Pravično bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća:
0%
15%
30%
45%
60%
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
10/1/2009 - Sindikati protiv političkoga kadroviranja
Izvor - Vjesnik, 01. listopad 2009.
 
  • Dva od tri sindikata koji predstavljaju oko 10.000 od 14.200 zaposlenih u HEP-u protive se nastavku političkoga kadroviranja u toj tvrtki pa traže da se u novu upravu ne imenuje nijedan član stare te da se zbog loše obavljenog posla smijeni i Nadzorni odbor.

    Predsjednici Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak i Strukovnog sindikata radnika HEP-a - TEHNOS Denis Geto u srijedu su na konferenciji za novinare zatražili od novog predsjednika Uprave Lea Begovića da u novu upravu postavi stručne i moralne ljude iz HEP-a, umjesto politički podobnih kadrova koji su opterećivali poslovanje te tvrtke.

    Novoj upravi i Vladi poručili su da poštuju postojeći kolektivni ugovor i ne smanjuju plaće radnicima podsjetivši da je prije pet godina zbog nezakonitog raskidanja kolektivnog ugovora zaposlenima isplaćeno 500 milijuna kuna. Nikakvo smanjenje plaća za 10 posto nećemo prihvatiti, a premijerki i Vladi poručujemo da »ako misle utjerivati strah radnicima preko nove uprave, neka to zaborave«, rekao je Čorak.
 
9/29/2009 - Krešimir Ćosić: Raspitao sam se, svi mi kažu da nisam u sukobu interesa
Izvor - Jutarnji list, 29. rujan 2009.
 
  • Nikada ne bih prihvatio mjesto predsjednika Nadzornog odbora HEP-a da sam u sukobu interesa jer je moj sin prokurist u tvrtki Korlea od koje taj isti HEP kupuje električnu energiju - kazao nam je Krešimir Ćosić tjedan dana nakon što ga je Vlada imenovala na dužnost predsjednika Nadzornog odbora ove tvrtke.

    Ćosić nam tvrdi da je prije preuzimanja ove dužnosti od pravne službe HEP-a i nadležnih državnih institucija zatražio pravno mišljenje o mogućem sukobu interesa.

    ‘Nisam lobirao za struju’

    - Sva mišljenja su negativna - kaže Ćosić.

    Također tvrdi da nikad u pet godina, koliko je u NO HEP-a, nije sudjelovao u razgovorima o kupovini struje i i lobiranju da se od neke tvrtke kupuje struja.

    Podatak da je upravo njegov sin prokurist u tvrtki od koje je HEP kupovao skuplju struju u javnosti je ocjenjena kao čisti sukob interesa te doveo u sumnju namjere Vlade da raščisti situaciju u HEP-u.

    Sjednice će se pripremati

    Sam Ćosić tvrdi da kao njegov predsjednik želi u potpunosti promijeniti način rada NO-a jer dosadašnji rad smatra neodrživim.

    Zalaže se za što manje telefonskih, a više dobro pripremljenih sjednica na kojima će članovi NO-a kvalitetno raspravljati o stanju u tvrtki. Iako to eksplicitno ne govori, može se zaključiti kako više neće dozvoliti da Uprava kontrolira Nadzorni odbor već obratno.

    ‘Imam znanje za ovaj posao’

    Iako mu se predbacuje da je pozicija predsjednika NO-a HEP-a čista politička sinekura, Ćosić odgovara kako ima znanja za taj posao jer je još prije 30 godina radio kao konzultant velikih tvrtki kao što su UNIS, Energoinvest i ISKRA.

    Tvrdi da je njegova uloga u NO-u šibenskog TLM-a završila kada je hrvatski konzorcij kupio tu tvrtku na čije je traženje bio angažiran.

    Da nije bilo toga, TLM bi bio prodan strancima, tvrdi Ćosić.
 
9/29/2009 - Ovo mu je kazna: ured uz Upravu i srebrni Passat?!
Izvor - Jutarnji list, 29. rujan 2009.
 
  • Novi predsjednik Uprave, Begović, bit će samo fikus jer je Mravak osobno postavio više od 100 direktora, rekao je bivši član Uprave HEP-a.

    Iako se prošli tjedan pričalo da će dane do mirovine provesti u Elektri Zagreb, nedavno smijenjeni predsjednik Uprave HEP-a, Ivan Mravak, pohvalio se nekim djelatnicima da će on biti jedan od savjetnika Lea Begovića, čovjeka kojeg je nakon njegove smjene na mjesto predsjednika Uprave postavila premijerka Jadranka Kosor.

    Begovića je kao idealnog novog direktora te aferama uzdrmane državne tvrtke, priča se, premijerki predložio upravo Mravak kojega su zbog niza afera morali smijeniti. Informacija o Mravakovu novome radnom mjestu djelatnicima HEP-a nije se nimalo svidjela.

    - Ako je Mravak Begovića predložio premijerki, predložio ga je da bude fikus jer Begović ne poznaje ljude u tvrtki, niti poslovanje. Mravak je tu u velikoj prednosti jer je sve direktore, kojih je više od stotinu, osobno postavio.

    On više od 30 godina radi u HEP-u, zna sve dobavljače i poznaje rupe u sustavu - rekao nam je jedan od bivših članova Uprave koje ovaj tjedan očekuju razgovori s Leom Begovićem.

    Posljednja odluka

    Prije nego što ga je Nadzorni odbor HEP-a razriješio dužnosti, u petak rano ujutro Mravak je donio svoju posljednju odluku kao predsjednik Uprave HEP-a.

    U svoj sada već bivši ured pozvao je direktora Sektora nabave, Zvonimira Divića, i priopćio mu kako mu oduzima službeni automobil Passat.

    Taj je automobil Mravak, naime, kažu nam u HEP-u, namijenio sebi. Informaciju o oduzimanju automobila potvrdilo nam je nekoliko djelatnika te kompanije, no Zvonimir Divić nije želio danas ništa komentirati.

    - Nemam izjave. Ja auto imam, a nemojte me pitati koji - rekao nam je Divić.

    - Možete li demantirati događaj od petka ujutro? - upitali smo.

    - Moj je komentar da nemam komentara - ponovio je Divić i inzistirao da mu kažemo tko nam je javio informaciju o oduzimanju Passata.

    Što bliže oltaru

    Osim oduzimanja Passata, Mravak je u petak povukao još jedan potez: ispraznio je ured na katu na kojem je smještena Uprava HEP-a kako bi bio što bliže novom predsjedniku Uprave.

    Novi čelnik HEP-a, Leo Begović, svoj prvi radni dan danas je proveo upoznajući se s djelatnicima. Nove članove Uprave trebao bi imenovati krajem tjedna.

    Iz sjedišta HEP-a danas su iscurila nagađanja da će jedan od njih biti i Kažimir Vrankić. On je već bio član Uprave, i to do 2008. godine kada su i nastale afere zbog kojih je Mravak smijenjen. Osim Vrankića, spominju se još imena Jerka Doka i Frane Barbarića.
 
9/29/2009 - Žužul: Nije točno da dovodim američke kupce za HEP
Izvor - tportal.hr, 29. rujan 2009.
 
  • Nakon što je predsjednički kandidat Vidošević počeo govoriti o američkim interesentima za kupnju HEP-a, opet su podgrijane spekulacije oko toga da iza navodnih investitora stoji najpoznatiji domaći konzultant za tvrtke iz SAD-a Miomir Žužul, no on to demantira i tvrdi da njegovo prijateljstvo s novim predsjednikom NO HEP-a Krešimirom Ćosićem nije isprepleteno nikakvim privatizacijskim interesom.

    Na sve glasnija govorkanja o prodaji HEP-a nadovezao se i Nadan Vidošević, nezavisni predsjednički kandidat i predsjednik Hrvatske gospodarske komore, u emisiji Otvoreno. Vidošević je rekao da je sumnjivo što je niz afera u našem energetskom monopolistu plasiran u medije upravo u trenutku 'kada su se pojavili američki interesenti koji bi željeli tu firmu privatizirati'.

    Podsjetimo da je i dekan Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić, nakon interesa policije za njegov rad, optužio za urotu protiv sebe misteriozni energetski lobi, ali nije htio konkretnije reći na koga se misli. Naravno, u trenutku kada je Vidošević spomenuo 'američke zainteresirane strane', mnogi su odmah sve povezali s Miomirom Žužulom, bivšim HDZ-ovim ministrom i veleposlanikom u SAD, poznatim lobistom i konzultantom mnogih američkih tvrtki koje su poslovale u Hrvatskoj (od Enrona do Bechtela).

    Pitali smo ga izravno zastupa li on zainteresirane investitore za kupnju HEP-a.

