Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
9/25/2009 - Begović: Pokušat ću HEP-u vratiti pozitivnu percepciju u javnosti
Izvor - Bussiness.hr, 25. rujan 2009.
 
  • Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede (NO HEP) na današnjoj je sjednici, sukladno prijedlogu i zaključku Vlade, opozvao staru Upravu HEP-a te za novog predsjednika Uprave imenovao Lea Begovića, a za novog predsjednika Nadzornog odbora Krešimira Čosića, izvijestili su iz HEP-a.

    Kako se navodi u priopćenju HEP-a, odluke NO-a HEP-a stupaju na snagu danom donošenja, dakle danas.

    Nadzorni odbor je donio Odluku da se za predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede imenuje dosadašnji državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begović, s mandatnim razdobljem od četiri godine.

    Novi predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede najavio je kako će u idućih desetak dana izraditi platformu rada HEP-a za naredno dvogodišnje razdoblje, za koliko smatra da bi trebao trajati njegov mandat, a zajedno s novim članovima Uprave pokušat ću HEP-u vratiti pozitivnu percepciju u javnosti.

    Begović je najavio i kako će prije no što predloži platformu za rad tvrtke odabrati nove članove Uprave.

    Nakon što se Uprava formira podijelit će se odgovornosti po sektorima, a zajedno s članovima Uprave pokušat ću HEP-u vratiti pozitivnu percepciju u javnosti, koja mu i pripada, kazao je Begović.

    Istaknuo je i da će ključna riječ rada njega i novih članova Uprave HEP-a biti transparentnost te da će pokušati što više značajnih odluka donositi u suradnji s Nadzornim odborom.

    Naime, ističe Begović, u radu dosadašnje Uprave događalo se da primjerice o ugovorima vrijednima i po 200 milijuna eura odlučuje sama Uprava, bez Nadzornog odbora.

    Odluka Nadzornog odbora HEP-a o imenovanju Lea Begovića, dosadašnjeg državnog tajnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na mjesto predsjednika Uprave HEP-a na snagu stupa danom donošenja, odnosno danas.

    Njegovo mjesto na čelu Nadzornog odbora preuzet će, sukladno prijedlogu Vlade, dosadašnji član NO-a Krešimir Čosić.
 
9/24/2009 - Slavko krajcar za privatizaciju HEP-a: Politički patronat guši HEP
Izvor - tportal, 24. rujan 2009.
 
  • Profesor Slavko Krajcar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva jedan od autora Energetske studije Hrvatske koja će se uskoro naći pred zastupnicima u saborskim klupama, zagovornik je privatizacije HEP-a o kojoj se sve više govori u posljednje vrijeme. Pitali smo profesora Krajcara zašto bi za Hrvatsku bilo dobro da se HEP privatizira.

    'Slično su pitanje postavljali političarima i stručnjacima mnogih zemalja kada je započeo proces liberalizacije elektroenergetskog sektora Europe i s time često, iako ne i nužno, povezana privatizacija. Bilo je to početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Nema u tome jedinstvenog stava, kao što nema ni u nekim drugim ekonomskim pitanjima. Gledamo li statistički, ipak je mnogo zemalja paralelno s liberalizacijom i privatiziralo kompanije energetskog sektora', kaže profesor Krajcar i dodaje da je najčešće obrazloženje stručnjaka bila potrebna konkurentnost tvrtke na otvorenom tržištu. Kaže da su ti isti razlozi prisutni i danas.

    'Zbog čestih slučajeva' ugradnje političkih ciljeva' kompanija u državnom vlasništvu niže je konkurentne sposobnosti. To se, doduše, često obrazlaže zaštitom domaćih kupaca i/ili nacionalnih interesa i nailazi na odobravanje glasača. Obvezatno transponiranje europskih direktiva o unutarnjem tržištu električne energije bitno reducira 'ugradnju političkih interesa', ali ostavlja još uvijek neriješene probleme konkurentnosti. Nije to samo hrvatsko svojstvo. U zadnjih dvadesetak godina gotovo da su sve kompanije izmijenile 'vlasnički list', ali su i mnoge nestale s tržišta. Prisutno je okrupnjavanje. To i jest jedan od prijepornih političkih problema u Europi. Postoji bojazan od nekih novih 'monopolističkih igrača'', smatra on.

    Na pitanje bi li privatizacijom HEP-a poskupjela struja te došlo do otpuštanja radnika Krajcar odgovara: 'Poskupljenje struje ili smanjenje cijene struje nije posljedica privatizacije, nego modela slobodnog tržišta. Ako imamo unutarnje tržište, tada o cijeni može odlučiti samo interakcija prodavatelja i kupca. Nemojmo zaboraviti da je cijena struje u EU, u proizvodnom dijelu, pala za gotovo 30% uvođenjem tržišta električne energije. Danas doduše cijena raste, stoga što raste i cijena novih proizvodnih kapaciteta (viši granični trošak zbog zaštite okoliša i sigurnosti). Za konačnog kupca cijena dodatno raste i uvođenjem raznih dodataka na potrošeni kWh. Prije svega su to dodaci namijenjeni zaštiti okoliša (CO2, obnovljivi izvori, zbrinjavanje otpada i sl.)', kaže ovaj energetski stručnjak.

    On dalje navodi da je uvijek u privatizaciji problem otpuštanje radnika. No nije to problem koji slijedi iz privatizacije, već zbog potrebe za konkurentnim ponašanjem (bez obzira na vlasničku strukturu). Potreba za konkurentnošću možda smanjuje broj zaposlenika, ali može se dokazati da ne smanjuje nužno i broj radnika koji stvaraju tu 'robu'. Najčešće tada bivši radnici postaju poslovni partneri bivšeg poslodavca. 'Neće više raditi u HEP-u, nego za HEP', objašnjava profesor Krajcar. Time se stvara dinamično tržište rada i konkurentnost na tržištu poslovnih odnosa.

    Kakav model privatizacije bi bio najpogodniji za Hrvatsku i za HEP pitali smo profesora Krajcara.

    'Hrvatska ima sreću da proizvodi prosječno 6 TWh električne energije godišnje iz vodnih snaga. Te su objekte sagradili naši očevi i skloni smo reći da je njihova proizvodna cijena mala ili nula. U troškovnom smislu to i jest istina, iako nikako nije u poslovnom smislu. Te se elektrane često, opravdano, nazivaju 'obiteljsko srebro'. Iz tih razloga valja razmisliti i svakako postići politički konsenzus o tome što ćemo s time. I kakvu će korist imati unuci iz te nacionalne blagodati. Čini mi se to najtežim problemom. Postojeći kapaciteti iz termo izvora imaju samo vrijednost lokacije jer su postrojenja na isteku životne dobi. Zbog mnogih prijepora oko zaštite okoliša, u energetici lokacija svakako ima visoku vrijednost', kaže on. Nadalje, nastavlja, privatizacija HEP-a kao cjeline znači i prodaju hrvatskih kupaca, što dodatno povećava vrijednost.
    'Osobno mislim da model privatizacije HEP-a kao cjeline, uz sačuvane strateške uloge države kao vlasnika ( 50 + ili sličan model), može pomiriti potrebitu konkurentnost zbog otvorenosti tržišta, ali i nacionalne interese', objašnjava Krajcar.

    Izgradnja novih ili rekonstrukcije postojeći objekata (ne i hidroelektrana) može se ostvarivati ili zajedničkim ulaganjem ili modelom nezavisnih proizvođača, priča on, ali uz jasne i unaprijed znane obveze vezane za sigurnost opskrbe.
    'Najbolje vrijeme za privatizaciju HEP-a bilo bi nakon što se postigne politički konsenzus i nikako ne u recesijskim vremenima', zaključio je profesor Krajcar.

 
9/24/2009 - Šefovima HEP-a 2,2 milijuna kuna otpremnine
Izvor - Slobodna dalmacija, 24. rujan 2009.
 
