|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 8/6/2009 - Pijani milijarderi: HEP prolio milijune potpisivanjem štetnih ugovora | | Izvor - Večernji list, 28. srpanj 2009. | | | - Kao što je Večernji list već objavio, HEP je sredinom prošle godine kupio 350 megavata električne energije, što je 3,1 milijun megavatsati (megavati se kupuju, a megavatsati se troše) za ukupno 255 milijuna eura, i to u vrijeme kad su cijene na međunarodnom tržištu bile rekordne, daleko više nego danas. I na toj lošoj trgovini izgubio 1,4 milijarde kuna.
Ali, to nije sve!
U prvih pet mjeseci 2009. godine, dakle u vrijeme kad je već počeo trošiti skupu struju kupljenu od tvrtki Korlea, Rudnap i EFT, HEP je imao goleme viškove električne energije u noćnim satima. Večernjakov izvor iz energetskih krugova, tvrdi da je HEP tada prodao 120 tisuća MWh po cijeni od 23 eura za MWh. Dakle u vrijeme kad je plaćao struju po 82 eura prodavao je za četiri puta nižu cijenu. Na tom je poslu izgubio nešto više od 58 milijuna kuna. Budući da se noćni viškovi moraju prodati odmah, za njih se ne raspisuje natječaj nego se prodaju izravno dogovorom, HEP je struju prodao Korlei, Rudnap-u i EFT-u – onima od kojih je struju i kupio.
Sklopivši iznimno nepovoljan ugovor o kupnji struje HEP je napravio i dodatnu štetu. Nije, naime, sklopio ugovor po kojem bi mogao odustati od dijela količina u slučaju da uspije proizvesti dovoljno električne energije! Zbog toga je izgubio još 27 milijuna eura!
Daleko pametniji ugovor sklopila je primjerice Bosna i Hercegovina pa su njihovi gubici na uvoznoj struji znatno manji od hrvatskih. HEP-u se već početkom 2009. godine počelo obijati o glavu sklapanje nepovoljnog ugovora. Akumulacije hidroelektrana bile su pune, vode je bilo više nego dovoljno i HEP je mogao sam pokriti gotovo sve svoje potrebe, no morao je doslovce prolijevati vodu, a s njome i milijune eura vrijednu struju.
Kiša pokvarila planove
Večernji list posjeduje službene HEP-ove podatke koji pokazuju da je zbog viška skupo plaćene struje u sustavu iz akumulacija hidroelektrana Senj i Zakučac morao izlijevati vodu koju bi u normalnoj situaciji upotrijebio za jeftinu proizvodnju struje.
Dakle, zbog katastrofalnih ugovora koje je potpisao predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak HEP je prvo spržio 1,4 milijarde kuna, a nakon toga je iz hidroelektrana prolio još dodatnih 27 milijuna eura koliko bi vrijedila struja da su je sami proizveli umjesto uvezli. Iz HE Senj su, naime, izlili vodu dostatnu za proizvodnju 250 tisuća MWh, a iz HE Zakučac još 101 tisuću MWh.
Sustav jednostavno nije mogao podnijeti višak električne energije, a kako je kiša i dalje padala, a akumulacije Peruča, Buško blato i Kruščica se neprestano punile, HEP je morao prolijevati vodu i istovremeno plaćati skupu struju koju je ugovorio samo nekoliko mjeseci prije.
Baš zato što su takve situacije iznimno česte, naročito u zemljama poput Hrvatske bogatima hidroenergijom, kupovanje struje na godišnjoj bazi se izbjegava.
Uostalom, takva struja je, suprotno tvrdnjama šefova HEP-a, skuplja nego kada se kupuje na kraći rok. HEP je štoviše kupio struje za vršno (najveće) opterećenje pa je cijelo vrijeme imao i goleme viškove.
Plinska kriza kao alibi
Glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić pohvalio se prije dva tjedna, dok je još želio raditi svoj posao i odgovarati na upite iz Večernjeg lista, da su godišnji ugovori omogućili stabilnu opskrbu Hrvatske strujom u vrijeme zimske plinske krize. No, podaci koje nam je dostavio visokopozicionirani djelatnik HEP-a pokazuju da su upravo u to vrijeme prolili najviše vode iz hidroelektrana i tako dodatno povećali gubitak.
| | | | 8/6/2009 - DAREŽLJIVI HEP: Klubovima milijuni eura, a oboljelima 30.000 kuna | | Izvor - Jutarnji list, 26. srpanj 2009. | | | - Uprava Hrvatske elektroprivrede ovih dana će prvi put odgovoriti na upite o količini i motivima svojih brojnih sponzorstava.
Kako doznajemo dio kriminalističke obrade nad HEP-om posvećen je brojnim sponzorstvima i donacijama tog javnog poduzeća, koje ono često zamata u forme “reklamne kampanje”
Izvori Jutarnjeg lista bliski istrazi tvrde kako se sponzorstva HEP-a u posljednjih nekoliko godina kreću i do trideset milijuna kuna godišnje, dok su iznosi neformalnih sponzorstava, donacija i poklona, ukupno možda i veći.
Iz izvora bliskih istrazi saznajemo tako da je broj sponzorstava od 2003. do 2006. narastao za tri puta. Prije nego što je upravu HEP-a preuzeo Ivan Mravak, u različita sponzorstva, donacije i promidžbu putem sponzorstava HEP je trošio iznose od nekoliko milijuna kuna. U 2003. na te je izdatke utrošen ukupno 7,9 milijuna kuna.
Nakon samo tri godine ti su se iznosi gotovo učetverostručili. U 2006. je, tako, na donacije i “reklamna sponzorstva” utrošemo 25,6 milijuna kuna. Te je godine nogometnom klubu Hajduk HEP donirao 2,8 milijuna kuna, dok je splitske košarkaške, rukometne i vaterpolo klubove sponzorirao s približno 5 milijuna kuna. Višemilijunske iznose dobivali su i NK Dinamo te Rukometni klub Zagreb.
Za Udrugu branitelja u HEP-u, Uprava je iste godine izdvojila 1,7 milijuna kuna dok je Zakladi za istinu o Domovinskom ratu (koja zastupa interese generala Ante Gotovine) HEP donirao pola milijuna kuna. Darivajući šakom i kapom braniteljske udruge, razne zaklade i moćne sportske klubove, HEP se daleko manje darežljivim pokazao u skrbi za teško oboljele i zdravstveno i socijalno ugrožene.
