Naslovnica Organizacija Pitajte pravnika Radno soc. odnosi Članske pogodnosti Video materijali Dokumenti O TEHNOS-u Linkovi   PraviÄŤno bi bilo da je plaća u HEP-u od 1.1.2024. veća: 0% 15% 30% 45% 60% Rezultati | Arhiva	Hot       10/1/2009 - Sindikati protiv politiÄŤkoga kadroviranja Izvor - Vjesnik, 01. listopad 2009.   Dva od tri sindikata koji predstavljaju oko 10.000 od 14.200 zaposlenih u HEP-u protive se nastavku politiÄŤkoga kadroviranja u toj tvrtki pa traĹľe da se u novu upravu ne imenuje nijedan ÄŤlan stare te da se zbog loše obavljenog posla smijeni i Nadzorni odbor. Predsjednici Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko ÄŚorak i Strukovnog sindikata radnika HEP-a - TEHNOS Denis Geto u srijedu su na konferenciji za novinare zatraĹľili od novog predsjednika Uprave Lea Begovića da u novu upravu postavi struÄŤne i moralne ljude iz HEP-a, umjesto politiÄŤki podobnih kadrova koji su opterećivali poslovanje te tvrtke. Novoj upravi i Vladi poruÄŤili su da poštuju postojeći kolektivni ugovor i ne smanjuju plaće radnicima podsjetivši da je prije pet godina zbog nezakonitog raskidanja kolektivnog ugovora zaposlenima isplaćeno 500 milijuna kuna. Nikakvo smanjenje plaća za 10 posto nećemo prihvatiti, a premijerki i Vladi poruÄŤujemo da »ako misle utjerivati strah radnicima preko nove uprave, neka to zaborave«, rekao je ÄŚorak.   9/29/2009 - Krešimir Ćosić: Raspitao sam se, svi mi kaĹľu da nisam u sukobu interesa Izvor - Jutarnji list, 29. rujan 2009.   Nikada ne bih prihvatio mjesto predsjednika Nadzornog odbora HEP-a da sam u sukobu interesa jer je moj sin prokurist u tvrtki Korlea od koje taj isti HEP kupuje elektriÄŤnu energiju - kazao nam je Krešimir Ćosić tjedan dana nakon što ga je Vlada imenovala na duĹľnost predsjednika Nadzornog odbora ove tvrtke. Ćosić nam tvrdi da je prije preuzimanja ove duĹľnosti od pravne sluĹľbe HEP-a i nadleĹľnih drĹľavnih institucija zatraĹľio pravno mišljenje o mogućem sukobu interesa. â€�Nisam lobirao za struju’ - Sva mišljenja su negativna - kaĹľe Ćosić. TakoÄ‘er tvrdi da nikad u pet godina, koliko je u NO HEP-a, nije sudjelovao u razgovorima o kupovini struje i i lobiranju da se od neke tvrtke kupuje struja. Podatak da je upravo njegov sin prokurist u tvrtki od koje je HEP kupovao skuplju struju u javnosti je ocjenjena kao ÄŤisti sukob interesa te doveo u sumnju namjere Vlade da raščisti situaciju u HEP-u. Sjednice će se pripremati Sam Ćosić tvrdi da kao njegov predsjednik Ĺľeli u potpunosti promijeniti naÄŤin rada NO-a jer dosadašnji rad smatra neodrĹľivim. ZalaĹľe se za što manje telefonskih, a više dobro pripremljenih sjednica na kojima će ÄŤlanovi NO-a kvalitetno raspravljati o stanju u tvrtki. Iako to eksplicitno ne govori, moĹľe se zakljuÄŤiti kako više neće dozvoliti da Uprava kontrolira Nadzorni odbor već obratno. â€�Imam znanje za ovaj posao’ Iako mu se predbacuje da je pozicija predsjednika NO-a HEP-a ÄŤista politiÄŤka sinekura, Ćosić odgovara kako ima znanja za taj posao jer je još prije 30 godina radio kao konzultant velikih tvrtki kao što su UNIS, Energoinvest i ISKRA. Tvrdi da je njegova uloga u NO-u šibenskog TLM-a završila kada je hrvatski konzorcij kupio tu tvrtku na ÄŤije je traĹľenje bio angaĹľiran. Da nije bilo toga, TLM bi bio prodan strancima, tvrdi Ćosić.   9/29/2009 - Ovo mu je kazna: ured uz Upravu i srebrni Passat?! Izvor - Jutarnji list, 29. rujan 2009.   Novi predsjednik Uprave, Begović, bit će samo fikus jer je Mravak osobno postavio više od 100 direktora, rekao je bivši ÄŤlan Uprave HEP-a. Iako se prošli tjedan priÄŤalo da će dane do mirovine provesti u Elektri Zagreb, nedavno smijenjeni predsjednik Uprave HEP-a, Ivan Mravak, pohvalio se nekim djelatnicima da će on biti jedan od savjetnika Lea Begovića, ÄŤovjeka kojeg je nakon njegove smjene na mjesto predsjednika Uprave postavila premijerka Jadranka Kosor. Begovića je kao idealnog novog direktora te aferama uzdrmane drĹľavne tvrtke, priÄŤa se, premijerki predloĹľio upravo Mravak kojega su zbog niza afera morali smijeniti. Informacija o Mravakovu novome radnom mjestu djelatnicima HEP-a nije se nimalo svidjela. - Ako je Mravak Begovića predloĹľio premijerki, predloĹľio ga je da bude fikus jer Begović ne poznaje ljude u tvrtki, niti poslovanje. Mravak je tu u velikoj prednosti jer je sve direktore, kojih je više od stotinu, osobno postavio. On više od 30 godina radi u HEP-u, zna sve dobavljaÄŤe i poznaje rupe u sustavu - rekao nam je jedan od bivših ÄŤlanova Uprave koje ovaj tjedan oÄŤekuju razgovori s Leom Begovićem. Posljednja odluka Prije nego što ga je Nadzorni odbor HEP-a razriješio duĹľnosti, u petak rano ujutro Mravak je donio svoju posljednju odluku kao predsjednik Uprave HEP-a. U svoj sada već bivši ured pozvao je direktora Sektora nabave, Zvonimira Divića, i priopćio mu kako mu oduzima sluĹľbeni automobil Passat. Taj je automobil Mravak, naime, kaĹľu nam u HEP-u, namijenio sebi. Informaciju o oduzimanju automobila potvrdilo nam je nekoliko djelatnika te kompanije, no Zvonimir Divić nije Ĺľelio danas ništa komentirati. - Nemam izjave. Ja auto imam, a nemojte me pitati koji - rekao nam je Divić. - MoĹľete li demantirati dogaÄ‘aj od petka ujutro? - upitali smo. - Moj je komentar da nemam komentara - ponovio je Divić i inzistirao da mu kaĹľemo tko nam je javio informaciju o oduzimanju Passata. Ĺ to bliĹľe oltaru Osim oduzimanja Passata, Mravak je u petak povukao još jedan potez: ispraznio je ured na katu na kojem je smještena Uprava HEP-a kako bi bio što bliĹľe novom predsjedniku Uprave. Novi ÄŤelnik HEP-a, Leo Begović, svoj prvi radni dan danas je proveo upoznajući se s djelatnicima. Nove ÄŤlanove Uprave trebao bi imenovati krajem tjedna. Iz sjedišta HEP-a danas su iscurila nagaÄ‘anja da će jedan od njih biti i KaĹľimir Vrankić. On je već bio ÄŤlan Uprave, i to do 2008. godine kada su i nastale afere zbog kojih je Mravak smijenjen. Osim Vrankića, spominju se još imena Jerka Doka i Frane Barbarića.   9/29/2009 - Ĺ˝uĹľul: Nije toÄŤno da dovodim ameriÄŤke kupce za HEP Izvor - tportal.hr, 29. rujan 2009.   Nakon što je predsjedniÄŤki kandidat Vidošević poÄŤeo govoriti o ameriÄŤkim interesentima za kupnju HEP-a, opet su podgrijane spekulacije oko toga da iza navodnih investitora stoji najpoznatiji domaći konzultant za tvrtke iz SAD-a Miomir Ĺ˝uĹľul, no on to demantira i tvrdi da njegovo prijateljstvo s novim predsjednikom NO HEP-a Krešimirom Ćosićem nije isprepleteno nikakvim privatizacijskim interesom. Na sve glasnija govorkanja o prodaji HEP-a nadovezao se i Nadan Vidošević, nezavisni predsjedniÄŤki kandidat i predsjednik Hrvatske gospodarske komore, u emisiji Otvoreno. Vidošević je rekao da je sumnjivo što je niz afera u našem energetskom monopolistu plasiran u medije upravo u trenutku 'kada su se pojavili ameriÄŤki interesenti koji bi Ĺľeljeli tu firmu privatizirati'. Podsjetimo da je i dekan Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić, nakon interesa policije za njegov rad, optuĹľio za urotu protiv sebe misteriozni energetski lobi, ali nije htio konkretnije reći na koga se misli. Naravno, u trenutku kada je Vidošević spomenuo 'ameriÄŤke zainteresirane strane', mnogi su odmah sve povezali s Miomirom Ĺ˝uĹľulom, bivšim HDZ-ovim ministrom i veleposlanikom u SAD, poznatim lobistom i konzultantom mnogih ameriÄŤkih tvrtki koje su poslovale u Hrvatskoj (od Enrona do Bechtela). Pitali smo ga izravno zastupa li on zainteresirane investitore za kupnju HEP-a. 