|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 9/29/2010 - Perjanice investicijskog vala popravljaju svoj rejting | | Izvor - Poslovni dnevnik, 27. rujna 2010. | | | - Vlada je prošlog tjedna usvojila izvješće o poslovanju državnih kompanija i onih od posebnog interesa za državu u 2009. te ga poslala Saboru. Kako su poslovale tvrtke koje bi svojim projektima i ulaganjima trebale povući Hrvatsku, jer se gospodarski program pretežito oslanja na investicijske projekte od državnog interesa u energetici, vodnom gospodarstvu i prometu?
HEP, Plinacro, Janaf, Ina, Hrvatske željeznice, Hrvatske vode i Zračna luka Zagreb - perjanice najavljenog investicijskog vala, napravile su dobru pripremu, čini se, s iznimkom Ine.
Na čelu dobitaša i gubitaša su HEP grupa i Ina matica. HEP grupa je lani ostvarila dobit od 155 milijuna kuna i poslala je najveći državni dobitaš.
Najveći gubitnik je Ina d.d., s minusom od 631 milijuna kuna. U društvu profitabilnih tvrtki s HEP-om su se smjestili Plinacro (145 mil. kuna dobiti) i Janaf (119 mil. kuna dobiti), pa te tri tvrtke sudjeluju s oko 40 posto u ukupno ostvarenoj dobiti lani. Hrvatske vode kao ustanova prenijele su u ovu godinu višak od 182 milijuna kuna, a Zračna luka Zagreb bila je u plusu 13 milijuna kuna te je na sto kuna rashoda ostvarila 105 kuna prihoda. HEP grupa je lani svoju imovinu financirala sa 28 posto vanjskih izvora. Smanjila je kreditne obveze za šest posto, a ekonomičnost joj je porasla: na sto kuna rashoda ostvarila je 102 kune prihoda. Usto, HEP d.d. bilježi lani 723 milijuna kuna zadržane dobiti. Cijela grupa je kroz smanjivanje zaduživanja postigla bolju rentabilnost. Kako su smanjivali rashode od kamata i povećavali dobit, imaju pozitivan trend, a povećanje profitabilnosti priprema je za jačanje kreditnog boniteta radi što povoljnijih kredita.
Ipak, ostvarila je najnižu moguću profitabilnost, neznatno iznad nule, što je bolje od gubitaša Ine koji se, pak, našao u društvu s HŽ-om, vječnim gubitašem. Janaf je lani značajno ekonomičnije poslovao: na sto kuna rashoda ubrao je 149 kuna prihoda, što znači da mu je marža profita iznad 30 posto, a profitabilnost je skočila sa 14 posto na 25 posto. Ima odličnu startnu poziciju za povoljno kreditno zaduženje. Iako su Plinacru lani obveze poskočile za 150 posto (iznosile su 1,8 milijardi kuna od čega je 1,5 milijardi kuna kredit EIB-a i EBRD-a), stopa profitabilnosti je visoka: iznosi 23 posto i baza je za ulaganja. I Hrvatske vode su slijedile politiku smanjenja obveza: imali su 622 mil. kuna dugoročnih zajmova, što je manje za 14 posto, a bitno su manje kratkoročne obveze. Sa 1,65 milijardi kuna subvencija, lani je HŽ imao 19 milijuna gubitka, ali nije se zaduživao, pa je pokazatelj zaduženosti pao sa 0,27 na 0,22.
Državne tvrtke
Teški 158 mlrd. kuna
Sva državna poduzeća i ona od posebnog državnog interesa sa 110.500 radnika lani su imala milijardu kuna dobiti i 4,5 milijarde kuna gubitka. Dobit je porasla za 8 posto u odnosu na preklani, a gubitak je veći za 35 posto. Njihov ukupan kapital i rezerve vrijedio je 158 milijardi kuna (ili 47,5 % BDP-a), a bio je za 2 posto manji nego 2008.
Gubitnik Ina
Iza Ine d.d. najveći gubitak 2009. imali su 3. maj (455 milijuna kuna) i HPB (449 mil. kuna). Tako su te tri tvrtke ostvarile 35 posto lanjskog gubitka svih društava. Inače, u Ini je 2009. porastao faktor financijske stabilnosti (na 1,33), što ukazuje na smanjenu stabilnost i povećan stupanj zaduženosti, što je suprotno politici ostalih tvrtki. U Vladinom izvješću za jasniju sliku o Ini upućuje se i na druge izvore.
| | | | 9/29/2010 - Među 10 najvećih na jugoistoku Europe Ina, Konzum i HEP | | Izvor - Bussines.hr, 27. rujna 2010. | | | - Trinaest hrvatskih tvrtki plasiralo se među vodećih 100 u regiji jugoistočne Europe po ukupnim prihodima u prošloj godini, pokazuje izvješće koje je u ponedjeljak objavio internetski portal SeeNews.