    'To je potpuno netočno. Nisam radio ni s američkim niti bilo kojim drugim investitorima bilo kada vezano uz HEP', rezolutan je bio Žužul. Nije želio ni pobliže objašnjavati svoj općeniti stav o privatizaciji HEP-a jer bi to bilo 'neozbiljno', jer on 'od početka uopće nije bio u toj priči' i ne treba mu nikakvo povezivanje s njom. 'Privatizacija HEP-a suviše je ozbiljno i opširno pitanje da bi se ovako ad hoc telefonski odgovaralo. Kad se radi o privatizaciji bilo koje tvrtke, uvijek treba krenuti sa stajališta državnih interesa', objasnio je bivši visoki državni dužnosnik i današnji lobist.

    Što se tiče njegova bliskog prijateljstva s generalom i saborskim zastupnikom HDZ-a Krešimirom Ćosićem, koji je nakon posljednjih smjena i rošada i HEP-u postao predsjednik nadzornog odbora te kompanije, pa se pojavila priča kako je upravo on čovjek preko kojeg će Žužul uvesti Amerikance u HEP, on kaže da se s njim poznaje. 'Mi smo samo prijatelji preko stranke u kojoj smo obojica viđeniji članovi i to je sve. Sve drugo apsurdno je povezivanje. I nevjerojatno je da svaki put kad netko dođe iz Amerike u Hrvatsku sa željom za investiranjem da se to povezuje sa mnom', zaključio je Žužul.
 
9/29/2009 - Kako se skućio niz odabranih kadrova HEP-a
Izvor - Novi list, 26. rujan 2009.
 
  • Upoznajući se s prvobitnom akumulacijom kapitala, odnosno s liberalnim kapitalizmom na balkanski način i inačicom demokracije koja (još uvijek) ne poznaje jednakost pred zakonom niti vladavinu istog, hrvatski građani suočili su se i s novim pravilima životne igre. Među njima izdvajamo za ovu priču bitno pravilo, koje važi za uvjerljivu većinu građana, a ono kaže: ako od svog rada želite steći krov nad glavom, budite pripravni na činjenicu da ćete kupujući jedan, morati (ot)platiti dva stana. Tako nekako funkcionira princip stjecanja stambenih kvadrata u demokratskim, kapitalističkim i kreditnim uvjetima poslovanja. Pravila, međutim, nisu za sve ista, na što zorno ukazuje primjer Hrvatske elektroprivrede, gdje povlastice svojstvene socijalizmu još uvijek dišu, barem kad je riječ o stambenim pitanjima; barem kad je riječ o nevelikoj skupini izabranih. U prvih deset godina hrvatske neovisnosti mnogi upravljački kadar u Hrvatskoj elektroprivredi za sebe je uspio isposlovati stambene kvadrate po posebnim povlasticama. Bilo je dovoljno poznavati prave ljude na pravom mjestu i dočekati blagoslov Uprave poduzeća, koja je odlučivala o svakom pojedinačnom pitanju otkupa stanova.

    S nastupom novog stoljeća zapuhali su i novi politički vjetrovi, pa se na čelu Hrvatske elektroprivrede našao današnji predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović. Početkom svibnja 2003. godine njegova Uprava donijela je Odluku o prodaji stanova, garaža i poslovnih prostora u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede. Njome su propisana jasna pravila prema kojima odabrani zaposlenik HEP-a može otkupiti stan u vlasništvu poduzeća. Odluka je donesena s namjerom da se u praksu otkupa HEP-ovih stambenih kvadrata napokon uvede red, a dobre namjere odabranima su poslužile kao pločnik do stambenog raja. Šest godina kasnije stanovi u vlasništvu »elektroprirede« kojima su se namirili direktori, članovi Uprave i ini zaslužni kadrovi, našli su se na stranicama dnevnih novina, u storijama pod egidom – ekskluzivno, skandalozno, šokantno...

    Dva »pogodna« modela otkupa stanova Od 2003. godine do danas na temelju odluke donesene u vrijeme Čovićevog upravljanja Hrvatska elektroprivreda dala je u otkup 140 stanova. Otkup 93 stana već je dogovoren i konzumiran, dok je 47 stanova još uvijek u procesu dodjele. Posve očekivano, na listi zaslužnih, odnosno privilegiranih kadrova koje je najprije valjalo namiriti stambenim kvadratima našli su se brojni ljudi iz upravljačke strukture poduzeća. Krenut ćemo od spomenutog Ive Čovića, autora Odluke.

    Stasiti Sinjanin u sustavu HEP-a radio je od 1986. do 2004. godine, a u 18 godina staža prevalio je put od inženjera za automatiku i regulaciju u HE Orlovac do predsjednika Uprave HEP-a. Za dugogodišnju vjernost nagrađen je, među ostalim, privilegijem otkupa stana uz kamatu nešto nižu od dva posto. Čović se skućio na Novoj cesti, u stanu od 83 metra kvadratna. Za stan se HEP-u obavezao isplatiti puni procijenjeni iznos od 1,17 milijun kuna, u roku od 20 godina. Kvadrat stana, dakle, Ivu Čovića stajao je nešto manje od dvije tisuće eura, a privilegij, primijetili ste, leži u visini kamate. U Čovićevom slučaju ne može se naći ništa sporno, ako spornim ne smatramo same uvjete otkupa stanova propisane njegovom odlukom, odnosno činjenicu da ih konzumira samo uska skupina djelatnika HEP-a. Radi se, dakle, o pogodnostima sadržanim u dva modela otkupa stanova. Prema prvom modelu, (odabrani) zaposlenik HEP-a stan može otkupiti gotovinom, a u tom slučaju dobiva popust od trideset posto na procijenjenu vrijednost stana. Uvjet je da plaćanje bude izvršeno u roku od 90 dana od dana potpisa ugovora o prodaji. Hrvatskim braniteljima zaposlenima u HEP-u, pak, omogućen je popust od 40 posto u odnosu na procijenjenu vrijednost stana, koju utvrđuje ovlašteni vještak. Drugim modelom odabranim djelatnicima omogućeno je da stan otplate u roku od 20 godina, uz kamatu nešto manju od dva posto, ali bez popusta. Ovaj model, rekosmo, odabrao je Čović.

    Kriteriji ne postoje

    Sve je, dakle, transparentno i bistro kao gorska suza, sve izuzev kriterija prema kojima se biraju kadrovi za privilegirani otkup HEP-ovih stanova. Predsjednik strukovnog sindikata radnika HEP-a (TEHNOS) Denis Geto za naš list kaže da nikad i nigdje nije vidio te kriterije.

    – Kriteriji ne postoje. Znam ljude koji su moljakali da im se omogući takav otkup stana, ali nisu uspjeli. Nama radnicima nikad u ruke nije dospjela nikakva lista, nikakvi kriteriji, ništa što bi imalo veze s otkupom stanova uz popust od 30 i 40 posto, uz kamatu od dva posto, na rok otplate od 20 godina. Postoji pravilnik o subvencioniranoj kamati, što ju je HEP dogovorio sa Zagrebačkom bankom. Prema tom pravilniku izrađena je lista radnika kojima tvrtka subvencionira kamatu spomenute banke. Ta kamata za kredit, uz subvenciju poduzeća, iznosi oko šest posto. Stanovi po uvjetima o kojima vi govorite daju se na otkup prema slobodnom nahođenju uprave poduzeća. Ako, pak, takvi kriteriji postoje, a da nisu dostavljeni nama radnicima – onda je to još skandaloznije, kaže predsjednik strukovnog sindikata HEP-a.

    O odabranim kadrovima koji će dobiti stanove po najpovoljnijim uvjetima, dakle, odlučuje se negdje gore u visini, gdje miriše koža direktorskih fotelja. Na tom mjestu odlučivalo se i devedesetih, prije Čovićeve »Odluke o prodaji stanova, garaža i poslovnih prostora«. Svoje stambeno gnijezdo tad je povlasticom svio i drugi predsjednik Uprave poduzeća, aktualno smijenjeni Ivan Mravak. Ovaj zaslužnik također je koristio mogućnost dvadesetogodišnjeg kredita uz kamatu od dva posto. Ugovor o otkupu potpisao je u drugoj polovici dvedesetih, a stan u Miramarskoj, veličine 82 metra kvadratna, platio je 413 tisuća kuna. Stambeni kvadrat, dakle, Mravka je koštao oko pet tisuća kuna, odnosno nešto manje od 700 eura. Na ovom mjestu valja istaknuti da je vrijednost stambenog kvadrata u drugoj polovici devedesetih bila niža nego danas, zbog čega je i procjena vještaka nerealna u odnosu na aktualne cijene.

    2 posto i 20 godina

    Još jedan (bivši) član Uprave iskoristio je HEP-om danu pogodnost otkupa stana uz uvjete od kojih prosječnom hrvatskom građaninu-podstanaru cure sline na usta. Riječ je o Darku Beliću, kojeg je 2006. godine na mjestu člana za ekonomsko-financijske poslove zamijenio Velimir Lovrić, stručnjak sklon pisanju pisama s uvodnim pozdravom: »Dragi Ivo«.