'To je potpuno netoÄŤno. Nisam radio ni s ameriÄŤkim niti bilo kojim drugim investitorima bilo kada vezano uz HEP', rezolutan je bio Ĺ˝uĹľul. Nije Ĺľelio ni pobliĹľe objašnjavati svoj općeniti stav o privatizaciji HEP-a jer bi to bilo 'neozbiljno', jer on 'od poÄŤetka uopće nije bio u toj priÄŤi' i ne treba mu nikakvo povezivanje s njom. 'Privatizacija HEP-a suviše je ozbiljno i opširno pitanje da bi se ovako ad hoc telefonski odgovaralo. Kad se radi o privatizaciji bilo koje tvrtke, uvijek treba krenuti sa stajališta drĹľavnih interesa', objasnio je bivši visoki drĹľavni duĹľnosnik i današnji lobist. Ĺ to se tiÄŤe njegova bliskog prijateljstva s generalom i saborskim zastupnikom HDZ-a Krešimirom Ćosićem, koji je nakon posljednjih smjena i rošada i HEP-u postao predsjednik nadzornog odbora te kompanije, pa se pojavila priÄŤa kako je upravo on ÄŤovjek preko kojeg će Ĺ˝uĹľul uvesti Amerikance u HEP, on kaĹľe da se s njim poznaje. 'Mi smo samo prijatelji preko stranke u kojoj smo obojica viÄ‘eniji ÄŤlanovi i to je sve. Sve drugo apsurdno je povezivanje. I nevjerojatno je da svaki put kad netko doÄ‘e iz Amerike u Hrvatsku sa Ĺľeljom za investiranjem da se to povezuje sa mnom', zakljuÄŤio je Ĺ˝uĹľul.   9/29/2009 - Kako se skućio niz odabranih kadrova HEP-a Izvor - Novi list, 26. rujan 2009.   Upoznajući se s prvobitnom akumulacijom kapitala, odnosno s liberalnim kapitalizmom na balkanski naÄŤin i inaÄŤicom demokracije koja (još uvijek) ne poznaje jednakost pred zakonom niti vladavinu istog, hrvatski graÄ‘ani suoÄŤili su se i s novim pravilima Ĺľivotne igre. MeÄ‘u njima izdvajamo za ovu priÄŤu bitno pravilo, koje vaĹľi za uvjerljivu većinu graÄ‘ana, a ono kaĹľe: ako od svog rada Ĺľelite steći krov nad glavom, budite pripravni na ÄŤinjenicu da ćete kupujući jedan, morati (ot)platiti dva stana. Tako nekako funkcionira princip stjecanja stambenih kvadrata u demokratskim, kapitalistiÄŤkim i kreditnim uvjetima poslovanja. Pravila, meÄ‘utim, nisu za sve ista, na što zorno ukazuje primjer Hrvatske elektroprivrede, gdje povlastice svojstvene socijalizmu još uvijek dišu, barem kad je rijeÄŤ o stambenim pitanjima; barem kad je rijeÄŤ o nevelikoj skupini izabranih. U prvih deset godina hrvatske neovisnosti mnogi upravljaÄŤki kadar u Hrvatskoj elektroprivredi za sebe je uspio isposlovati stambene kvadrate po posebnim povlasticama. Bilo je dovoljno poznavati prave ljude na pravom mjestu i doÄŤekati blagoslov Uprave poduzeća, koja je odluÄŤivala o svakom pojedinaÄŤnom pitanju otkupa stanova. S nastupom novog stoljeća zapuhali su i novi politiÄŤki vjetrovi, pa se na ÄŤelu Hrvatske elektroprivrede našao današnji predsjednik Uprave ZagrebaÄŤkog holdinga Ivo ÄŚović. PoÄŤetkom svibnja 2003. godine njegova Uprava donijela je Odluku o prodaji stanova, garaĹľa i poslovnih prostora u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede. Njome su propisana jasna pravila prema kojima odabrani zaposlenik HEP-a moĹľe otkupiti stan u vlasništvu poduzeća. Odluka je donesena s namjerom da se u praksu otkupa HEP-ovih stambenih kvadrata napokon uvede red, a dobre namjere odabranima su posluĹľile kao ploÄŤnik do stambenog raja. Ĺ est godina kasnije stanovi u vlasništvu »elektroprirede« kojima su se namirili direktori, ÄŤlanovi Uprave i ini zasluĹľni kadrovi, našli su se na stranicama dnevnih novina, u storijama pod egidom – ekskluzivno, skandalozno, šokantno... Dva »pogodna« modela otkupa stanova Od 2003. godine do danas na temelju odluke donesene u vrijeme ÄŚovićevog upravljanja Hrvatska elektroprivreda dala je u otkup 140 stanova. Otkup 93 stana već je dogovoren i konzumiran, dok je 47 stanova još uvijek u procesu dodjele. Posve oÄŤekivano, na listi zasluĹľnih, odnosno privilegiranih kadrova koje je najprije valjalo namiriti stambenim kvadratima našli su se brojni ljudi iz upravljaÄŤke strukture poduzeća. Krenut ćemo od spomenutog Ive ÄŚovića, autora Odluke. Stasiti Sinjanin u sustavu HEP-a radio je od 1986. do 2004. godine, a u 18 godina staĹľa prevalio je put od inĹľenjera za automatiku i regulaciju u HE Orlovac do predsjednika Uprave HEP-a. Za dugogodišnju vjernost nagraÄ‘en je, meÄ‘u ostalim, privilegijem otkupa stana uz kamatu nešto niĹľu od dva posto. ÄŚović se skućio na Novoj cesti, u stanu od 83 metra kvadratna. Za stan se HEP-u obavezao isplatiti puni procijenjeni iznos od 1,17 milijun kuna, u roku od 20 godina. Kvadrat stana, dakle, Ivu ÄŚovića stajao je nešto manje od dvije tisuće eura, a privilegij, primijetili ste, leĹľi u visini kamate. U ÄŚovićevom sluÄŤaju ne moĹľe se naći ništa sporno, ako spornim ne smatramo same uvjete otkupa stanova propisane njegovom odlukom, odnosno ÄŤinjenicu da ih konzumira samo uska skupina djelatnika HEP-a. Radi se, dakle, o pogodnostima sadrĹľanim u dva modela otkupa stanova. Prema prvom modelu, (odabrani) zaposlenik HEP-a stan moĹľe otkupiti gotovinom, a u tom sluÄŤaju dobiva popust od trideset posto na procijenjenu vrijednost stana. Uvjet je da plaćanje bude izvršeno u roku od 90 dana od dana potpisa ugovora o prodaji. Hrvatskim braniteljima zaposlenima u HEP-u, pak, omogućen je popust od 40 posto u odnosu na procijenjenu vrijednost stana, koju utvrÄ‘uje ovlašteni vještak. Drugim modelom odabranim djelatnicima omogućeno je da stan otplate u roku od 20 godina, uz kamatu nešto manju od dva posto, ali bez popusta. Ovaj model, rekosmo, odabrao je ÄŚović. Kriteriji ne postoje Sve je, dakle, transparentno i bistro kao gorska suza, sve izuzev kriterija prema kojima se biraju kadrovi za privilegirani otkup HEP-ovih stanova. Predsjednik strukovnog sindikata radnika HEP-a (TEHNOS) Denis Geto za naš list kaĹľe da nikad i nigdje nije vidio te kriterije. – Kriteriji ne postoje. Znam ljude koji su moljakali da im se omogući takav otkup stana, ali nisu uspjeli. Nama radnicima nikad u ruke nije dospjela nikakva lista, nikakvi kriteriji, ništa što bi imalo veze s otkupom stanova uz popust od 30 i 40 posto, uz kamatu od dva posto, na rok otplate od 20 godina. Postoji pravilnik o subvencioniranoj kamati, što ju je HEP dogovorio sa ZagrebaÄŤkom bankom. Prema tom pravilniku izraÄ‘ena je lista radnika kojima tvrtka subvencionira kamatu spomenute banke. Ta kamata za kredit, uz subvenciju poduzeća, iznosi oko šest posto. Stanovi po uvjetima o kojima vi govorite daju se na otkup prema slobodnom nahoÄ‘enju uprave poduzeća. Ako, pak, takvi kriteriji postoje, a da nisu dostavljeni nama radnicima – onda je to još skandaloznije, kaĹľe predsjednik strukovnog sindikata HEP-a. O odabranim kadrovima koji će dobiti stanove po najpovoljnijim uvjetima, dakle, odluÄŤuje se negdje gore u visini, gdje miriše koĹľa direktorskih fotelja. Na tom mjestu odluÄŤivalo se i devedesetih, prije ÄŚovićeve »Odluke o prodaji stanova, garaĹľa i poslovnih prostora«. Svoje stambeno gnijezdo tad je povlasticom svio i drugi predsjednik Uprave poduzeća, aktualno smijenjeni Ivan Mravak. Ovaj zasluĹľnik takoÄ‘er je koristio mogućnost dvadesetogodišnjeg kredita uz kamatu od dva posto. Ugovor o otkupu potpisao je u drugoj polovici dvedesetih, a stan u Miramarskoj, veliÄŤine 82 metra kvadratna, platio je 413 tisuća kuna. Stambeni kvadrat, dakle, Mravka je koštao oko pet tisuća kuna, odnosno nešto manje od 700 eura. Na ovom mjestu valja istaknuti da je vrijednost stambenog kvadrata u drugoj polovici devedesetih bila niĹľa nego danas, zbog ÄŤega je i procjena vještaka nerealna u odnosu na aktualne cijene. 