Prvo mjesto ponovno je pripalo rumunjskom ogranku austrijske tvrtke OMV Petrom, s ukupnim prihodima od 3,4 milijarde eura, ističe se u izvješću koje je SeeNews izradio u partnerstvu s konzultantskom kućom A.T.Kearney i agencijom za istraživanje tržišta Euromonitor International.
Najbolje plasirana hrvatska kompanija je INA-Industrija nafte, koja je zadržala prošlogodišnje drugo mjesto s ukupnim prihodima u visini 2,7 milijardi eura u 2009. INA je u 2009. srezala neto gubitak na 105,4 milijuna eura, sa 142,2 milijuna eura u 2008., ističe se u priopćenju.
Među preostalih 12 hrvatskih kompanija među vodećih 100 po prihodima našao se i Konzum d.d, na sedmom mjestu, nakon prošlogodišnjeg 12.
Hrvatska Elektroprivreda d.d. napredovala je na deveto mjesto, nakon prošlogodišnjeg 13.
HT-Hrvatske Telekomunikacije kliznuo je na 35. mjesto, s 30. mjesta na prošlogodišnjoj ljestvici. Zagrebački Holding nalazi se na 41. mjestu, nakon 58. mjesta u prošloj godini. T-Mobile Hrvatska napredovao je s 53. na 44. mjesto, HEP-Proizvodnja na 54. sa 72. mjesta.
HEP-Operator Distribucijskog Sustava također je poboljšao plasman, napredujući na 61. mjesto, s 80. na prošlogodišnjoj ljestvici.
VIPNet je na 62. mjestu, nakon prošlogodišnjeg 71.
OMV Hrvatska kliznuo je pak na 76. mjesto, s prošlogodišnjeg 62. Među prvih 100 ove se godine našla i Pliva Hrvatska, zauzevši 87. mjesto, nakon prošlogodišnjeg 104., te Vindija, na 88. mjestu, nakon prošlogodišnjeg 105., i Tisak koji je zauzeo 91. mjesto, u odnosu na prošlogodišnje 129.
Hrvatske su kompanije prihodima 100 vodećih u regiji, u ukupnom iznosu 78 milijardi eura, pridonijele s ukupno 11,2 milijarde eura.
Istraživanje je obuhvatilo više od 1.200 tvrtki iz nefinancijskog sektora, a regija uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Makedoniju, Moldaviju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju.
Pritom najbolju izvedbu tradicionalno bilježe tvrtke iz naftnog i plinskog sektora, iako je njih ukupno 24 u prošloj godini ubilježilo 28 posto manje ukupne prihode u odnosu na prethodnu godinu, u visini od 25,6 milijardi eura.
Najviše ukupne prihode, kao i u godini ranije, ostvarile su ukupno 22 tvrtke u sektoru proizvodnje električne energije, u visini 13,5 milijardi eura, koji su time uvećani za nešto manje od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu.
Tvrtke u sektoru veleprodaje i maloprodaje zabilježile su pak najoštriji rast ukupnih prihoda među vodećih pet sektora, u visini 1,4 posto, na ukupno 12,9 milijardi eura.
Najprofitabilniji među ukupno 13 sektora bio je pak onaj telekomunikacija. Tako je 15-ak tvrtki prošle godine ostvarilo ukupnu neto dobit od 1,54 milijarde eura, ali je ona bila manja u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 1,62 milijarde eura.
| | | | 9/29/2010 - Javni natječaji za nadzorne odbore tvrtki u državnom vlasništvu samo u Hrvatskoj: Zemlje EU članove nadzornih odbora ne biraju natječajem | | Izvor - Novi list, 27. rujan 2010. | | | - Hrvatska se ulaskom u Europsku Uniju neće samo utopiti u tu moćnu asocijaciju, nego će joj donijeti i neke svoje vrijednosti, često su ponavljali domaći političari u želji da dokažu da pristupanjem Uniji ne dobiva samo Hrvatska. Kako se trenutno čini Hrvatska bi u Uniju mogla donijeti jednu poptuno novu ideju o tome kako se upravlja poduzećima u većinskom državnom vlasništvu. Za najvažnije domaće tvrtke, poput Ine, Janafa ili HEP-a u kojima drži od 44 do sto posto udjela država je članove nadzornih odbora odlučila izabrati na javnom natječaju. Vlada je na taj način željela pokazati da će se tim tvrtkama upravljati bez utjecaja vlasti, odnosno politike pa je dala priliku svakome tko misli da zadovljava uvjete po pitanju obrazovanja, nekažanjavanja i radnog iskustva da se javi na natječaju i postane državni nadzornik u najvažnijim kompanijama. Natječaji će uslijediti i za HŽ, Croatia Airlines, Luku Rijeka ili Luku Ploče. Nadzornike na taj način država traži čak i tvrtkama koje se bave prodajom naoružanja.
