao je.

    Dodao je da u sporazumu stoji klauzula o općem dobru, da se HAC obvezao da se preko nadležnog ministarstva izmijeni Zakon o javnim cestama. "Ako se iz bilo kojeg razloga neće moći provesti taj sporazum, HEP, po članku tog sporazuma, može vratiti ta sredstva", ustvrdio je.
 
9/7/2009 - Mravak ponovno uhvaćen u laži, znao je da krši zakon!
Izvor - Večernji list, 06. rujan 2009.
 
  • U jučerašnjem Dnevniku HTV-a Mravak je ustvrdio kako nije znao da krši zakon kupujući za 300 milijuna kuna elektroopremu od HAC-a znajući da HEP neće moći uknjižiti vlasništvo.

    U manje od tri tjedna Ivan Mravak, predsjednik uprave HEP-a, uhvaćen je u laži pokušavajući odgovoriti na tekstove iz Večernjeg lista.

    Prvi je put lagao u demantiju kojim je pokušao osporiti da je vlasnik dijela milijun eura vrijednih nekretnina te da nije prijavljen u Vukovaru. Večernji list sve ove laži već je prije osporio sudskim dokumentima.

    U jučerašnjem Dnevniku HTV-a Mravak je ustvrdio kako nije znao da krši zakon kupujući za 300 milijuna kuna elektroopremu od HAC-a znajući da HEP neće moći uknjižiti vlasništvo.

    Mravak je kazao da nije znao kako je taj ugovor neprovediv. No, dva dokumenta, Sporazum i dopis DORH-a koje Večernjak posjeduje, pokazuju da Mravak ne govori istinu. Članak 6 Sporazuma jasno navodi da će HAC izlobirati promjenu Zakona o javnim cestama kako bi HEP mogao upisati vlasništvo.

    Još i više govori nam dopis DORH-a iz 2004. u kojem Odvjetništvo obavještava HEP i HAC da ne mogu sklopiti željeni posao. I HEP i HAC znali su, dakle, da krše zakon, no ugovor su svejedno potpisali.
 
9/7/2009 - Gube na struji, a upravljaju s 23 odmarališta
Izvor - Jutarnji list, 06. rujan 2009.
 
  • U devet mjeseci ova je tvrtka u gubitku 30 milijuna eura. Direktora zbog lošeg poslovanja ispituje USKOK. Reklo bi se da im s osnovnom djelatnošću ne ide dobro i da nešto treba učiniti. Da počnu s rasprodajom skupih zgrada uz more?

    Ljeti posluju poput Gorana Štroka. Zapravo, dubrovački hotelijer možda bi mogao i pozavidjeti njihovoj smještajnoj ponudi diljem Jadrana, u kojoj u ljetnim mjesecima uživaju električari, monteri dalekovoda, direktori HEP-ovih podružnica...

    Da se kojim slučajem mogu otisnuti na tržište, pa barem dio ponude oglasiti u nekoj turističkoj agenciji, njihova bi odmarališta, apartmani i bungalovi - što se protežu od Barbarige na sjeveru do Makarske na jugu - mogli za koji postotak poboljšati hrvatske turističke rezultate.

    Doduše, morali bi ih prvo malo urediti.

    Imaju oni ponudu i za sve koji ne vole more: ako vam odviše smeta jako sunce i multijezično dobacivanje turista, ako vam je naporna buka iz dalmatinskih konoba i ako vam smrde kuhinje ribljih restorana - izvolite u sobe na Šoderici pored Koprivnice.

    Dobrodošli u “HEP d.o.o. - Odmor i rekreacija”!

    U bogatoj ponudi - čak 23 odmarališta.

    U Gajcu 21 apartman s vrtovima i balkonima, u Pakoštanima 152 ležaja u tri samostojeća objekta, tik uz more i s mogućnošću parkinga, u Preku sedam četverokrevetnih apartmana s mini kuhinjama, udaljenih jedva 200 metara od gradskog kupališta.

    ‘Tu je jako lijepo’

    Posebna pogodnost - mogućnost plaćanja u 6 obroka. Dospijeće prvog obroka: tek po povratku s ljetovanja! Samo se ovog ljeta u HEP-ovim sunčanim oazama odmaralo 1400 radnika. Sa sobom su poveli najmilije: supruge, djecu, neki čak i roditelje, jer im to omogućuje HEP-ov pravilnik. Odmarališta su, onako, kao velike familije. Kad u objektima nema voditelja, i gosti se rado javljaju na telefone.

    - Joj, gospođo, nemojte mene niš’ pitati, mi smo vam tu turisti - odgovara starija gospođa koja nam se javila na telefon u odmaralištu u Vodicama.

    Pitamo je ipak malo o ljetovanju, kakav je smještaj?

    - Jako je ovdje lijepo. Sve je čisto i uredno, stvarno o svemu vode brigu. Ali, eto, trenutno nema nikoga od voditelja pa sam se ja javila - pojašnjava nam.

    Kaže kako u tom istom odmaralištu u Vodicama ljetuje već godinama, niti ne pamti koliko. Suprug joj je nekada radio u HEP-u, sada je umirovljenik. A za penzionere te megatvrtke - dodatne pogodnosti! Plaćaju samo 50 posto od cijene, u glavnoj sezoni odmora. Nazvali smo i jedno od četiri odmarališta koliko ih HEP ima u Biogradu. Nije to, kažu, baš neki luksuzni smještaj, ali za HEP-ovce je, slažu se, dobro.

    ‘Malo smo pokrečili’

    - Jedva je ove godine stiglo nešto malo boje pa smo zidove pokrečili. Dva odmarališta su potpuno zapuštena i izvan funkcije, a ova druga dva se koriste. Ma čujte, to vam je ipak znatno jeftinije nego da ljudi idu plaćati preko nekakvih agencija. Većina ih ovamo dolazi godinama pa su se ljudi navikli. Radnici uživaju, ali najviše se ipak odmore njihove žene jer ne moraju kuhati - pričaju nam u odmaralištu.

    Zimi su vrata svih odmarališta zatvorena. Voditelji ih dolaze redovito obići i provjetriti, ali nitko ih ne koristi.

    ‘Lijepe su ovo lokacije’

    Pitamo ih o poslovanju, kažu da posluju na pozitivnoj nuli.

    - Nismo na gubitku, ali nije da se baš nešto zaradi. Teško je to, godinama nije nikaj ulagano, a većina objekata je stara i preko 20 godina. Ali lijepe su to lokacije, neka odmarališta su uz obalu, uz more i plaže, zgodno je - zadovoljno objašnjavaju.