2 posto i 20 godina Još jedan (bivši) ÄŤlan Uprave iskoristio je HEP-om danu pogodnost otkupa stana uz uvjete od kojih prosjeÄŤnom hrvatskom graÄ‘aninu-podstanaru cure sline na usta. RijeÄŤ je o Darku Beliću, kojeg je 2006. godine na mjestu ÄŤlana za ekonomsko-financijske poslove zamijenio Velimir Lovrić, struÄŤnjak sklon pisanju pisama s uvodnim pozdravom: »Dragi Ivo«. Darko je Belić, elem, izabrao popularniju inaÄŤicu HEP-ovog cjelogodišnjeg popusta, onu s dva posto kamate na rok od 20 godina. Površina njegovog stana je stotinu ÄŤetvornih metara, a vrijednost mu je procijenjena na 1,4 milijuna kuna. Nešto manje od dvije tisuće eura po kvadratu. Pomoćnik direktora HEP opskrbe Ante Matijević, pak, svoj stan platio je gotovinom, zbog ÄŤega mu je odobren popust od trideset posto na procijenjenu vrijednost stana. Potkrovni stan od osamdeset, plus dvadeset kvadrata terase Matijević je platio 998 tisuća kuna, a procjena vještaka bila je 1,4 milijuna. U istoj zgradi stan je na otkup dobio i australski povratnik – Ĺľrtvovani HDZ-ov pijun Rade Buljubašić. Utjecaj presudan da se i njemu dodijele privilegiji zasluĹľnih stoluje izvan, toÄŤnije iznad HEP-ove strukture. Dakako, radi se o stranaÄŤkoj središnjici. Rade Buljubašić svoj stan širok lijepih 89 ÄŤetvornih metara platio je 900 tisuća kuna. On nije slijedio logiku većine HEP-ovih menadĹľera, prema kojoj je bolje imati gotovinskog goluba u ruci, a stan otplaćivati dvopostotnim »vrapcima«, nego se odluÄŤio na HEP-ov nekretninski popust na gotovinu u iznosu od 30 posto ukupne cijene. U istoj zgradi gdje i Buljubašić, stan je kupio i direktor HEP proizvodnje Ĺ˝eljko Dorić, koji se pak odluÄŤio za nešto manju kvadraturu – 88 kvadrata stambenih. Prema tvrdnjama naših izvora, i Dorić je dobio niskokamatnu tarifu: dva posto na rok otplate od dvadeset godina. Naplata u nekretninama Na svako traĹľenje objašnjenja ove lijepe HEP-ove prakse privilegiranih otkupa u novinske kuće iz Ureda za odnose s javnošću poduzeća stizao je sljedeći odgovor: »NaÄŤin na koji su djelatnici HEP-a stekli vlasništvo nad stanovima u potpunosti je u skladu s vaĹľećim aktima Hrvatske elektroprivrede«. U najmanje jednom sluÄŤaju ovaj odgovor bio je laĹľan. Cijeli niz odabranih, neznanih kadrova Hrvatske elektroprivrede skućio se na opisani naÄŤin te nam valja objasniti otkud dolaze svi ti stanovi, što ih naša(!) poduzeća daju na otkup, uz uvjete nedohvatne prosjeÄŤnom graÄ‘aninu. Najvećim dijelom oni su kompenzacija duĹľnika, najÄŤešće graÄ‘evinskih poduzeća, osobito onih pred izdisajem. Stvar ide ovako: poduzeće x duĹľno je HEP-u pet milijuna kuna. Osoba koja radi s tim poduzećem i zaduĹľena je za provjeru njegovog boniteta predlaĹľe naplatu u nekretninama, jer se poduzeće x nalazi pred steÄŤajem. Nekretninsku naplatu odgovorni predlaĹľe šefu financijskog sektora, koji isto predlaĹľe Upravi. Uprava je vrh piramide i ona odluÄŤuje Ĺľeli li se poduzeće naplatiti u stanovima. Završetak ovog prikaza završit ćemo upozorenjem koje smo ÄŤuli na više HEP-ovih adresa, ukljuÄŤujući i visokopozicionirane: sluÄŤaj otkupa stanova po posebnim povlasticama municija je u obraÄŤunu politiÄŤkih i gospodarskih frakcija u HEP-u i oko njega, a pravi problemi mjereni u stotinama milijuna kuna nalaze se dublje u poslovanju Hrvatske elektroprivrede. Kako je HEP udomio svog despota Poseban sluÄŤaj u poglavlju otkupa stanova jest onaj Ante Despota, nekadašnjeg ÄŤalana Uprave i Predsjednika nadzornog odbora HEP proizvodnje, o kojem je Novi list već pisao. Samo u Despotovom sluÄŤaju HEP je kupio stan na trĹľištu, da bi mu ga potom uz povlastice prodao po povlaštenim uvjetima. Ovaj stan nalazi se u BuĹľanovoj ulici na broju ÄŤetiri, u »ekskluzivnoj« zgradi u kojoj stanuje i gradonaÄŤelnik Zagreba Milan Bandić. Stan površine 108 kvadrata, procijenjen je na 1,6 milijuna kuna. Despot ga je gotovinom platio milijun kuna, što je 1.300 eura za kvadrat stambeni. Dobio je popust od 40 posto, jer se vodi kao hrvatski branitelj. Despot je, dakle, uštedio 600 tisuća kuna. Uz stan je dobio i garaĹľno mjesto površine 17.75 ÄŤetvornih metara. Predsjednik Uprave Ivan Mravak supotpisnik je na kupoprodajnom ugovoru, a stan je Despotu omogućen unatoÄŤ Pravilniku o rješavanju stambenih potreba zaposlenika. Tamo u ÄŤlanku 13. piše da »zaposlenik s obzirom na broj ÄŤlanova obiteljskog domaćinstva ima pravo na stambenu površinu do 35 kvadrata ukoliko je samac«. U vrijeme otkupa stana Despot jest bio – pogaÄ‘ate – samac, ali ne bilo kakav. Njegov utjecaj u HEP-u, svjedoÄŤe naši izvori, proizilazio je iz pozicije budućeg zeta Mladena Barišića. RijeÄŤ je o bivšem šefu carine, drĹľavnom tajniku za financije i bliskom prijatelju Ive Sanadera. Despot je u meÄ‘uvremenu Barišićevu kćer i oĹľenio, pa danas Ĺľive kao susjedi: Barišić je prijavljen u BuĹľanovoj 6, a Despotovi su se na opisani naÄŤin smjestili u BuĹľanovoj 4. – Ante Despot jedini je u HEP-u upro prstom i pokazao gdje Ĺľeli stan. Samo njegov stan kupljen je direktno na trĹľištu, od tvrtke Hypo Alpe-Adria Consultants, da bi bio ponuÄ‘en njemu na otkup, svjedoÄŤi sugovornik visokopozicioniran u HEP-ovoj upravljaÄŤkoj strukturi, kao i dokumentacija koje smo u posjedu. ZaÄŤuÄ‘ujuća je, takoÄ‘er, i ÄŤinjenica da je Ante Despot uopće bio imenovan u Upravu HEP-a, osobito s obzirom na lijeÄŤniÄŤku dokumentaciju prema kojoj ne smije biti rasporeÄ‘en na »poslove koji zahtijevaju povećanu koncentraciju i pamćenje«. Ovo rješenje izdao mu je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Ĺ iroj javnosti Despot je poznat iz afere koja se dogaÄ‘ala koncem 2007. godine, kad ga je vlasnik tvrtke Flex-O Ĺ˝eljko Ĺ everdija optuĹľio za pokušaj reketarenja, što je bio jedan od vjerojatnih razloga njegovog konaÄŤnog odstranjenja iz Uprave Hrvatske elektroprivrede. U Ĺľivopisnoj karijeri promijenio je tri stranke. Najprije je bio u HNS-u, potom u DC-u, da bi na koncu bio preveden na pravu vjeru, onu koju proklamira vladajući HDZ.   9/25/2009 - Begović je mogao rušiti Mravkovu otpremninu Izvor - Slobodna dalmacija, 25.rujan 2009.   Uprava Hrvatske elektroprivrede, koja je smijenjena u utorak, sama je sebi odredila visinu otpremnine, a Nadzorni odbor to je samo potvrdio, tvrdi za Slobodnu Dalmaciju Luko Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a. Iznosi otpremnina, kazao nam je Marojica, uneseni su u menadĹľerske ugovore koji su predloĹľeni od strane Uprave. - Prilikom glasovanja o menadĹľerskim ugovorima na Nadzornom odboru izdvojeno mišljenje dao je predstavnik radnika Jadranko Berlengi. Kada je Berlengi zatraĹľio materijale o menadĹľerskim ugovorima, reÄŤeno mu je da ih moĹľe dobiti na uvid u Uredu uprave - otkriva Marojica. Berlengi je u svom oÄŤitovanju zašto ne moĹľe glasovati za prijedlog ugovora o radu za predsjednika Ivana Mravka i druge ÄŤlanove Uprave, izrazio sumnju da bi sadrĹľaj ugovora, s obzirom na naÄŤin kako se o njima raspravlja i glasuje, mogao biti nezakonit i nemoralan. UjednaÄŤena prava U priopćenju kojim je Uprava HEP-a u srijedu nastojala demantirati nagaÄ‘anja o visokim otpremninama za Mravka i ekipu, navode se samo iznosi otpremnina i pripadajuća menadĹľerska prava, ali ne i, primjerice, podatak u kojem sluÄŤaju Uprava nema pravo na reÄŤene naknade. Postavlja se pitanje je li osuÄ‘ujuća sudska presuda za “drĹľavnog” menadĹľera poput Ivana Mravka, koji je smijenjen zbog kaznene prijave za zlouporabu poloĹľaja i ovlasti, ima za uÄŤinak uskraćivanje otpremnine. Slobodna Dalmacija u jednom od ministarstava zaduĹľenim za rad najvećih javnih poduzeća nesluĹľbeno doznaje kako su menadĹľerski ugovori uglavnom ujednaÄŤeni po pravima i prinadleĹľnostima, ali ne predviÄ‘aju situaciju što