    Darko je Belić, elem, izabrao popularniju inačicu HEP-ovog cjelogodišnjeg popusta, onu s dva posto kamate na rok od 20 godina. Površina njegovog stana je stotinu četvornih metara, a vrijednost mu je procijenjena na 1,4 milijuna kuna. Nešto manje od dvije tisuće eura po kvadratu.

    Pomoćnik direktora HEP opskrbe Ante Matijević, pak, svoj stan platio je gotovinom, zbog čega mu je odobren popust od trideset posto na procijenjenu vrijednost stana. Potkrovni stan od osamdeset, plus dvadeset kvadrata terase Matijević je platio 998 tisuća kuna, a procjena vještaka bila je 1,4 milijuna. U istoj zgradi stan je na otkup dobio i australski povratnik – žrtvovani HDZ-ov pijun Rade Buljubašić. Utjecaj presudan da se i njemu dodijele privilegiji zaslužnih stoluje izvan, točnije iznad HEP-ove strukture. Dakako, radi se o stranačkoj središnjici. Rade Buljubašić svoj stan širok lijepih 89 četvornih metara platio je 900 tisuća kuna. On nije slijedio logiku većine HEP-ovih menadžera, prema kojoj je bolje imati gotovinskog goluba u ruci, a stan otplaćivati dvopostotnim »vrapcima«, nego se odlučio na HEP-ov nekretninski popust na gotovinu u iznosu od 30 posto ukupne cijene. U istoj zgradi gdje i Buljubašić, stan je kupio i direktor HEP proizvodnje Željko Dorić, koji se pak odlučio za nešto manju kvadraturu – 88 kvadrata stambenih. Prema tvrdnjama naših izvora, i Dorić je dobio niskokamatnu tarifu: dva posto na rok otplate od dvadeset godina.

    Naplata u nekretninama

    Na svako traženje objašnjenja ove lijepe HEP-ove prakse privilegiranih otkupa u novinske kuće iz Ureda za odnose s javnošću poduzeća stizao je sljedeći odgovor: »Način na koji su djelatnici HEP-a stekli vlasništvo nad stanovima u potpunosti je u skladu s važećim aktima Hrvatske elektroprivrede«. U najmanje jednom slučaju ovaj odgovor bio je lažan.

    Cijeli niz odabranih, neznanih kadrova Hrvatske elektroprivrede skućio se na opisani način te nam valja objasniti otkud dolaze svi ti stanovi, što ih naša(!) poduzeća daju na otkup, uz uvjete nedohvatne prosječnom građaninu. Najvećim dijelom oni su kompenzacija dužnika, najčešće građevinskih poduzeća, osobito onih pred izdisajem. Stvar ide ovako: poduzeće x dužno je HEP-u pet milijuna kuna. Osoba koja radi s tim poduzećem i zadužena je za provjeru njegovog boniteta predlaže naplatu u nekretninama, jer se poduzeće x nalazi pred stečajem. Nekretninsku naplatu odgovorni predlaže šefu financijskog sektora, koji isto predlaže Upravi. Uprava je vrh piramide i ona odlučuje želi li se poduzeće naplatiti u stanovima. Završetak ovog prikaza završit ćemo upozorenjem koje smo čuli na više HEP-ovih adresa, uključujući i visokopozicionirane: slučaj otkupa stanova po posebnim povlasticama municija je u obračunu političkih i gospodarskih frakcija u HEP-u i oko njega, a pravi problemi mjereni u stotinama milijuna kuna nalaze se dublje u poslovanju Hrvatske elektroprivrede. Kako je HEP udomio svog despota

    Poseban slučaj u poglavlju otkupa stanova jest onaj Ante Despota, nekadašnjeg čalana Uprave i Predsjednika nadzornog odbora HEP proizvodnje, o kojem je Novi list već pisao. Samo u Despotovom slučaju HEP je kupio stan na tržištu, da bi mu ga potom uz povlastice prodao po povlaštenim uvjetima.

    Ovaj stan nalazi se u Bužanovoj ulici na broju četiri, u »ekskluzivnoj« zgradi u kojoj stanuje i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Stan površine 108 kvadrata, procijenjen je na 1,6 milijuna kuna. Despot ga je gotovinom platio milijun kuna, što je 1.300 eura za kvadrat stambeni. Dobio je popust od 40 posto, jer se vodi kao hrvatski branitelj. Despot je, dakle, uštedio 600 tisuća kuna. Uz stan je dobio i garažno mjesto površine 17.75 četvornih metara. Predsjednik Uprave Ivan Mravak supotpisnik je na kupoprodajnom ugovoru, a stan je Despotu omogućen unatoč Pravilniku o rješavanju stambenih potreba zaposlenika. Tamo u članku 13. piše da »zaposlenik s obzirom na broj članova obiteljskog domaćinstva ima pravo na stambenu površinu do 35 kvadrata ukoliko je samac«. U vrijeme otkupa stana Despot jest bio – pogađate – samac, ali ne bilo kakav. Njegov utjecaj u HEP-u, svjedoče naši izvori, proizilazio je iz pozicije budućeg zeta Mladena Barišića. Riječ je o bivšem šefu carine, državnom tajniku za financije i bliskom prijatelju Ive Sanadera. Despot je u međuvremenu Barišićevu kćer i oženio, pa danas žive kao susjedi: Barišić je prijavljen u Bužanovoj 6, a Despotovi su se na opisani način smjestili u Bužanovoj 4.

    – Ante Despot jedini je u HEP-u upro prstom i pokazao gdje želi stan. Samo njegov stan kupljen je direktno na tržištu, od tvrtke Hypo Alpe-Adria Consultants, da bi bio ponuđen njemu na otkup, svjedoči sugovornik visokopozicioniran u HEP-ovoj upravljačkoj strukturi, kao i dokumentacija koje smo u posjedu.

    Začuđujuća je, također, i činjenica da je Ante Despot uopće bio imenovan u Upravu HEP-a, osobito s obzirom na liječničku dokumentaciju prema kojoj ne smije biti raspoređen na »poslove koji zahtijevaju povećanu koncentraciju i pamćenje«. Ovo rješenje izdao mu je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

    Široj javnosti Despot je poznat iz afere koja se događala koncem 2007. godine, kad ga je vlasnik tvrtke Flex-O Željko Ševerdija optužio za pokušaj reketarenja, što je bio jedan od vjerojatnih razloga njegovog konačnog odstranjenja iz Uprave Hrvatske elektroprivrede. U živopisnoj karijeri promijenio je tri stranke. Najprije je bio u HNS-u, potom u DC-u, da bi na koncu bio preveden na pravu vjeru, onu koju proklamira vladajući HDZ.
 
9/25/2009 - Begović je mogao rušiti Mravkovu otpremninu
Izvor - Slobodna dalmacija, 25.rujan 2009.
 
  • Uprava Hrvatske elektroprivrede, koja je smijenjena u utorak, sama je sebi odredila visinu otpremnine, a Nadzorni odbor to je samo potvrdio, tvrdi za Slobodnu Dalmaciju Luko Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a. Iznosi otpremnina, kazao nam je Marojica, uneseni su u menadžerske ugovore koji su predloženi od strane Uprave.

    - Prilikom glasovanja o menadžerskim ugovorima na Nadzornom odboru izdvojeno mišljenje dao je predstavnik radnika Jadranko Berlengi. Kada je Berlengi zatražio materijale o menadžerskim ugovorima, rečeno mu je da ih može dobiti na uvid u Uredu uprave - otkriva Marojica.

    Berlengi je u svom očitovanju zašto ne može glasovati za prijedlog ugovora o radu za predsjednika Ivana Mravka i druge članove Uprave, izrazio sumnju da bi sadržaj ugovora, s obzirom na način kako se o njima raspravlja i glasuje, mogao biti nezakonit i nemoralan.

    Ujednačena prava

    U priopćenju kojim je Uprava HEP-a u srijedu nastojala demantirati nagađanja o visokim otpremninama za Mravka i ekipu, navode se samo iznosi otpremnina i pripadajuća menadžerska prava, ali ne i, primjerice, podatak u kojem slučaju Uprava nema pravo na rečene naknade. Postavlja se pitanje je li osuđujuća sudska presuda za “državnog” menadžera poput Ivana Mravka, koji je smijenjen zbog kaznene prijave za zlouporabu položaja i ovlasti, ima za učinak uskraćivanje otpremnine.