Udruzi oboljelih od od leukemije tako je donirao 20 tisuća kuna, a udrugu oboljelih od Downova sindroma također je pomogao “na kapaljku” s 10 tisuća kuna. Istovremeno je sinu jednog od članova Uprave poklonio dizajnerski namještaj u vrijednosti 22 tisuće kuna, a toliko je koštala i jedna stolica poklonjena don Vinku Sanaderu, bratu bivšeg premijera, kojeg uz Luku Bebića, mnogi smatraju i jednim od glavnih kadrovika HEP-a d.d. U kaznenoj prijavi djelatnika HEP-a protiv člana uprave Željka Kljakovića Gašpića, navodi se i informacija “o velikom broju poklonjenih mobilnih telefona i računala.”
Uprava Hrvatske elektroprivrede do danas nikada nije progovorila o svojim sponzorstvima. Na upite novinara redovito je odgovorala šutnjom, premda je riječ o kompaniji u stopostotnom državnom vlasništvu.
Na nedavni upit koliko novca tvrtka plaća Upravi NK Dinamo, čiji igrači nose HEP-ove reklame na leđima, glasnogovornik tvrtke odgovorio je da se “uprava ne želi izjašnjavati o iznosima donacija i sponzorstava.” Istaknuo je i da su “donacije i sponzorstva dio reklamne i poslovne politike HEP-a.” No, izvori Jutarnjeg napominju da se državni monopolist nema razloga reklamirati.
| | | | 8/6/2009 - Darežljivi HEP poklonio Sanaderovom bratu stolac vrijedan tri tisuće eura? | | Izvor - Jutarnji list, 25. srpanj 2009. | | | - Premijerka Jadranka Kosor odlučila je smijeniti Ivana Mravka, predsjednika Uprave HEP-a, na osnovi podataka o istragama koje Državno odvjetništvo i MUP vode protiv njega i nekolicine čelnih ljudi Elektroprivrede.
Kako doznajemo, USKOK i policija provjeravaju niz kaznenih prijava koje su djelatnici HEP-a podigli protiv članova Uprave Ivana Mravka, Željka Kljakovića Gašpića te nekolicine direktora, među kojima je i Renato Prkić, direktor Elektrodalmacije, a istraga se vodi u nekoliko pravaca.
Većina prijava odnosi se na štetne ugovore, nepotizam, korupciju i netransparentnu javnu nabavu. Dio prijava ukazuje na moguću korupciju između HEP-a i autora niza stručnih studija kojima se podupiru poslovni planovi Uprave, od kojih su većinu izradili Ekonomski fakultet u Zagrebu i Ekonomski fakultet u Splitu.
Najozbiljnije optužbe koje ovih dana provjeravaju MUP i DORH govore o lažiranju bilance za prošlu godinu kojom HEP pokriva gubitke od približno milijardu i pol kuna nastale na neracionalnom uvozu skupe struje i netransparentnom trošenju sredstava. Provjeravaju se i različita sponzorstva Uprave HEP-a, kao i nabava voznog parka Uprave vrijednog gotovo pola milijuna eura. Među privima je u rujnu prošle godine USKOK-u stigla prijava grupe djelatnika HEP-a d.d. Zagreb, u kojoj su pobrojane navodne “nezakonite i kriminalne radnje direktora HEP-a Željka Kljakovića Gašpića”.
U prijavi se navodi da je Kljaković Gašpić kao direktor Proizvodnog područja Hidroelektrana Jug u svom četverogodišnjem mandatu (prije dolaska u Upravu) tražio i dobio novac na žiroračun svog sina Ivana Kljakovića Gašpića od poslovnih partnera HEP-a: Croatia osiguranje, Ing atesta Split, Brodarskog instituta, Končar Inžinjeringa, Ingre itd.
Nadalje, u prijavi djelatnika HEP-a koju provjerava USKOK tvrdi se da je Kljaković Gašpić prije dolaska na funkciju člana Uprave HEP-a d.d. “na ilegalan način poklanjao na desetine skupih prijenosnih računala i mobitela”.
Djelatnici optužuju Kljakovića Gašpića i da je “svojim radom i djelovanjem kao direktor Proizvodnog područja Hidroelektrana Jug lošim održavanjem opreme uzorokovao niz kvarova na energetskim objektima.
HEP je financirao i kupnju ekskluzivnog namještaja za neke od svojih direktora, a jednu dizajnersku stolicu vrijednu tri tisuće eura, prema prijavi, poklonio je don Vinku Sanaderu, bratu bivšeg hrvatskog premijera.
Najteže optužbe vezuju se uz navodno falsificiranje bilance tvrtke za prošlu godinu, kojom se namjeravalo prikriti gubitke od približno 1,5 milijardi kuna. Najveći dio tog gubitka nastao je neracionalnim uvozom električne energije u predzadnjem kvartalu 2009., kada je HEP od nekoliko dobavljača kupio struju po cijeni 83,3 eura za MWh, što je bilo gotovo dvostruko skuplje od prosječne cijene na tržištu električne energije tijekom 2008. godine. Iako se radi dovršenju kapitalnih investicija, od 2005. do danas, a HEP se zadužio na više od 2,5 milijardi kuna, ni jedan od kapitalnih objekata neće biti dovršen u predviđenom roku, a većina ni započeta.
| | | | 8/6/2009 - Rastrošnost: HEP stranicu ugovora platio 45 tisuća kuna | | Izvor - Večernji list, 24. srpanj 2009. | | | - Uprava HEP-a je, naime, od siječnja 2007. do kraja srpnja 2008. godine Ekonomskom fakultetu za razne usluge isplatila nešto više od šest milijuna kuna.
Hrvatska elektroprivreda izgubila je u samo godinu dana najmanje 1,4 milijardi kuna na kupnji i prodaji struje, o čemu je Večernji list već pisao, no usprkos tome članovi uprave te tvrtke imaju pravo na goleme otpremnine i povlastice. Njihovo pravo na gotovo milijun kuna otpremnine proizlazi iz menadžerskih ugovora koje je za HEP sastavio Ekonomski fakultet.
Ugovore od samo četiri stranice i 21 članka dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić HEP-u je naplatio 180 tisuća kuna, odnosno 45 tisuća kuna po stranici!