  • Hrvatska elektroprivreda izvijestila je javnost o iznosima otpremnina, visini osiguranja i mogućnosti otkupa službenih vozila s materijalnim pogodnostima koje imaju članovi Uprave HEP-a.

    U slučaju da predsjednik Uprave ili članovi Uprave nakon završetka svojega mandata napuste HEP, imaju pravo na otpremninu koja iznosi 12 mjesečnih bruto plaća prosječno isplaćenih u zadnja 3 mjeseca prije prestanka mandata. Prema tome, ako bi predsjednik Uprave napustio HEP u ovom trenutku, dobio bi otpremninu u iznosu od 370 tisuća kuna, a članovi Uprave približno 340 tisuća kuna.

    Podsjetimo, to pravo su stekli smijenjeni Ivan Mravak, Stjepan Tvrdinić, Darko Dvornik, Željko Kljaković Gašpić, Nikola Rukavina i Željko Tomšić. Osim prava na otpremninu predsjedniku i članovima Uprave uplaćivana je polica životnog osiguranja u iznosu od 2500 eura po godini mandata koju na kraju mandata mogu podići ili samostalno nastaviti plaćati premije osiguranja.

    To znači da u ovom trenutku mogu podići približno 3800 eura premije osiguranja u kunskoj protuvrijednosti. Predsjednik Uprave i članovi Uprave nemaju pravo na otkup službenog vozila koje im je bilo na raspolaganju za vrijeme mandata, stoji u priopćenju iz HEP-a.

    Inače, prema ovom izračunu dostavljenom iz HEP-a, kada bi svih šest smijenjenih šefova otišlo iz HEP-a, iz njega bi, na račun poreznih obveznika, pokupili 2 milijuna i 236 tisuća kuna. Samo otpremnine stajale bi dva milijuna i 70 tisuća kuna, a još gotovo 170 tisuća kuna isplatilo bi se na račun polica osiguranja.
 
9/24/2009 - 'Ćosićevo imenovanje je primjer sukoba interesa'
Izvor - Poslovni dnevnik, 24. rujan 2009.
 
  • Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Stategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović zamjera Vladi što je naumila da Krešimir Ćosić, unatoč problemu dosadašnjeg sukoba interesa u NO-u HEP-a, preuzme čelnu funkciju predsjednika svih nadzornika.

    Jovanović problematizira taj Vladin potez te tvrdi da Ćosić, koji je dosad bio zamjenik predsjednika NO-a, ne smije preuzeti čelnu fotelju jer njegov sin radi za slovačko-ukrajinsku tvrtku Korlea koja HEP-u prodaje struju. "Riječ je o eklatantnom sukobu interesa koji, čini se, Vlada potiče jer promiče Ćosića na najodgovornije mjesto u NO-u HEP-a, a poznato je da je njegov sin u poslovnom odnosu s HEP-om u pogledu nabave struje.

    ...
 
9/22/2009 - Na mjesto Mravka dolazi Begović koji ga je trebao – kontrolirati
Izvor - Večernji list, 23. rujan 2009.
 
  • Vlada je predložila da se za novog predsjednika uprave te tvrtke imenuje Leo Begović, dosadašnji državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Glavnoj skupštini HEP-a Vlada je predložila da opozovu člana NO HEP-a Lea Begovića, a da se za predsjednika imenuje Krešimir Čosić.

    Hebrang čvrsto u obrani

    Izravan povod za smjenu bilo je pokretanje kaznenog postupka protiv I. Mravaka zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića, koji je umjesto u HEP-u, radio u HDZ-u.

    Na šestosatnoj sjednici Predsjedništva HDZ-a večer prije premijerka je uspjela ukloniti otpore i rezerve ljudi iz vodstva. Nije joj bilo lako, ali odlučila je pokazati da je mislila, kad je kazala suradnicima, da će njezina biti zadnja. Nisu, naime, svi u vodstvu HDZ-a smatrali da je brza smjena Ivana Mravaka najpametniji potez, a neki su smatrali da će to biti znak da HDZ podilazi medijskom pritisku.

    Potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang u desetak minuta dugome govoru kazao je, neslužbeno doznajemo, da bi bilo bolje omogućiti Mravaku da podnese ostavku i časno izađe iz te priče. Zar ga ne bi trebalo pozvati da pred vodstvom HDZ-a kaže nešto u svoju obranu? Hoće li uslijediti smjena nakon sjednice vodstva HDZ-a, nisu bili sigurni ni sudionici te rasprave.

    Dogovoreno je bilo da premijerka ujutro razgovara s Mravakom, pa su neki mislili da od smjene neće biti ništa. Kasnije su pokušavali spasiti ostale članove uprave. No, ubrzo je bilo jasno da J. Kosor neće odustati. Sama procedura smjene vlasti u HEP-u mogla bi trajati tjednima. Najprije, predsjednik skupštine Miljenko Pavlaković mora razriješiti Lea Begovića jer je funkcija predsjednika uprave nespojiva s onom u Nadzornom odboru. Nakon toga, novi Nadzorni odbor, na čelu s Krešimirom Ćosićem, bira Begovića za šefa uprave.

    Kako se može čuti, Vlada je bila u golemim problemima da nađe Mravakova nasljednika jer je nekoliko kandidata tu funkciju glatko odbila. Begović je pristao, ali zanimljivo, sada već bivši državni tajnik nema iskustva u upravljanju bilo kakvom tvrtkom, posebno ne glomaznom mašinerijom kakva je HEP. Diplomirao je 1997., radio je tri godine kao savjetnik predsjednika Županijske komore HGK-a u Čakovcu, a od 2001. do 2005. u istoj je instituciji bio predsjednik.

    Prije četiri godine imenovan je pomoćnikom ministra gospodarstva. Begovićev je zadatak u NO-u bio kontrolirati rad uprave, no unatoč tome, dogodilo se desetak afera koje će, po svemu sudeći, dobiti i sudski epilog. Zanimljiv je i izbor predsjednika Nadzornog odbora, koji je u očitom sukobu interesa. Ćosić je od 2004. bio zamjenik predsjednika NO-a, a njegov sin Marko Ćosić prokurist je u tvrtki Korlea, koja jedan od najvećih dobavljača struje HEP-u.

    Benigni Buljubašić

    Iako joj odluka o smjeni Ivana Mravaka nije bila laka, Vlada je ipak iskoristila najbenigniji slučaj, aferu s fiktivnim zaposlenjem Rade Buljubašića. Policija je doduše tu istragu prvo dovršila, no Mravak i njegova uprava ipak su napravili puno gorih stvari, o kojima je Večernji list već pisao.

    Od kupnje struje po astronomskim cijenama, preko dodjele stanova, nepotizma, pa sve do nevjerojatnih ugovora s drugim državnim tvrtkama, nanizao se popriličan niz afera koje većinom istražuje policija i Državno odvjetništvo. Zaustave li se te istrage i javnost se zadovolji samo smjenom Ivana Mravaka, to će značiti da se u HEP-u ništa neće promijeniti nabolje.
 
9/22/2009 - Otpremnine Mravakove ekipe koštaju nas 4,2 milijuna kuna
Izvor - Jutarnji list, 23. rujan 2009.
 
  • Današnja smjena Uprave HEP-a porezne bi obveznike mogla stajati oko 4,2 milijuna kuna. Prema odluci Nadzornog odbora, u slučaju smjene Mravak je dobio pravo na otpremninu višu od milijun kuna, a drugi članovi Uprave po 800.000 kuna.

    U otpremnine je uračunato 18 plaća i bonusi. Svi članovi Uprave imaju pravo na otkup službenog Audija A6 te 20-godišnje police životnog osiguranja vrijedne 60 tisuća eura.