    Ta HEP-ova ljepota tik uz more, prema procjenama stručnjaka za nekretnine s kojima smo razgovarali, vrijedi najmanje 11,5 milijuna eura.

    Samo jedan, najveći objekt, onaj u Pakoštanima, s 52 sobe i 152 ležaja, sugovornici su nam procijenili na milijun i pol eura.

    Smješteno je praktično u moru, ima parkiralište, svaka soba ima kupaonicu, a u hladu dvorišta nekoliko je betonskih stolova za stolni tenis i još maleno dječje igralište. Ukratko, pravi mali hotel.

    Vrijednost drugog objekta, odmarališta u Preku, stručnjaci pak procijenjuju na milijun i dvjesto tisuća eura. Toliko bi, naime, na tržištu vrijedilo apartmansko odmaralište na Ugljanu s dnevnim sobama, sanitarnim čvorovima, mini kuhinjama...

    No ta ljetna prebivališta za umorne radnike Hrvatske elektroprivrede samo su mali dio bogate imovine tog mastodonta.

    Koliko imate stanova?

    Prema posljednjem financijskom izvješću HEP-a, imovina te tvrtke, s nekretninama, postrojenjima i pogonima, 31. prosinca 2008. bila je procijenjena na 66 milijardi kuna.

    Osim postrojenja i pogona, što je ipak najveća HEP-ova vrijednost, i odmarališta koja ovdje opisujemo, HEP posjeduje i veliki broj stanova. Ali, točan broj odbijaju otkriti.

    Jedino što smo o tim stanovima uspjeli pronaći u njihovim službenim dokumentima jesu “potraživanja od prodaje stanova raznih ovisnih društava HEP-a”, a to je iznos od 47 milijuna kuna.

    Rastrošna uprava

    To je novac koji HEP još treba dobiti od stanova koji su bili u njegovom vlasništvu, a za koje je odobren otkup djelatnicima te tvrtke. Te svoje stanove uprave HEP-a velikodušno su dijelile nekim svojim zaposlenicima. Dobio ga je i Tomo Galić, koji je danas predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, koja bi trebala nadzirati rad HEP-a.

    Dva stana iz HEP-ova fundusa dobio je i predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, kojega USKOK i Državno odvjetništvo trenutačno provjeravaju zbog sumnji da je lošim poslovanjem tu državnu tvrtku oštetio za 1,7 milijardi kuna. Mravak je sa suprugom Ružom, koja također radi u Elektri, dobio stan u Miramarskoj ulici, blizu hotela Internacional, vrijedan oko 250 tisuća eura.

    Prvi je stan, međutim, od iste tvrtke dobio 15 godina ranije. Riječ je o manjem stanu vrijednom 220 tisuća eura. Oba stana dobio je iako je bio prijavljen na adresu u rodnom Vukovaru, gdje već posjeduje kuću vrijednu 100 tisuća eura.

    U posljednjih devet mjeseci poslovanja HEP je na gubitku 30 milijuna eura zbog neprerađenih 500 milijuna kilovatsati električne energije. Također, u istom je razdoblju rejting HEP-a pao tri puta na svjetskom tržištu. Rastrošna uprava od početka godine čak je tri puta poskupila struju. 400 tisuća eura utrošili su na nabavku novih limuzina A6 koje su dodatno opremili za još 150 tisuća kuna.

    Prodati ili ne

    Struja je poskupljivala, gubici su rasli, oni su kupovali limuzine, a radnike, za utjehu, slali u klimave kreveta diljem Jadrana. Kakva pijana tvrtka... Hoće li, nakon istrage USKOK-a i policije, Vlada prisiliti HEP da svoje gubitke zakrpa prodajom dijela imovine koja im uopće ne služi za djelatnost?

    Posebno vrijednim naši sugovornici procijenjuju HEP-ov kompleks u Velikoj, u Slavoniji. Tamo je tvrtka 2005. godine otvorila Nacionalno obrazovni centar, za edukaciju radnika za poslove s visokim naponom. Centar broji četiri objekta s 31-om dvokrevetnom sobom, restoranom, sanitarnim čvorovima, dvije sale, skladištima, kotlovnicom, opremljenim laboratorijem, poligonom, kancelarijama... Stručnjaci za nekretnine kažu: vrijednost je najmanje milijun i pol eura.

    Jedan sugovornik dobro upoznat s poslovanjem HEP-a rekao nam je kako uopće nije čudno da jedan takav privredni gigant posjeduje niz nekretnina na obali i u unutrašnjosti.

    - Shvaćate, HEP je nastao od 112 OOUR-a diljem Hrvatske, svaki od njih imao je neku nekretninu, nekakav stan, odmaralište ili što već i kad se to spojilo u jednu tvrtku, nastala je značajna imovina. Dugo se razmišljalo o toj imovini. Treba li je prodati cijelu ili dio sačuvati? Predstavlja li ona veći trošak ili zaradu? Bilo je dosta stručnjaka koji su smatrali kako ta imovina opterećuje bilancu i da je ona zapravo opterećenje HEP-u - objasnio nam je taj sugovornik.

    Nisu ih slušali

    Ipak, u HEP-u nikad nisu poslušali te racionalne stručnjake. I naš sugovornik dan-danas misli kako bi HEP svejedno trebao zadržati veliki dio svoje imovine. Posebno je uvjeren da se ne smiju riješiti vrijednog centra u Velikoj.

    Sport i edukacija

    - Taj je prostor od velikog značaja. Namjera je bila tamo stvoriti uvjete školovanja za rad s visokim naponom čime se ostvaruju značajne uštede jer kad imate obrazovane radnike, ne trebate isključivati dalekovode tijekom popravaka - pojašnjava.

    Pitali smo ga što će polaznicima tog centra prostorija za stolni tenis, za stolni nogomet, sala za biljar i još jedna za squash te što će im velika dvorana za društvene aktivnosti. Tim se sadržajima, naime, HEP može pohvaliti kao dijelom bogate ponude ovoga obrazovnog centra.

    - A to ne znam, sjećam se da je u početku tamo bio samo jedan objekt za školovanje. Što se u međuvremenu sagradilo i što će im ti sadržaji, to nemam pojma - kaže naš izvor.

    Kompleks je to izgrađen na površini većoj od pet hektara. Polaznici raznih seminara tamo imaju restoran, sale za sastanke, praonice rublja, a naporne tečajeve krate sportskim aktivnostima. Na čelu tog centra je Zdenko Miletić, ravnatelj. Kaže kako je u HEP NOC-u, tako se to točno zove, zaposleno jedanaest osoba. Kolika mu je plaća, ne želi podijeliti s nama.