Nezavisni članovi – ravnoteža
Da kojim slučajem takva pravila vrijede u zemljama poput Njemačke ili Francuske, polovica članova nadzornih odbora iz najvažnijih kompanija morala bi napustiti svoje funkcije jer ih je tamo direktno postavila Vlada. Dok Hrvatska za najvažniju tvrtku u svom vlasništvu HEP, nadzornike bira na javnom natječaju, u možda najvećoj svjetskoj kompaniji za električnu energiju Electricite de France (EDF) u kojoj francuska Vlada ima 85 posto vlasništva – šest predstavnika je izabrano na skupštini dioničara, a šest predstavlja zaposlenike. Rezultat je to pravila po kojem u državnim tvrtkama, trećinu članova ima Vlada, trećinu zaposlenici, a trećina bi trebali biti neovisni članovi koji na određeni način predstavljaju gospodarstvo.
Ono što Hrvatska pokušava natječajima to je većina zemlja OECD-a riješila izborom nezavisnih članova u NO koji su ravnoteža političkom utjecaju članova koje direktno biraju vlade. No, vlade se nisu odrekle izbora svojih direktnih predstvanika, odnosno ljudi koji predstavljaju resorna ministarstva ili ponegdje direktno premijera.
Predstavnici privatnog sektora
U odabiru predstavnika u nadzorne odbore najviše su od političkog utjecaja pobjegle skandinavske zemlje u kojim je jasno propisano da u nadzornim odborima ne mogu biti članovi parlamenta, Vlade niti državni tajnici. U Austriji se i u nadzorne odbore državnih poduzeća biraju ljudi koji imaju veliku reputaciju u privatnom sektoru, ali oni ne prolaze natječajnu proceduru, nego ih predlažu strukovne organizacije. No, ni taj izbor nije bez političkog utjecaja.
Stručnjake iz privatnog sektora ili jakih državnih kompanija u nadzorne odbore drugih tvrtki uključuju i u Njemačkoj, gdje se u ime države u nadzorne odbore najčešće imenuju državni tajnici.
| | | | 9/29/2010 - Kosor: Investicije pokrećemo do kraja mandata, a on traje do početka 2012. | | Izvor - Bussines.hr, 24. rujna 2010. | | | - ...
Premijerka je podsjetila da je Vlada jučer dala i rokove (20 dana) u kojem javna poduzeća trebaju dostaviti Vladi prijedlog financiranja i dinamiku realizacije projekata.
Na upit o financiranju tih projekata, Kosor je podsjetila da je to prijedlog i privatnim investitorima te da su mnogi s kojima se razgovaralo već iskazali zanimanje za neke projekte.
"To je ponuda Vlade svima koji imaju interesa, koji gledaju u budućnost", naglasila je.
Zamoljena da komentira prigovore oporbe kako je to skup Vladinih želja, premijerka je rekla kako oporba svaku aktivnost i posao Vlade nastoji omalovažiti te da to nema potrebe komentirati.
Kosor procjenjuje i kako će velika većina projekata biti pokrenuta za vrijeme mandata ove Vlade, kako će velika većina tih projekata doći u prihvatljivu fazu realizacije pri čemu treba voditi računa i da je "vrijeme za redovne parlamentare izbore kraj sljedeće godine odnosno početak one koja dolazi".
"Imamo vremena realizirati veliki dio onoga što smo jučer predstavili, na jednom dijelu projekata se već dulje vrijeme intenzivno radi", kazala je.
U Vladinom popisu investicijskih projekata najviše je projekata s područja energetike, njih 18 ukupno vrijednih 3,85 milijardi eura.
Pritom se nekoliko projekata odnosi na Hrvatsku elektroprivredu (HEP) čiji predsjednik Uprave Leo Begović najavljuje da bi prvi u realizaciju mogli hidroelektrana Ombla i treći blok u Termoelektrani Plomin.