    Osam mjeseci mediji su u Hrvatskoj konstantno razotkrivali afere Uprave Hrvatske elektroprivrede. Još je nemoguće zbrojiti koliko su financijski teške afere koje je Uprava HEP-a proizvela.

    ...
 
9/22/2009 - SMJENA UPRAVE HEP-a: Upravi HEP-a milijuni za otpremnine?
Izvor - HRT, 22. rujan 2009.
 
  • Na sjednici užeg kabineta Vlade odlučeno je o smjeni cijele Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP). Nadzornom odboru HEP-a Vlada je poslala prijedlog o smjeni predsjednika Uprave Ivana Mravka i članova Željka Kljakovića Gašpića, Darka Dvornika, Željka Tomšića, Nikole Rukavine i Stjepana Tvrdinića.

    Za novog čelnika Uprave predložen je Leo Begović, dosadašnji član Nadzornog odbora i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Vlada je istodobno uputila Glavnoj skupštini HEP-a prijedlog da za predsjednika Nadzornog odbora imenuje Krešimira Ćosića, izvijestio je nakon sjednice Vlade glasnogovornik Zlatko Mehun.

    Predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u New Yorku kako su smjene u HEP-u logične. Smijenjeni su jer nisu shvatili da su činili prijestup nečinjenjem - tj. zato što nije bilo kontrole u poslovanju, kazao je Mesić te dodao kako je HEP tvrtka s golemim prihodima čije se nezakonito poslovanje odražava na cijelu zemlju.

    Milijuni za otpremnine

    U slučaju razrješenja s dužnosti članovi Uprave HEP-a imaju pravo na bajoslovne otpremnine. Odobrio im je to u lipnju Nadzorni odbor HEP-a koji je sa šest glasova za i jednim protiv odobrio menadžerske ugovore.

    Više od milijun kuna trebao bi dobiti predsjednik Uprave Mravak, a oko 800.000 ostalih pet članova Uprave ako budu razriješeni te dužnosti, odlučio je NO. U iznose njihovih otpremnina uračunato je, pišu mediji, 18 plaća i bonusa. Svi imaju pravo i na otkup službenog audija A6 te 20-godišnju policu životnog osiguranja vrijednu 60.000 eura.

    Leo Begović, predsjednik NO-a, trebao je znati?

    Za sindikaliste koji su raskrinkavali malverzacije u HEP-u upitno je što imenovanje Lea Begovića znači. On je kao predsjednik Nadzornog odbora suodgovoran za ovo stanje jer je bio nadležan nadzirati Upravu i sve što se u HEP-u događa, izjavio je predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a Luka Marojica.

    Nakon sjednice Vlade ministar Petar Čobanković izjavio je kako ne vjeruje u Mravkovu krivnju. Dodao je da je Mravak smijenjen zbog principijelnih razloga. Zanijekao je da je štitio Mravka kao dio slavonskog lobija. Ministar Božidar Kalmeta izjavio je da kaznena prijava ne znači da je Mravak kriv, ali je treba shvatiti ozbiljno. Zato je odluka o smjeni u redu, kazao je.

    Sve HEP-ove afere

    U HEP-u se kriminalistički obrađuje desetak ugovora kojima je državni proračun oštećen za više od milijardu eura. Od desetak ugovora koji se obrađuju, najveći su lanjska kupnja električne energije po najvišoj cijeni na tržištu od 83 eura po MWh te preprodaja kupljene struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju po 20 eura za MWh.

    Mravka se optužuje i da je oštetio tvrtku jer je za 300 milijuna kuna od Hrvatskih autocesta kupio trafostanice duž autocesta iako je znao da ih neće moći vlasnički uknjižiti. Trafostanice i kabele sagradio je i postavio HAC. Otkriveno je i da je upola jeftinije stanove prodavao HEP-ovcima.

    Istražuju se i ugovori o zapošljavanju koji dokazuju vladavinu nepotizma te ugovori o pružanju intelektualnih usluga koje je HEP sklapao s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, na osnovi kojih je dekan Fakulteta Darko Tipurić primao visoke honorare.

    Otkriveno je i da je Rade Buljubašić primao plaću od HEP-a iako je radio u središnjici HDZ-a te da mu je ta tvrtka omogućila kupnju stana ispod tržišne cijene. Zbog tih ga je napisa Predsjedništvo HDZ-a izbrisalo iz članstva.
 
9/22/2009 - Silne afere isisale milijune iz HEP-a
Izvor - DNEVNIK.hr, 22. rujan 2009.
 
  • Mravak je na čelu HEP-a od 2004., a oštećivati ga je navodno počeo tek 2006.

    Prvi put na nagovor Vlade, kad je dao 300 milijuna kuna za kupnju nekupljivog, elektropreme na autocestama, koja po zakonu ne može prijeći u ičije vlasništvo osim HAC-ovo. Potkradanjem HEP-a spašen je HAC. Već sljedeće godine HEP su oštetili za još milijardu i pol, kad su u najnepovoljnije vrijeme kupili previše skupe struju, pa je onda prodavali četiri puta jeftinije.

    Pored žive HEP-ove pravne službe od 130 pravnika, 2008. dekanu Ekonomskog fakulteta za izradu menađerskih ugovora plaćali su 380.000 kuna po komadu. Inače, te obrasce udruga menađera nudi besplatno. Za uzvrat dekan Tipurić se upoznao s djecom svih čelnika HEP-a, koja studiraju na njegovom fakultetu. Desetak najzaslužnijih zaposlenika od firme je kupilo stanove na sniženjima, nekad i do 70 postotnim. U rješavanju njihovih stambenih pitanja HEP je izgubio još 5 milijuna kuna.

    Unajmljivali stanove, ignorirali štednju, mijenjali kablove za vino...

    A nešto manje istaknutijim djelatnicima uprava je unajmila stanove. I tvrdili da dvogodišnji najam četiri stana plaćaju 700.000 kuna, iako je taj iznos bio barem upola manji. HEP je na svojoj platnoj listi četiri godine držao Radu Buljubašića, tokara iz središnjeg odbora HDZ-a. Kako je primao 4.000 kuna plaće i otkupio jedan od onih jako sniženih stanova, stajao ih je ukupno 670.000 kuna. Kad je Vlada pozivala na štednju, HEP je za šest Audija dao 3 milijuna kuna.

    Nisu zaboravili ni pogodnosti robne razmjene , pa su vinaru Ivanu Enjingiju kablove vrijedne 60.000 kuna zaračunali u vinu. A u trampi je 7, 5 deci vina navodno vrijedilo 600 kuna. Pa su HEP-ovci jedni od rijetkih bili svjesni kvalitete hrvatskih vina i bili ga spremni pošteno platiti.
 
9/22/2009 - Mravak davao stanove odanima
Izvor - HRT, 21. rujan 2009.
 
  • HRT je u posjedu ugovora kojim je predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak omogućio direktoru direkcije za ekonomske poslove Anti Matijeviću otkup stana uz popust od pola milijuna kuna.

    U ugovoru stoji da Matijević kupuje stan u Bednjanskoj 12 od HEP-a po cijeni od 998.200 kuna, iako je ovlašteni sudski vještak za procjenu nekretnina utvrdio da je vrijednost stana 1,426 milijuna kuna. Dakle na temelju odluke Ivana Mravka Matijević je dobio stan po cijeni 70 posto nižoj od utvrđene.

    Deseci ugovora - deseci milijuna štete

    Samo na tom ugovoru HEP je izgubio gotovo pola milijuna kuna. HRT doznaje da takvih ugovora ima na desetke te da je povlaštenom prodajom stanova HEP izgubio desetke milijuna kuna. U istoj zgradi stanove su kupili i Rade Buljubašić i Željko Dorić, obojica zaposlenici HEP-a.

    U HEP-u tvrde da su do takvih stanova došli u posjed isključivo zamjenom za teško naplativa potraživanja od tvrtki koje su uglavnom završile u stečaju. Pravdaju se da je to pravo steklo 140 djelatnika HEP-a, u posljednjih šest godina samo pet, među kojima i Matijević.