    Slobodna Dalmacija u jednom od ministarstava zaduženim za rad najvećih javnih poduzeća neslužbeno doznaje kako su menadžerski ugovori uglavnom ujednačeni po pravima i prinadležnostima, ali ne predviđaju situaciju što ako se menadžer suoči sa kaznenim progonom. Menadžerske otpremnine, kažu naši izvori, uglavnom se kreću u iznosima od 12 do 18 plaća iz tromjesečja uoči odlaska iz firme, a od prinadležnosti tu je pravo na životno osiguranje na račun tvrtke.

    Zanimljivo je da su Mravak i ostali članovi Uprave HEP-a svoje ugovore stavili pred Nadzorni odbor, kojim je predsjedao sadašnji šef HEP-a Leo Begović, 16. lipnja ove godine, dakle nakon izbijanja jednog dijela i u jeku drugog dijela afera o poslovanju HEP-a.

    Prema spomenutom priopćenju HEP-a, Mravak si je osigurao otpremninu od 370 tisuća kuna, a ostali smijenjeni članovi Uprave Nikola Rukavina, Stjepan Tvrdinić, Željko Kljaković Gašpić, Darko Dvornik i Željko Tomšić po 340 tisuća. Prema Zakonu o radu, pravo na otpremninu otpada u slučajevima ako je radnik dobio izvanredan otkaz ugovora o radu ili je sam otišao iz tvrtke. To vrijedi i za menadžere, ako, naravno, nisu drugačije dogovorili u ugovorima. U svakom slučaju, smijenjenim HEP-ovcima se nigdje ne žuri, a ako im nova Uprava izruči izvanredne otkaze uvijek mogu potražiti zadovoljštinu na sudu.
 
9/25/2009 - Begović: Pokušat ću HEP-u vratiti pozitivnu percepciju u javnosti
Izvor - Bussiness.hr, 25. rujan 2009.
 
  • Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede (NO HEP) na današnjoj je sjednici, sukladno prijedlogu i zaključku Vlade, opozvao staru Upravu HEP-a te za novog predsjednika Uprave imenovao Lea Begovića, a za novog predsjednika Nadzornog odbora Krešimira Čosića, izvijestili su iz HEP-a.

    Kako se navodi u priopćenju HEP-a, odluke NO-a HEP-a stupaju na snagu danom donošenja, dakle danas.

    Nadzorni odbor je donio Odluku da se za predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede imenuje dosadašnji državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begović, s mandatnim razdobljem od četiri godine.

    Novi predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede najavio je kako će u idućih desetak dana izraditi platformu rada HEP-a za naredno dvogodišnje razdoblje, za koliko smatra da bi trebao trajati njegov mandat, a zajedno s novim članovima Uprave pokušat ću HEP-u vratiti pozitivnu percepciju u javnosti.

    Begović je najavio i kako će prije no što predloži platformu za rad tvrtke odabrati nove članove Uprave.

    Nakon što se Uprava formira podijelit će se odgovornosti po sektorima, a zajedno s članovima Uprave pokušat ću HEP-u vratiti pozitivnu percepciju u javnosti, koja mu i pripada, kazao je Begović.

    Istaknuo je i da će ključna riječ rada njega i novih članova Uprave HEP-a biti transparentnost te da će pokušati što više značajnih odluka donositi u suradnji s Nadzornim odborom.

    Naime, ističe Begović, u radu dosadašnje Uprave događalo se da primjerice o ugovorima vrijednima i po 200 milijuna eura odlučuje sama Uprava, bez Nadzornog odbora.

    Odluka Nadzornog odbora HEP-a o imenovanju Lea Begovića, dosadašnjeg državnog tajnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na mjesto predsjednika Uprave HEP-a na snagu stupa danom donošenja, odnosno danas.

    Njegovo mjesto na čelu Nadzornog odbora preuzet će, sukladno prijedlogu Vlade, dosadašnji član NO-a Krešimir Čosić.
 
9/24/2009 - Slavko krajcar za privatizaciju HEP-a: Politički patronat guši HEP
Izvor - tportal, 24. rujan 2009.
 
  • Profesor Slavko Krajcar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva jedan od autora Energetske studije Hrvatske koja će se uskoro naći pred zastupnicima u saborskim klupama, zagovornik je privatizacije HEP-a o kojoj se sve više govori u posljednje vrijeme. Pitali smo profesora Krajcara zašto bi za Hrvatsku bilo dobro da se HEP privatizira.

    'Slično su pitanje postavljali političarima i stručnjacima mnogih zemalja kada je započeo proces liberalizacije elektroenergetskog sektora Europe i s time često, iako ne i nužno, povezana privatizacija. Bilo je to početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Nema u tome jedinstvenog stava, kao što nema ni u nekim drugim ekonomskim pitanjima. Gledamo li statistički, ipak je mnogo zemalja paralelno s liberalizacijom i privatiziralo kompanije energetskog sektora', kaže profesor Krajcar i dodaje da je najčešće obrazloženje stručnjaka bila potrebna konkurentnost tvrtke na otvorenom tržištu. Kaže da su ti isti razlozi prisutni i danas.

    'Zbog čestih slučajeva' ugradnje političkih ciljeva' kompanija u državnom vlasništvu niže je konkurentne sposobnosti. To se, doduše, često obrazlaže zaštitom domaćih kupaca i/ili nacionalnih interesa i nailazi na odobravanje glasača. Obvezatno transponiranje europskih direktiva o unutarnjem tržištu električne energije bitno reducira 'ugradnju političkih interesa', ali ostavlja još uvijek neriješene probleme konkurentnosti. Nije to samo hrvatsko svojstvo. U zadnjih dvadesetak godina gotovo da su sve kompanije izmijenile 'vlasnički list', ali su i mnoge nestale s tržišta. Prisutno je okrupnjavanje. To i jest jedan od prijepornih političkih problema u Europi. Postoji bojazan od nekih novih 'monopolističkih igrača'', smatra on.

    Na pitanje bi li privatizacijom HEP-a poskupjela struja te došlo do otpuštanja radnika Krajcar odgovara: 'Poskupljenje struje ili smanjenje cijene struje nije posljedica privatizacije, nego modela slobodnog tržišta. Ako imamo unutarnje tržište, tada o cijeni može odlučiti samo interakcija prodavatelja i kupca. Nemojmo zaboraviti da je cijena struje u EU, u proizvodnom dijelu, pala za gotovo 30% uvođenjem tržišta električne energije. Danas doduše cijena raste, stoga što raste i cijena novih proizvodnih kapaciteta (viši granični trošak zbog zaštite okoliša i sigurnosti). Za konačnog kupca cijena dodatno raste i uvođenjem raznih dodataka na potrošeni kWh. Prije svega su to dodaci namijenjeni zaštiti okoliša (CO2, obnovljivi izvori, zbrinjavanje otpada i sl.)', kaže ovaj energetski stručnjak.

    On dalje navodi da je uvijek u privatizaciji problem otpuštanje radnika. No nije to problem koji slijedi iz privatizacije, već zbog potrebe za konkurentnim ponašanjem (bez obzira na vlasničku strukturu). Potreba za konkurentnošću možda smanjuje broj zaposlenika, ali može se dokazati da ne smanjuje nužno i broj radnika koji stvaraju tu 'robu'. Najčešće tada bivši radnici postaju poslovni partneri bivšeg poslodavca. 'Neće više raditi u HEP-u, nego za HEP', objašnjava profesor Krajcar. Time se stvara dinamično tržište rada i konkurentnost na tržištu poslovnih odnosa.

    Kakav model privatizacije bi bio najpogodniji za Hrvatsku i za HEP pitali smo profesora Krajcara.

    'Hrvatska ima sreću da proizvodi prosječno 6 TWh električne energije godišnje iz vodnih snaga. Te su objekte sagradili naši očevi i skloni smo reći da je njihova proizvodna cijena mala ili nula. U troškovnom smislu to i jest istina, iako nikako nije u poslovnom smislu. Te se elektrane često, opravdano, nazivaju 'obiteljsko srebro'. Iz tih razloga valja razmisliti i svakako postići politički konsenzus o tome što ćemo s time. I kakvu će korist imati unuci iz te nacionalne blagodati. Čini mi se to najtežim problemom. Postojeći kapaciteti iz termo izvora imaju samo vrijednost lokacije jer su postrojenja na isteku životne dobi. Zbog mnogih prijepora oko zaštite okoliša, u energetici lokacija svakako ima visoku vrijednost', kaže on. Nadalje, nastavlja, privatizacija HEP-a kao cjeline znači i prodaju hrvatskih kupaca, što dodatno povećava vrijednost.
    'Osobno mislim da model privatizacije HEP-a kao cjeline, uz sačuvane strateške uloge države kao vlasnika ( 50 + ili sličan model), može pomiriti potrebitu konkurentnost zbog otvorenosti tržišta, ali i nacionalne interese', objašnjava Krajcar.