Identični ugovori
– Najgore je što ti menadžerski ugovori uopće nisu nešto posebno, gotovo su identični onima koje su članovi uprave prije imali. Trebalo je samo promijeniti imena i iznose – rekao nam je visokopozicionirani djelatnik HEP-a zgrožen astronomskim iznosom plaćenim za sastavljanje ugovora.
Štoviše, HEP ugovore uopće nije morao naručivati od Ekonomskog fakulteta jer je u toj kompaniji zaposleno više od 120 pravnika sposobnih sastaviti bilo koji ugovor. Večernji list posjeduje ugovor između Ekonomskog fakulteta i Hrvatske elektroprivrede, potpisali su ga dekan Darko Tipurić i predsjednik uprave Ivan Mravak, iz veljače prošle godine, prema kojem se HEP ugovorenih 180 tisuća kuna, za posao koji sposobnom pravniku oduzme najviše nekoliko sati, obvezuje isplatiti u pet rata.
Poznavatelji prilika u akademskoj zajednici tvrde da nije ništa neobično da tvrtke od fakulteta naručuju konzultantske usluge i studije te da profesori koji na njima rade i koji ih ugovaraju obično zadržavaju najveći dio novca, a samo manji dio ostaje fakultetu. Je li tako bilo i u ovom slučaju nismo uspjeli provjeriti iako smo nekoliko dana pokušavali stupiti u kontakt s dekanom Ekonomije Darkom Tipurićem.
No, osim što su ih skupo platili članovi uprave HEP spornim su ugovorima prekršili i bolje poslovne običaje. Naime, ugovore je za njih trebao naručiti Nadzorni odbor, a ne uprava. No, Nadzorni odbor ne samo što nije dao izraditi menadžerske ugovore nego ih nije ni vidio, a prihvatio ih je samo s jednim glasom protiv. Nisu ni raspravljali zašto je HEP ugovore naručio od Ekonomskog fakulteta, a ne od Pravnog ili nekog odvjetničkog ureda, što bi bilo puno logičnije, ako već uprava nema povjerenja u vlastite pravnike.
Suradnja HEP-a i Ekonomskog fakulteta nije se zaustavila na preskupim menadžerskim ugovorima – ako je suditi po ispisu iz HEP-ova računovodstvenog programa.
Uprava HEP-a je, naime, od siječnja 2007. do kraja srpnja 2008. godine Ekonomskom fakultetu za razne usluge isplatila nešto više od šest milijuna kuna. U taj iznos nisu uračunati drugi dijelovi Elektroprivrede koji su također poslovali s Ekonomskim fakultetom.
Tečaj za nadzornike
Iz ispisa svih računa plaćenih Ekonomskom fakultetu vidljivo je da je HEP svojim više rangiranim zaposlenicima plaćao edukaciju kojom su dobivali certifikate za članove nadzornih odbora. Seminare koje je organizirao Darko Tipurić HEP je plaćao 18 tisuća kuna po osobi. No, ta im edukacija uopće nije trebala za posao, nego da bi jednog dana kada napuste čelne funkcije u HEP-u mogli i dalje zarađivati nadzirući poslovanje velikih tvrtki.
Unatoč našem pisanom zahtjevu, od glasnogovornika HEP-a Radomira Milišića nismo dobili odgovore na pitanja zašto je HEP svojim zaposlenicima plaćao nepotrebnu edukaciju, astronomski skupe ugovore te kakve je sve poslove Ekonomski fakultet odrađivao za Hrvatsku elektroprivredu. Štoviše Milišić je jednostavno odbio odgovoriti.
| | | | 8/6/2009 - SMJENA: Mravaka će Vlada smijeniti za primjer ostalim direktorima javnih poduzeća | | Izvor - Večernji list, 23. srpanj 2009. | | | - Vlada bi na sjednici u petak trebala smijeniti predsjednika uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravaka. Informaciju o smjeni potvrdio nam je visokopozicionirani izvor iz Vlade koji je zamolio za anonimnost dok Vlada na sjednici zakazanoj za 16 sati ne potvrdi smjenu jednog od najkompromitiranijih direktora javnih poduzeća.
Večernji list je, naime, otkrio da je Ivan Mravak u ime HEP-a kupovao struju na međunarodnom tržištu po 83 eura, a prodavao je TLM-u za samo 20,5 eura. No, struja nije završavala u šibenskoj tvornici, nego u mostarskom Aluminiju, čime se zapravo subvencionirala proizvodnja u susjednoj državi.
Mravak je na tim poslovima izgubio ukupno 1,4 milijarde kuna, no nitko nije postavljao pitanje njegove odgovornosti dok Večernji list nije otkrio kakve se sve pogrešne poslovne odluke donose u HEP-u.
Iz Vlade doznajemo da je smjena Ivana Mravaka samo upozorenje drugim direktorima javnih poduzeća. Smjenjivanje prvog čovjeka HEP-a Vlada će najvjerojatnije objasniti antirecesijskim mjerama, no još ostaje nerazjašnjeno je li Mravak HEP doveo na rub propasti samostalno ili na izravnu naredbu iz Vlade.
Jednako tako otvoreno ostaje i pitanje Mravakove otpremnine koja bi prema ugovoru trebala iznositi oko milijun kuna, a sa sobom bi iz HEP-a mogao odvesti i službeni audi A6 vrijedan oko 400 tisuća kuna te životno osiguranje od 60 tisuća eura. Ako ga Vlada zaista želi kazniti zbog katastrofalnih poslovnih poteza, trebala bi mu oduzeti i otpremninu, u suprotnom će smjena biti samo kozmetički zahvat.
| | | | 8/6/2009 - Optužbe iz HUP-a: HEP višim cijenama udario na 95 tisuća kompanija | | Izvor - Večernji list, 23. srpanj 2009. | | | - Puno teži udar stiže nam iz HEP-a nego iz državnog proračuna, komentiraju ovih dana čelnici Hrvatske udruge poslodavaca, zatrpane primjedbama tvrtki na najnovije HEP-ove ugovore o opskrbi električnom energijom.
Uzmi ili ostavi
Gotovo 95.000 poduzetnika dobilo je zajedno s računima za struju i korištenje mrežom prijedlog novih ugovora o distribuciji električne energije koje bi trebali potpisati do 10. kolovoza. Ne prihvate li ponuđene ugovore, čeka ih 20 posto skuplja struja, no u HUP-u naglašavaju da će i tvrtkama koje prihvate ugovore struja vrlo brzo poskupjeti osam posto.