ako se menadĹľer suoÄŤi sa kaznenim progonom. MenadĹľerske otpremnine, kaĹľu naši izvori, uglavnom se kreću u iznosima od 12 do 18 plaća iz tromjeseÄŤja uoÄŤi odlaska iz firme, a od prinadleĹľnosti tu je pravo na Ĺľivotno osiguranje na raÄŤun tvrtke. Zanimljivo je da su Mravak i ostali ÄŤlanovi Uprave HEP-a svoje ugovore stavili pred Nadzorni odbor, kojim je predsjedao sadašnji šef HEP-a Leo Begović, 16. lipnja ove godine, dakle nakon izbijanja jednog dijela i u jeku drugog dijela afera o poslovanju HEP-a. Prema spomenutom priopćenju HEP-a, Mravak si je osigurao otpremninu od 370 tisuća kuna, a ostali smijenjeni ÄŤlanovi Uprave Nikola Rukavina, Stjepan Tvrdinić, Ĺ˝eljko Kljaković Gašpić, Darko Dvornik i Ĺ˝eljko Tomšić po 340 tisuća. Prema Zakonu o radu, pravo na otpremninu otpada u sluÄŤajevima ako je radnik dobio izvanredan otkaz ugovora o radu ili je sam otišao iz tvrtke. To vrijedi i za menadĹľere, ako, naravno, nisu drugaÄŤije dogovorili u ugovorima. U svakom sluÄŤaju, smijenjenim HEP-ovcima se nigdje ne Ĺľuri, a ako im nova Uprava izruÄŤi izvanredne otkaze uvijek mogu potraĹľiti zadovoljštinu na sudu.   9/25/2009 - Begović: Pokušat ću HEP-u vratiti pozitivnu percepciju u javnosti Izvor - Bussiness.hr, 25. rujan 2009.   Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede (NO HEP) na današnjoj je sjednici, sukladno prijedlogu i zakljuÄŤku Vlade, opozvao staru Upravu HEP-a te za novog predsjednika Uprave imenovao Lea Begovića, a za novog predsjednika Nadzornog odbora Krešimira ÄŚosića, izvijestili su iz HEP-a. Kako se navodi u priopćenju HEP-a, odluke NO-a HEP-a stupaju na snagu danom donošenja, dakle danas. Nadzorni odbor je donio Odluku da se za predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede imenuje dosadašnji drĹľavni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begović, s mandatnim razdobljem od ÄŤetiri godine. Novi predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede najavio je kako će u idućih desetak dana izraditi platformu rada HEP-a za naredno dvogodišnje razdoblje, za koliko smatra da bi trebao trajati njegov mandat, a zajedno s novim ÄŤlanovima Uprave pokušat ću HEP-u vratiti pozitivnu percepciju u javnosti. Begović je najavio i kako će prije no što predloĹľi platformu za rad tvrtke odabrati nove ÄŤlanove Uprave. Nakon što se Uprava formira podijelit će se odgovornosti po sektorima, a zajedno s ÄŤlanovima Uprave pokušat ću HEP-u vratiti pozitivnu percepciju u javnosti, koja mu i pripada, kazao je Begović. Istaknuo je i da će kljuÄŤna rijeÄŤ rada njega i novih ÄŤlanova Uprave HEP-a biti transparentnost te da će pokušati što više znaÄŤajnih odluka donositi u suradnji s Nadzornim odborom. Naime, istiÄŤe Begović, u radu dosadašnje Uprave dogaÄ‘alo se da primjerice o ugovorima vrijednima i po 200 milijuna eura odluÄŤuje sama Uprava, bez Nadzornog odbora. Odluka Nadzornog odbora HEP-a o imenovanju Lea Begovića, dosadašnjeg drĹľavnog tajnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na mjesto predsjednika Uprave HEP-a na snagu stupa danom donošenja, odnosno danas. Njegovo mjesto na ÄŤelu Nadzornog odbora preuzet će, sukladno prijedlogu Vlade, dosadašnji ÄŤlan NO-a Krešimir ÄŚosić.   9/24/2009 - Slavko krajcar za privatizaciju HEP-a: PolitiÄŤki patronat guši HEP Izvor - tportal, 24. rujan 2009.   Profesor Slavko Krajcar s Fakulteta elektrotehnike i raÄŤunarstva jedan od autora Energetske studije Hrvatske koja će se uskoro naći pred zastupnicima u saborskim klupama, zagovornik je privatizacije HEP-a o kojoj se sve više govori u posljednje vrijeme. Pitali smo profesora Krajcara zašto bi za Hrvatsku bilo dobro da se HEP privatizira. 'SliÄŤno su pitanje postavljali politiÄŤarima i struÄŤnjacima mnogih zemalja kada je zapoÄŤeo proces liberalizacije elektroenergetskog sektora Europe i s time ÄŤesto, iako ne i nuĹľno, povezana privatizacija. Bilo je to poÄŤetkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Nema u tome jedinstvenog stava, kao što nema ni u nekim drugim ekonomskim pitanjima. Gledamo li statistiÄŤki, ipak je mnogo zemalja paralelno s liberalizacijom i privatiziralo kompanije energetskog sektora', kaĹľe profesor Krajcar i dodaje da je najÄŤešće obrazloĹľenje struÄŤnjaka bila potrebna konkurentnost tvrtke na otvorenom trĹľištu. KaĹľe da su ti isti razlozi prisutni i danas. 'Zbog ÄŤestih sluÄŤajeva' ugradnje politiÄŤkih ciljeva' kompanija u drĹľavnom vlasništvu niĹľe je konkurentne sposobnosti. To se, doduše, ÄŤesto obrazlaĹľe zaštitom domaćih kupaca i/ili nacionalnih interesa i nailazi na odobravanje glasaÄŤa. Obvezatno transponiranje europskih direktiva o unutarnjem trĹľištu elektriÄŤne energije bitno reducira 'ugradnju politiÄŤkih interesa', ali ostavlja još uvijek neriješene probleme konkurentnosti. Nije to samo hrvatsko svojstvo. U zadnjih dvadesetak godina gotovo da su sve kompanije izmijenile 'vlasniÄŤki list', ali su i mnoge nestale s trĹľišta. Prisutno je okrupnjavanje. To i jest jedan od prijepornih politiÄŤkih problema u Europi. Postoji bojazan od nekih novih 'monopolistiÄŤkih igraÄŤa'', smatra on. Na pitanje bi li privatizacijom HEP-a poskupjela struja te došlo do otpuštanja radnika Krajcar odgovara: 'Poskupljenje struje ili smanjenje cijene struje nije posljedica privatizacije, nego modela slobodnog trĹľišta. Ako imamo unutarnje trĹľište, tada o cijeni moĹľe odluÄŤiti samo interakcija prodavatelja i kupca. Nemojmo zaboraviti da je cijena struje u EU, u proizvodnom dijelu, pala za gotovo 30% uvoÄ‘enjem trĹľišta elektriÄŤne energije. Danas doduše cijena raste, stoga što raste i cijena novih proizvodnih kapaciteta (viši graniÄŤni trošak zbog zaštite okoliša i sigurnosti). Za konaÄŤnog kupca cijena dodatno raste i uvoÄ‘enjem raznih dodataka na potrošeni kWh. Prije svega su to dodaci namijenjeni zaštiti okoliša (CO2, obnovljivi izvori, zbrinjavanje otpada i sl.)', kaĹľe ovaj energetski struÄŤnjak. On dalje navodi da je uvijek u privatizaciji problem otpuštanje radnika. No nije to problem koji slijedi iz privatizacije, već zbog potrebe za konkurentnim ponašanjem (bez obzira na vlasniÄŤku strukturu). Potreba za konkurentnošću moĹľda smanjuje broj zaposlenika, ali moĹľe se dokazati da ne smanjuje nuĹľno i broj radnika koji stvaraju tu 'robu'. NajÄŤešće tada bivši radnici postaju poslovni partneri bivšeg poslodavca. 'Neće više raditi u HEP-u, nego za HEP', objašnjava profesor Krajcar. Time se stvara dinamiÄŤno trĹľište rada i konkurentnost na trĹľištu poslovnih odnosa. Kakav model privatizacije bi bio najpogodniji za Hrvatsku i za HEP pitali smo profesora Krajcara. 'Hrvatska ima sreću da proizvodi prosjeÄŤno 6 TWh elektriÄŤne energije godišnje iz vodnih snaga. Te su objekte sagradili naši oÄŤevi i skloni smo reći da je njihova proizvodna cijena mala ili nula. U troškovnom smislu to i jest istina, iako nikako nije u poslovnom smislu. Te se elektrane ÄŤesto, opravdano, nazivaju 'obiteljsko srebro'. Iz tih razloga valja razmisliti i svakako postići politiÄŤki konsenzus o tome što ćemo s time. I kakvu će korist imati unuci iz te nacionalne blagodati. ÄŚini mi se to najteĹľim problemom. Postojeći kapaciteti iz termo izvora imaju samo vrijednost lokacije jer su postrojenja na isteku Ĺľivotne dobi. Zbog mnogih prijepora oko zaštite okoliša, u energetici lokacija svakako ima visoku vrijednost', kaĹľe on. Nadalje, nastavlja, privatizacija HEP-a kao cjeline znaÄŤi i prodaju hrvatskih kupaca, što dodatno povećava vrijednost. 