Koncem godine trebala bi biti gotova dokumentacija za natječaj za izgradnju ta dva objekta, HE Ombla na dubrovačkom području, što je investicija vrijedna oko 130 milijuna eura, te treći blok u TE Plomin, vrijedan oko 800 milijuna eura. To su investicije od ukupno sedam milijardi kuna, dio će HEP financirati iz svoje dobiti, a za dio će se najvjerojatnije zadužiti na 20 godina, kazao je Begović.
...
| | | | 9/29/2010 - Vladi bitna energetika, ali ne da ni pelješki most | | Izvor - Poslovni dnevnik, 24. rujna 2010. | | | - Nakon višednevnog održavanja napetosti oko investicija kojima Vlada namjerava potaknuti gospodarski rast, premijerka Jadranka Kosor jučer je otkrila katalog 30 projekata, čija potencijalna vrijednost doseže gotovo bajkovitih 14 milijardi eura.
U Vladi jučer nisu najavili kada se kreće i kojim tempom će se završavati projekti, što je logično jer većina projekata čiji su nositelji uglavnom javna poduzeća i država, a u nekim slučajevima i gradovi i županije, još nije spremna za realizaciju. Nesumnjivo je jedino to da će najvažnije investicije biti u sektoru energetike, u kojoj je predviđen investicijski ciklus vrijedan ukuopno 3,85 milijardi eura kroz 18 projekata. Najviše ih se veže se uz HEP, njih devet, a odnosi se na već najavljivane gradnje termoelektrana u Plominu i Sisku, sedam hidroelektrana, uz još četiri hidroelektrane na najdugovječnijem projektu u energetici u Hrvatskoj - regulacija korištenja rijeke Sava na području Zagreba. Iz područja infrastrukture kao najvažniji je zahvat najavljena izgradnja i modernizacija željezničke pruge od mađarske granice do Rijeke, što je pojedinačno i najvrjedniji projekt u Katalogu, procijenjen na čak 3,65 milijardi eura. Projekt je nominiran za financiranje iz fondova EU, a ministar prometa Božidar Kalmeta kaže da postoji i značajan interes privatnih investitora. Kinezi su, ističe Kalmeta, već iskazali ozbiljan interes. Politički najkontroverzniji projekt je, pak, Pelješki most, čija je procijenjena vrijednost 320 milijuna eura, za koje glavni pregovarač Vladimir Drobnjak kaže da njega trebamo u kontekstu provedbe Schengena. “Zasad prema poglavlju 12 dobili smo izuzeće za specifičan promet kroz Neum, ali po ulasku u EU promet živih životinja kroz njega više neće biti moguć, nego će se morati transportirati trajektom”, kazao je Drobnjak.
Najpripremljeniji je infrastrukturni projekt izgradnja terminala Zračna luka Zagreb, za kojega će se već 15. listopada raspisati najtečaj za izvođača, a projekt je ukupno procijenjen na 302 milijuna eura.U katalog su ušli i najpoznatiji turistički projekti, poput Brijuni rivijere, vrijednog 850 milijuna eura. Vlada je ponovno najavila raspisivanje natječaja za izbor najpovoljnijeg koncesionara. Kako sama poduzeća, kao ni država nemaju potrebnu snagu za realizaciju planova, u Vladi se mogu uzdati samo u interes privatnog kapitala koji bi mogao, barem u slučaju energetike, mogao biti prisutan. “Za dobre projekte financiranje nikad nije problem”, smatra Goran Granić, ravnatelj Instituta Hrvoje Požar, dodajući kako će jedan od kriterija za ulazak u projekt biti faktor rizika. Uz garanciju otkupa cjelokupne proizvodnje, te uz razumnu cijenu interes je moguć, drži Granić, a kozultanta Davora Šterna brine jedino vrijeme i ritam investicija. “Da bi se takav investicijski val i realizirao, bilo bi potrebno da se na potpredsjedničko mjesto u Vladi postavi “jak” čovjek, koji bi bio zadužen za vođenje svih investicija i rješavanje problema u hodu”, kaže Štern, dodajući kako popis problema nije mali, od nedorečenih pravila o JPP-u do imovinsko-pravnih odnosa.
| | | | 9/29/2010 - ISKAPČANJE STRUJE POSTALO OPASAN POSAO U HRVATSKOJ: HEP-ovce dužnici tuku lopatama i zarobljavaju | | Izvor - Glas slavonije, 24. rujan 2010. | | | - Iako se zanimanje monter inače ne ubraja među najopasnija zanimanja u Hrvatskoj, to se ne bi moglo reći za one zaposlene u hrvatskom HEP-u. Njih potrošači napadaju svim i svačim, a nerijetko ih pokušavaju i pregaziti vozilima samo da im ne bi isključili struju.