    - Ja kao ravnatelj dobivam plaću kao i drugi ravnatelji HEP-ovih ovisnih društava. To je sve regulirano ugovorom koji, naravno, nije javan - tvrdi Miletić. Skriva nam primanja iako je djelatnik državne tvrtke.

    Osnovna je funkcija centra, objašnjava, da provodi specijalističku obuku koju zaposlenici ili djelatnici nekih drugih tvrtki nisu dobili redovnom školom.

    - Nama dolaze, primjerice, dispečeri, elektromonteri i tu se obučavaju raditi pod naponom. Evo, nedavno smo imali ljude na obuci iz nuklearke Krško, a sada nam uskoro dolazi i 40 osoba koje ćemo osposobljavati za bosansku elektroprivredu - navodi Miletić.

    Kaže kako Centar uspijeva i zaraditi, dovoljno da pokrije milijunske troškove održavanja. Što će pak polaznicima sportsko rekreacijski prostori, ni sam Miletić nije siguran.

    - Ma to nije baš nešto, to smo mi njima omogućili kako bi se malo rekreirali i opustili nakon obuke. Znate, ljudi tu borave po dva tjedna, pa da se nečim bave . Nažalost, to nije bilo baš pretjerano zahvalno. Ljudi dođu, pa unište inventar i tako. No dobro, ima i onih koji se prema tome lijepo i s pažnjom odnose - kaže.

    ‘Znanje nikad nije skupo’

    Tvrdi kako se otvaranje Centra pokazalo pametnom odlukom. Zahvaljujući NOC-u, kaže, HEP je postao punopravna članica Asocijacije za rad pod naponom u Europi, a to je za Hrvatsku izniman uspjeh. Od 2005. godine obuku je u Velikoj prošlo oko tisuću HEP-ovih i vanjskih polaznika.

    - Problem je što mnogi danas, na žalost, na obrazovanje gledaju kao na veliki trošak, ali dugoročno je to zaista vrlo isplativo jer dobivamo stručnjake - zaključuje Miletić.

    U redu, složimo li se da zbog ulaganja u znanje HEP-ovih radnika nije tako bahato zadržati ove učionice u Velikoj, što ćemo s odmaralištima - apartmanima, sobama, bungalovima?

    ‘Možda vam odgovorim’

    Koliko od 66 milijardi kuna kompletne HEP-ove imovine otpada na takve nekretnine, pokušali smo doznati od glasnogovornika HEP-a Radomira Milišića. On nam, međutim, nije htio pomoći.

    - Zar ne znate koliko imate odmarališta? - pitamo Milišića.

    - Naravno da znam, kako ne bih znao. Ako stignem, sutra ću vam odgovoriti - kaže Milišić.

    Nije nam odgovorio.

    Jeftino i derutno

    Svojim smo kanalima doznali neke adrese. Došli smo i do informacije da se cijene ljetovanja u HEP-ovim objektima kreću od 35 do nešto ispod 60 kuna na dan po osobi, ovisno o terminu i o broju osoba s kojima radnik ide na ljetovanje.

    Članovi Uprave u njima, naravno, ne ljetuju. Derutna ljetovališta HEP-a prepuštena su radnicima i radničkim familjama. Dok netko ne prisili upravu HEP-a da, s obzirom na probleme u poslovanju i na gubitke, proda barem dio tih nepotrebnih kvadrata.
 
9/7/2009 - HEP-ov sporazum s HAC-om Bajiću prijavljen još 2007.
Izvor - Večernji list, 05. rujan 2009.
 
  • Državno odvjetništvo još je u listopadu 2007. godine obaviješteno o sumnjivu kupoprodajnom ugovoru između Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih autocesta, kojim je Ivan Mravak, predsjednik uprave HEP-a, svoju tvrtku oštetio za 300 milijuna kuna. HEP je, kako je Večernji list danas objavio, od HAC-a kupio elektroenergetsku opremu uz autoceste iako je Mravak znao da zakonski ne može uknjižiti vlasništvo.

    Dapače, i u samom ugovoru HAC preuzima obvezu ishoditi izmjenu zakona da bi HEP mogao postati vlasnik elektroopreme, no to do danas nije učinjeno.

    Reagirali tek proljetos
    Prijavu DORH-u u listopadu 2007. poslala je skupina saborskih zastupnika SDP-a predvođena Ivicom Pančićem. Iako su temelj njihove prijave bili sumnjivi poslovi oko gradnje brze ceste Gaženica – Zadar 2 (Kalmetine), Državno su odvjetništvo upozorili i na ovaj sumnjiv ugovor kojim je, ustvrdili su, zapravo financirana gradnja ove ceste. Hrvatske autoceste, ustvrdili su, bile su samo posrednik preko kojeg je išla cijela transakcija.

    – Mogu i osuditi Mravaka zbog ovoga, ali on to sigurno nije napravio bez naređenja iz Vlade. To su mogli narediti samo Božidar Kalmeta i Ivo Sanader – ustvrdio je danas Ivica Pančić te dodao da je tek proljetos iz Državnog odvjetništva dobio obavijest kako će se uskoro početi raditi na temelju njegove prijave.

    No, DORH je i prije Pančićeve prijave poslao očitovanje da je njihov sporazum s HEP-om neprovediv pa ostaje nejasno zašto nisu i prije reagirali. Čak i da je ugovor bio posve zakonit, činjenica je da je Mravak zbog naloga iz Vlade ugrozio stabilnost HEP-a te je morao podizati kredite da bi financirao tekuće poslovanje. Dapače, Hrvatskim autocestama isplatio je 300 milijuna kuna u roku od samo deset dana, a u uobičajenim situacijama taj je rok mnogo dulji.

    Ako su istinite tvrdnje naših sugovornika da Mravak nije ugovor s HAC-om sklopio bez naloga iz politike, istražitelji bi se prije svega trebali pozabaviti nalogodavcima. Ministar prometa Božidar Kalmeta pak kaže kako on o sporazumu HAC-a i HEP-a ne zna ništa, ali dodaje da su optužbe o tome da se s tih 300 milijuna kuna financirala tzv. Kalmetina gluposti jer tu obilaznicu uopće nije gradio HAC nego HC.

    Nema štete
    Jurica Prskalo, šef HAC-a, tumači da se pri gradnji autocesta moraju ispuniti posebni uvjeti, pa je tako HAC, među ostalim, morao ispuniti i uvjete HEP-a bez kojih nema uporabne dozvole. Kako su se nove dionice uglavnom gradile na područjima na kojima HEP nije imao distribucijsku mrežu odgovarajućeg kapaciteta za napajanje cestovne infrastrukture, HAC je morao izgraditi trafostanice.