    Stanovi su se mogli otkupiti na dva načina. Jednokratnom uplatom s diskontom od 30 posto ili višegodišnjim kreditom po nominalnoj cijeni. No u ugovoru koji posjedujemo ni u jednoj se točki ne navode ta dva načina otkupa.

    ...
 
9/22/2009 - Off topic: »'Ladovina« Ladislava Tomičića - »Naša stvar«
Izvor - Novi list, 20. rujan 2009.
 
  • Posljednji događaji u Hrvatskoj elektroprivredi, točnije podizanje istražnog zahtjeva protiv Ivana Mravaka i četvorice drugih iz vrha poduzeća, napokon su rasvijetlili našu realnost: službena Hrvatska djeluje navlas isto kako djeluju mafijaške organizacije. Kad se, dakle, u mafijaškom udruženju dogode stanovite poteškoće, šefovi mafije spremno žrtvuju najprije vojnike. Ako žrtva vojnika nije dovoljna, pristupa se sljedećem koraku amortizacije rečene stanovite poteškoće: žrtvuje se jedan ili više šefova rajonskih udruženja. Žrtve se, pri tom, ne smiju pobuniti niti ublažiti svoj pad nečim što bi naštetilo šefu svih šefova. Za njih važi Omerta, zakon šutnje koji nije mudro prekršiti. Nju prati parola Cosa nostra (naša stvar), a o našim stvarima pred drugima se ne govori. Oni koji to ne razumiju – odrezanu konjsku glavu u krevetu sigurno će razumjeti.

    Sukob klanova

    A sad pogledajmo kako to ide u Hrvatskoj. Kad se u sukobu klanova dogodi da kakav konspirant novinarima doturi informacije o članu stranke koji je formalno raspoređen u neko od javnih poduzeća, a zapravo radi u stranačkoj središnjici, pa kad novine to izvuku na naslovnu stranicu i uslijedi medijska halabuka, rečena stranka istog trenutka žrtvuje svog, ni krivog ni dužnog vojnika, u ovom slučaju (ne)sretnog povratnika iz iseljeništva Radu Buljubašića. Ako ova žrtva nije dovoljna, slijedi žrtva, točnije istražni zahtjev protiv rajonskog šefa, u ovom slučaju predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravaka. I od Buljubašića i od Mravaka pri tom se očekuje da niti ne pomisle u cijelu priču uvaljati šefa svih šefova. Međutim, njega je nemoguće nepovezati s ovim slučajem, iako to nipošto ne znači da okretnim zagrebačkim tiskovinama to neće uspjeti. Zaštitnicima (bes)pravne države uspijevale su i uspijevaju i nevjerovatnije stvari.

    Na poziv HDZ-a

    Kako bilo, navedimo i ovo: u razgovoru za jedan australski radio, koji svoj program emitira na hrvatskom jeziku, Buljubašić je doslovno rekao da se u Hrvatsku vraća na poziv HDZ-a, točnije Ive Sanadera. Novinar, naime, konstatira: »Vi odlazite u domovinu ne samo kao povratnik, nego i na poziv Hrvatske demokratske zajednice, čiji ste bili čelni čovjek i dugogodišnji predsjednik Koordinacije za Australiju i Novi Zeland.« Buljubašić na ovu konstataciju doslovno odgovara: »Istina da je tako, i ispred Hrvatske demokratske zajednice, na poziv premijera dr. Ive Sanadera, vraćam se i radit ću u Tajništvu HDZ-a na Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu. Koje vrijeme, kada i kako – ne znam, ali takav je dogovor.«

    Radu Buljubašića u Hrvatsku je dakle dovabio Ivo Sanader, a mogućnost da ga je u Hrvatskoj elektroprivredi zaposlio netko drugi, posredno ili neposredno, ravna je mogućnosti teleta da se izvuče živo ispod mesarskog noža. Ali danas kad su se javile stanovite poteškoće, šefa svih šefova više nitko ne spominje. Nes(p)retni Rade je taj koji će podnijeti žrtvu, a ako ona ne bude dovoljna, a nije bila, pokušat ćemo, jelte, s istražnim zahtjevom protiv »rajonskog šefa« elektroprivrede Mravaka. U procesu što slijedi budite sigurni da se neće dogoditi ništa ozbiljnije. Najgore što se predsjedniku Uprave HEP-a može dogoditi micanje je s aktualne dužnosti, a to je još uvijek znatno manje od lisičina na rukama i rotacije policijske »marice«.

    Vojnik partije

    Do potonjeg scenarija eventualno može doći tek ako se Mravak usudi, što se – ponavljamo – neće dogoditi, pripomenuti ulogu visokih HDZ-ovih dužnosnika u zapošljavanju vojnika partije Buljubašića. »Marica« i lisičine bile bi u našem, hrvatskom slučaju zamjena za konjsku glavu bačenu u krevet onom tko nije shvatio da se u »udruženjima« lojalnost cijeni iznad svega. Kako u postojećim, opisanim okolnostima vjerovati policijskim i pravosudnim tijelima? Kako vjerovati da aktualna, vladajuća politička opcija – a ni za oporbenu nismo spremni staviti ruku u vatru – uistinu želi europsku Hrvatsku, zemlju u kojoj organizirani kriminal, korupcija, nepotizam i klijentelizam nisu naša svakodnevica? Ali dobro, ostavimo mi po strani trice i kučine, patetične opservacije koje na istaknutim i za sitnu novinarsku egzistenciju važnim mjestima ne prolaze najbolje. Zaboravite sve napisano, jer institucionalizirana »naša stvar« ne tiče se smao vojnika partije i rajonskih šefova. Kako kažu naši mudri, prepametni i mrtvi »stari« – šutnja je zlato. I zato – pssssst...
 
9/21/2009 - Podnesen istražni zahtjev protiv 5 HEP-ovaca, tvrtku oštetili za 670.000 kuna
Izvor - Hina, 18. rujan 2009.
 
  • Zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića u HEP-u, tužiteljstvo je danas zagrebačkom Županijskom sudu podnijelo istražni zahtjev protiv predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka i još tri direktora te jednog rukovoditelja službe sumnjičeći ih da su Buljubašiću tako priskrbili nepripadajućih 580.000 kuna, a HEP oštetili za 670.000 kuna.

    Uz Ivana Mravka na listi osumnjičenih za zlouporabe položaja i ovlasti nalaze se direktor HEP proizvodnje Željko Dorić, direktor direktcije za kadrovske i pravne poslove HEP-a Antun Crnić, direktor pogona elektra-toplana Zagreb Mladen Beljo i rukovoditelj službe pripreme i održavanja Aleksandar Bernik.

    Na temelju prikupljenih podataka tijekom kriminalističke obrade, zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo tereti ih da su se dogovorili da će samo formalo primiti u radni odnos Radu Buljubašića, znajući da on zapravo uopće neće raditi na “pronađenom” radnom mjestu na poslovima pripreme i održavanja u HEP-u.

    Podsjetimo, Buljubašić je zapravo cijelo vrijeme radio u HDZ-u, a otkaz je odbio kada su mediji objavili cijelu aferu.

    Čelnici HEP-a, omogućili su mu da od svibnja 2006., kada je zaposlen, do kolovoza ove godine, iako nije radio, primi plaće u ukupnom iznosu od oko 185.000 kuna. S obzirom na plaćene doprinose, Buljubašićeve plaće HEP su ukupno stajale oko 275.000 kuna. Osim toga HEP-ovi direktori sumnjiče se da su Buljubašiću protuzakonito omogućili otkup HEP-ova stana u Bednjanskoj ulici po povlaštenoj cijeni.