    Izgradnja novih ili rekonstrukcije postojeći objekata (ne i hidroelektrana) može se ostvarivati ili zajedničkim ulaganjem ili modelom nezavisnih proizvođača, priča on, ali uz jasne i unaprijed znane obveze vezane za sigurnost opskrbe.
    'Najbolje vrijeme za privatizaciju HEP-a bilo bi nakon što se postigne politički konsenzus i nikako ne u recesijskim vremenima', zaključio je profesor Krajcar.

 
9/24/2009 - Šefovima HEP-a 2,2 milijuna kuna otpremnine
Izvor - Slobodna dalmacija, 24. rujan 2009.
 
  • Hrvatska elektroprivreda izvijestila je javnost o iznosima otpremnina, visini osiguranja i mogućnosti otkupa službenih vozila s materijalnim pogodnostima koje imaju članovi Uprave HEP-a.

    U slučaju da predsjednik Uprave ili članovi Uprave nakon završetka svojega mandata napuste HEP, imaju pravo na otpremninu koja iznosi 12 mjesečnih bruto plaća prosječno isplaćenih u zadnja 3 mjeseca prije prestanka mandata. Prema tome, ako bi predsjednik Uprave napustio HEP u ovom trenutku, dobio bi otpremninu u iznosu od 370 tisuća kuna, a članovi Uprave približno 340 tisuća kuna.

    Podsjetimo, to pravo su stekli smijenjeni Ivan Mravak, Stjepan Tvrdinić, Darko Dvornik, Željko Kljaković Gašpić, Nikola Rukavina i Željko Tomšić. Osim prava na otpremninu predsjedniku i članovima Uprave uplaćivana je polica životnog osiguranja u iznosu od 2500 eura po godini mandata koju na kraju mandata mogu podići ili samostalno nastaviti plaćati premije osiguranja.

    To znači da u ovom trenutku mogu podići približno 3800 eura premije osiguranja u kunskoj protuvrijednosti. Predsjednik Uprave i članovi Uprave nemaju pravo na otkup službenog vozila koje im je bilo na raspolaganju za vrijeme mandata, stoji u priopćenju iz HEP-a.

    Inače, prema ovom izračunu dostavljenom iz HEP-a, kada bi svih šest smijenjenih šefova otišlo iz HEP-a, iz njega bi, na račun poreznih obveznika, pokupili 2 milijuna i 236 tisuća kuna. Samo otpremnine stajale bi dva milijuna i 70 tisuća kuna, a još gotovo 170 tisuća kuna isplatilo bi se na račun polica osiguranja.
 
9/24/2009 - 'Ćosićevo imenovanje je primjer sukoba interesa'
Izvor - Poslovni dnevnik, 24. rujan 2009.
 
  • Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Stategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović zamjera Vladi što je naumila da Krešimir Ćosić, unatoč problemu dosadašnjeg sukoba interesa u NO-u HEP-a, preuzme čelnu funkciju predsjednika svih nadzornika.

    Jovanović problematizira taj Vladin potez te tvrdi da Ćosić, koji je dosad bio zamjenik predsjednika NO-a, ne smije preuzeti čelnu fotelju jer njegov sin radi za slovačko-ukrajinsku tvrtku Korlea koja HEP-u prodaje struju. "Riječ je o eklatantnom sukobu interesa koji, čini se, Vlada potiče jer promiče Ćosića na najodgovornije mjesto u NO-u HEP-a, a poznato je da je njegov sin u poslovnom odnosu s HEP-om u pogledu nabave struje.

    ...
 
9/22/2009 - Na mjesto Mravka dolazi Begović koji ga je trebao – kontrolirati
Izvor - Večernji list, 23. rujan 2009.
 
  • Vlada je predložila da se za novog predsjednika uprave te tvrtke imenuje Leo Begović, dosadašnji državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Glavnoj skupštini HEP-a Vlada je predložila da opozovu člana NO HEP-a Lea Begovića, a da se za predsjednika imenuje Krešimir Čosić.

    Hebrang čvrsto u obrani

    Izravan povod za smjenu bilo je pokretanje kaznenog postupka protiv I. Mravaka zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića, koji je umjesto u HEP-u, radio u HDZ-u.

    Na šestosatnoj sjednici Predsjedništva HDZ-a večer prije premijerka je uspjela ukloniti otpore i rezerve ljudi iz vodstva. Nije joj bilo lako, ali odlučila je pokazati da je mislila, kad je kazala suradnicima, da će njezina biti zadnja. Nisu, naime, svi u vodstvu HDZ-a smatrali da je brza smjena Ivana Mravaka najpametniji potez, a neki su smatrali da će to biti znak da HDZ podilazi medijskom pritisku.

    Potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang u desetak minuta dugome govoru kazao je, neslužbeno doznajemo, da bi bilo bolje omogućiti Mravaku da podnese ostavku i časno izađe iz te priče. Zar ga ne bi trebalo pozvati da pred vodstvom HDZ-a kaže nešto u svoju obranu? Hoće li uslijediti smjena nakon sjednice vodstva HDZ-a, nisu bili sigurni ni sudionici te rasprave.

    Dogovoreno je bilo da premijerka ujutro razgovara s Mravakom, pa su neki mislili da od smjene neće biti ništa. Kasnije su pokušavali spasiti ostale članove uprave. No, ubrzo je bilo jasno da J. Kosor neće odustati. Sama procedura smjene vlasti u HEP-u mogla bi trajati tjednima. Najprije, predsjednik skupštine Miljenko Pavlaković mora razriješiti Lea Begovića jer je funkcija predsjednika uprave nespojiva s onom u Nadzornom odboru. Nakon toga, novi Nadzorni odbor, na čelu s Krešimirom Ćosićem, bira Begovića za šefa uprave.

    Kako se može čuti, Vlada je bila u golemim problemima da nađe Mravakova nasljednika jer je nekoliko kandidata tu funkciju glatko odbila. Begović je pristao, ali zanimljivo, sada već bivši državni tajnik nema iskustva u upravljanju bilo kakvom tvrtkom, posebno ne glomaznom mašinerijom kakva je HEP. Diplomirao je 1997., radio je tri godine kao savjetnik predsjednika Županijske komore HGK-a u Čakovcu, a od 2001. do 2005. u istoj je instituciji bio predsjednik.

    Prije četiri godine imenovan je pomoćnikom ministra gospodarstva. Begovićev je zadatak u NO-u bio kontrolirati rad uprave, no unatoč tome, dogodilo se desetak afera koje će, po svemu sudeći, dobiti i sudski epilog. Zanimljiv je i izbor predsjednika Nadzornog odbora, koji je u očitom sukobu interesa. Ćosić je od 2004. bio zamjenik predsjednika NO-a, a njegov sin Marko Ćosić prokurist je u tvrtki Korlea, koja jedan od najvećih dobavljača struje HEP-u.

    Benigni Buljubašić

    Iako joj odluka o smjeni Ivana Mravaka nije bila laka, Vlada je ipak iskoristila najbenigniji slučaj, aferu s fiktivnim zaposlenjem Rade Buljubašića. Policija je doduše tu istragu prvo dovršila, no Mravak i njegova uprava ipak su napravili puno gorih stvari, o kojima je Večernji list već pisao.

    Od kupnje struje po astronomskim cijenama, preko dodjele stanova, nepotizma, pa sve do nevjerojatnih ugovora s drugim državnim tvrtkama, nanizao se popriličan niz afera koje većinom istražuje policija i Državno odvjetništvo. Zaustave li se te istrage i javnost se zadovolji samo smjenom Ivana Mravaka, to će značiti da se u HEP-u ništa neće promijeniti nabolje.
 
9/22/2009 - Otpremnine Mravakove ekipe koštaju nas 4,2 milijuna kuna
Izvor - Jutarnji list, 23. rujan 2009.
 
  • Današnja smjena Uprave HEP-a porezne bi obveznike mogla stajati oko 4,2 milijuna kuna. Prema odluci Nadzornog odbora, u slučaju smjene Mravak je dobio pravo na otpremninu višu od milijun kuna, a drugi članovi Uprave po 800.000 kuna.

    U otpremnine je uračunato 18 plaća i bonusi. Svi članovi Uprave imaju pravo na otkup službenog Audija A6 te 20-godišnje police životnog osiguranja vrijedne 60 tisuća eura.

    Osam mjeseci mediji su u Hrvatskoj konstantno razotkrivali afere Uprave Hrvatske elektroprivrede. Još je nemoguće zbrojiti koliko su financijski teške afere koje je Uprava HEP-a proizvela.

    ...
 
9/22/2009 - SMJENA UPRAVE HEP-a: Upravi HEP-a milijuni za otpremnine?
Izvor - HRT, 22. rujan 2009.
 
  • Na sjednici užeg kabineta Vlade odlučeno je o smjeni cijele Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP). Nadzornom odboru HEP-a Vlada je poslala prijedlog o smjeni predsjednika Uprave Ivana Mravka i članova Željka Kljakovića Gašpića, Darka Dvornika, Željka Tomšića, Nikole Rukavine i Stjepana Tvrdinića.