'Osobno mislim da model privatizacije HEP-a kao cjeline, uz saÄŤuvane strateške uloge drĹľave kao vlasnika ( 50 + ili sliÄŤan model), moĹľe pomiriti potrebitu konkurentnost zbog otvorenosti trĹľišta, ali i nacionalne interese', objašnjava Krajcar. Izgradnja novih ili rekonstrukcije postojeći objekata (ne i hidroelektrana) moĹľe se ostvarivati ili zajedniÄŤkim ulaganjem ili modelom nezavisnih proizvoÄ‘aÄŤa, priÄŤa on, ali uz jasne i unaprijed znane obveze vezane za sigurnost opskrbe. 'Najbolje vrijeme za privatizaciju HEP-a bilo bi nakon što se postigne politiÄŤki konsenzus i nikako ne u recesijskim vremenima', zakljuÄŤio je profesor Krajcar.   9/24/2009 - Ĺ efovima HEP-a 2,2 milijuna kuna otpremnine Izvor - Slobodna dalmacija, 24. rujan 2009.   Hrvatska elektroprivreda izvijestila je javnost o iznosima otpremnina, visini osiguranja i mogućnosti otkupa sluĹľbenih vozila s materijalnim pogodnostima koje imaju ÄŤlanovi Uprave HEP-a. U sluÄŤaju da predsjednik Uprave ili ÄŤlanovi Uprave nakon završetka svojega mandata napuste HEP, imaju pravo na otpremninu koja iznosi 12 mjeseÄŤnih bruto plaća prosjeÄŤno isplaćenih u zadnja 3 mjeseca prije prestanka mandata. Prema tome, ako bi predsjednik Uprave napustio HEP u ovom trenutku, dobio bi otpremninu u iznosu od 370 tisuća kuna, a ÄŤlanovi Uprave pribliĹľno 340 tisuća kuna. Podsjetimo, to pravo su stekli smijenjeni Ivan Mravak, Stjepan Tvrdinić, Darko Dvornik, Ĺ˝eljko Kljaković Gašpić, Nikola Rukavina i Ĺ˝eljko Tomšić. Osim prava na otpremninu predsjedniku i ÄŤlanovima Uprave uplaćivana je polica Ĺľivotnog osiguranja u iznosu od 2500 eura po godini mandata koju na kraju mandata mogu podići ili samostalno nastaviti plaćati premije osiguranja. To znaÄŤi da u ovom trenutku mogu podići pribliĹľno 3800 eura premije osiguranja u kunskoj protuvrijednosti. Predsjednik Uprave i ÄŤlanovi Uprave nemaju pravo na otkup sluĹľbenog vozila koje im je bilo na raspolaganju za vrijeme mandata, stoji u priopćenju iz HEP-a. InaÄŤe, prema ovom izraÄŤunu dostavljenom iz HEP-a, kada bi svih šest smijenjenih šefova otišlo iz HEP-a, iz njega bi, na raÄŤun poreznih obveznika, pokupili 2 milijuna i 236 tisuća kuna. Samo otpremnine stajale bi dva milijuna i 70 tisuća kuna, a još gotovo 170 tisuća kuna isplatilo bi se na raÄŤun polica osiguranja.   9/24/2009 - 'Ćosićevo imenovanje je primjer sukoba interesa' Izvor - Poslovni dnevnik, 24. rujan 2009.   Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Stategije suzbijanja korupcije Ĺ˝eljko Jovanović zamjera Vladi što je naumila da Krešimir Ćosić, unatoÄŤ problemu dosadašnjeg sukoba interesa u NO-u HEP-a, preuzme ÄŤelnu funkciju predsjednika svih nadzornika. Jovanović problematizira taj Vladin potez te tvrdi da Ćosić, koji je dosad bio zamjenik predsjednika NO-a, ne smije preuzeti ÄŤelnu fotelju jer njegov sin radi za slovaÄŤko-ukrajinsku tvrtku Korlea koja HEP-u prodaje struju. "RijeÄŤ je o eklatantnom sukobu interesa koji, ÄŤini se, Vlada potiÄŤe jer promiÄŤe Ćosića na najodgovornije mjesto u NO-u HEP-a, a poznato je da je njegov sin u poslovnom odnosu s HEP-om u pogledu nabave struje. ...   9/22/2009 - Na mjesto Mravka dolazi Begović koji ga je trebao – kontrolirati Izvor - VeÄŤernji list, 23. rujan 2009.   Vlada je predloĹľila da se za novog predsjednika uprave te tvrtke imenuje Leo Begović, dosadašnji drĹľavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Glavnoj skupštini HEP-a Vlada je predloĹľila da opozovu ÄŤlana NO HEP-a Lea Begovića, a da se za predsjednika imenuje Krešimir ÄŚosić. Hebrang ÄŤvrsto u obrani Izravan povod za smjenu bilo je pokretanje kaznenog postupka protiv I. Mravaka zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića, koji je umjesto u HEP-u, radio u HDZ-u. Na šestosatnoj sjednici Predsjedništva HDZ-a veÄŤer prije premijerka je uspjela ukloniti otpore i rezerve ljudi iz vodstva. Nije joj bilo lako, ali odluÄŤila je pokazati da je mislila, kad je kazala suradnicima, da će njezina biti zadnja. Nisu, naime, svi u vodstvu HDZ-a smatrali da je brza smjena Ivana Mravaka najpametniji potez, a neki su smatrali da će to biti znak da HDZ podilazi medijskom pritisku. Potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang u desetak minuta dugome govoru kazao je, nesluĹľbeno doznajemo, da bi bilo bolje omogućiti Mravaku da podnese ostavku i ÄŤasno izaÄ‘e iz te priÄŤe. Zar ga ne bi trebalo pozvati da pred vodstvom HDZ-a kaĹľe nešto u svoju obranu? Hoće li uslijediti smjena nakon sjednice vodstva HDZ-a, nisu bili sigurni ni sudionici te rasprave. Dogovoreno je bilo da premijerka ujutro razgovara s Mravakom, pa su neki mislili da od smjene neće biti ništa. Kasnije su pokušavali spasiti ostale ÄŤlanove uprave. No, ubrzo je bilo jasno da J. Kosor neće odustati. Sama procedura smjene vlasti u HEP-u mogla bi trajati tjednima. Najprije, predsjednik skupštine Miljenko Pavlaković mora razriješiti Lea Begovića jer je funkcija predsjednika uprave nespojiva s onom u Nadzornom odboru. Nakon toga, novi Nadzorni odbor, na ÄŤelu s Krešimirom Ćosićem, bira Begovića za šefa uprave. Kako se moĹľe ÄŤuti, Vlada je bila u golemim problemima da naÄ‘e Mravakova nasljednika jer je nekoliko kandidata tu funkciju glatko odbila. Begović je pristao, ali zanimljivo, sada već bivši drĹľavni tajnik nema iskustva u upravljanju bilo kakvom tvrtkom, posebno ne glomaznom mašinerijom kakva je HEP. Diplomirao je 1997., radio je tri godine kao savjetnik predsjednika Ĺ˝upanijske komore HGK-a u ÄŚakovcu, a od 2001. do 2005. u istoj je instituciji bio predsjednik. Prije ÄŤetiri godine imenovan je pomoćnikom ministra gospodarstva. Begovićev je zadatak u NO-u bio kontrolirati rad uprave, no unatoÄŤ tome, dogodilo se desetak afera koje će, po svemu sudeći, dobiti i sudski epilog. Zanimljiv je i izbor predsjednika Nadzornog odbora, koji je u oÄŤitom sukobu interesa. Ćosić je od 2004. bio zamjenik predsjednika NO-a, a njegov sin Marko Ćosić prokurist je u tvrtki Korlea, koja jedan od najvećih dobavljaÄŤa struje HEP-u. Benigni Buljubašić Iako joj odluka o smjeni Ivana Mravaka nije bila laka, Vlada je ipak iskoristila najbenigniji sluÄŤaj, aferu s fiktivnim zaposlenjem Rade Buljubašića. Policija je doduše tu istragu prvo dovršila, no Mravak i njegova uprava ipak su napravili puno gorih stvari, o kojima je VeÄŤernji list već pisao. Od kupnje struje po astronomskim cijenama, preko dodjele stanova, nepotizma, pa sve do nevjerojatnih ugovora s drugim drĹľavnim tvrtkama, nanizao se popriliÄŤan niz afera koje većinom istraĹľuje policija i DrĹľavno odvjetništvo. Zaustave li se te istrage i javnost se zadovolji samo smjenom Ivana Mravaka, to će znaÄŤiti da se u HEP-u ništa neće promijeniti nabolje.   9/22/2009 - Otpremnine Mravakove ekipe koštaju nas 4,2 milijuna kuna Izvor - Jutarnji list, 23. rujan 2009.   Današnja smjena Uprave HEP-a porezne bi obveznike mogla stajati oko 4,2 milijuna kuna. Prema odluci Nadzornog odbora, u sluÄŤaju smjene Mravak je dobio pravo na otpremninu višu od milijun kuna, a drugi ÄŤlanovi Uprave po 800.000 kuna. U otpremnine je uraÄŤunato 18 plaća i bonusi. Svi ÄŤlanovi Uprave imaju pravo na otkup sluĹľbenog Audija A6 te 20-godišnje police Ĺľivotnog osiguranja vrijedne 60 tisuća eura. Osam mjeseci mediji su u Hrvatskoj konstantno razotkrivali afere Uprave Hrvatske elektroprivrede. Još je nemoguće zbrojiti koliko su financijski teške afere koje je Uprava HEP-a proizvela. ...   9/22/2009 - SMJENA UPRAVE HEP-a: Upravi HEP-a milijuni za otpremnine? Izvor - HRT, 22. rujan 2009.   