Premda je teoretski tržište struje liberalizirano već godinu dana, HEP je i dalje jedini opskrbljivač struje u nas iako su se i neke druge tvrtke, češka Korlea, primjerice, registrirale za taj posao. Česi se zasad drže po strani i čekaju kada će cijene struje u RH biti veće jer im se još uvijek ne isplati poslovati po uvjetima i s cijenama koje ima državni HEP.
HEP zapravo traži od svojih korisnika da procijene godišnju potrošnju struje te će, ovisno o tim procjenama, formirati cijene. Kolike će one biti u budućnosti, ugovori ne navode, a u HUP-u naglašavaju da će ubuduće samo građani dobivati uplatnice s fiksnom cijenom na dulji rok.
Tvrtkama se pak cijena struje može mijenjati svakoga mjeseca. Jedan od ključnih HEP-ovih uvjeta za isporuku struje jest i bjanko zadužnica korisnika za osiguranje plaćanja. Formula za izračun struje ovisit će o 15-ak različitih parametara.
Interes nije dovoljan
- Ponuda HEP-a i cijena struje proizvest će dramatičniji udar na tvrtke od mogućeg povećanja PDV-a - komentira Đuro Popijač, ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca. Poteze HEP-a pokrila je Hrvatska energetska regulatorna agencija koja donosi pravila opskrbe strujom.
Osim Korlee, interes za rad pokazala je i tvrtka Ezpada, ali ni njoj cijena nije isplativa. Usporedba Eurostata pokazuje da je 2008. cijena struje u Hrvatskoj bila gotovo 40 posto niža od prosječne cijene u EU, što je utjecalo i na lošije poslovne rezultate tvrtke. Usporedno s liberalizacijom, HEP se priprema i na reorganizaciju u nekoliko tvrtki, što bi moglo zastati zbog brojnih afera koje izlaze iz te tvrtke.
| | | | 8/6/2009 - HEP: Spremni smo surađivati s istražnim tijelima | | Izvor - Business.hr/Hina, 20. srpanj 2009. | | | - Što se tiče tvrdnji da USKOK ili neka druga istražna tijela istražuju HEP, "HEP je u potpunosti spreman surađivati u cilju osiguranja poštivanja važećih zakona i propisa", odgovorili su iz HEP-a na upit Hine.
Nekoliko je medija danas, pozivajući se na neslužbene informacije, prenijelo da poslovanje HEP-a istražuje USKOK, a zbog medijskih navoda o sklapanju štetnih ugovora kojima je HEP izgubio oko 130 milijuna eura.
Procjenu da je, na razlici cijene uvozne struje, HEP Hrvatskoj nanio štetu od 130 milijuna eura prošli je tjedan iznio predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević pozivajući se pritom na anonimno pismo dobro obaviještenog izvora.
Prema pisanju medija, kada je HEP prošle godine na javnom natječaju kupovao električnu energiju, cijena megavatsata bila je 83 eura, a ugovor je potpisan za cijelu godinu, dok se cijena električne energije na svjetskom tržištu uskoro prepolovila.
Iz HEP-a su opovrgnuli i pisanje pojedinih medija o milijunskim otpremninama za predsjednika i članove Uprave HEP-a,
"Ne stoji tvrdnja koja se pojavila u tisku o milijunskim otpremninama za predsjednika i članove Uprave, one naime iznose 12 mjesečnih bruto plaća. Isto tako predsjednik ni članovi Uprave HEP-a nemaju pravo na povlašteni otkup službenih vozila koje sada koriste", ističu iz HEP-a.
Prema pisanju nekih medija, u slučaju razrješenja predsjednik Uprave HEP-a mogao bi dobiti i milijun kuna otpremnine, ostali članovi oko 800 tisuća kune, odnosno u iznose otpremnina uključeno je 18 plaća i bonusi, pravo na otkup službenog automobila (Audi A6) te 20-godišnja polica životnog osiguranja vrijedna 60.000 eura.
Iz HEP-a navode i kako će u potpunosti izvršiti odluku Vlade o visini plaća predsjednika i članova uprave javnih poduzeća i to u zadanom roku od 30 dana.
"Kod toga su plaće predsjednika Uprave i članova Uprave i do sada bile jedne od najnižih u Hrvatskoj za poduzeća ovakvog značaja za gospodarstvo", navode iz HEP-a.
Naime, Vlada je prije desetak dana odlukom ograničila plaće predsjednika i članova uprava u javnim poduzećima na najviše 17.000 kuna te utvrdila da se varijabilni dio plaće prema menadžerskim ugovorima neće isplaćivati.
| | | | 8/6/2009 - Vlada: HEP-ovo poslovanje hitno na provjeru | | Izvor - Večernji list, 20. srpanj 2009. | | | - Moguću smjenu direktora Ivana Mravaka Vlada nije htjela komentirati
Otkriće Večernjeg lista da je HEP po astronomskim cijenama kupovao električnu energiju, a prodavao je TLM-u za četiri puta manje iznose u protekla je tri dana potreslo poslovne i političke krugove. Komentare o nevjerojatnoj činjenici da je HEP struju plaćao po 83,3, a prodavao je po 20,5 eura za kilovat pokušali smo dobiti iz Vlade, no oglasio se samo glasnogovornik Zlatko Mehun.
Snimamo stanje
– U sklopu svih mjera koje su najavljene za javna poduzeća provjerit će se i poslovanje HEP-a. Nakon što se snimi stanje i vidi kakva je situacija, Vlada će odlučiti što napraviti s HEP-om. Nagađanja da će Vlada smijeniti Mravaka ne želim komentirati – rekao je glasnogovornik Vlade Z. Mehun.
U političkim kuloarima danas se, naime, pronio glas da će Vlada zbog skandala i katastrofalnih poslovnih poteza kojima je HEP izgubio 1,4 milijarde kuna smijeniti predsjednika uprave te državne tvrtke Ivana Mravaka. Međutim, potvrda tih navoda danas se nije mogla dobiti ni na jednom relevantnom mjestu. Umjesto političara ili uprave HEP-a, oglasila se uprava mostarskog Aluminija.