    – HEP je želio razvijati svoju elektroenergetsku mrežu kad su se te trafostanice već morale graditi, pa nam je u uvjetima zadao da se ti objekti sagrade većeg kapaciteta nego što je potreban za same autoceste. Na te su se trafostanice priključivali ljudi iz krajeva kroz koje je prošla autocesta, a kako HAC ne može prodavati struju, one su predane u posjed HEP-u – objasnio je Prskalo.

    Ukupna je vrijednost tih trafostanica oko milijardu kuna, a procijenjeno je da je HEP-ov udio 300 milijuna.

    HEP naplaćuje struju iz tih trafostanica i priključke, pa za njega nema štete – kaže Prskalo. Ako se do kraja godine ne izmijeni zakon koji bi HEP-u omogućio uknjižbu vlasništva, HAC bi morao vratiti plaćeno. Policija je iz HAC-a odnijela dokumentaciju o tom sporazumu.

    Kada su HEP i HAC 2006. godine sklopili sporazum o kupnji energetske opreme uz autoceste, nismo imali spoznaja oko upozorenja da ne možemo takav sporazum provesti - izjavio je Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a za HTV-ov Dnevnik. Potvrdio je da više od mjesec dana Državno odvjetništvo istražuje taj slučaj. Istaknuo je da je HEP Državnom odvjetništvu dostavio popis o kupnji, te da su predali svu dokumentaciju. Na pitanje hoće li podnijeti ostavku, Mravak je rekao da HEP dobro posluje i da su svi parametri dobri, te da će sve ove istrage pokazati da su korektno poslovali. - A onda će odlučiti o meni - dodao je Mravak.
 
9/7/2009 - Mravak oštetio HEP za 300 milijuna kuna?
Izvor - Jutarnji list, 04. rujan 2009.
 
  • Državno odvjetništvo istražuje slučaj protuzakonitog sporazuma koje su sklopili predsjednici Uprave HEP-a i HAC-a 2006. godine. Po tom štetnom ugovoru o kupnji elektropreme na nekoliko autocesta, sumnja se da je Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, oštetio svoju tvrtku za 300 milijuna kuna. Naime, najveće ulaganju u elektroenergetke objekte na autocesti Zagreb - Split do 2003. godine bile su kroz Liku jer se tu nalaze tuneli Mala Kapela i Sveti Rok i više kraćih tunela.

    Umjesto da je HAC kao investitor autoceste zatražio u skladu s tada važećim procedurama priključenje na mrežu HEP-a, pod izgovorom kratkih rokova HAC je angažirao posrednika - tvrtku Dalekovod, koja je nastupila prema HEP-u umjesto HAC-a. Tu već nastaje sukob interesa jer je Dalekovod bio izvođač elektroenergetskih objekata i samim time nije mogao biti posrednik između HEP-a i HAC-a.

    Rezultati takvog pristupa brzo su se vidjeli kroz drastičnu vrijednost prosječenih radova. Cijene izgradnje bile su dvostruko ili trostruko skuplji od uobičajenih u Hrvatskoj.

    To se sve događalo krajem 2003. godine, kada je stupio najveći šok. Nova uprava HAC-a zaključila je da ulaže previše novaca u elektroenergetiku koja puno više sluzi HEP-u nego njima.

    IGH i Tipurić dioničari

    Lobirajući kod zajedničkog vlasnika - Vlade RH - uspjeli su isposlovati da je HEP-u obavezan preuzeti najveći dio mreže koju je HAC financirao, ali uz odštetu HAC-a od 300 milijuna kuna u prosincu 2006. godine. Ta su ulaganja zasnovana uglavnom na previsokim cijenama koje je ispostavio Dalekovod, inače tvrtka čiji su suvlasnici IGH-a, Konstruktor, dioničar Luka Miličić, a jedan od dioničara Dalekovoda je Darko Tipurić dekan EFZG-a.
 
9/7/2009 - Stanovi u HEP-u
Izvor - NSRHEP-a, 04. rujan 2009.
 
  • Jedan od grubih oblika diskriminacije radnika je omogućavanje dijelu privilegiranih i posebno odabranih radnika po nepoznatim osnovama i mjerilima unajmljivanje i potom otkupljivanje stanova po posebno povoljnim uvjetima čime je tako privilegiranim pojedincima omogućeno stjecanje protupravne imovinske koristi na štetu HEP-a i većine radnika zaposlenih u HEP-u.

    Radnici HEP-a imaju pravo znati istinu o obimu zloupotrebe ovlasti i veličini protupravnosti navedenih djela kao posljedici posebnog pogodovanja privilegiranim radnicima kao i odabranim pojedincima.

    NSRHEP-a zahtjeva od Uprave HEP d.d. pisane, cjelovite i istinite odgovore na sljedeća pitanja:

    1. Koliko je ukupno u bilanci aktive za 2003. godinu (stanje na dan 31.12.2003.) HEP imao stanova?
    2. Koliko je po godinama HEP ""nabavio"" – kupio, stanova od 1.01.2004. do 31.08.2009.?
    3. Tražimo poimenični popis osoba (radnika) kojima je u razdoblju od 1.01.2004. do 31.08.2009. godine omogućeno otkupljivanje HEP-ovih stanova uz prikaz korisne stambene površine, nabavne i prodajne cijene za svaki pojedini stan posebno.
    4. Tražimo pojedinačni popis svih sadašnjih najmoprimaca (korisnika) odnosno ""čuvara"" preostalih, a još neprodanih stanova uz prikaz površine i nabavne cijene te iznosa mjesečne najamnine svakog pojedinog stana.

    NSRHEP-a zahtjeva pisanu dostavu traženog izvješća u roku od 15 dana od dana primitka ovog zahtjeva.

    S poštovanjem,

    Predsjednik:
    Luko Marojica
 
9/3/2009 - HEP Riječkoj autocesti unaprijed platio čak 80 milijuna kuna
Izvor - Večernji list, 04. rujan 2009.
 
  • Osim što je HEP očigledno sa 300 milijuna kuna financirao HAC, čini se da upravo ovih dana jednako pomaže i tvrtki Autocesta Rijeka – Zagreb. I ovaj slučaj trenutačno istražuje Državno odvjetništvo, a Večernji donosi ugovor potpisan 23. veljače 2009. koji potvrđuje niz sumnji u legalnost ovog posla.