    Buljubašić je najprije za stan od oko 90 kvadrata s garažom plaćao mjesečni najam od 400 kuna, a onda ga je otkupio po 30 posto manjoj cijeni od procjenjene tržišne vrijednosti. Umjesto 1,3 milijuna kuna, kao zaposlenik HEP-a dobio ga je za 400.000 kuna manje. Istražnim zahtjevom Mrakvu i ostalima također se stavnja na teret da su istom “fiktivnom” zaposleniku dali na korištenje službeni mobitel i automobil.

    U zahtjevu za otvaranjem istrage tužiteljstvo je od Županijskog sudatakođer zatražilo i izdavanje privremene mjere zabrane otuđenja stana i garaže u Bednjanskoj ulici.
 
9/21/2009 - HEP Galiću prodao stan tri puta jeftinije
Izvor - Jutarnji list, 17. rujan 2009.
 
  • Tomo Galić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) otupio je stan od HEP-a po tri puta nižoj cijeni od tržišne. Stan veličine 84,18 četvornih metara - koji je prije toga potpuno renoviran i temeljito uređen o trošku HEP-a - Galić je platio 57.243,72 eura, odnosno po tadašnjem tečaju, 429.327,96 kuna.

    Četvorni metar stana na toj lokaciji u Zagrebu, u vrijeme kada je Galić kupio stan, kretao se iznad 2000 eura, a predsjednik uprave HERA-e platio je za kvadrat samo 679,9 eura.

    Ono što je još zanimljivije, Galić je stan otkupio i u potpunosti ga isplatio tek 13. studenoga 2006., kada se već gotovo godinu i pol dana nalazio na čelu Hrvatske regulatorne agencije! Prema neslužbenim informacijama, porez od oko 37.000 kuna plaćen je 2008. godine.

    Tako povoljno kupljen stan od HEP-a dovodi Galića u sukob interesa, budući da bi HERA trebala biti neovisna regulatorna agencija koja, među ostalim, kontrolira i tržišno ponašanje HEP-a.

    Prema podacima iz Ureda za odnose s javnošću HERA-e, Galić je stan na prvom katu u zagrebačkom Dobrom dolu 56 dobio na korištenje 1. siječnja 2005. kada iz Koprivnice, gdje u vlasništvu ima veliku obiteljsku kuću, s mjesta direktora Elektre odlazi u Zagreb za direktora Sektora razvoja HEP-a.

    No, već 20. svibnja bit će imenovan predsjednikom Upravnog vijeća HERA-e. U članku 4. kupoprodajnog ugovora stoji da je cijena stana koju je utvrdio vještak iznosila 95.406,22 eura, no da je temeljem točke VI. Odluke o prodaji stanova, garaža i poslovnog prostora u vlasništvu HEP-a ona smanjena i da iznosi 60 posto od utvrđene cijene.

    U HEP-u nisu htjeli iznijeti podatke koliko je, prije otkupa stana, uloženo u njegovu obnovu.
 
9/16/2009 - Sve se više zadužuju, a u izvješćima tvrde da je situacija odlična
Izvor - Večernji list, 15. rujan 2009.
 
  • Uprava Hrvatske elektroprivrede frizirala je izvješće o poslovanju kako bi se mogla pohvaliti da je 2008. godinu završila u plusu.

    Cijela HEP-grupa, koja upošljava oko 14 tisuća ljudi, 2008. godinu završila je s mizernom dobiti od 31 milijun kuna. Jadranko Berlengi, predstavnik radnika u Nadzornom odboru, u nekoliko je predstavki upozorio na, u najmanju ruku, sumnjive računovodstvene operacije kojima je HEP od gubitaša pretvoren u koliko-toliko solidno poduzeće.

    ‘Doniranje dionica’
    “Iskazana dobit HEP-a od 31 milijun kuna postignuta je zahvaljujući daru Vlade koja je za poboljšanje bilance donirala dionice JANAF-a”, napisao je Berlengi u jednoj od predstavki koje Večernji list posjeduje. No, čak ni darovane dionice HEP-u ne bi bile dovoljne da godinu završi u plusu, pa je uprava HEP-a odlučila umjesto tržišne cijene, koja je u tom trenutku iznosila 2000 kuna, procijeniti ih na 2700 kuna. Tu su procjenu nazvali “fer vrijednost”!

    Sličan način poslovanja uprava HEP-a s predsjednikom uprave Ivanom Mravakom na čelu nastavila je i u 2009. godini. Mravak se tako, nakon serije skandala koji su izašli iz HEP-a, hvali da njegova tvrtka odlično posluje te da je u prvoj polovici 2009. godine ostvario dobit od 250 milijuna kuna.

    Pritom je zaboravio napomenuti da mu sva ta dobit nije dovoljna ni za podmirenje dugova iz prošle godine. Koliko je Mravak svjestan da mu tvrtka sve dublje tone, najbolje oslikava činjenica da je u sklopu rebalansa godišnjeg plana odlučio podići 143 milijuna eura kredita. “Ovakva poslovna politika vodi društvo u potpunu ovisnost o bankama – kreditorima.

    Sadašnjim načinom poslovanja HEP nije u stanju financirati tekuće poslovanje”, upozorio je Jadranko Berlengi i Nadzorni odbor i upravu HEP-a. Međutim, na njegova su se upozorenja oglušili i podigli tri kredita od po 30 milijuna eura, a zaduživanja namjeravaju i nastaviti.

    Tri kredita u četiri dana
    Sva tri kredita podigli su u roku od samo četiri dana. Kredite su pribavili od PBZ-a, Bayerische Landesbank i Raiffeisen Zentralbank Österreich. Tako su se samo u lipnju zadužili za 90 milijuna eura, i to u vrijeme kada su cijene kredita bile iznimno visoke, no bez njih HEP bi teško preživio ljeto i ostatak godine.
 
9/16/2009 - HEP će imati milijardu kn duga do kraja ove godine
Izvor - Jutarnji list, 15. rujan 2009.
 
  • Uprava HEP-a d.d., koja u posljednje vrijeme demantira sve informacije o nelikvidnosti kompanije, u dva mjeseca podigla je tri velika nenamjenska kredita: u RBA banci iz Beča, PBZ-u i Bayerische Landesbank po nepovoljnim uvjetima HEP se zadužio ukupno 700 milijuna kuna! Svaka od tih banaka HEP-u je odobrila kredit od 30 milijuna eura.

    Do kraja godine Uprava HEP-a zadužit će tvrtku za još 370 milijuna kuna, što znači da će se ukupno zaduženje poduzeća do 31. prosinca povećati za više od milijarde kuna! Sve kredite odobrila im je Vlada uz suglasnost Nadzornog odbora HEP-a. Osim za dovršenje planiranih investicija, dio kredita bit će korišten za financiranje redovitog poslovanja.

    Pad kreditnog rejtinga
    Zanimljivo je da Uprava HEP-a nove kredite opravdava “potrebom za većom likvidnošću”. Time priznaje loše rezultate poslovanja i sve ozbiljniju nelikvidnost koja je u veljači ove godine rezultirala još jednim padom kreditnog rejtinga tvrtke.

    U zahtjevu za odobrenje kredita, koji je Uprava HEP-a dostavila Nadzornom odboru tvrtke i Vladi, nigdje se ne spominju način i izvori vraćanja kredita. Uprava HEP-a je zahtjev za novom milijardom kuna zaduženja obrazložila na sjednici Nadzornog odbora 16. lipnja, i to neodređeno.

    Usprotivio se samo Berlengi
    U uvodnom dijelu obrazloženja navodi se da “rebalans plana investicija za HEP grupu definira potrebne nove izvore kreditnih sredstava u iznosu od HRK 438,955.840,00” te govori o orijentaciji HEP-a “na financijsko tržište kredita zbog veće likvidnosti”.