Samo lani građani su moterima HEP-a prijetili noževima, pištoljima, sjekirama, bombama i šakama.
U proteklih pet godina, od 2004. do 20. rujna ove godine potrošači su HEP-ove djelatnike zarobljavali, stavljali im lovačke puške pod vrat i prijetili smrću. Jedan od kupaca čak je unajmio naoružanog zaštitara ne bi li spriječio montera u njegovom poslu.
- U nekoliko navrata dogodilo se da kupci zatoče naše radnike i ne puste ih sve do dolaska policije, a jedan od građana nasrnuo je na radnika vrućom lopatom za vađenje pizze iz peći. Pri tome je radnik, koji se zaštitio rukama, zadobio opekline - kaže Radomir Milišić, glasnogovornik HEP-a. Lani je monter izudaran kolcem po glavi i tijelu, pri čemu je zadobio ozljede glave i natučenje rebara. Radnike koji su utvrđivali stanje na terenu potrošač je, u jednoj prilici, napao motornom pilom, a lani se jedan od njih traktorom zaletio u stup na kojem je bio radnik koji je struju trebao isključiti radi duga.
- Kod pokušaja iskapčanja kupac je sjekirom presjekao lanac kojim je bio privezan pas i gurnuo ga prema radnicima. Pas je radnika ugrizao za ruku - kaže Milišić.
Dogodilo se i da razjareni kupac, nakon radnog vremena, dođe u kuću rukovoditelju pogona i prijeti mu. Pri fizičkim napadima lani je jedan monter dobio udarac u ruku i nogu, dok je drugom ozlijeđen nos i zadobio je lakši potres mozga. Već godinama prijeti im se i bombama i drugim vatrenim oružjem.
- Prijetnje i psovke monterima i šalterskim radnicima postale su svakodnevica, dok se izguravanja radnika, zaprečavanja ulaza ili izlaza i prisiljavanja montera na ponovno ukapčanje struje događaju relativno često - kaže Milišić.
ĐAKOVČANKA PRIJETILA KUHINJSKIM NOŽEM
Dok je prošle srijede 41-godišnji djelatnik HEP-a provjeravao naplatu i potrošnju električne energije u kući Đakovčanina, napadnut je nožem. Nakon što je zatražio od jedne 57-godišnjakinje da mu pokaže brojilo električne energije, žena ga je počela psovati i vrijeđati, da bi mu na kraju i zaprijetila, držeći u ruci kuhinjski nož.
NAPAD NA RUKOVODITELJA
U srpnju prošle godine branitelj Damir Božanović aktivirao je bombu u dvorištu županjske Elektre i napao voditelja u HEP-u zbog struje iskopčane njegovoj majci. Bez šake je ostao voditelj pogona HEP-a Tomislav Mijatović, a bomba je ruku raznijela i Božanoviću. “Pri aktiviranju ručne bombe došlo je do teškog ozljeđivanja. Rukovoditelju je amputirana podlaktica desne, dok mu je bitno smanjena funkcionalnost lijeve ruke. Uz to u tijelu mu je zaostao veliki broj krhotina”, kaže glasnogovornik HEP-a.
Radomir Milišić
| | | | 9/29/2010 - Imenovan krim-povjerenik u HEP-u | | Izvor - Novi list, 21. rujan 2010. | | | - Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović imenovao je u tom poduzeću osobu koja će ubuduće biti zadužena za zaprimanje prijava o nepravilnostima u poslovanju svih društava unutar HEP Grupe. Riječ je o zaposleniku HEP-a zaštićenog identiteta, kojem se o svim nepravilnostima unutar poduzeća pisati može na nepravilnosti@hep.hr, ili mu se pošta pak može dostaviti u HEP-ovom urudžbenom uredu, s naznakom da je riječ o prijavi nepravilnosti. Sve odgovorne osobe, kojima se imenovana osoba za nepravilnosti obrati u tijeku rješavanja prijava, obavezne su surađivati u istrazi, odlučeno je u HEP-u.
Odluka o zapošljavanju »povjerenika za nepravilnosti« donesena je u sklopu provođenja Vladinog antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu. »Povjerenik«, jedino je poznato iz odluke o njegovom imenovanju, mora imati visoku stručnu spremu, najmanje pet godina radnog staža unutar HEP-a, a nužna su i »dodatna multidisciplinarna znanja«.
| | | | 9/29/2010 - Preko Nevenke Jurak iz državnih tvrtki isisano 180 milijuna kuna | | Izvor - Bussines.hr, 18. rujna 2010. | | | - Od travnja 2007. godine kada se održao ozloglašeni sastanak tadašnjeg premijera Ive Sanadera i ravnatelja Carine Mladena Barišića sa predsjednicima i članovima Uprava državnih tvrtki iz HDZ-ove kvote, Fimi media u vlasništvu Nevenke Jurak naplatila je temeljem raznih ugovora 180 milijuna kuna od državnih tvrtki.