    Na osnovi ovog ugovora HEP je prije dva tjedna ARZ-u isplatio 80 milijuna kuna, i to na ime kupnje kabela ugrađena u južni kolnik riječke obilaznice te pripadajućih trafostanica. Njime je regulirano da će za elektroopremu i zvučne barijere biti plaćeno vrtoglavih 376 milijuna kuna, od čega 102 milijuna treba platiti HEP. Naši izvori iz te tvrtke upozoravaju da od ugovorenih triju trafostanica dvije nisu sagrađene, a ni većina od osam kilometara dugog kabela nije postavljena. Izvođač je radova tvrtka Dalekovod, pa se sumnja da se tako i nju posredno financira avansnim plaćanjem.

    – Iako je ugovorom regulirano da će plaćanja biti obavljena tako da se jednom u mjesecu provjerava situacija i isplaćuju samo izvedeni radovi, HEP je odjednom uplatio 80 milijuna. To je vrlo zanimljivo zna li se da većini ostalih dobavljača HEP kasni s plaćanjem i više od šest mjeseci. U ovom slučaju od 102 milijuna kuna 80 milijuna plaćeno je prije no što je posao dovršen – kazao nam je visoki izvor iz HEP-a.

    No, ovakva benevolentnost prema drugoj strani nije jedino što je sporno u ovom slučaju koji DORH također istražuje ovih dana. Pitanje koje se postavlja odnosi se na cijenu kabela. Naši izvori tvrde da je njegova cijena prema realnoj uvećana od tri do šest puta. U prijavi Državnom odvjetništvu nalazi se i ovaj slučaj.

    – Umjesto da HEP izravno naruči kabele za ARZ, to je umjesto njega učinio Dalekovod. Taj 110kW kabel s opremom po kilometru stoji oko 2,2 milijuna kuna. Za dionicu Orehovica-Diračje dugačku osam kilometara to iznosi 17,6 milijuna kuna. Dakle, skuplje šest puta. Ako se pak objasni da je taj kabel i za dionice Zamet-Tumić i Zamet-Tehlin koje će biti sagrađene možda 2011., a također su dugačke oko osam kilometara, onda je cijena kabela tri puta viša od tržišne. No, naše je pitanje zašto financirati privatnu tvrtku Dalekovod ili ARZ toliko unaprijed i tako u suprotnosti s ugovorom – kaže naš izvor.

    A što je najgore, HEP je zbog nedostatka novca za tekuće poslovanje morao podići 143 milijuna eura. I za to, dakako, plaća kamate.
 
9/3/2009 - Mravak 'darovao' 300 milijuna kuna HAC-u. Znao je da krši zakon!
Izvor - Večernji list, 04. rujan 2009.
 
  • Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, 2006. godine oštetio je tu tvrtku za 300 milijuna kuna tako što je s Hrvatskim autocestama sklopio sporazum o kupnji elektroopreme na nekoliko autocesta iako je znao da je takav sporazum protuzakonit i da HEP ne može uknjižiti vlasništvo za plaćene objekte.

    Više od mjesec dana državno odvjetništvo istražuje taj slučaj te postoje najave da će upravo zbog njega protiv Ivana Mravaka biti podignuta kaznena prijava.

    Znali da nema knjiženja!
    Večernji list ekskluzivno donosi sporni ugovor iz 2006., krunski dokaz kriminalnih radnji u HEP-u i HAC-u.

    Naime, Ivan Mravak i predsjednik uprave HAC-a Mario Crnjak 20. prosinca 2006. sklopili su sporazum (zapravo ugovor o kupoprodaji) kojim HEP preuzima elektroenergetske objekte na autocestama Zagreb – Dubrovnik, Bregana – Lipovac, Goričan – Zagreb i Rupa – Rijeka. Za trafostanice i kabele koje je izgradio i postavio HAC HEP je platio 300 milijuna kuna iako je znao da ih neće moći uknjižiti u svoje vlasništvo. Zakon o javnim cestama, naime, zabranjuje kupnju bilo kojeg dijela autocesta, pa tako i elektroenergetske opreme koja je sagrađena na javnom dobru.

    Tada se procjenjivalo da sve trafostanice i kabeli nisu vredniji od 200 milijuna kuna, ali u ugovoru ionako nije navedeno što to HEP točno preuzima pa zapravo nismo ni znali što kupujemo. Skandalozno je da je ugovor vrijedan 300 milijuna kuna sastavljen na samo četiri stranice, ustvrdio je Večernjakov izvor iz vrha HEP-a. Protiv te skandalozne odluke glasovao je tadašnji član uprave HEP-a Ivo Čović, koji se i danas nerado prisjeća sklapanja sporazuma koji je teško oštetio tvrtku. S tim sporazumom počinju financijski problemi HEP-a.

    U samo deset dana, do 31. prosinca 2006., morali smo isplatiti 300 milijuna kuna te je na taj način ugrožena stabilnost HEP-a. Upravu sam upozorio da u ugovoru nije navedeno što kupujemo, no nisu me htjeli slušati – rekao je Čović, koji još u svom računalu čuva predstavku koju je napisao protiv tog ugovora. U kolike je probleme HEP zbog toga upao potvrđuje i podatak da je ubrzo počeo s podizanjem kredita da bi financirao svoje tekuće poslovanje. Svu skandaloznost ovog sporazuma pokazuje njegov šesti članak, u kojem se HAC obvezuje da će izlobirati promjenu Zakona o javnim cestama kako bi se HEP mogao uknjižiti u vlasništvo.

    Nalog s Markova trga?
    To je i krunski dokaz da su i Mravak i Crnjak znali da sklapaju protuzakoniti ugovor. Štoviše, na to ih je upozorilo i Državno odvjetništvo, koje je direktor Sektora za pravne i opće poslove HAC-a Nikola Bačurin pitao je li moguće provesti ovakav ugovor. Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Danica Damjanović, čije dopis Večernji također donosi, odgovorila je da je takav ugovor neprovediv. Mravak i Crnjak na to su se upozorenje oglušili. DORH zato danas istražuje njihove malverzacije.

    Kada su u HEP-u, ubrzo nakon sklapanja štetnog sporazuma, shvatili da je isti neprovediv, od profesorice s Pravnog fakulteta u Zagrebu Tatjane Josipović, supruge predsjedničkog kandidata Ive Josipovića, naručili su studiju o izvedivosti upisivanja Elektroprivrede kao vlasnika sporne opreme. Na 80-ak strana studije upozoreni su da bi za tako nešto bilo nužno promijeniti niz zakona. To, naravno, još nije učinjeno. Sporazum HEP-a i HAC u članku četiri predvidio je i takvu mogućnost. Dogovoreno je da će HAC, ako HEP do 31. prosinca 2008. ne uspije upisati vlasništvo nad opremom, vratiti novac ili ako to ne učini na vrijeme platiti zatezne kamate.Koliko mi u HEP-u znamo, ni jedno se nije dogodilo.