    Nadzorni odbor složio se s zahtjevom Uprave uz samo jedno izdvojeno mišljenje. Kao i obično, protiv je bio predstavnik radnika HEP-a, Jadranko Berlengi, inače bivši direktor Pravne službe kojega je smijenio predsjednik Uprave Ivan Mravak. Berlengi je upozorio NO da je riječ o kreditima koji su samo jednim dijelom investicijski, a drugim dijelom namijenjeni poboljšanju likvidnosti HEP-a, iako je prvobitno bila riječ o financiranju Plana investicija za 2009. On smatra da je riječ o nenamjenskom korištenju kredita pod vrlo teškim uvjetima zaduživanja. Istodobno upozorava da je “programom rada Uprave od 2004. do 2008. bilo planirano utrošiti 10,4 milijarde kuna za realizaciju Plana investicija” te da su u tom razdoblju potrošene 10,2 milijarde kuna, a planirani proizvodni objekti nisu završeni.

    Zaključuje da je “dio sredstava planiranih za investicije utrošen nenamjenski” i traži “iscrpno obrazloženje razloga kašnjenja izgradnje”. Berlengi također tvrdi da su na čelo timova za najvažnije investicije - HE Lešće, TE Sisak i HE Zakučac - dovedeni ljudi izvan HEP-a, bez natječaja i ikakvih stručnih i iskustvenih referenci, pa čak i bez formalnih uvjeta koje traži Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Navodi i da je dio stručnjaka, frustriranih kadrovskom politikom Uprave, napustilo gradilišta. U svom izdvojenom mišljenju član NO-a Jadranko Berlengi zaključuje da je kreditna politika HEP-a neracionalna jer “investicije gradi kreditima opće namjene” koji su i do 30 posto skuplji od namjenskih kredita za konkretne objekte.

    Bez detaljnog pregleda
    Odgovor možda leži u činjenici da trošenje namjenskih kredita strogo kontrolira kreditor. Javna je tajna, naime, da je velik dio inozemnih kredita HEP potrošio na uvoz, umjesto na proizvodnju struje. Berlengi je predložio da se prije uzimanja bilo kojeg novog kredita Nadzornom odboru preda detaljan pregled utrška sredstava, ali to nije prošlo.

    Problem je što se ne zna gdje su milijarde za investicije

    Gospodine Ćosić, zbog čega ste kao član NO-a HEP-a podržali novo nenamjensko zaduženje te tvrtke od milijarde kuna?

    - O tome su se već dogovorili Uprava HEP-a i Vlada, a trebate znati da je ministar gospodarstva osoba koja vodi glavnu riječ u Nadzornom odboru HEP-a.

    Članove NO-a rijetko se informira o detaljima, tako da sam u ovom slučaju smatrao da treba poduprijeti napore Uprave za boljom likvidnošću HEP-a.

    Znači li to da je HEP, zapravo, u krizi likvidnosti?

    - Pa, to se da zaključiti, iako smatram da je nedostatak strategije i vizije mnogo veći problem od tekuće nelikvidnosti.
    Mislim da se neki negativni trendovi poslovanja u HEP-u mogu vezati upravo uz nedostatak dugoročne razvojne strategije, a drugo su samo posljedice. Danas iz nekih krugova koji odlučuju o HEP-u možete čuti svakakve priče o razlozima nelikvidnosti, čak i različite teorije zavjere o nekim opasnim lobijima koji žele privatizaciju HEP-a. Smatram da se radi o skretanju pozornosti s pravih problema na virtualne.

    Pravi problem bio bi na što su utrošene milijarde namijenjene investicijama HEP-a?

    - Upravo to, a priča o privatizaciji služi samo virtualiziranju temeljnog problema.
 
9/16/2009 - Otkaz onome koji kaže bilo što o HEP-u’
Izvor - Jutarnji list, 14. rujan 2009.
 
  • Uprava HEP-a odlučila je zaustaviti curenje informacija iz tvrtke. Nakon što su javnost ovog ljeta zasule afere Hrvatske elektroprivrede, i nakon što je o njima pokrenuta istraga širokih razmjera, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima poslao je svim podružnicama HEP-a nalog za “Jačanje mjera zaštite tajnosti podataka”.

    Riječ je o uredbi kojom se definira postupanje s dokumentacijom koja sadrži “osobne podatke zaposlenika”. Osim članovima Uprave, ova je okružnica poslana i svim trgovačkim društvima HEP Grupe, Sektoru za pravne poslove i Sektoru za opće poslove.

    I novčane kazne za radnike
    HEP-ove službe upozoravaju se u pet točaka da svu dokumentaciju povezanu s ugovorima o radu, suglasnostima za zasnivanje radnog odnosa, premještaje i sl. dostavljaju u zatvorenim kuvertama uz naznaku u lijevom kutu omotnice “Osobni podaci, ne otvarati”, s brojem i naznakom predmeta.

    Uredbom se zabranjuje otvaranje tako obilježenih kuverti u organizacijskim jedinicama HEP-a, a to je dopušteno isključivo u Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima. Upozorava se sve šefove službi da su dužni upozoriti radnike koji rade na poslovima dostavljanja osobnih podataka zaposlenika, te radnike koji rade na obračunu plaća “da iste podatke moraju brižljivo čuvati, i s njima u svakodnevnoj komunikaciji postupati s pojačanom pažnjom”.

    Neslužbeno, Uprava HEP-a upozorila je zaposlenike tvrtke da kršenje ovih uredbi za posljedicu ima otkaz ugovora o zapošljavanju i financijske kazne.

    Zanimljivo je da su restriktivne odredbe u postupanju s osobnim podacima sastavni dio menadžerskih ugovora HEP-a, što znači da Uprava novom uredbom želi dodatno zastrašiti svoje zaposlenike. Dio njih, naime, već mjesecima upozorava na problematične HEP-ove ugovore, netransparentnu politiku zapošljavanja, nepotizam, korupciju, razbacivanje novcem na luksuzni vozni park i sl.

    Brane im ulazak u tvrtku
    Dio zaposlenika te članova menadžmenta HEP-a pristao je i na suradnju s policijom i DORH-om. Upravi HEP-a to je očito problem te je posljednjih dana pokrenula akciju zastrašivanja, zabranjujući i nekim svojim bivšim zaposlenicima ulazak u prostorije tvrtke...
 
9/12/2009 - HEP prodaje 489 vozila
Izvor - InfoHEP, 10. rujan 2009.
 
  • U skladu s antirecesijskim mjerama za smanjenje troškova poslovanja, Hrvatska elektroprivreda će prodati dio rabljenih vozila u vlasništvu društava HEP grupe.

    Restrukturiranjem HEP grupe reorganizirano je upravljanje voznim parkom, čime se postiglo racionalnije gospodarenje vozilima, uključujući i smanjenje potrebnog broja vozila. Ukupno će se prodati 489 starijih vozila različitih vrsta i namjena.

    Postupak prodaje provest će se javnim nadmetanjem u svim sjedištima HEP grupe u čitavoj Hrvatskoj u razdoblju od sljedećih mjesec dana.

    Procjenjuje se da će prodajom ovih vozila ušteda na razini HEP grupe iznositi godišnje oko10 milijuna kuna.
 
9/12/2009 - D. Polančec demantirao premijerku Kosor
Izvor - Večernji list, 09. rujan 2009.
 
  • – Te neke studije sada su završene, međutim, one se sada analiziraju – ustvrdila je jučer premijerka Jadranka Kosor o analizama poslovanja HEP-a u posljednjih pet godina koje je od Ekonerga i Instituta “Hrvoje Požar” naručilo Ministarstvo gospodarstva.

    – Studije koje su dosad odrađene ne mogu smatrati završenima, to je tek prva faza – demantirao ju je danas na HTV-u formalno joj podređeni ministar gospodarstva Damir Polančec.

    No, njegov glasnogovornik Tomislav Mazal novinarima je, istodobno kada i premijerka, tvrdio da su sve studije o petogodišnjoj kupnji struje, na kojima je HEP izgubio najmanje 1,4 milijarde kuna, dovršene te da analize pokazuju da je predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak potpuno nedužan u cijelom skandalu.