Najveći dio tog kolača došao je iz HEP-a u čijoj je Upravi tada bio Ante Despot, zet Mladena Barišića.
Osim što je Jurak "povezivala" državne tvrtke s blagajnom HDZ-a upravo je ona i veza između tvrtke Tomić & Co. i Sanadera, koji je od Tomića kupio poznati blindirani BMW. Naime, Jurak i za Tomića obavlja sve marketinške aktivnosti, a dobra suradnja Tomića i HDZ-a okrunjena je na proslavi 15. godišnjice tvrtke koju su uvećali mnogi viđeniji HDZ-ovci, a među njima i aktualna premijerka Jadranka Kosor.
| | | | 9/29/2010 - Bivši prvi čovjek HEP-a razvezao jezik: Polančec i Sanader su me tjerali na kriminal! | | Izvor - INDEX.hr, 17.09.2010 | | | - BIVŠI predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak USKOK-u je priznao da su ga jednako tako bivši premijer Ivo Sanader i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec prisilili na kriminal.
Mravak, koji zbog malverzacija u tvrtki kojoj je bio na čelu privremeno boravi u pritvoru u Remetincu, pokušava kupiti blagonaklonost pravosudnih organa pokajničkim priznanjima, pa je tako USKOK-ovim istražiteljima ispričao da su ga Sanader i Polančec natjerali na kriminalne radnje u vezi s kupnjom i prodajom električne energije, piše Jutarnji list.
Mravak je HEP-ov novac prelijevao u HDZ-ov sef
Mravak, naime, tvrdi da je upravo po nalogu dvojice sada već bivših stranačkih kolega (Sanader i Polančec su, kako je poznato, u međuvremenu izbačeni iz HDZ-a, a Mravak je još uvijek "stranački vojnik") struju kupljenu na tenderu za 83 eura po megavatu prodavao šibenskom TLM-u i Aluminiju Mostar za 20,05 eura, zbog čega je HEP oštećen za čak 600 milijuna kuna.
Bivši prvi čovjek HEP-a priznao je nadalje da je najvišim dužnosnicima Vlade i HDZ-a činio i druge ustupke, pa su tako u tvrtki na odgovorna mjesta zapošljavane osobe bez odgovarajućih kvalifikacija ili osobe koje su dobivale plaću, a nisu dolazile na posao. Veće iznose novca u gotovini HEP je morao, opet po direktivi Ive Sanadera, uplaćivati na račun HDZ-a "za potrebe stranke", u većini slučajeva uoči predizbornih kampanja, te za različita sponzorstva i donacije.
Mravak svojim prizanjem otvorio vrata službenoj istrazi protiv Sanadera
Zbog tih se "dobrovoljnih donacija", priznao je Mravak, u nekoliko navrata sastajao sa HDZ-ovim blagajnikom Mladenom Barišićem u njegovom uredu ili u prostorijama HDZ-a, a po novac je Barišić i osobno dolazio u HEP.
Mravak je, tvrdi Jutarnji list, prva osoba koja je odgovornost za kriminal u vrhu vlasti prebacila direktno na bivšeg premijera Sanadera, te je posvjedočio o korupcijskoj hijerarhiji u Vladi i HDZ-u. Prema još uvijek neslužbenim informacijama, Mravku je, ukoliko "razveže jezik", ponuđena opcija pokajnika, a njegovi su iskazi oslobodili put za otvaranja službene istrage protiv bivšeg premijera.
| | | | 9/29/2010 - Kalinić: U HEP-u rade alkoholičari, HEP: Kalinić je nepristojan! | | Izvor - Index.hr, 09. rujan 2010. | | | - Šef zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama ljut je zato što HEP jučer nije njegov ured ili službu 112 obavijestio o jučerašnjoj nesreći u kojoj je ozlijeđen jedan radnik te tvrtke, a dio grada je ostao bez struje.
"Imamo anonimne dojave od ljudi koji rade u HEP-u da u toj tvrtki rade osobe koje imaju probleme s alkoholom", pokušao je osnažiti svoje argumente Kalinić, nazvavši dio ljudi alkoholičarima. Službe su za nesreću doznale tek nakon što je Hitna pomoć nazvala policiju.