    Umjesto toga Mravak je s HAC-om sklopio aneks ugovora i produljio im rok vraćanja novca te odustao od zateznih kamata, rekao je naš izvor iz HEP-a. Naši sugovornici tvrde da je Mravak dobio nalog s Markova trga da spasi proračun HAC-a i isplati im 300 milijuna kuna. Kao nalogodavce spominju Damira Polančeca, Božidara Kalmetu i tadašnjeg premijera Ivu Sanadera. Jedino su oni mogli dati takav nalog bez uporišta u zakonu. Dio naših izvora iz HEP-a drži da je tim novcem financirana zadarska obilaznica ‘Kalmetina.’
 
9/3/2009 - Za ugovore koji su na internetu besplatni HEP Tipuriću platio 50.000 eura
Izvor - Jutarnji list, 04. rujan 2009.
 
  • ZAGREB - Dr. Darko Tipurić, utjecajni dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pod obradom je USKOK-a i policije. Policijski istražitelji već su u dva navrata posjetili Ekonomski fakultet 28. i 31. kolovoza, zanimajući se za ugovore koje je s Hrvatskom elektroprivredom I drugim javnim poduzećima potpisivao dekan dr. Darko Tipurić.

    Fakultetom kojeg je duboko potresla ranija korupcijska afera, ponovo se proširila nelagoda. Ovaj put meta istražitelja nisu profesori koji prodaju ispite za stotinjak eura, nego vodeći ljudi te znanstveno-obrazovne institucije koji sklapaju milijunske ugovore s najvećim državnim tvrtkama, i predstavljaju stup hrvatske znanstvene zajednice.

    ‘Dekan je odsutan’

    Iako smo danas pokušali doći do Dekana Tipurića, kako bismo doznali što je sve zanimalo policijske istražitelje, uspjeli smo tek razgovarati s njegovom tajnicom koja nam je obećala kontkat s dekanom “čim završi sastanak”. No umjesto dr. Tipurića ubrzo se javio odvjetnik fakulteta, kako bi nam se ispričao u ime “odsutnog dekana”, ljubazno odbivši komentirati naša pitanja.

    No, prema izvorima bliskim istrazi, policija i tužilaštvo provjeravaju sumnje u sklapanje štetnih ugovora između HEP-a I Ekonomskog fakulteta, koje je potpisivao dr. Tipurić teških više od milijun eura. Informacije kojima raspolaže DORH govore o sumnjivoj poslovno-partnerskoj suradnji dviju institucija koja se naročito razvila u posljedne dvije godine.

    Istražitelji sumnjaju da je “za nagradu” dekanu EFZG-a Darku Tipuriću, HEP davao unosne poslove izrade Menagerskih ugovora. Tipurić je, po istim izvorima, tijekom 2008. HEP-u isporučivao šprancirane ugovore potpuno identične obrascima menadžerske udruge CROMA, koja ih inače nudi besplatno na svojim web stranicama.

    “Intelektualnu uslugu” koja se može downloadirati bez ikakve naknade, Tipurić je naplaćivao oko 180 tisuća kuna po ugovoru, uz aneks koji je garantirao bonus od još 200 tisuća kuna.

    Budući da u HEP Grupi na menadžerskim funkcijama radi približno 80 osoba, cijena za primjerak “copy paste ugovora” prosječnog formata od 8 stranica iznosila je oko 4750 kn, odnosno, približno 600 kuna po stranici.

    Niže cijene ugovora

    Takva je stranica, da podsjetimo, dostupna gratis, jednim klikom na internetu.

    Štoviše, sve do potpisivanja ugovora s dr. Tipurićem, praksa HEP-a bila je da menadžerske ugovore sastavlja na besplatnim obrascima CROMA-e. To je “Jutarnjem” potvrdio i član CROMA-e, te autor studije “Menadžerski ugovori - modeli, savjeti i praksa”, mr. sc. Esad Čolaković.

    - Prvi ugovor te vrste potpisali smo još dok je na čelu HEP-a bio dr. Damir Begović. On je uveo ugovore sastavljene sukladno pravilima struke, koje smo mi radili po dobroj praksi susjednih zemalja Slovenije, Austrije i Italije. Dakako cijene su nam bile bitno niže nego u tim zemljama, a nedugo nakon toga HEP je obrasce dobivao besplatno - potvrđuje nam Čolaković, inače jedan od autora obrasca za menadžerske ugovore.

    Čudno mu je, također, da posao izrade menadžerskih ugovora za HEP nije izradila neka od službi u toj golemoj kompaniji.

    Golema pravna služba

    Primjerice, samo u zgradi Uprave HEP-a postoji pravna služba s 13 zaposlenih, od čega je 6 pravnika, u istoj zgradi postoji i Odjel za ljudske resurse čija je zadaća upošljavanje menadžerskog kadra, s 21 zaposlenim od čega su 5 pravnici. Sam HEP ima ukupno 130 pravnika. Posao koji i u daleko manjim tvrtkama rutinski obavlja pravna služba, HEP je ipak delegirao uglednom dekanu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za obilat honorar.

    Doznali smo da je, uznemiren pisanjem medija dr. Tipurić nedavno prezentirao sve ugovore s HEP-om pred kolegijem dekanata. Jedan od sudionika te prezentacije dr. Velimir Srića, potvrdio nam je da je dr. Tipurić tom prilikom predstavio više stručnih projekata koje je Ekonomski fakultet izradio za HEP, ali ne i onaj koji sa strukom nema veze - izradu menadžerskih ugovora po špranci za potrebe tog javnog poduzeća.

    ‘HEP je idealna tvrtka’

    Jedna od studija koju je dr. Tipurić potpisao odnosi se i na organizaciju rada HEP-a. Organizacijski ustroj HEP-a u toj je studiji predstavljen kao idealan, premda je tvrtka kadrovski ruinirana, prosjek starosti radnika povećao se za deset godina, a razina stručne spreme se, prema službenoj statistici HEP-a, bitno smanjila u posljednjih pet godina.

    Kako doznajemo slične studije od dr. Tipurića su naručivale i druge javne tvrtke.

    Istraga diploma djece direktora, među njima je i Mravakov sin
    Policija i USKOK ovih će dana provjeriti sve indicije koje dr. Tipurića otkrivaju kao središnju figuru visoke korupcije u našim znanstveno obrazovnim ustanovama. Prvi trag je bogata produkcija skupo plaćenih “stručnih studija” kao mogući paravan za mito, a drugi stotine diploma i certifikata koje je djeci članova uprave, ali i članovima uprave HEP-a i drugih javnih tvrtki, godinama izdavao Ekonomski fakultet u Zagrebu.