U njezinu priopćenju među ostalim piše: “Aluminij Mostar neće pristati biti marionetom na političkoj bojišnici niti će ga itko iskorištavati u dnevnopolitičke svrhe.” Iako tu tvrtku nitko nije prozvao ni za kakve sumnjive poslove, uprava Aluminija osjetila se dužnom navesti da je uvijek poslovala po zakonu.
Uz to, objasnila je i svoju ulogu u privatizaciji šibenskog TLM-a. Naime, jedan od uvjeta za privatizaciju TLM-a koji su postavili privatni investitori bio je da ta šibenska tvornica ima osiguranu opskrbu aluminijem. Zbog toga je TLM, koji od Aluminija Mostar dobiva repromaterijal, pristao toj bosanskohercegovačkoj tvornici prepuštati električnu energiju po nabavnoj cijeni od HEP-a koja je bila znatno ispod tržišne. Dakle, HEP i TLM namjerno su spuštali cijene da bi privatni investitor kupio Tvornicu lakih metala Šibenik.
Tužba i u Albaniji
U povodu Večernjakovih tekstova oglasila se i tvrtka EFT u vlasništvu Vuka Hamovića koja je najveći dobavljač uvozne struje za HEP. Iz EFT-a su u priopćenju ustvrdili da su pobijedili na međunarodnom natječaju, baš kao što se događalo nekoliko prethodnih godina, a i ove 2009.
Ustvrdili su također da je njihova tvrtka najveći opskrbljivač regije električnom energijom, no propustili su navesti da ih je 2008. Albanija tužila jer nisu isporučili već ugovorenu količinu električne energije, nego su je preusmjerili u Makedoniju samo zato što im nije odgovarala cijena koju su ugovorili.
| | | | 8/6/2009 - Novi ugovori: Usprkos aferama upravi HEP-a veće plaće i milijunske otpremnine | | Izvor - Večernji list, 19. srpanj 2009. | | | - Više od milijun kuna trebao bi dobiti predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak, a oko 800.000 ostalih pet članova uprave ukoliko budu razrješeni te dužnosti. Ti isti ljudi, kako je Večernji objavljivao u protekla tri dana sklapali su iznimno nepovoljne ugovore, te kupujući struju po cijeni od 83 za mwh, a prodavali je po 20 eura.
U iznose njihovih otpremnina je uračunato 18 plaća i bonusa. Svi navedeni imaju pravo i na otkup službenog Audija A6 te 20-godišnje police životnog osiguranja vrijedne 60 tisuća eura. Ovakve benificije garantiraju im novi menadžerski ugovori koje im je sa šest glasova za i jednim protiv tijekom lipnja izglasao Nadzorni odbor HEP-a.
Ovu informaciju potvrdilo nam je nekoliko visoko pozicioniranih djelatnika HEP-a koji unatoč svojim funkcijama nisu krili gnušanje zbog navedenog razbacivanja novcem kompanije koja je samo lani na trgovanju strujom izgubila više od milijarde kuna.
No, kada se zna da je prijenosom dionica Janafa te zaustavljanjem plaćanja faktura dobavljačima HEP u konačnici 2008. završio s 31 milijunom kuna dobiti jasno je zašto je klauzula o bonusima, za Mravka do 10 tisuća, ostale o 5 tisuća, itekako financijski bitna.
To što su navedeni članovi Uprave imali motiva zatražiti ovakve menadžerske ugovore podrazumijeva se. S druge strane nije jasno zašto je Nadzorni odbor tvrtke izglasao njihovo prihvaćanje.
Iako predsjednika NO-a Lea Begovića nismo uspjeli dobiti za komentar, jedini član koji je glasovao protiv, predstavnik radnika Jadranko Berlengi objasnio je dio razloga zašto je to učinio. Ne mogu vam davati odgovore na konkretna pitanja o stavkama ugovora jer je za to zadužen predsjednik NO-a Begović - kazao je.
No, zašto ste glasali protiv?
Zato što je moj osobni stav koji sam stekao u godinu dana rada u NO-u da Uprava nadzire Nadzorni odbor umjesto da je obrnuto.
Jeste li vidjeli taj ugovor o kojem ste glasovali, koliki je iznos otpremnine?
Kao član Nadzornog odbora prije glasovanja o ugovorima nisam ih uopće vidio.
Zašto?
Obavješten sam da ga na uvid mogu dobiti kod predstojnice ureda Uprave. To sam odbio jer smatram neprimjerenim takav odnos.
Pa je li ga itko vidio prije glasanja i tko je ugovore uopće sastavljao?
Ne znam, ali vas pitam kako glasati za nešto što niste vidjeli, a tiče se velikih svota - rekao je Berlengi te naglasio kako upravo piše izdvojeno mišljenje u kojem će protestirati protiv činjenice da je ovako važna i skupa odluka donesena na navedeni način.
Prema našim izvorima, u odnosu na menadžerske ugovore prethodne Uprave, ovi koji je Mravak zatražio za svoju postavu povišeni su u svim stavkama.
Uprava HEP-a početkom ove godine kupila je šest novih Audija A6 ukupne vrijednosti 400 tisuća eura. Ukoliko Vlada RH odluči da su štete koje su ovi ljudi učinili u HEP-u ipak prevelike da bi ih zadržali na pozicijama, svi oni u ovim limuzinama odvest će se i Hrvatske elektoprivrede.
| | | | 8/6/2009 - Tko HEP-u prodaje skupu struju? | | Izvor - Večernji list, 18. srpanj 2009. | | | - Tvrtke kontroverznih srpskih tajkuna Vuka Hamovića EFT i Vojina Lazarevića Rudnap te ukrajinsko-slovačka Korlea, čiji je prokurist u Hrvatskoj sin potpredsjednika Nadzornih odbora HEP-a i TLM-a Krešimira Ćosića, najveći su ovogodišnji dobavljači struje HEP-u.
Na štetnim ugovorima samo s te tri tvrtke HEP je izgubio najmanje 750 milijuna kuna.
Naime, lani je od njih kupljeno 285 megavata, i to po povijesno gotovo najvišoj cijeni od 83,3 eura za MWh. Cijena električne energije na međunarodnom tržištu ubrzo nakon potpisivanja ugovora pala je ispod 40 eura za megavatsat. Tvrtka Rudnap upravo po toj cijeni struju je, primjerice, prodavala Crnoj Gori.