Zagreb se nalazi u zoni gdje su mogući jaki potresi
Pojavljuju se i kontradiktorne informacije o težini ozljeda radnika te HEP-ovci tvrde kako su one lakše, dok iz Ureda za upravljanje hitnim situacijama kažu da su teže. Nastavak napada na HEP bio je kada je Kalinić kazao da se u "tim velikim tvrtkama" zapošljavaju politički podobni ljudi. Kalinić je kazao kako sve velike tvrtke pokušavaju zaštititi svoju poziciju, a kao najveći problem tih tvrtki naveo je to da se u njima ne radi.
Spomenuo je da je ovo već drugi incident od kada Toplanom upravlja direktor Mladen Beljo, jer je prije dvije godine procurio magistralni vod pa je zapadni dio grada ostao bez vode i struje. Na ovoj konferenciji šef Ureda je priopćio i da će Zagreb, uz dva seizmografa koja ima, iduće godine nabaviti još dva jer se grad nalazi u zoni gdje su mogući pustošni i razorni potresi.
Pregovaramo i o velikom stolu pod koji bi se ljudi sakrili
Kalinić pregovara s vojskom, koja bi trebala pomoći u slučaju snažnog potresa, a u pripravnosti je i osam zaštitarskih službi koje bi trebale spriječiti pljačke. U svojim razmišljanjima o snažnom potresu koji bi mogao pogoditi Zagreb, Kalinić je zamislio i veliki stol pod koji bi se ljudi trebali skloniti, pa o njegovoj izradi razgovara s jednim obrtnikom.
"Kalinić je nepristojan"
Vrijeđanje djelatnika HEP-a, koje je Kalinić nazvao pijancima i nestručnjacima, neodgovorno je i nepristojno i takvim se rječnikom ne bi trebao služiti visoki gradski dužnosnik, odgovorili su danas iz HEP-a na optužbe Pavla Kalinića.
Poručili su i da je voditelj odjela zaštite na radu na temelju uvida u vrstu nezgode i kvar i na temelju izravnog osobnog kontakta s ozlijeđenim zaposlenikom elektrane ocijenio kako nije riječ o okolnostima koje bi po Zakonu o zaštiti na radu iziskivale obavještenje Ureda za upravljanje u hitnim situacijama i Županijskog centra 112. Nije se dogodila teža nesreća niti je bilo težih posljedica koje iziskuju obavještavanje i drugih institucija, objašnjavaju iz HEP-a. Dodaju kako su, pak, u skladu sa zakonskim propisima i aktima HEP grupe, o svemu obavijestili policiju i Državni inspektorat za zaštitu na radu, koji su obavili očevid.
| | | | 9/29/2010 - Eksplozija u toplani u zagrebačkoj Zagorskoj ulici, ozlijeđen radnik | | Izvor - Večernji list, 08.09.2010. | | | - Zbog kratkog spoja na trafostanici u toplani u Zagorskoj ulici dio grada zapadno od Savske (Trešnjevka) ostao je danas bez struje i tople vode, a dežurni električar je ozlijeđen. Eksplozija izazvana kratkim spojem dogodila se u 10.20 sati, a Elektra je u vrlo kratkom vremenu ponovno uključila struju potrošačima, dok je posao ponovnog puštanja tople vode trajao znatno dulje. Topla voda dosad još nije potekla potrošačima.
Ljutiti Kalinić
Nestanak struje i stanovi bez tople vode nisu naljutili samo stanovnike. Naime, iz HEP-ove elektrane-toplane o nesreći nisu obavijestili Ured za hitne situacije, zbog čega je ljutito reagirao Pavle Kalinić, pročelnik tog ureda.
– HEP elektrana-toplana, čiji je direktor Mladen Beljo, ni ovaj put nije našao potrebnim obavijestiti nadležne službe u gradu Zagrebu, što je scenarij jednak incidentu od prije dvije godine kada je procurio magistralni vod i cijeli je zapadni dio Zagreba bio bez vode i struje (i tada je direktor bio Beljo). Smatramo da je takvo ponašanje nedopustivo – reagirao je Kalinić.
Stradao električar
Toplanu smo posjetili oko 12 sati, u isto vrijeme kada su se na porti u Zagorskoj pojavile dvije policajke koje su došle napraviti očevid. Portir nas, po naredbi šefa, nije pustio unutra, samo smo od njega uspjeli doznati da je dežurni električar lakše ozlijeđen. U elektrani nam nisu željeli reći njegovo ime.
| | | | 9/29/2010 - Lopovluk u HEP-u. | | Izvor - SLOBODNA DALMACIJA, 08.09.2010. | | | - Prvotna cijena HE Lešće bila je procijenjena na 70 milijuna eura, u konačnici je koštala 97 milijuna, a od te razlike najmanje pet milijuna eura odnosi se na izravnu štetu koju je HEP pretrpio zbog kriminalnog ugovaranja loših poslova.