    Kroz posljednje dvije godine HEP je isplaćivao više milijuna kuna godišnje EFZG-u financirajući školovanje djece direktora tvrtke, uglavnom izvanrednih studenata, koji su pri tome dobivali različite beneficije na fakultetu i garantirano radno mjesto. Jedan od tih studenata bio je i sin predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka, koji je danas zaposlen u Dalekovodu.

    Nakon toga slijedi provjera imovine dr. Tipurića koji je u Zagreb došao 1993. kao skromni izbjeglica iz Sarajeva, a potom u 10 godina uspio izgraditi karijeru redovnog profesora i dekana fakulteta, člana Upravnog odbora Carneta, Nadzornog odbora tvrtki Bakrotisak i Dekra, većinskog dioničara brokerske kuće Credos, dioničara tvrtke Dalekovod, savjetnika brojnih direktora naših javnih tvrtki i autora posljednjeg zakona o privatizaciji.

    18.000 kuna za dokaz stručnosti
    Osim što je u stručnoj javnosti zauzeo poziciju monopolista u izradi stručnih studija i projekata za potrebe javnih poduzeća, dr. Tipurić uspio je monopolizirati i dodjelu certifikata stručnosti za članove nadzornih odbora i uprava naših tvrtki.

    To nam je u razgovoru potvrdio i Esad Čolaković, član krovne organizacije hrvatskih menagarea CROMA, koja je 2007. pokrenula inicijativu stručne edukacije članova nadzornih odbora i uprava domaćih poduzeća.

    “Namjera nam je bila da kroz koncept cjeloživotne edukacije fakultete prribližimo realnom biznisu, i da buduće članove NO-a osposobimo za stručno upravljanje. Zato smo u projekt uključili i Ekonomski fakultet u Splitu, a potom nam se pridružio i dr. Tipurić.

    Kasnije se uglavnom zaslugom dr. Tipurića cijela priča pretvorila u izradu certifikata stručnosti za već postojeće članove uprava i Nadzornih odbora, koje čine uglavnom političari.

    Mi smo upozoravali da je inače skandalozno to što u Nadzornim odborima tvrtki sudjeluju političari, i da takvi primjeri ne postoje u demokratskim zemljama, pa smo izašli iz projekta”- kaže član CROMA-e Esad Čolaković. Tipurić je ubrzo pokrenuo i neprofitnu udrugu pri Ekonomskom fakultetu, koja je preuzela izdavanje certifikata stručnosti, koje je naplaćivala 18 tisuća kuna “po komadu”. Time je, kako kaže Esad Čolaković, umjesto “političke podobnosti” uveo “certifikatsku podobnost”.

    Dekan Tipurić stručnjak za etički kodeks

    Tipurić ima i svojevrsni monopol za izradu etičkog kodeksa javnih poduzeća. Hrvatska energetska regulatorna agencija tako je za izradu kodeksa EFZG-u platila 70 tisuća kuna. Prije dvije godine uprava HERE pred svoje je upravno vijeće iznijela i prijedlog o sklapanju neposredne pogodbe s Ekonomijom, teške 1,3 milijuna kuna, za izradu “studija tržišta plina u RH”. Protiv izravne pogodbe i nerazumno visoke cijene izrade jedne rutinske studije pobunila se većina članova, a galamu je podigao i daleko kvalificiraniji institut Hrvoje Požar . No, sve je završilo sklapanjem ugovora s Ekonomijom po cijeni od 200 tisuća kuna.
 
9/3/2009 - Komentar Nevena Barkovića: Javne tvrtke nisu leglo kriminala, a nebo je zeleno
Izvor - Business.hr, 03. rujan 2009.
 
  • Ukoliko je u Hrvatskoj zaista bilo naivaca koji su očekivali da će Jadranka Kosor konačno uvesti red u javna poduzeća, koja HDZ-u i pridruženim parazitskim strankama gotovo 20 godina služe kao poligon za prebacivanje proračunskog novca u vlastite džepove, nakon današnje sjednice Vlade takvi naivci više ne moraju živjeti u iluziji.

    Naime, unatoč silnim najavama o smjenama članova Nadzornih odbora, promjeni Uprava, akcijskim planovima štednje i povećanja likvidnosti danas smo na sjednici Vlade mogli svjedočiti „dobrom starom“ HDZ-ovom modelu upravljanja državom.

    U vrijeme kada je učestalost otkrića milijunskih afera u HEP-u, HŽ-u, Hrvatskim šumama i cijelom nizu velikih tvrtki pod kontrolom države dosegla razine na kojima je teško pratiti silne milijune za koje se pouzdano zna da su, u najmanju ruku, potrošeni netransparentno, Vladina „sjednica oprosta“ savršeno oslikava način na koji vladajuća partija gospodari ovom zaostalom balkanskom državicom.

    Tako je Božidar Kalmeta, koji "nadzire" rad HŽ-a i HAC-a, oglednih primjera političke korupcije na najvišim političkim razinama teške na stotine milijuna kuna, danas obrecnuo na okupljene novinare ustvrdivši kako „javna poduzeća nisu kriminalne organizacije”. Da, ministre. A nebo je zeleno.

    Obraz Jadranke Kosor i njezinih ministara odavno je postao toliko debeo da im nije ni najmanje neugodno izustiti sljedeću rečenicu: “Potičemo obračun s kriminalom, ako ga negdje ima”. Ako ga negdje ima?!

    U prijevodu to znači – ako zbog borbe za fotelje u našoj partiji novinari i dođu do podataka o korupciji u tvrtkama kojima gospodarimo u ime države, onda ćemo formalno podržati Mladena Bajića kad dotični po n-ti put najavi “konačni obračun s kriminalom”. Ali samo formalno, nećemo valjda dozvoliti da nam zlatna koka izmakne iz ruku. I zato je baš dobro da Bajić vrlo dobro zna gde mu je mjesto i koliko daleko smije ići u borbi s najtežim oblicima kriminala.

    “Ali, na kraju krajeva, uvijek je bilo lopova" – glasi posljednja rečenica današnjeg trijumfalnog Kalmetinog obraćanja “zlonamjernim” medijima. Da, lopova je uvijek bilo, što ne znači da ćemo ih zbog toga pustiti da zauvijek kradu novac poreznih obveznika koliko im srce želi.

    Ili hoćemo – sve ovisi o tome želimo li zaista još dugo živjeti u plemenskoj zajednici s motom “U se, na se i poda se” kakvu predstavlja HDZ i njegovi sateliti.
 