Na sjednici uĹľeg kabineta Vlade odluÄŤeno je o smjeni cijele Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP). Nadzornom odboru HEP-a Vlada je poslala prijedlog o smjeni predsjednika Uprave Ivana Mravka i ÄŤlanova Ĺ˝eljka Kljakovića Gašpića, Darka Dvornika, Ĺ˝eljka Tomšića, Nikole Rukavine i Stjepana Tvrdinića. Za novog ÄŤelnika Uprave predloĹľen je Leo Begović, dosadašnji ÄŤlan Nadzornog odbora i drĹľavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Vlada je istodobno uputila Glavnoj skupštini HEP-a prijedlog da za predsjednika Nadzornog odbora imenuje Krešimira Ćosića, izvijestio je nakon sjednice Vlade glasnogovornik Zlatko Mehun. Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u New Yorku kako su smjene u HEP-u logiÄŤne. Smijenjeni su jer nisu shvatili da su ÄŤinili prijestup neÄŤinjenjem - tj. zato što nije bilo kontrole u poslovanju, kazao je Mesić te dodao kako je HEP tvrtka s golemim prihodima ÄŤije se nezakonito poslovanje odraĹľava na cijelu zemlju. Milijuni za otpremnine U sluÄŤaju razrješenja s duĹľnosti ÄŤlanovi Uprave HEP-a imaju pravo na bajoslovne otpremnine. Odobrio im je to u lipnju Nadzorni odbor HEP-a koji je sa šest glasova za i jednim protiv odobrio menadĹľerske ugovore. Više od milijun kuna trebao bi dobiti predsjednik Uprave Mravak, a oko 800.000 ostalih pet ÄŤlanova Uprave ako budu razriješeni te duĹľnosti, odluÄŤio je NO. U iznose njihovih otpremnina uraÄŤunato je, pišu mediji, 18 plaća i bonusa. Svi imaju pravo i na otkup sluĹľbenog audija A6 te 20-godišnju policu Ĺľivotnog osiguranja vrijednu 60.000 eura. Leo Begović, predsjednik NO-a, trebao je znati? Za sindikaliste koji su raskrinkavali malverzacije u HEP-u upitno je što imenovanje Lea Begovića znaÄŤi. On je kao predsjednik Nadzornog odbora suodgovoran za ovo stanje jer je bio nadleĹľan nadzirati Upravu i sve što se u HEP-u dogaÄ‘a, izjavio je predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Luka Marojica. Nakon sjednice Vlade ministar Petar ÄŚobanković izjavio je kako ne vjeruje u Mravkovu krivnju. Dodao je da je Mravak smijenjen zbog principijelnih razloga. Zanijekao je da je štitio Mravka kao dio slavonskog lobija. Ministar BoĹľidar Kalmeta izjavio je da kaznena prijava ne znaÄŤi da je Mravak kriv, ali je treba shvatiti ozbiljno. Zato je odluka o smjeni u redu, kazao je. Sve HEP-ove afere U HEP-u se kriminalistiÄŤki obraÄ‘uje desetak ugovora kojima je drĹľavni proraÄŤun oštećen za više od milijardu eura. Od desetak ugovora koji se obraÄ‘uju, najveći su lanjska kupnja elektriÄŤne energije po najvišoj cijeni na trĹľištu od 83 eura po MWh te preprodaja kupljene struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju po 20 eura za MWh. Mravka se optuĹľuje i da je oštetio tvrtku jer je za 300 milijuna kuna od Hrvatskih autocesta kupio trafostanice duĹľ autocesta iako je znao da ih neće moći vlasniÄŤki uknjiĹľiti. Trafostanice i kabele sagradio je i postavio HAC. Otkriveno je i da je upola jeftinije stanove prodavao HEP-ovcima. IstraĹľuju se i ugovori o zapošljavanju koji dokazuju vladavinu nepotizma te ugovori o pruĹľanju intelektualnih usluga koje je HEP sklapao s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, na osnovi kojih je dekan Fakulteta Darko Tipurić primao visoke honorare. Otkriveno je i da je Rade Buljubašić primao plaću od HEP-a iako je radio u središnjici HDZ-a te da mu je ta tvrtka omogućila kupnju stana ispod trĹľišne cijene. Zbog tih ga je napisa Predsjedništvo HDZ-a izbrisalo iz ÄŤlanstva.   9/22/2009 - Silne afere isisale milijune iz HEP-a Izvor - DNEVNIK.hr, 22. rujan 2009.   Mravak je na ÄŤelu HEP-a od 2004., a oštećivati ga je navodno poÄŤeo tek 2006. Prvi put na nagovor Vlade, kad je dao 300 milijuna kuna za kupnju nekupljivog, elektropreme na autocestama, koja po zakonu ne moĹľe prijeći u iÄŤije vlasništvo osim HAC-ovo. Potkradanjem HEP-a spašen je HAC. Već sljedeće godine HEP su oštetili za još milijardu i pol, kad su u najnepovoljnije vrijeme kupili previše skupe struju, pa je onda prodavali ÄŤetiri puta jeftinije. Pored Ĺľive HEP-ove pravne sluĹľbe od 130 pravnika, 2008. dekanu Ekonomskog fakulteta za izradu menaÄ‘erskih ugovora plaćali su 380.000 kuna po komadu. InaÄŤe, te obrasce udruga menaÄ‘era nudi besplatno. Za uzvrat dekan Tipurić se upoznao s djecom svih ÄŤelnika HEP-a, koja studiraju na njegovom fakultetu. Desetak najzasluĹľnijih zaposlenika od firme je kupilo stanove na sniĹľenjima, nekad i do 70 postotnim. U rješavanju njihovih stambenih pitanja HEP je izgubio još 5 milijuna kuna. Unajmljivali stanove, ignorirali štednju, mijenjali kablove za vino... A nešto manje istaknutijim djelatnicima uprava je unajmila stanove. I tvrdili da dvogodišnji najam ÄŤetiri stana plaćaju 700.000 kuna, iako je taj iznos bio barem upola manji. HEP je na svojoj platnoj listi ÄŤetiri godine drĹľao Radu Buljubašića, tokara iz središnjeg odbora HDZ-a. Kako je primao 4.000 kuna plaće i otkupio jedan od onih jako sniĹľenih stanova, stajao ih je ukupno 670.000 kuna. Kad je Vlada pozivala na štednju, HEP je za šest Audija dao 3 milijuna kuna. Nisu zaboravili ni pogodnosti robne razmjene , pa su vinaru Ivanu Enjingiju kablove vrijedne 60.000 kuna zaraÄŤunali u vinu. A u trampi je 7, 5 deci vina navodno vrijedilo 600 kuna. Pa su HEP-ovci jedni od rijetkih bili svjesni kvalitete hrvatskih vina i bili ga spremni pošteno platiti.   9/22/2009 - Mravak davao stanove odanima Izvor - HRT, 21. rujan 2009.   HRT je u posjedu ugovora kojim je predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak omogućio direktoru direkcije za ekonomske poslove Anti Matijeviću otkup stana uz popust od pola milijuna kuna. U ugovoru stoji da Matijević kupuje stan u Bednjanskoj 12 od HEP-a po cijeni od 998.200 kuna, iako je ovlašteni sudski vještak za procjenu nekretnina utvrdio da je vrijednost stana 1,426 milijuna kuna. Dakle na temelju odluke Ivana Mravka Matijević je dobio stan po cijeni 70 posto niĹľoj od utvrÄ‘ene. Deseci ugovora - deseci milijuna štete Samo na tom ugovoru HEP je izgubio gotovo pola milijuna kuna. HRT doznaje da takvih ugovora ima na desetke te da je povlaštenom prodajom stanova HEP izgubio desetke milijuna kuna. U istoj zgradi stanove su kupili i Rade Buljubašić i Ĺ˝eljko Dorić, obojica zaposlenici HEP-a. U HEP-u tvrde da su do takvih stanova došli u posjed iskljuÄŤivo zamjenom za teško naplativa potraĹľivanja od tvrtki koje su uglavnom završile u steÄŤaju. Pravdaju se da je to pravo steklo 140 djelatnika HEP-a, u posljednjih šest godina samo pet, meÄ‘u kojima i Matijević. Stanovi su se mogli otkupiti na dva naÄŤina. Jednokratnom uplatom s diskontom od 30 posto ili višegodišnjim kreditom po nominalnoj cijeni. No u ugovoru koji posjedujemo ni u jednoj se toÄŤki ne navode ta dva naÄŤina otkupa. ...   9/22/2009 - Off topic: »'Ladovina« Ladislava TomiÄŤića - »Naša stvar« Izvor - Novi list, 20. rujan 2009.   