    Za novog čelnika Uprave predložen je Leo Begović, dosadašnji član Nadzornog odbora i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Vlada je istodobno uputila Glavnoj skupštini HEP-a prijedlog da za predsjednika Nadzornog odbora imenuje Krešimira Ćosića, izvijestio je nakon sjednice Vlade glasnogovornik Zlatko Mehun.

    Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u New Yorku kako su smjene u HEP-u logične. Smijenjeni su jer nisu shvatili da su činili prijestup nečinjenjem - tj. zato što nije bilo kontrole u poslovanju, kazao je Mesić te dodao kako je HEP tvrtka s golemim prihodima čije se nezakonito poslovanje odražava na cijelu zemlju.

    Milijuni za otpremnine

    U slučaju razrješenja s dužnosti članovi Uprave HEP-a imaju pravo na bajoslovne otpremnine. Odobrio im je to u lipnju Nadzorni odbor HEP-a koji je sa šest glasova za i jednim protiv odobrio menadžerske ugovore.

    Više od milijun kuna trebao bi dobiti predsjednik Uprave Mravak, a oko 800.000 ostalih pet članova Uprave ako budu razriješeni te dužnosti, odlučio je NO. U iznose njihovih otpremnina uračunato je, pišu mediji, 18 plaća i bonusa. Svi imaju pravo i na otkup službenog audija A6 te 20-godišnju policu životnog osiguranja vrijednu 60.000 eura.

    Leo Begović, predsjednik NO-a, trebao je znati?

    Za sindikaliste koji su raskrinkavali malverzacije u HEP-u upitno je što imenovanje Lea Begovića znači. On je kao predsjednik Nadzornog odbora suodgovoran za ovo stanje jer je bio nadležan nadzirati Upravu i sve što se u HEP-u događa, izjavio je predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Luka Marojica.

    Nakon sjednice Vlade ministar Petar Čobanković izjavio je kako ne vjeruje u Mravkovu krivnju. Dodao je da je Mravak smijenjen zbog principijelnih razloga. Zanijekao je da je štitio Mravka kao dio slavonskog lobija. Ministar Božidar Kalmeta izjavio je da kaznena prijava ne znači da je Mravak kriv, ali je treba shvatiti ozbiljno. Zato je odluka o smjeni u redu, kazao je.

    Sve HEP-ove afere

    U HEP-u se kriminalistički obrađuje desetak ugovora kojima je državni proračun oštećen za više od milijardu eura. Od desetak ugovora koji se obrađuju, najveći su lanjska kupnja električne energije po najvišoj cijeni na tržištu od 83 eura po MWh te preprodaja kupljene struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju po 20 eura za MWh.

    Mravka se optužuje i da je oštetio tvrtku jer je za 300 milijuna kuna od Hrvatskih autocesta kupio trafostanice duž autocesta iako je znao da ih neće moći vlasnički uknjižiti. Trafostanice i kabele sagradio je i postavio HAC. Otkriveno je i da je upola jeftinije stanove prodavao HEP-ovcima.

    Istražuju se i ugovori o zapošljavanju koji dokazuju vladavinu nepotizma te ugovori o pružanju intelektualnih usluga koje je HEP sklapao s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, na osnovi kojih je dekan Fakulteta Darko Tipurić primao visoke honorare.

    Otkriveno je i da je Rade Buljubašić primao plaću od HEP-a iako je radio u središnjici HDZ-a te da mu je ta tvrtka omogućila kupnju stana ispod tržišne cijene. Zbog tih ga je napisa Predsjedništvo HDZ-a izbrisalo iz članstva.
 
9/22/2009 - Silne afere isisale milijune iz HEP-a
Izvor - DNEVNIK.hr, 22. rujan 2009.
 
  • Mravak je na čelu HEP-a od 2004., a oštećivati ga je navodno počeo tek 2006.

    Prvi put na nagovor Vlade, kad je dao 300 milijuna kuna za kupnju nekupljivog, elektropreme na autocestama, koja po zakonu ne može prijeći u ičije vlasništvo osim HAC-ovo. Potkradanjem HEP-a spašen je HAC. Već sljedeće godine HEP su oštetili za još milijardu i pol, kad su u najnepovoljnije vrijeme kupili previše skupe struju, pa je onda prodavali četiri puta jeftinije.

    Pored žive HEP-ove pravne službe od 130 pravnika, 2008. dekanu Ekonomskog fakulteta za izradu menađerskih ugovora plaćali su 380.000 kuna po komadu. Inače, te obrasce udruga menađera nudi besplatno. Za uzvrat dekan Tipurić se upoznao s djecom svih čelnika HEP-a, koja studiraju na njegovom fakultetu. Desetak najzaslužnijih zaposlenika od firme je kupilo stanove na sniženjima, nekad i do 70 postotnim. U rješavanju njihovih stambenih pitanja HEP je izgubio još 5 milijuna kuna.

    Unajmljivali stanove, ignorirali štednju, mijenjali kablove za vino...

    A nešto manje istaknutijim djelatnicima uprava je unajmila stanove. I tvrdili da dvogodišnji najam četiri stana plaćaju 700.000 kuna, iako je taj iznos bio barem upola manji. HEP je na svojoj platnoj listi četiri godine držao Radu Buljubašića, tokara iz središnjeg odbora HDZ-a. Kako je primao 4.000 kuna plaće i otkupio jedan od onih jako sniženih stanova, stajao ih je ukupno 670.000 kuna. Kad je Vlada pozivala na štednju, HEP je za šest Audija dao 3 milijuna kuna.

    Nisu zaboravili ni pogodnosti robne razmjene , pa su vinaru Ivanu Enjingiju kablove vrijedne 60.000 kuna zaračunali u vinu. A u trampi je 7, 5 deci vina navodno vrijedilo 600 kuna. Pa su HEP-ovci jedni od rijetkih bili svjesni kvalitete hrvatskih vina i bili ga spremni pošteno platiti.
 
9/22/2009 - Mravak davao stanove odanima
Izvor - HRT, 21. rujan 2009.
 
  • HRT je u posjedu ugovora kojim je predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak omogućio direktoru direkcije za ekonomske poslove Anti Matijeviću otkup stana uz popust od pola milijuna kuna.

    U ugovoru stoji da Matijević kupuje stan u Bednjanskoj 12 od HEP-a po cijeni od 998.200 kuna, iako je ovlašteni sudski vještak za procjenu nekretnina utvrdio da je vrijednost stana 1,426 milijuna kuna. Dakle na temelju odluke Ivana Mravka Matijević je dobio stan po cijeni 70 posto nižoj od utvrđene.

    Deseci ugovora - deseci milijuna štete

    Samo na tom ugovoru HEP je izgubio gotovo pola milijuna kuna. HRT doznaje da takvih ugovora ima na desetke te da je povlaštenom prodajom stanova HEP izgubio desetke milijuna kuna. U istoj zgradi stanove su kupili i Rade Buljubašić i Željko Dorić, obojica zaposlenici HEP-a.

    U HEP-u tvrde da su do takvih stanova došli u posjed isključivo zamjenom za teško naplativa potraživanja od tvrtki koje su uglavnom završile u stečaju. Pravdaju se da je to pravo steklo 140 djelatnika HEP-a, u posljednjih šest godina samo pet, među kojima i Matijević.

    Stanovi su se mogli otkupiti na dva načina. Jednokratnom uplatom s diskontom od 30 posto ili višegodišnjim kreditom po nominalnoj cijeni. No u ugovoru koji posjedujemo ni u jednoj se točki ne navode ta dva načina otkupa.

    ...
 
9/22/2009 - Off topic: »'Ladovina« Ladislava Tomičića - »Naša stvar«
Izvor - Novi list, 20. rujan 2009.
 
  • Posljednji događaji u Hrvatskoj elektroprivredi, točnije podizanje istražnog zahtjeva protiv Ivana Mravaka i četvorice drugih iz vrha poduzeća, napokon su rasvijetlili našu realnost: službena Hrvatska djeluje navlas isto kako djeluju mafijaške organizacije. Kad se, dakle, u mafijaškom udruženju dogode stanovite poteškoće, šefovi mafije spremno žrtvuju najprije vojnike. Ako žrtva vojnika nije dovoljna, pristupa se sljedećem koraku amortizacije rečene stanovite poteškoće: žrtvuje se jedan ili više šefova rajonskih udruženja. Žrtve se, pri tom, ne smiju pobuniti niti ublažiti svoj pad nečim što bi naštetilo šefu svih šefova. Za njih važi Omerta, zakon šutnje koji nije mudro prekršiti. Nju prati parola Cosa nostra (naša stvar), a o našim stvarima pred drugima se ne govori. Oni koji to ne razumiju – odrezanu konjsku glavu u krevetu sigurno će razumjeti.