Nakon što je otkriveno da je ukupno na kupnji skupe struje HEP lani izgubio milijardu kuna te dodatnih 400 milijuna jer je mostarskom Aluminiju, preko TLM-a, tu istu struju prodavao za četiri puta manje iznose, popis njegovih najvećih dobavljača dodatno intrigira.
Iako je HEP, prema količini kupljene struje po stanovniku, drugi najveći europski kupac, još uvijek se sva trgovina odvija putem posrednika. Vlastite tvrtke za posredništvo HEP iz nepoznatih razloga nikada nije pokrenuo.
Protiv najvećeg dobavljača, vlasnika EFT-a Vuka Hamovića, zbog sumnje u prijevare i trgovanje dugovima, posljednjih su godina vođene istrage u Srbiji, BiH, Velikoj Britaniji i SAD-u.
Ni u jednom slučaju prijave nisu podignute. Bivši visoki povjerenik za BiH Paddy Ashdown za Hamovića je rekao da plaćanjem mita političarima u Republici Srpskoj posredno financira skrivanje ratnih zločinaca.
Smatra ga se kraljem struje na Balkanu, brojne države ga imaju na svojim neformalnim crnim listama, ali su i dalje prisiljene surađivati s njim jer je iznimno moćan. Lani je ostvario prihod od 974 milijuna eura.
Sin generala JNA
- S tim čovjekom nikada se nisam želio sastati iako me nekoliko puta pozivao. Preopasan je - rekla nam je osoba koja i sama ima izniman utjecaj na hrvatsko tržište električne energije.
Trenutačnom vodstvu HEP-a optužbe da Hamović podmićuje i vara očito nisu bile nikakav problem kada su s njim sklapali posao. Vuk Hamovć sin je nekadašnjeg načelnika generalštaba JNA (od 1961. do 1967. godine) Ratimira Rade Hamovića, koji je smijenjen nakon pada Aleksandra Rankovića.
Potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća Vuk Hamović pokrenuo je privatni posao, a tvrtku EFT osnovao je 2000. godine.
Jedno vrijeme na Cipru se bavio trgovinom dugovima pa je tako u njegovim rukama završio i novac koji je USAID donirao Crnoj Gori za otplatu dugova. U jednom drugom slučaju istraživao ga je i britanski Ured za ozbiljne prijevare SFO.
Za 2009. godinu Hamović je HEP-u odjednom prodao 125 MW struje za 91 milijun eura i time pokrio više od trećine uvoznih potreba Hrvatske. Kada se tome pridoda i količina energije koju Hamović HEP-u prodaje na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini, u konačnici njegov EFT pokriva oko deset posto ukupnih hrvatskih potreba za električnom energijom.
Lanjske godine opseg trgovanja između HEP-a i EFT-a bio je približno isti iako je, prema službenim podacima, EFT Hrvatska 2008. prijavio prihod od samo 3,8 milijuna eura. Ostatak je, doznajemo, uplaćen na njihove račune u Švicarskoj, dakle na više od 95 posto iznosa Hamović Hrvatskoj nije morao platiti porez na dobit.
Na drugom mjestu po količini struje prodane HEP-u za 2009., 100 MW po 72,9 milijuna eura, slovačka je tvrtka Korlea iza koje navodno stoji ukrajinski kapital. Prokurist te tvrtke, 28-godišnji Marko Ćosić, sin je potpredsjednika nadzornih odbora HEP-a i TLM-a, generala Krešimira Ćosića. O mogućem sukobu interesa Ćosić stariji nije želio niti čuti.
Čudni potezi
- To što moj sin radi u Korlei nema nikakve veze sa mnom, zaposlili su ga kao stručnjaka. HEP je od njih struju kupovao i prije - ustvrdio je Ćosić.
Svoju ulogu kao člana nadzornih odbora dviju tvrtki koje su, u najmanju ruku, u neobičnom odnosu odbio je objasniti, jednako kao što nije želio razgovarati ni o čudnom poslovnom potezu HEP-a koji struju na međunarodnom tržištu kupuju po iznimno visokim cijenama, a TLM-u je prodaje za četiri puta manje iznose.
Na trećem mjestu po količini električne energije prodane HEP-u za 2009. nalazi se tvrtka Rudnap srpskog trgovca Vojina Lazarevića, koji je prije bio bliski suradnik Vuka Hamovića u EFT-u.
On je HEP-u prodao 60 MW elektične energije za 43,7 milijuna eura. Za 2008. njegova hrvatska podružnica Rudnap energija prijavila je prihod od samo 4,7 milijuna eura, dakle, jednako kao i Hamović, većinu uplata primio je negdje u inozemstvu. Osim navedenih šteta u trgovanju strujom, HEP je na ovaj način državu oštetio i time što je prodavateljima omogućio izbjegavanje plaćanje hrvatskih poreza.
| | | | 8/6/2009 - HEP u ovoj godini izgubio 1,4 milijarde kuna? | | Izvor - Poslovni dnevnik, 18. srpanj 2009. | | | - Hrvatska elektroprivreda, zbog pogrešnih poslovnih odluka svoje Uprave, navodno je u ovoj godini izgubila najmanje 1,4 milijarde kuna.
Kako piše Večernji list, HEP-ovi problemi počeli su odlukom Uprave, na čelu s predsjednikom Ivanom Mravakom, da lani tijekom ljeta odjednom kupi više od dvije trećine godišnjih uvoznih potreba za 2009. godinu. Kupljenih 350 megavata struje HEP je platio 255 milijuna eura. Točnije, svaki megavatsat po 83,3 eura, što je gotovo najviša cijena u povijesti trgovanja električnom energijom.
Umjesto da kupuju dnevno, mjesečno ili kvartalno, što je uobičajeno kada je cijena visoka, uprava HEP-a tom je odlukom napravila milijardu kuna štete. Naime, cijena se ubrzo spustila na današnjih 40-ak eura po MWh.
Koliko je loše uprava HEP-a poslovala, pokazuje i činjenica da je Crna Gora kupovala struju po 38 eura. BiH je svoje potrebe pokrivala visokom cijenom od 74 eura, ali sa stavkom u ugovoru da u slučaju povišenog stanja voda u elektranama omogućava smanjenje narudžbe.