    Iz njihovih izjava dade se zaključiti samo jedno – netko laže! Lažu ili premijerka i glasnogovornik Ministarstva gospodarstva ili ministar Polančec.

    Moguća je pritom i opcija da je premijerka nesvjesno obmanula javnost jer su joj iz Ministarstva gospodarstva namjerno podvalili lažne podatke i ostavili je da se sama vadi iz laži.

    Štoviše, navodno je danas u Vladi izbio sukob baš zbog tog pitanja. Naime, Večernji list danas je objavio da su Ekonerg i “Hrvoje Požar” analize petogodišnjeg poslovanja HEP-a dostavili Ministarstvu gospodarstva u roku od dva dana.

    Za analizu tolikog ugovora i najvećim bi stručnjacima trebalo puno više vremena. To nam je potvrdio i dužnosnik Instituta “Hrvoje Požar” koji se samo nasmijao na objavu da su analize obavljene. Dakle, u cijeloj priči ponovno netko laže.

    Situaciju je dodatno zamutio dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić koji je danas, ničim izazvan, svim medijima poslao svoj prijedlog privatizacije HEP-a.
 
9/12/2009 - I radnici protiv Mravka: 'HEP se priprema za jeftinu privatizaciju'
Izvor - Nacional, 09. rujna 2009.
 
  • Posljednjih nekoliko tjedana tvrtka Hrvatska elektroprivreda u stalnom je fokusu javnosti. Negativni i aferaški kontekst prednjači, gotovo da i nema dana kada barem jedna priča o lošem, nezakonitom ili štetnom višegodišnjem poslovanju rukovodstva hrvatskog energetskog poduzeća ne izađe na vidjelo.

    Izdvojeno mišljenje člana Nadzornog odbora Jadranka Berlegija o stanju u HEP-u, koje je objavljeno na stranicama Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, ilustrativni je pokazatelj da se nekad velika tvrtka nalazi u velikoj krizi - bilo da je riječ o ekonomskom ili pak rukovodstvenom aspektu. U tom komentaru Berlengi među ostalim obrazlaže zašto je sredinom lipnja ove godine odbio glasovati za 'prijedlog Odluke o prihvaćanju Godišnjeg izvješća Uprave o stanju Društva i poslovanju HEP-Grupe u 2008. godini', te pojašnjava zašto među zaposlenicima postoje sve veće sumnje da se HEP priprema za jeftinu privatizaciju.

    Počevši svoj osvrt činjenicom da je službeno stanje HEP-a za 2008. godinu u ovom prijedlogu opisano u samo 5 i pol stranica, predstavnik radnika u HEP-ovom nadzornom tijelu naglašava kako je nedopustivo bilo amenovati izvješće za čije je proučavanje rok bio samo dva dana. "Cijelo godišnje izvješće o stanju Društva za 2008.g. može se opisati kao lakonsko, površno, nepotpuno i neprihvatljivo za prezentiranje Nadzornom odboru. Ipak, moglo bi se zaključiti da Izvješće o stanju Društva, svojim sadržajem, zaista oslikava stanje Društva i u Društvu", ističe Berlengi, koji to potkrepljuje s primjerom iz izvješća, u kojem smanjenje dobiti u 2008. od 450 milijuna kuna za razliku od 2007. godine nije nigdje konkretno obrazloženo.

    Osim površnog i nedorečenog financijskog stanja, u tom se kratkom izvješću Uprave za prošlogodišnje poslovanje HEP-a nigdje ne spominje pitanje razvoja Društva, dok su investicije Društva opisane na jednoj stranici teksta, 'bez ijednog kvalificiranog podatka'. Što se tiče zaposlenika, o tom su resoru napisane četiri rečenice, bez prikaza stvarnog stanja zaposlenih i zapošljavanja u Društvu. "Rizici na tržištu i Rizik likvidnosti koji su se tako negativno odrazili na poslovanje društva u protekloj godini da im je trebalo posvetiti male studije, obrazloženi su lakonski i neutralno u samo tri odnosno četiri rečenice. Krajnje površno i nedostatno", stoji u izvješću člana Nadzornog odbora.

    U drugom dijelu podužeg osvrta, gdje komentira poslovanju HEP-Grupe, član Nadzornog odbora u 13. se točaka osvrnuo na brojne negativnosti u ovoj tvrtki. To se prvenstveno odnosi na zakašnjele milijunske investicije HEP-a, nabujale i neobjašnjive troškove poslovanja nasuprot značajnom padu prihoda, nekompetentne kadrove koji vladaju tvrtkom te na sustavno otpuštanje kvalitetnih visokopozicioniranih zaposlenika. Jedan od svakako najzanimljivijih detalja u izvješću o HEP-Grupi jest prošlogodišnja bilanca poslovanja. U tom je izvješću iskazana HEP-ova dobit od 31 milijuna kuna i to na sasvim dvojben način, a svakako protivan Direktivama Europske Unije. Naime, želeći na sve načine da rezultat poslovanja ne bude negativan, hrvatska je Vlada HEP-u donirala dionice JANAF-a, stoji u izvješću. "Ove dionice svojom nominalnom vrijednošću ne bi bile dostatne da HEP ostvari pozitivnu bilancu. Čak ni najviša tržišna vrijednost, a nakon 26% porasta vrijednosti iznosila je 2.000,00 kuna po dionici, ne bi bila dostatna za pozitivnu bilancu. No zato postoji tzv. „fer" vrijednost dionica koja je procijenjena na 2.700,00 kuna po dionici što je konačno HEP učinilo pozitivnim", kaže se, između ostalog u ovom izvješću.

    Nadalje se napominje kako su troškovi poslovanja u pet godina narasli od 8 milijardi kuna na 11,6 milijardi kuna, te da sadašnjim poslovanjem HEP nije u stanju financirati tekuće poslovanje - 'kako danas tako ni sutra'. "Da bi iz izuzetno teškog ekomskog položaja došli u samo težak ekonomski položaj, a to znači svođenje duga na 300 milijuna kuna i kašnjenje u plaćanju 60 dana, odlučeno je odgoditi kapitalnu izgradnju, odgoditi kapitalne revitalizacije, smanjiti troškove održavanja i podići kredita u ukupnom iznosu od 143 milijuna EUR. To znači da se preuzete kredite može vraćati samo uzimanjem novih kredita. Ovakva poslovna politika vodi Društvo u potpunu ovisnost o bankama - kreditorima", navodi se u izvješću, prema kojem dobit od 250 milijuna kuna u prvom pologodištu 2009. godine nije dovoljna ni za podmirenje značajnijeg dijela duga iz prošle godine.

    Ništa bolje HEP ne stoji ni po pitanju investicijskih odluka. U tom se sektoru ne poštuju nikakve procedure, piše Berlengi, pa se prioriteti u izgradnji objekata donose isključivo temeljem ocjena Uprave. "Niti jedan objekt iz plana investicija nije završen na vrijeme. Nema obrazloženja zašto se kasni kao ni utvrđivanja odgovornosti za kašnjenje. Rokovi završetka radova se, kroz prezentaciju izvješća o gradnji, pomiču, onako usput. Tko će i iz kojih sredstava vraćati kredite koje su trebali vraćati sami objekti da su završeni na vrijeme?", pita se član Nadzornog odbora. Iznosi pritom i jedan konkretan primjer - zapuštenu poslovnu zgradu u sjedištu HEP-a, koja se uopće ne spominje u izvješću, iako je posljednje dvije godine 'poluzatrpana građevinska jama'.

    U njegovom je komentaru iznesen i podatak da je tijekom proteklih pet godina u HEP-u smijenjeno 50 direktora, 'u većini slučajeva starih hepovaca s dugogodišnjim pa i višedesetljetnim iskustvom, a da niti jednom od njih na kolegiju nije rečeno 'hvala'. Što se tiče samih kolegija direktora, Berlengi tvrdi kako se tamo uopće ne obrazlažu podnesena izvješća, 'kao niti bilo što drugo'.