    Sukob klanova

    A sad pogledajmo kako to ide u Hrvatskoj. Kad se u sukobu klanova dogodi da kakav konspirant novinarima doturi informacije o članu stranke koji je formalno raspoređen u neko od javnih poduzeća, a zapravo radi u stranačkoj središnjici, pa kad novine to izvuku na naslovnu stranicu i uslijedi medijska halabuka, rečena stranka istog trenutka žrtvuje svog, ni krivog ni dužnog vojnika, u ovom slučaju (ne)sretnog povratnika iz iseljeništva Radu Buljubašića. Ako ova žrtva nije dovoljna, slijedi žrtva, točnije istražni zahtjev protiv rajonskog šefa, u ovom slučaju predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravaka. I od Buljubašića i od Mravaka pri tom se očekuje da niti ne pomisle u cijelu priču uvaljati šefa svih šefova. Međutim, njega je nemoguće nepovezati s ovim slučajem, iako to nipošto ne znači da okretnim zagrebačkim tiskovinama to neće uspjeti. Zaštitnicima (bes)pravne države uspijevale su i uspijevaju i nevjerovatnije stvari.

    Na poziv HDZ-a

    Kako bilo, navedimo i ovo: u razgovoru za jedan australski radio, koji svoj program emitira na hrvatskom jeziku, Buljubašić je doslovno rekao da se u Hrvatsku vraća na poziv HDZ-a, točnije Ive Sanadera. Novinar, naime, konstatira: »Vi odlazite u domovinu ne samo kao povratnik, nego i na poziv Hrvatske demokratske zajednice, čiji ste bili čelni čovjek i dugogodišnji predsjednik Koordinacije za Australiju i Novi Zeland.« Buljubašić na ovu konstataciju doslovno odgovara: »Istina da je tako, i ispred Hrvatske demokratske zajednice, na poziv premijera dr. Ive Sanadera, vraćam se i radit ću u Tajništvu HDZ-a na Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu. Koje vrijeme, kada i kako – ne znam, ali takav je dogovor.«

    Radu Buljubašića u Hrvatsku je dakle dovabio Ivo Sanader, a mogućnost da ga je u Hrvatskoj elektroprivredi zaposlio netko drugi, posredno ili neposredno, ravna je mogućnosti teleta da se izvuče živo ispod mesarskog noža. Ali danas kad su se javile stanovite poteškoće, šefa svih šefova više nitko ne spominje. Nes(p)retni Rade je taj koji će podnijeti žrtvu, a ako ona ne bude dovoljna, a nije bila, pokušat ćemo, jelte, s istražnim zahtjevom protiv »rajonskog šefa« elektroprivrede Mravaka. U procesu što slijedi budite sigurni da se neće dogoditi ništa ozbiljnije. Najgore što se predsjedniku Uprave HEP-a može dogoditi micanje je s aktualne dužnosti, a to je još uvijek znatno manje od lisičina na rukama i rotacije policijske »marice«.

    Vojnik partije

    Do potonjeg scenarija eventualno može doći tek ako se Mravak usudi, što se – ponavljamo – neće dogoditi, pripomenuti ulogu visokih HDZ-ovih dužnosnika u zapošljavanju vojnika partije Buljubašića. »Marica« i lisičine bile bi u našem, hrvatskom slučaju zamjena za konjsku glavu bačenu u krevet onom tko nije shvatio da se u »udruženjima« lojalnost cijeni iznad svega. Kako u postojećim, opisanim okolnostima vjerovati policijskim i pravosudnim tijelima? Kako vjerovati da aktualna, vladajuća politička opcija – a ni za oporbenu nismo spremni staviti ruku u vatru – uistinu želi europsku Hrvatsku, zemlju u kojoj organizirani kriminal, korupcija, nepotizam i klijentelizam nisu naša svakodnevica? Ali dobro, ostavimo mi po strani trice i kučine, patetične opservacije koje na istaknutim i za sitnu novinarsku egzistenciju važnim mjestima ne prolaze najbolje. Zaboravite sve napisano, jer institucionalizirana »naša stvar« ne tiče se smao vojnika partije i rajonskih šefova. Kako kažu naši mudri, prepametni i mrtvi »stari« – šutnja je zlato. I zato – pssssst...
 
9/21/2009 - Podnesen istražni zahtjev protiv 5 HEP-ovaca, tvrtku oštetili za 670.000 kuna
Izvor - Hina, 18. rujan 2009.
 
  • Zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića u HEP-u, tužiteljstvo je danas zagrebačkom Županijskom sudu podnijelo istražni zahtjev protiv predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka i još tri direktora te jednog rukovoditelja službe sumnjičeći ih da su Buljubašiću tako priskrbili nepripadajućih 580.000 kuna, a HEP oštetili za 670.000 kuna.

    Uz Ivana Mravka na listi osumnjičenih za zlouporabe položaja i ovlasti nalaze se direktor HEP proizvodnje Željko Dorić, direktor direktcije za kadrovske i pravne poslove HEP-a Antun Crnić, direktor pogona elektra-toplana Zagreb Mladen Beljo i rukovoditelj službe pripreme i održavanja Aleksandar Bernik.

    Na temelju prikupljenih podataka tijekom kriminalističke obrade, zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo tereti ih da su se dogovorili da će samo formalo primiti u radni odnos Radu Buljubašića, znajući da on zapravo uopće neće raditi na “pronađenom” radnom mjestu na poslovima pripreme i održavanja u HEP-u.

    Podsjetimo, Buljubašić je zapravo cijelo vrijeme radio u HDZ-u, a otkaz je odbio kada su mediji objavili cijelu aferu.

    Čelnici HEP-a, omogućili su mu da od svibnja 2006., kada je zaposlen, do kolovoza ove godine, iako nije radio, primi plaće u ukupnom iznosu od oko 185.000 kuna. S obzirom na plaćene doprinose, Buljubašićeve plaće HEP su ukupno stajale oko 275.000 kuna. Osim toga HEP-ovi direktori sumnjiče se da su Buljubašiću protuzakonito omogućili otkup HEP-ova stana u Bednjanskoj ulici po povlaštenoj cijeni.

    Buljubašić je najprije za stan od oko 90 kvadrata s garažom plaćao mjesečni najam od 400 kuna, a onda ga je otkupio po 30 posto manjoj cijeni od procjenjene tržišne vrijednosti. Umjesto 1,3 milijuna kuna, kao zaposlenik HEP-a dobio ga je za 400.000 kuna manje. Istražnim zahtjevom Mrakvu i ostalima također se stavnja na teret da su istom “fiktivnom” zaposleniku dali na korištenje službeni mobitel i automobil.

    U zahtjevu za otvaranjem istrage tužiteljstvo je od Županijskog sudatakođer zatražilo i izdavanje privremene mjere zabrane otuđenja stana i garaže u Bednjanskoj ulici.
 
9/21/2009 - HEP Galiću prodao stan tri puta jeftinije
Izvor - Jutarnji list, 17. rujan 2009.
 
  • Tomo Galić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) otupio je stan od HEP-a po tri puta nižoj cijeni od tržišne. Stan veličine 84,18 četvornih metara - koji je prije toga potpuno renoviran i temeljito uređen o trošku HEP-a - Galić je platio 57.243,72 eura, odnosno po tadašnjem tečaju, 429.327,96 kuna.

    Četvorni metar stana na toj lokaciji u Zagrebu, u vrijeme kada je Galić kupio stan, kretao se iznad 2000 eura, a predsjednik uprave HERA-e platio je za kvadrat samo 679,9 eura.

    Ono što je još zanimljivije, Galić je stan otkupio i u potpunosti ga isplatio tek 13. studenoga 2006., kada se već gotovo godinu i pol dana nalazio na čelu Hrvatske regulatorne agencije! Prema neslužbenim informacijama, porez od oko 37.000 kuna plaćen je 2008. godine.

    Tako povoljno kupljen stan od HEP-a dovodi Galića u sukob interesa, budući da bi HERA trebala biti neovisna regulatorna agencija koja, među ostalim, kontrolira i tržišno ponašanje HEP-a.

    Prema podacima iz Ureda za odnose s javnošću HERA-e, Galić je stan na prvom katu u zagrebačkom Dobrom dolu 56 dobio na korištenje 1. siječnja 2005. kada iz Koprivnice, gdje u vlasništvu ima veliku obiteljsku kuću, s mjesta direktora Elektre odlazi u Zagreb za direktora Sektora razvoja HEP-a.

    No, već 20. svibnja bit će imenovan predsjednikom Upravnog vijeća HERA-e. U članku 4. kupoprodajnog ugovora stoji da je cijena stana koju je utvrdio vještak iznosila 95.406,22 eura, no da je temeljem točke VI. Odluke o prodaji stanova, garaža i poslovnog prostora u vlasništvu HEP-a ona smanjena i da iznosi 60 posto od utvrđene cijene.