Posljednji dogaÄ‘aji u Hrvatskoj elektroprivredi, toÄŤnije podizanje istraĹľnog zahtjeva protiv Ivana Mravaka i ÄŤetvorice drugih iz vrha poduzeća, napokon su rasvijetlili našu realnost: sluĹľbena Hrvatska djeluje navlas isto kako djeluju mafijaške organizacije. Kad se, dakle, u mafijaškom udruĹľenju dogode stanovite poteškoće, šefovi mafije spremno Ĺľrtvuju najprije vojnike. Ako Ĺľrtva vojnika nije dovoljna, pristupa se sljedećem koraku amortizacije reÄŤene stanovite poteškoće: Ĺľrtvuje se jedan ili više šefova rajonskih udruĹľenja. Ĺ˝rtve se, pri tom, ne smiju pobuniti niti ublaĹľiti svoj pad neÄŤim što bi naštetilo šefu svih šefova. Za njih vaĹľi Omerta, zakon šutnje koji nije mudro prekršiti. Nju prati parola Cosa nostra (naša stvar), a o našim stvarima pred drugima se ne govori. Oni koji to ne razumiju – odrezanu konjsku glavu u krevetu sigurno će razumjeti. Sukob klanova A sad pogledajmo kako to ide u Hrvatskoj. Kad se u sukobu klanova dogodi da kakav konspirant novinarima doturi informacije o ÄŤlanu stranke koji je formalno rasporeÄ‘en u neko od javnih poduzeća, a zapravo radi u stranaÄŤkoj središnjici, pa kad novine to izvuku na naslovnu stranicu i uslijedi medijska halabuka, reÄŤena stranka istog trenutka Ĺľrtvuje svog, ni krivog ni duĹľnog vojnika, u ovom sluÄŤaju (ne)sretnog povratnika iz iseljeništva Radu Buljubašića. Ako ova Ĺľrtva nije dovoljna, slijedi Ĺľrtva, toÄŤnije istraĹľni zahtjev protiv rajonskog šefa, u ovom sluÄŤaju predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravaka. I od Buljubašića i od Mravaka pri tom se oÄŤekuje da niti ne pomisle u cijelu priÄŤu uvaljati šefa svih šefova. MeÄ‘utim, njega je nemoguće nepovezati s ovim sluÄŤajem, iako to nipošto ne znaÄŤi da okretnim zagrebaÄŤkim tiskovinama to neće uspjeti. Zaštitnicima (bes)pravne drĹľave uspijevale su i uspijevaju i nevjerovatnije stvari. Na poziv HDZ-a Kako bilo, navedimo i ovo: u razgovoru za jedan australski radio, koji svoj program emitira na hrvatskom jeziku, Buljubašić je doslovno rekao da se u Hrvatsku vraća na poziv HDZ-a, toÄŤnije Ive Sanadera. Novinar, naime, konstatira: »Vi odlazite u domovinu ne samo kao povratnik, nego i na poziv Hrvatske demokratske zajednice, ÄŤiji ste bili ÄŤelni ÄŤovjek i dugogodišnji predsjednik Koordinacije za Australiju i Novi Zeland.« Buljubašić na ovu konstataciju doslovno odgovara: »Istina da je tako, i ispred Hrvatske demokratske zajednice, na poziv premijera dr. Ive Sanadera, vraćam se i radit ću u Tajništvu HDZ-a na Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu. Koje vrijeme, kada i kako – ne znam, ali takav je dogovor.« Radu Buljubašića u Hrvatsku je dakle dovabio Ivo Sanader, a mogućnost da ga je u Hrvatskoj elektroprivredi zaposlio netko drugi, posredno ili neposredno, ravna je mogućnosti teleta da se izvuÄŤe Ĺľivo ispod mesarskog noĹľa. Ali danas kad su se javile stanovite poteškoće, šefa svih šefova više nitko ne spominje. Nes(p)retni Rade je taj koji će podnijeti Ĺľrtvu, a ako ona ne bude dovoljna, a nije bila, pokušat ćemo, jelte, s istraĹľnim zahtjevom protiv »rajonskog šefa« elektroprivrede Mravaka. U procesu što slijedi budite sigurni da se neće dogoditi ništa ozbiljnije. Najgore što se predsjedniku Uprave HEP-a moĹľe dogoditi micanje je s aktualne duĹľnosti, a to je još uvijek znatno manje od lisiÄŤina na rukama i rotacije policijske »marice«. Vojnik partije Do potonjeg scenarija eventualno moĹľe doći tek ako se Mravak usudi, što se – ponavljamo – neće dogoditi, pripomenuti ulogu visokih HDZ-ovih duĹľnosnika u zapošljavanju vojnika partije Buljubašića. »Marica« i lisiÄŤine bile bi u našem, hrvatskom sluÄŤaju zamjena za konjsku glavu baÄŤenu u krevet onom tko nije shvatio da se u »udruĹľenjima« lojalnost cijeni iznad svega. Kako u postojećim, opisanim okolnostima vjerovati policijskim i pravosudnim tijelima? Kako vjerovati da aktualna, vladajuća politiÄŤka opcija – a ni za oporbenu nismo spremni staviti ruku u vatru – uistinu Ĺľeli europsku Hrvatsku, zemlju u kojoj organizirani kriminal, korupcija, nepotizam i klijentelizam nisu naša svakodnevica? Ali dobro, ostavimo mi po strani trice i kuÄŤine, patetiÄŤne opservacije koje na istaknutim i za sitnu novinarsku egzistenciju vaĹľnim mjestima ne prolaze najbolje. Zaboravite sve napisano, jer institucionalizirana »naša stvar« ne tiÄŤe se smao vojnika partije i rajonskih šefova. Kako kaĹľu naši mudri, prepametni i mrtvi »stari« – šutnja je zlato. I zato – pssssst...   9/21/2009 - Podnesen istraĹľni zahtjev protiv 5 HEP-ovaca, tvrtku oštetili za 670.000 kuna Izvor - Hina, 18. rujan 2009.   Zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića u HEP-u, tuĹľiteljstvo je danas zagrebaÄŤkom Ĺ˝upanijskom sudu podnijelo istraĹľni zahtjev protiv predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka i još tri direktora te jednog rukovoditelja sluĹľbe sumnjiÄŤeći ih da su Buljubašiću tako priskrbili nepripadajućih 580.000 kuna, a HEP oštetili za 670.000 kuna. Uz Ivana Mravka na listi osumnjiÄŤenih za zlouporabe poloĹľaja i ovlasti nalaze se direktor HEP proizvodnje Ĺ˝eljko Dorić, direktor direktcije za kadrovske i pravne poslove HEP-a Antun Crnić, direktor pogona elektra-toplana Zagreb Mladen Beljo i rukovoditelj sluĹľbe pripreme i odrĹľavanja Aleksandar Bernik. Na temelju prikupljenih podataka tijekom kriminalistiÄŤke obrade, zagrebaÄŤko Ĺ˝upanijsko drĹľavno odvjetništvo tereti ih da su se dogovorili da će samo formalo primiti u radni odnos Radu Buljubašića, znajući da on zapravo uopće neće raditi na “pronaÄ‘enom” radnom mjestu na poslovima pripreme i odrĹľavanja u HEP-u. Podsjetimo, Buljubašić je zapravo cijelo vrijeme radio u HDZ-u, a otkaz je odbio kada su mediji objavili cijelu aferu. ÄŚelnici HEP-a, omogućili su mu da od svibnja 2006., kada je zaposlen, do kolovoza ove godine, iako nije radio, primi plaće u ukupnom iznosu od oko 185.000 kuna. S obzirom na plaćene doprinose, Buljubašićeve plaće HEP su ukupno stajale oko 275.000 kuna. Osim toga HEP-ovi direktori sumnjiÄŤe se da su Buljubašiću protuzakonito omogućili otkup HEP-ova stana u Bednjanskoj ulici po povlaštenoj cijeni. Buljubašić je najprije za stan od oko 90 kvadrata s garaĹľom plaćao mjeseÄŤni najam od 400 kuna, a onda ga je otkupio po 30 posto manjoj cijeni od procjenjene trĹľišne vrijednosti. Umjesto 1,3 milijuna kuna, kao zaposlenik HEP-a dobio ga je za 400.000 kuna manje. IstraĹľnim zahtjevom Mrakvu i ostalima takoÄ‘er se stavnja na teret da su istom “fiktivnom” zaposleniku dali na korištenje sluĹľbeni mobitel i automobil. U zahtjevu za otvaranjem istrage tuĹľiteljstvo je od Ĺ˝upanijskog sudatakoÄ‘er zatraĹľilo i izdavanje privremene mjere zabrane otuÄ‘enja stana i garaĹľe u Bednjanskoj ulici.   9/21/2009 - HEP Galiću prodao stan tri puta jeftinije Izvor - Jutarnji list, 17. rujan 2009.   Tomo Galić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) otupio je stan od HEP-a po tri puta niĹľoj cijeni od trĹľišne. Stan veliÄŤine 84,18 ÄŤetvornih metara - koji je prije toga potpuno renoviran i temeljito ureÄ‘en o trošku HEP-a - Galić je platio 57.243,72 eura, odnosno po tadašnjem teÄŤaju, 429.327,96 kuna. ÄŚetvorni metar stana na toj lokaciji u Zagrebu, u vrijeme kada je Galić kupio stan, kretao se iznad 2000 eura, a predsjednik uprave HERA-e platio je za kvadrat samo 679,9 eura. Ono što je još zanimljivije, Galić je stan otkupio i u potpunosti ga isplatio tek 13. studenoga 2006., kada se već gotovo godinu i pol dana nalazio na ÄŤelu Hrvatske regulatorne agencije! Prema nesluĹľbenim informacijama, porez od oko 37.000 kuna plaćen je 2008. godine. Tako povoljno kupljen stan od HEP-a dovodi Galića u sukob interesa, budući da bi HERA trebala biti neovisna regulatorna agencija koja, meÄ‘u ostalim, kontrolira i trĹľišno ponašanje HEP-a. Prema podacima iz Ureda za odnose s javnošću HERA-e, Galić je stan na prvom katu u zagrebaÄŤkom Dobrom dolu 56 dobio na korištenje 1. sijeÄŤnja 2005. kada iz Koprivnice, gdje u vlasništvu ima veliku obiteljsku kuću, s mjesta direktora Elektre odlazi u Zagreb za direktora Sektora razvoja HEP-a. No, već 20. svibnja bit će imenovan predsjednikom Upravnog vijeća HERA-e. U ÄŤlanku 4. kupoprodajnog ugovora stoji da je cijena stana koju je utvrdio vještak iznosila 95.406,22 eura, no da je temeljem toÄŤke VI. Odluke o prodaji stanova, garaĹľa i poslovnog prostora u vlasništvu HEP-a ona smanjena i da iznosi 60 posto od utvrÄ‘ene cijene. U HEP-u nisu htjeli iznijeti podatke koliko je, prije otkupa stana, uloĹľeno u njegovu obnovu.   