9/3/2009 - Tko to najam stana plaća 15 tisuća kuna? HEP, naravno!
Izvor - Večernji list, 03. rujan 2009.
 
  • Za dvogodišnji najam samo četiri stana Hrvatska elektroprivreda plaća gotovo 700 tisuća kuna. S četiri privatna vlasnika dvosobnih stanova u Zagrebu HEP je, sudeći po obavijestima o sklopljenima ugovorima objavljenim u Narodnima novinama, prošle godine sklopio ugovore o najmu na iznose koji uvelike premašuju tržišne vrijednosti.

    Tako su dva stana iznajmljena, jedan u Ulici Zinke Kunc, a za drugi nije navedena adresa, za 130 tisuća kuna za dvije godine, odnosno 5416 kuna na mjesec.

    Istodobno se dvosobni stan u Zagrebu može unajmiti za upola nižu cijenu. No, čak i taj iznos djeluje smiješno prema iznosu za koji HEP tvrdi da plaća sinjskom sucu Željku Gusiću.

    Za njegov dvosobni stan u Zagrebu HEP je naime u Narodnim novinama objavio da plaća 372.400 kuna za dvogodišnji najam, odnosno 15.516 kuna na mjesec.

    Ovo je za kaznenu prijavu!
    Za taj se novac, tvrde nam u agencijama za nekretnine, može dobiti stan od 140 kvadrata na elitnoj lokaciji i sa saunom ili nešto slabije opremljen stan od 200 kvadrata u podsljemenskoj zoni.

    – To je nemoguće, pa ja imam ugovor s HEP-om po kojem mi na žiro-račun uplaćuju 750 eura (5475 kuna, op. a.) na mjesec, a u to su uključeni i porezi i režije – rekao nam je Željko Gusić. Kad smo ga uputili da na internetskim stranicama Narodnih novina provjeri obavijest o ugovoru, nije mogao doći sebi od šoka.

    – Ovo je za kaznenu prijavu! To mora istražiti Državno odvjetništvo! Kako su mogli napisati da mi plaćaju gotovo tri puta više novca? – u nevjerici je rekao Željko Gusić koji s HEP-om ima sklopljen ugovor na dvije godine, s mogućnošću produljenja, po kojem bi ovisno o tečaju eura trebao dobiti oko 130 tisuća kuna.

    Priču sličnu njegovoj, koja budi ozbiljnu sumnju da netko iz HEP-a sebi grabi novac namijenjen unajmljivanju stanova, ispričala nam je i Ksenija Kovač koja stan u zagrebačkoj Ulici Božidara Adžije već dugo iznajmljuje HEP-u, ali tvrdi da s izborom najmoprimca nema nikakve veze.

    Iako za najam njezina dvosobnog stana HEP plaća posve prihvatljivih 51 tisuću kuna, ona navodno dobiva samo dio tog novca.

    Astronomske cijene
    – Iznajmljujem stan legalno, preko agencije koja za mene odabire stanare. Redovito za stan plaćam porez, a cijena od 51 tisuću kuna koju spominjete nije ni približno točna – ustvrdila je Ksenija Kovač. O najmu stanova od HEP-a nikakav odgovor nismo dobili.

    Jeftini kvadrati u središtu grada za odabrane kadrove
    Za najam ni jednog od četiriju stanova za koje HEP plaća sulude iznose nije raspisan javni natječaj, pri čemu se mogla dobiti mnogo povoljnija ponuda.

    Umjesto toga HEP je ugovore sklopio izravnom pogodbom s iznajmljivačima, odnosno s agencijama koje ih zastupaju. Sva četiri stana unajmila je HEP Proizvodnja.

    I dok za srednje rangirane direktore HEP unajmljuje stanove po astronomskim cijenama, onima koji su više na hijerarhijskoj ljestvici dodjeljuje vlastite kadrovske stanove koje ubrzo mogu otkupiti po iznimno povoljnim uvjetima, odnosno po cijenama mnogo nižim od tržišnih.

    Takav stan dobio je primjerice Rade Buljubašić, za kojeg je Večernji list otkrio da plaću prima od HEP-a, a zapravo radi u HDZ-u. Otkupio ga je s popustom od 30 posto i tako stekao vrijedne kvadrate u samom središtu Zagreba. Kadrovski stan dobio je i predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak, ali i mnogi drugi direktori u toj državnoj tvrtki.

    Posljednjih godina samo je Ivan Mravak mogao odobravati dodjelu stanova djelatnicima HEP-a i on se tom mogućnošću obilato koristio.

    Tako u zgradi u Bednjanskoj ulici, gdje je stan dobio i Rade Buljubašić, stanuje i Mravakova kći, ali i drugi sadašnji i bivši djelatnici HEP-a. Zgradu je HEP kompenzacijom dobio od Industrogradnje, a poslije je stanove jeftino prodao odabranim djelatnicima.

    Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u suradnji s policijom intenziviralo je istragu o sumnjivom poslovanju Hrvatske elektroprivrede. Ako se pokažu ozbiljnima najave iz pravosudnog sustava da kreću u progon Ivana Mravaka, predsjednika uprave HEP-a, istražitelji će na izbor ima zaista impresivan popis afera. Još sredinom srpnja Večernji list je otkrio da je Ivan Mravak električnu energiju na međunarodnom tržištu kupovao po cijeni od 83 eura za megavatsat, a prodavao je šibenskom TLM-u po cijeni od 21 eura. No, što je još gore, TLM-u ta struja uopće nije bila potrebna, već ju je za jednako smiješan iznos prepuštao mostarskom Aluminiju. HEP je samo na ta dva posla izgubio 1,5 milijardi kuna. Istražitelji bi se mogli pozabaviti i s ugovorima koje je Mravak sklapao s dekanom Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem koji je sastavljanje menadžerskog ugovora od četiri stranice naplatio 180 tisuća kuna. Nadalje, tu je i slučaj Rade Buljubašića koji je od HEP-a primao plaću iako je radno vrijeme provodio u središnjici HDZ-a, a od državne tvrtke čak je i otkupio stan po cijeni znatno nižoj od tržišne. Istraga bi mogla obuhvatiti i preuzimanje trafostanica uz autoceste koje je HEP Hrvatskim autocestama, na izravan nalog iz Vlade, platio 300 milijuna kuna iako im uopće nisu bile potrebne. Na meti bi se trebali naći i slučajevi sumnjivih zapošljavanja rodbine HEP-ovih moćnika, kao i dodjele stanova, a poslije i otkupi po smiješnim cijenama koje je odobravao osobno Ivan Mravak.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design