Opravdanja iz HEP-a da je lanjska kupnja po enormnim cijenama bila interventna kako ne bi došlo do redukcija jednostavno ne stoje. Struje ni u jednom trenutku na međunarodnom tržištu nije nestalo. Naprotiv, cijena joj je padala. S druge strane, HEP je obvezan u nafti osigurati stratešku zalihu energenata za proizvodnju struje u slučaju nestašice.
| | | | 8/6/2009 - Spržili milijardu: Mravakov HEP struju kupovao po 83 €, a prodavao za 20,5 € | | Izvor - Večernji list, 17. srpanj 2009. | | | - HEP-ovi problemi počeli su odlukom uprave, na čelu s predsjednikom Ivanom Mravakom, da lani tijekom ljeta odjednom kupi više od dvije trećine godišnjih uvoznih potreba za 2009. godinu.
Hrvatska elektroprivreda, zbog katastrofalnih poslovnih odluka svoje uprave, u ovoj je godini izgubila najmanje 1,4 milijarde kuna! HEP-ovi problemi počeli su odlukom uprave, na čelu s predsjednikom Ivanom Mravakom, da lani tijekom ljeta odjednom kupi više od dvije trećine godišnjih uvoznih potreba za 2009. godinu.
Kupljenih 350 megavata struje HEP je platio 255 milijuna eura. Točnije, svaki megavatsat po 83,3 eura, što je gotovo najviša cijena u povijesti trgovanja električnom energijom.
‘Povijesni iskorak'
Umjesto da kupuju dnevno, mjesečno ili kvartalno, što je uobičajeno kada je cijena visoka, uprava HEP-a tom je odlukom napravila milijardu kuna štete. Naime, cijena se ubrzo spustila na današnjih 40-ak eura po MWh.
Predsjednik Nezavisnih sindikata radnika HEP-a Luko Marojica prije dva mjeseca Državnom inspektoratu podnio je prijavu protiv uprave HEP-a i njezina predsjednika Ivana Mravaka jer nije ispunio svoju zakonsku obvezu podnošenja izvješća o stanju i poslovanju tvrtke. Zapravo, kaže Marojica, Mravak izvješće nije ispostavio nikada otkako je na čelu HEP-a. - Upit, kao i kasnija prijava, rezultat su izbjegavanja vodstva HEP-a da sindikat upozna sa stanjem u tvrtki. Na žalost, ni inspektorat nam dosad nije poslao nikakvu obavijest iako je to dužan učiniti jer smo mi podnositelji prijave - kaže Marojica te ističe da stanje u HEP-u možda i bolje od te činjenice opisuje to da nitko na nedavnom kolegiju direktora nije reagirao na prikaz poslovnih rezultata.
I tada, umjesto da pokušaju smanjiti gubitke, čelni ljudi HEP-a povukli su još jedan nevjerojatan potez. Šibenskoj tvornici lakih metala TLM prodali su 100 MW struje po cijeni od samo 179 tisuća eura za megavat, četiri puta nižoj od nabavne. Pojednostavnjeno, svaki megavatsat koji su kupili po 83,3 eura prodali su TLM-u po 20,5 eura. Na tom su poslu izgubili još 400 milijuna kuna.
Da stvar bude dodatno nevjerojatna ili sumnjiva, ugovor s TLM-om vrijedi još četiri godine. U tom razdoblju HEP očekuju slični gubici jer je teško vjerovati da će na međunarodnom tržištu cijena struje pasti ispod sadašnje razine. Ugovor s TLM-om još je čudniji kada se zna da je potrošnja te tvornice najviše 10 MW.
Ostatak energije završava u mostarskoj tvornici Aluminij, potvrdilo nam je nekoliko visokopozicioniranih izvora iz HEP-a i bliskih toj državnoj kompaniji.
- Mravak je sjednicu uprave na kojoj se dogovarala prodaja struje TLM-u otvorio riječima da je ova prodaja povijesni iskorak HEP-a na međunarodno tržište - rekao nam je jedan od sudionika sastanka održanog 2008. To što TLM nije strana tvrtka, samo potvrđuje da je Mravak dobro znao gdje će struja završiti. Naš sugovornik upozorio nas je i da Mravak tu odluku nije donio samostalno nego da mu je nalog za jeftinu prodaju struje TLM-u došao iz Vlade RH.
Ovaj zaista povijesni iskorak samo je nastavak ugovora koji je HEP do kraja 2007. imao izravno s Aluminijem Mostar. Nakon što su dva člana uprave HEP-a - Ivo Čović i Kažimir Vrankić - odbili glasovati za taj očito štetan posao, uprava je pronašla rezervno rješenje.
Doslovno preko noći Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA registrirala je TLM za trgovinu električnom energijom. Već u siječnju 2008. TLM je postao najveći kupac struje od HEP-a s udjelom od 57$. TLM-u je i tada, kao i danas, trebalo deset puta manje energije od one koju je jeftino kupovao. Ostatak je na hrvatsku štetu završavao i još završava u Mostaru.
- Uprava HEP-a namjerno radi ove dubioze. Nemam dokaze, ali kada nešto kupiš za 83,3, a prodaš za 20,5 eura, očito je riječ o planu, a ne neznanju. Vjerujem da na ovaj način HEP namjerno vode u stečaj kako bi ga netko jeftino privatizirao.
Strah me za budućnost radnika dok ova uprava vodi tvrtku - rekao je Luko Marojica, predsjednik Nezavisnih sindikata radnika HEP-a, koji sudjeluje na kolegijima direktora.
Razmjere štete u odnosu HEP - TLM - Aluminij Mostar potvrdio nam je i nekadašnji direktor HEP-a, a sadašnji predsjednik uprave TLM-a Damir Begović.
- TLM sve svoje viškove struje prepušta Aluminiju po istoj cijeni po kojoj od HEP-a kupuje. TLM na tom poslu ništa ne zarađuje - rekao je Begović, priznavši tako da HEP posredno subvencionira tvrtku u susjednoj državi koja je dobrim dijelom u privatnom vlasništvu.
Begović je ustvrdio i da cijena po kojoj TLM kupuje struju od HEP-a nije fiksna, nego da se mijenja ovisno o kretanjima cijene aluminija na londonskoj burzi. No, čak i da se aluminiju cijena udvostruči, TLM, dakle bosanskohercegovački Aluminij, struju bi plaćali po cijeni nižoj od one koju plaćaju ostali veliki potrošači u Hrvatskoj.
- Vrlo je rizično ulaziti u takve godišnje ugovore. Na svjetskom se tržištu cijena stalno mijenja, a već godinu dana svi ulazni troškovi za proizvodnju struje padaju - ustvrdio je Begović.