    U HEP-u nisu htjeli iznijeti podatke koliko je, prije otkupa stana, uloženo u njegovu obnovu.
 
9/16/2009 - Sve se više zadužuju, a u izvješćima tvrde da je situacija odlična
Izvor - Večernji list, 15. rujan 2009.
 
  • Uprava Hrvatske elektroprivrede frizirala je izvješće o poslovanju kako bi se mogla pohvaliti da je 2008. godinu završila u plusu.

    Cijela HEP-grupa, koja upošljava oko 14 tisuća ljudi, 2008. godinu završila je s mizernom dobiti od 31 milijun kuna. Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u Nadzornom odboru, u nekoliko je predstavki upozorio na, u najmanju ruku, sumnjive računovodstvene operacije kojima je HEP od gubitaša pretvoren u koliko-toliko solidno poduzeće.

    ‘Doniranje dionica’
    “Iskazana dobit HEP-a od 31 milijun kuna postignuta je zahvaljujući daru Vlade koja je za poboljšanje bilance donirala dionice JANAF-a”, napisao je Berlengi u jednoj od predstavki koje Večernji list posjeduje. No, čak ni darovane dionice HEP-u ne bi bile dovoljne da godinu završi u plusu, pa je uprava HEP-a odlučila umjesto tržišne cijene, koja je u tom trenutku iznosila 2000 kuna, procijeniti ih na 2700 kuna. Tu su procjenu nazvali “fer vrijednost”!

    Sličan način poslovanja uprava HEP-a s predsjednikom uprave Ivanom Mravakom na čelu nastavila je i u 2009. godini. Mravak se tako, nakon serije skandala koji su izašli iz HEP-a, hvali da njegova tvrtka odlično posluje te da je u prvoj polovici 2009. godine ostvario dobit od 250 milijuna kuna.

    Pritom je zaboravio napomenuti da mu sva ta dobit nije dovoljna ni za podmirenje dugova iz prošle godine. Koliko je Mravak svjestan da mu tvrtka sve dublje tone, najbolje oslikava činjenica da je u sklopu rebalansa godišnjeg plana odlučio podići 143 milijuna eura kredita. “Ovakva poslovna politika vodi društvo u potpunu ovisnost o bankama – kreditorima.

    Sadašnjim načinom poslovanja HEP nije u stanju financirati tekuće poslovanje”, upozorio je Jadranko Berlengi i Nadzorni odbor i upravu HEP-a. Međutim, na njegova su se upozorenja oglušili i podigli tri kredita od po 30 milijuna eura, a zaduživanja namjeravaju i nastaviti.

    Tri kredita u četiri dana
    Sva tri kredita podigli su u roku od samo četiri dana. Kredite su pribavili od PBZ-a, Bayerische Landesbank i Raiffeisen Zentralbank Österreich. Tako su se samo u lipnju zadužili za 90 milijuna eura, i to u vrijeme kada su cijene kredita bile iznimno visoke, no bez njih HEP bi teško preživio ljeto i ostatak godine.
 
9/16/2009 - HEP će imati milijardu kn duga do kraja ove godine
Izvor - Jutarnji list, 15. rujan 2009.
 
  • Uprava HEP-a d.d., koja u posljednje vrijeme demantira sve informacije o nelikvidnosti kompanije, u dva mjeseca podigla je tri velika nenamjenska kredita: u RBA banci iz Beča, PBZ-u i Bayerische Landesbank po nepovoljnim uvjetima HEP se zadužio ukupno 700 milijuna kuna! Svaka od tih banaka HEP-u je odobrila kredit od 30 milijuna eura.

    Do kraja godine Uprava HEP-a zadužit će tvrtku za još 370 milijuna kuna, što znači da će se ukupno zaduženje poduzeća do 31. prosinca povećati za više od milijarde kuna! Sve kredite odobrila im je Vlada uz suglasnost Nadzornog odbora HEP-a. Osim za dovršenje planiranih investicija, dio kredita bit će korišten za financiranje redovitog poslovanja.

    Pad kreditnog rejtinga
    Zanimljivo je da Uprava HEP-a nove kredite opravdava “potrebom za većom likvidnošću”. Time priznaje loše rezultate poslovanja i sve ozbiljniju nelikvidnost koja je u veljači ove godine rezultirala još jednim padom kreditnog rejtinga tvrtke.

    U zahtjevu za odobrenje kredita, koji je Uprava HEP-a dostavila Nadzornom odboru tvrtke i Vladi, nigdje se ne spominju način i izvori vraćanja kredita. Uprava HEP-a je zahtjev za novom milijardom kuna zaduženja obrazložila na sjednici Nadzornog odbora 16. lipnja, i to neodređeno.

    Usprotivio se samo Berlengi
    U uvodnom dijelu obrazloženja navodi se da “rebalans plana investicija za HEP grupu definira potrebne nove izvore kreditnih sredstava u iznosu od HRK 438,955.840,00” te govori o orijentaciji HEP-a “na financijsko tržište kredita zbog veće likvidnosti”.

    Nadzorni odbor složio se s zahtjevom Uprave uz samo jedno izdvojeno mišljenje. Kao i obično, protiv je bio predstavnik radnika HEP-a, Jadranko Berlengi, inače bivši direktor Pravne službe kojega je smijenio predsjednik Uprave Ivan Mravak. Berlengi je upozorio NO da je riječ o kreditima koji su samo jednim dijelom investicijski, a drugim dijelom namijenjeni poboljšanju likvidnosti HEP-a, iako je prvobitno bila riječ o financiranju Plana investicija za 2009. On smatra da je riječ o nenamjenskom korištenju kredita pod vrlo teškim uvjetima zaduživanja. Istodobno upozorava da je “programom rada Uprave od 2004. do 2008. bilo planirano utrošiti 10,4 milijarde kuna za realizaciju Plana investicija” te da su u tom razdoblju potrošene 10,2 milijarde kuna, a planirani proizvodni objekti nisu završeni.

    Zaključuje da je “dio sredstava planiranih za investicije utrošen nenamjenski” i traži “iscrpno obrazloženje razloga kašnjenja izgradnje”. Berlengi također tvrdi da su na čelo timova za najvažnije investicije - HE Lešće, TE Sisak i HE Zakučac - dovedeni ljudi izvan HEP-a, bez natječaja i ikakvih stručnih i iskustvenih referenci, pa čak i bez formalnih uvjeta koje traži Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Navodi i da je dio stručnjaka, frustriranih kadrovskom politikom Uprave, napustilo gradilišta. U svom izdvojenom mišljenju član NO-a Jadranko Berlengi zaključuje da je kreditna politika HEP-a neracionalna jer “investicije gradi kreditima opće namjene” koji su i do 30 posto skuplji od namjenskih kredita za konkretne objekte.

    Bez detaljnog pregleda
    Odgovor možda leži u činjenici da trošenje namjenskih kredita strogo kontrolira kreditor. Javna je tajna, naime, da je velik dio inozemnih kredita HEP potrošio na uvoz, umjesto na proizvodnju struje. Berlengi je predložio da se prije uzimanja bilo kojeg novog kredita Nadzornom odboru preda detaljan pregled utrška sredstava, ali to nije prošlo.

    Problem je što se ne zna gdje su milijarde za investicije

    Gospodine Ćosić, zbog čega ste kao član NO-a HEP-a podržali novo nenamjensko zaduženje te tvrtke od milijarde kuna?

    - O tome su se već dogovorili Uprava HEP-a i Vlada, a trebate znati da je ministar gospodarstva osoba koja vodi glavnu riječ u Nadzornom odboru HEP-a.

    Članove NO-a rijetko se informira o detaljima, tako da sam u ovom slučaju smatrao da treba poduprijeti napore Uprave za boljom likvidnošću HEP-a.

    Znači li to da je HEP, zapravo, u krizi likvidnosti?

    - Pa, to se da zaključiti, iako smatram da je nedostatak strategije i vizije mnogo veći problem od tekuće nelikvidnosti.
    Mislim da se neki negativni trendovi poslovanja u HEP-u mogu vezati upravo uz nedostatak dugoročne razvojne strategije, a drugo su samo posljedice. Danas iz nekih krugova koji odlučuju o HEP-u možete čuti svakakve priče o razlozima nelikvidnosti, čak i različite teorije zavjere o nekim opasnim lobijima koji žele privatizaciju HEP-a. Smatram da se radi o skretanju pozornosti s pravih problema na virtualne.

    Pravi problem bio bi na što su utrošene milijarde namijenjene investicijama HEP-a?

    - Upravo to, a priča o privatizaciji služi samo virtualiziranju temeljnog problema.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design