    "Na kraju moram konstatirati da unatoč teškom ekonomskom položaju HEP-a, ekonomsko stanje nije prvi i najveći problem društava HEP-Grupe. Prema gotovo jednoglasnom stajalištu radnika i velikog dijela menadžmenta, najveći problem HEP-a su nestručni i nekompetentni kadrovi na nizu vodećih položaja u društvima i funkcijama društava HEP-Grupe. Općeprihvaćeno mišljenje je da u HEP-u, trenutno, u velikom dijelu menadžmenta, caruje neznanje i nekompetentnost. Teško ekonomsko stanje direktna je posljedica višegodišnje katastrofalne kadrovske politike. Sigurnost sustava danas počiva isključivo na iskusnim majstorima, monterima, uklopničarima, voditeljima postrojenja i ostalim iskusnim stručnjacima HEP-a koji stručno i časno obavljaju svakodnevne zadatke. Ova žilavost i otpornost sustava ima ograničeno vrijeme trajanja koje neumitno ističe. Potrebno je poduzeti mjere ozdravljenja društava HEP-Grupe, dok to vrijeme još traje", stoji u izvješću, u kojem se na kraju ističe i kako 'sva zbivanja u HEP-u i oko HEP-a bude osnovanu sumnju među radnicima da se HEP priprema za jeftinu privatizaciju'. Zanimljivo je da je Berlengi ovaj osvrt poslao Upravi u studenom 2008.god. i u veljači 2009.god. Iako su dakle u HEP-u službeno upozoreni na brojne nelogičnosti, do danas ništa nisu poduzeli po pitanju ovih primjedbi.
 
9/12/2009 - Kosor pred HDZ-ovcima: Hoću podršku!
Izvor - Slobodna dalmacija, 09. rujan 2009.
 
  • Kako ne bi bilo javnih lobiranja i natezanja oko svake kune uoči izrade novog proračuna za 2010. godinu te da se ministri i koalicijski partneri ne bi razbacivali nemogućim obećanjima, a posebice kako bi spriječila da joj iz vlastite stranke bacaju medijske klipove pod noge, predsjednica Vlade Jadranka Kosor jučer je pozvala dužnosnike iz stranačkog vrha u Banske dvore.

    Prijetnja ostavkom
    Jasno im je dala do znanja kako od njih očekuje apsolutnu podršku. Također je otvoreno rekla kako neće tolerirati medijske informatore s lažnim podacima iz svojih redova i neće dopustiti da proračun bude samo kozmetička lakirovka zbog koje će ona trpjeti udarce javnosti.

    Upravo zbog proračuna odmah popodne sazvala je sastanak u Ministarstvu financija, gdje je razgovarala s ministrom Ivanom Šukerom i njegovim prvim suradnicima. Još tijekom jutra i među novinarima i među političarima proširila se informacija kako se “nešto gadno kuha u HDZ-u i da će premijerka podnijeti ostavku jer joj je dosta nelojalnosti suradnika”.

    U prvom redu spominjao se ministar zdravstva Darko Milinović, koji je na sve načine pokušao minirati izmjenu Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, te je problem želio riješiti uredbom i barem tako na nekoliko mjeseci izbjeći neugodnu saborsku raspravu.

    Navodno je premijerku dodatno razljutilo netočno i nepravodobno izvješće o radu HEP-a, zbog kojega je Vlada naknadno raspisala natječaj za izradu dviju neovisnih studija o poslovanju HEP-a. Naime, premijerku je netko od suradnika obavijestio kako je analiza Energetskog instituta Hrvoje Požar pokazala kako je sve regularno sa HEP-ovim trgovanjem električnom energijom i određivanjem cijene struje, što se naknadno pokazalo netočnim.

    Kako je to potvrdio i Goran Granić, direktor Instituta, Vlada jest naručila studiju kod tog instituta, ali rezultati studije još uopće nisu gotovi. Jedna od špekulacija kaže kako je zbog toga došlo do velike svađe između premijerke i Damira Polančeca, potpredsjednika Vlade, koji je navodno premijerki dao tu netočnu informaciju. Sve te spekulacije koje su se cijelo jutro širile po Markovu trgu, popodne je demantirao glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun.

    - Ma kakva ostavka?! O tome nema, niti je bilo govora! Premijerka je odgovorna i odlučna dovršiti posao koji je započela - kazao je Zlatko Mehun.

    Isto tvrdi i glavni tajnik HDZ-a Branko Bačić, koji uvjerava kako nije bilo nikakvog opsadnog stanja u stranci jučer, no na naš upit je li na sastanku bilo užeg vodstva u Vladi, odgovara:

    - Pa ja sam svaki dan na nekom sastanku u Vladi!
 
9/12/2009 - Kosor: O privatizaciji HEP-a Vlada niti ne razmišlja
Izvor - Glas slavonije, 09. rujan 2009.
 
  • Vlada neće privatizirati Hrvatsku elektroprivredu, potvrdila nam je to predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

    Posljednjih tjedana sve češće se spominje kao mogućnost da država privatizacijom HEP-a prikupi novac u proračun. Čak je i Darko Tipurić dekan zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, nakon što je u javnost iscurio i njegov angažman za HEP, ustvrdio da iza napada na ugovore Ekonomskog fakulteta s HEP-om stoji smišljena akcija moćnog lobija koji želi privatizirati energetski sektor.

    O privatizaciji HEP-a se nakon dugo godina počelo govoriti za drugog rebalansa proračuna, a čak su i neki HDZ-ovci tada neslužbeno isticali kako bi privatizacija HEP-a značila više novca u proračunu. Takvu su mogućnost odbijali i ministar financija Ivan Šuker, ali i ministar gospodarstva Damir Polančec čije bi ministarstvo trebalo voditi taj postupak.

    Sada mogućnost privatizacije HEP-a odlučno odbija i predsjednica Vlade.
    - Nitko u Vladi, pa tako ni ja, ne razmišlja o privatizaciji HEP-a. Vladin je strateški interes stabilnost opskrbe električnom energijom i stabilnost cijena.
    Nema ni govora o privatizaciji HEP-a, kazala je za naš list premijerka Kosor.

    O privatizaciji domaće elektroprivrede počelo se govoriti istovremeno kad je pokrenuta i privatizacija Ine. Vlada Ivice Račana donijela je u isto vrijeme zakon o privatizaciji te dvije tvrtke, a isticalo se kako će izlazak HEP-a i Ine na burzu oživjeti domaće tržište kapitala.

    Značajna razlika u ta dva zakona bila je to što u slučaju HEP-a nema prodaje 25 posto dionica strateškom partneru, nego se po sedam posto prodaje braniteljima i građanima, te 15 posto javnom ponudom na burzi. Država, stoji i danas u zakonu, zadržava 51 posto dionica do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Trebale su se prodavati dionice HEP grupe s time da je to poduzeće prema zakonu moglo prodavati udjele u proizvodnji i opskrbi, ali je moralo zadržati stopostotno vlasništvo u prijenosu i distribuciji dok Hrvatska ne postane članica EU-a.

    Iako je zakon donesen prije sedam i pol godina u privatizaciju HEP-a nije se krenulo, no interesa za tu kompanije sigurno ima. Naši sugovornici iz Vlade ističu kako ta tvrtka ima najviše mogućnosti za razvoj, čak više od Ine i HT-a, i da ni jedna vlast ne smije donijeti odluku o početku privatizacije, a da o tome ne vodi računa. Napominju i to da bi sada bio najnezgodniji trenutak s obzirom na cijene dionica na svjetskim burzama, te ističu da Vlada sigurno neće popustiti tko god želio kupiti HEP.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design