9/16/2009 - Sve se više zaduĹľuju, a u izvješćima tvrde da je situacija odliÄŤna Izvor - VeÄŤernji list, 15. rujan 2009.   Uprava Hrvatske elektroprivrede frizirala je izvješće o poslovanju kako bi se mogla pohvaliti da je 2008. godinu završila u plusu. Cijela HEP-grupa, koja upošljava oko 14 tisuća ljudi, 2008. godinu završila je s mizernom dobiti od 31 milijun kuna. Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u Nadzornom odboru, u nekoliko je predstavki upozorio na, u najmanju ruku, sumnjive raÄŤunovodstvene operacije kojima je HEP od gubitaša pretvoren u koliko-toliko solidno poduzeće. â€�Doniranje dionica’ “Iskazana dobit HEP-a od 31 milijun kuna postignuta je zahvaljujući daru Vlade koja je za poboljšanje bilance donirala dionice JANAF-a”, napisao je Berlengi u jednoj od predstavki koje VeÄŤernji list posjeduje. No, ÄŤak ni darovane dionice HEP-u ne bi bile dovoljne da godinu završi u plusu, pa je uprava HEP-a odluÄŤila umjesto trĹľišne cijene, koja je u tom trenutku iznosila 2000 kuna, procijeniti ih na 2700 kuna. Tu su procjenu nazvali “fer vrijednost”! SliÄŤan naÄŤin poslovanja uprava HEP-a s predsjednikom uprave Ivanom Mravakom na ÄŤelu nastavila je i u 2009. godini. Mravak se tako, nakon serije skandala koji su izašli iz HEP-a, hvali da njegova tvrtka odliÄŤno posluje te da je u prvoj polovici 2009. godine ostvario dobit od 250 milijuna kuna. Pritom je zaboravio napomenuti da mu sva ta dobit nije dovoljna ni za podmirenje dugova iz prošle godine. Koliko je Mravak svjestan da mu tvrtka sve dublje tone, najbolje oslikava ÄŤinjenica da je u sklopu rebalansa godišnjeg plana odluÄŤio podići 143 milijuna eura kredita. “Ovakva poslovna politika vodi društvo u potpunu ovisnost o bankama – kreditorima. Sadašnjim naÄŤinom poslovanja HEP nije u stanju financirati tekuće poslovanje”, upozorio je Jadranko Berlengi i Nadzorni odbor i upravu HEP-a. MeÄ‘utim, na njegova su se upozorenja oglušili i podigli tri kredita od po 30 milijuna eura, a zaduĹľivanja namjeravaju i nastaviti. Tri kredita u ÄŤetiri dana Sva tri kredita podigli su u roku od samo ÄŤetiri dana. Kredite su pribavili od PBZ-a, Bayerische Landesbank i Raiffeisen Zentralbank Ă–sterreich. Tako su se samo u lipnju zaduĹľili za 90 milijuna eura, i to u vrijeme kada su cijene kredita bile iznimno visoke, no bez njih HEP bi teško preĹľivio ljeto i ostatak godine.   9/16/2009 - HEP će imati milijardu kn duga do kraja ove godine Izvor - Jutarnji list, 15. rujan 2009.   Uprava HEP-a d.d., koja u posljednje vrijeme demantira sve informacije o nelikvidnosti kompanije, u dva mjeseca podigla je tri velika nenamjenska kredita: u RBA banci iz BeÄŤa, PBZ-u i Bayerische Landesbank po nepovoljnim uvjetima HEP se zaduĹľio ukupno 700 milijuna kuna! Svaka od tih banaka HEP-u je odobrila kredit od 30 milijuna eura. Do kraja godine Uprava HEP-a zaduĹľit će tvrtku za još 370 milijuna kuna, što znaÄŤi da će se ukupno zaduĹľenje poduzeća do 31. prosinca povećati za više od milijarde kuna! Sve kredite odobrila im je Vlada uz suglasnost Nadzornog odbora HEP-a. Osim za dovršenje planiranih investicija, dio kredita bit će korišten za financiranje redovitog poslovanja. Pad kreditnog rejtinga Zanimljivo je da Uprava HEP-a nove kredite opravdava “potrebom za većom likvidnošću”. Time priznaje loše rezultate poslovanja i sve ozbiljniju nelikvidnost koja je u veljaÄŤi ove godine rezultirala još jednim padom kreditnog rejtinga tvrtke. U zahtjevu za odobrenje kredita, koji je Uprava HEP-a dostavila Nadzornom odboru tvrtke i Vladi, nigdje se ne spominju naÄŤin i izvori vraćanja kredita. Uprava HEP-a je zahtjev za novom milijardom kuna zaduĹľenja obrazloĹľila na sjednici Nadzornog odbora 16. lipnja, i to neodreÄ‘eno. Usprotivio se samo Berlengi U uvodnom dijelu obrazloĹľenja navodi se da “rebalans plana investicija za HEP grupu definira potrebne nove izvore kreditnih sredstava u iznosu od HRK 438,955.840,00” te govori o orijentaciji HEP-a “na financijsko trĹľište kredita zbog veće likvidnosti”. Nadzorni odbor sloĹľio se s zahtjevom Uprave uz samo jedno izdvojeno mišljenje. Kao i obiÄŤno, protiv je bio predstavnik radnika HEP-a, Jadranko Berlengi, inaÄŤe bivši direktor Pravne sluĹľbe kojega je smijenio predsjednik Uprave Ivan Mravak. Berlengi je upozorio NO da je rijeÄŤ o kreditima koji su samo jednim dijelom investicijski, a drugim dijelom namijenjeni poboljšanju likvidnosti HEP-a, iako je prvobitno bila rijeÄŤ o financiranju Plana investicija za 2009. On smatra da je rijeÄŤ o nenamjenskom korištenju kredita pod vrlo teškim uvjetima zaduĹľivanja. Istodobno upozorava da je “programom rada Uprave od 2004. do 2008. bilo planirano utrošiti 10,4 milijarde kuna za realizaciju Plana investicija” te da su u tom razdoblju potrošene 10,2 milijarde kuna, a planirani proizvodni objekti nisu završeni. ZakljuÄŤuje da je “dio sredstava planiranih za investicije utrošen nenamjenski” i traĹľi “iscrpno obrazloĹľenje razloga kašnjenja izgradnje”. Berlengi takoÄ‘er tvrdi da su na ÄŤelo timova za najvaĹľnije investicije - HE Lešće, TE Sisak i HE ZakuÄŤac - dovedeni ljudi izvan HEP-a, bez natjeÄŤaja i ikakvih struÄŤnih i iskustvenih referenci, pa ÄŤak i bez formalnih uvjeta koje traĹľi Zakon o prostornom ureÄ‘enju i gradnji. Navodi i da je dio struÄŤnjaka, frustriranih kadrovskom politikom Uprave, napustilo gradilišta. U svom izdvojenom mišljenju ÄŤlan NO-a Jadranko Berlengi zakljuÄŤuje da je kreditna politika HEP-a neracionalna jer “investicije gradi kreditima opće namjene” koji su i do 30 posto skuplji od namjenskih kredita za konkretne objekte. Bez detaljnog pregleda Odgovor moĹľda leĹľi u ÄŤinjenici da trošenje namjenskih kredita strogo kontrolira kreditor. Javna je tajna, naime, da je velik dio inozemnih kredita HEP potrošio na uvoz, umjesto na proizvodnju struje. Berlengi je predloĹľio da se prije uzimanja bilo kojeg novog kredita Nadzornom odboru preda detaljan pregled utrška sredstava, ali to nije prošlo. Problem je što se ne zna gdje su milijarde za investicije Gospodine Ćosić, zbog ÄŤega ste kao ÄŤlan NO-a HEP-a podrĹľali novo nenamjensko zaduĹľenje te tvrtke od milijarde kuna? - O tome su se već dogovorili Uprava HEP-a i Vlada, a trebate znati da je ministar gospodarstva osoba koja vodi glavnu rijeÄŤ u Nadzornom odboru HEP-a. ÄŚlanove NO-a rijetko se informira o detaljima, tako da sam u ovom sluÄŤaju smatrao da treba poduprijeti napore Uprave za boljom likvidnošću HEP-a. ZnaÄŤi li to da je HEP, zapravo, u krizi likvidnosti? - Pa, to se da zakljuÄŤiti, iako smatram da je nedostatak strategije i vizije mnogo veći problem od tekuće nelikvidnosti. Mislim da se neki negativni trendovi poslovanja u HEP-u mogu vezati upravo uz nedostatak dugoroÄŤne razvojne strategije, a drugo su samo posljedice. Danas iz nekih krugova koji odluÄŤuju o HEP-u moĹľete ÄŤuti svakakve priÄŤe o razlozima nelikvidnosti, ÄŤak i razliÄŤite teorije zavjere o nekim opasnim lobijima koji Ĺľele privatizaciju HEP-a. Smatram da se radi o skretanju pozornosti s pravih problema na virtualne. Pravi problem bio bi na što su utrošene milijarde namijenjene investicijama HEP-a? - Upravo to, a priÄŤa o privatizaciji sluĹľi samo virtualiziranju temeljnog problema.   Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
Sva prava pridržana A design