Koliko je loše uprava HEP-a poslovala, pokazuje i činjenica da je Crna Gora kupovala struju po 38 eura. BiH je svoje potrebe pokrivala visokom cijenom od 74 eura, ali sa stavkom u ugovoru da u slučaju povišenog stanja voda u elektranama omogućava smanjenje narudžbe.
HEP-ovi stručnjaci od svojih dobavljača nisu uspjeli dobiti takve uvjete. Štoviše, mostarski Aluminij dio potreba za strujom pokriva i iz kapaciteta Elektroprivrede BiH, no od njih struju kupuje po znatno višim cijenama nego od HEP-a.
Nisu prijetile redukcije
Opravdanja iz HEP-a da je lanjska kupnja po enormnim cijenama bila interventna kako ne bi došlo do redukcija jednostavno ne stoje. Struje ni u jednom trenutku na međunarodnom tržištu nije nestalo.
Naprotiv, cijena joj je padala. S druge strane, HEP je obvezan u nafti osigurati stratešku zalihu energenata za proizvodnju struje u slučaju nestašice. Isto tako, tri kapitalna projekta gradnje elektrana u RH stoje zbog nestašice novca! U konačnici ovakvu politiku HEP-a plaćaju građani.
- Da je HEP bolje trgovao, cijena struje kućanstvima bila bi i 30% niža. O poskupljenjima ne bi bilo ni riječi - zaključio je Marojica.
| | | | 8/6/2009 - Sindikati državnih poduzeća protiv smanjenja plaća za 10 posto | | Izvor - Poslovni dnevnik, 16. srpanj 2009. | | | - Ako je suditi po prvim reakcijama, Vlada će današnju preporuku o smanjenju plaća za 10 posto zaposlenima u poduzećima u većinskom državnom vlasništvu teško provesti jer su se sindikati listom izjasnili protiv smanjenja plaća.
Nismo spremni prihvatiti smanjenje plaća, to je zadnja mjera u borbi s krizom koju vlast treba poduzeti, zajednički je odgovor čelnika nekoliko sindikata na Vladinu odluku kojom se preporuča nadzornim odborima i upravama tvrtki u većinskom državnom vlasništvu da započnu pregovore sa sindikatima i radničkim vijećima o izmjenama kolektivnih ugovora kojima bi se plaće smanjile za 10 posto.
To je apsolutno neprihvatljivo - radnici nisu doveli državu u sadašnje stanje a sada im se želi paušalno odrezati 10 posto, izjavio je Hini Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, koji okuplja zaposlene u Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama i Autocesti Rijeka - Zagreb. Stanić tvrdi da te tvrtke imaju još puno rezervi gdje se može uštedjeti prije nego se diraju plaće, a slično govore i drugi sindikalni čelnici.
Predsjednik Sindikata naftnog gospodarstva Božo Mikuš, koji ima članstvo u Janafu i Plinacrou, poručuje Vladi da bi trebala postupiti kao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je jučer najavio da će uštede u gradskom proračunu provesti bez smanjenja plaća. Nije dobro da se državna poduzeća trpaju u isti koš s javnim i državnim službama, odnosno da budu alibi za smanjenje plaća javnih i državnih službenika, kaže Mikuš.
Svako državno poduzeće ima plaće regulirane kolektivnim ugovorom, a ako bi Vlada odlučila jednostrano raskinuti ugovore i smanjiti plaće ponovio bi se scenarij iz 2001. kada je to učinila Vlada pokojnog Ivice Račana, pa su sindikati potom na sudovima dobili na desetke tisuća tužbi koje su državu na kraju stajale skuplje nego da je poštivala svoje obveze.
Za radnike Hrvatskih šuma smanjenje od 10 posto je puno - budući da tamo prosječna plaća iznosi oko 6.000 kuna time bi izgubili oko 600 kuna, kaže predsjednik Hrvatskog šumarskog sindikata Željko Kalauz. Bilo bi to po prvi puta otkad postoje Hrvatske šume da se smanjuju plaće, pa normalno da nećemo pristati na to, kaže Kalauz iako priznaje da je situacija u tvrtki zbog velikih problema drvne industrije teška, pa se moraju dizati krediti kako bi se isplatile plaće.
Sindikati u HEP-u neće prihvatiti dekrete bilo koje Vlade o smanjenju plaća 14.000 zaposlenih, pogotovo jer HEP posluje s dobiti i nije ni lipu dobio od države, rekao je predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak. Vlada može ograničiti plaće svojih menadžera, ali mi na smanjenje plaća naših članova možemo pristati tek ako se na referendumu više od dvije trećine radnika složi s time, napominje Čorak.
| | | | 8/6/2009 - HES o realizaciji Sporazuma o načinu utvrđivanja vrijednosti boda | | Izvor - Infohep, 29. lipanj 2009. | | | -
Poštovani gospodine Mravak,
Dana 01. srpnja 2008. godine Poslodavci i Sindikati sklopili su Kolektivni ugovor za HEP-grupu koji se primjenjuje od 01. srpnja 2008. do 30. lipnja 2010. godine.
Poslodavci i Sindikati suglasno su utvrdili u Sporazumu o načinu utvrđivanju vrijednosti boda , a sukladno odredbi stavka 3. članka 62. Kolektivnog ugovora da se vrijednost boda za izračun osnovne plaće radnika , počevši od 01. srpnja 2009. godine do 31. prosinca 2009. godine uvećava za stopu rasta indeksa potrošačkih cijena, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za razdoblje od 01. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009. godine, umanjenu za stopu rasta bruto domaćeg proizvoda u 2008. godini.
Sukladno odredbama članka 62. stavak 5. Kolektivnog ugovora za HEP –Grupu, „vrijednost boda za tekući mjesec donosi Uprava HEP-a d.d. „.
Temeljem podataka Državnog zavoda za statistiku koji su nam dostupni ( srpanj 2008. do travnja 2009. godine ) , a koji su prilog ovoga dopisa , evidentan je rast indeksa potrošačkih cijena.
Očekujemo da Uprava HEP-a d.d. sukladno navedenom donese novu odluku o vrijednosti boda za mjesec srpanj – prosinac 2009. godine.
S poštovanjem,
Predsjednik HES-a:
Dubravko ČORAK,v.r.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