Na gradnji Hidroelektrane Lešće, koju je premijerka Jadranka Kosor nedavno svečano pustila u pogon, 'zamračeno' je oko pet milijuna eura, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, prvotna cijena HE Lešće bila je procijenjena na 70 milijuna eura, u konačnici je koštala 97 milijuna eura, a od te razlike najmanje pet milijuna eura odnosi se na izravnu štetu koju je HEP pretrpio zbog kriminalnog ugovaranja loših poslova prilikom izgradnje elektrane, dok je za ostatak od 22 milijuna eura odgovorno loše planiranje financiranja objekta.
Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a, nije mogao potvrditi da se radi o tolikom iznosu, ali je rekao kako se u HEP-u provodi kontrolna analiza čitavog projekta i da prve indicije pokazuju da je 'HEP-u nanesena znatna materijalna šteta'.
On nije htio govoriti o odgovornim ljudima u toj kompaniji koji su u bivšoj upravi rukovodili ovim poslom, ali zna se da su bili odgovorni Željko Kljaković Gašpić, bivši član Uprave zadužen za proizvodnju, te Petar Ćubelić, bivši direktor HEP-proizvodnje, koji su pritvoreni zbog sumnji u nelegalne poslove koji nemaju veze s HE Lešće.
Doduše, tek će interna analiza HEP-a, a pogotovo službena istraga DORH-a, koja treba uslijediti, pokazati tko je sve uvučen u makinacije prilikom izgradnje ove hidroelektrane, ali se čini kako se obruč steže oko već pritvorenih Ivana Mravka, bivšeg predsjednika Uprave HEP-a, Kljakovića i Ćubelića, a tek treba vidjeti i tko su drugi 'igrači' uvučeni u sumnjive poslove prilikom javnih nabava, piše Slobodna.
Inače, voditelj izgradnje HE Lešća bio je Božo Marović, jedan od bivših 'škverana' u HEP-u koje je, prema riječima Dubravka Čorka, predsjednika Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, Kljaković dovodio u HEP sukladno napucima don Ivana Ćubelića, vikara splitsko-makarske nadbiskupije, i don Vinka Sanadera, solinskog župnika.
Marovića je Begović smijenio odmah nakon stupanja na dužnost predsjednika Uprave HEP-a. Prema nekim informacijama, navodno je opseg poslova prilikom izgradnje HE Lešće, koji su bili dogovoreni uz masne provizije, bio i veći od pet milijuna eura, odnosno iznosi najmanje polovinu od 27 milijuna eura, za koliko je povećana cijena hidroelektrane.
Kako se moglo doznati, u izgradnji HE Lešće, a tako i svih drugih objekata HEP-a, bilo je uobičajeno da se zloupotrebljava odredba o sklapanju poslova bez odrađivanja natječaja zbog 'hitnosti posla', a išlo se čak toliko daleko da su se takvi poslovi izvodili i bez prethodno sklopljenog ugovora.
Koliki je bio stupanj lopovluka u HEP-u, dovoljno govori podatak koji je iznio Miljenko Pavlaković, član Uprave HEP-a zadužen za financije, koji je ustvrdio kako je u prvih šest mjeseci ove godine u javnoj nabavi i drugim troškovima ušteđeno oko 400 milijuna kuna (a profit HEP-a iznosio 1,3 milijarde kuna), što govori kako bi uz još efikasniju kontrolu ušteda na godišnjoj razini mogla iznositi minimalno milijardu kuna.
Ne treba sumnjati kako je slična situacija bila ili još uvijek jest u preostalim javnim poduzećima, što znači da bi se samo kontrolom javne nabave u tim tvrtkama na godišnjoj razini moglo uštedjeti oko tri milijarde kuna, što je novac koji bi svake godine mogao biti upotrijebljen za nove investicije koje bi dale poticaj domaćem gospodarstvu, piše Slobodna Dalmacija.
| | | | 9/29/2010 - HEP boravak direktora u Remetincu tretira kao neplaćeni dopust | | Izvor - SLOBODNA DALMACIJA, 07.09.2010 | | | - Iako DORH tereti bivšeg čelnika HEP-a Ivana Mravka i njegove suradnike Željka Kljakovića Gašpića i Petra Čubelića za teške zloporabe u poslovanju HEP-a teške nekoliko stotina milijuna kuna, oštećena kompanija im je upravo odobrila neplaćeni dopust, doznaje Slobodna Dalmacija.
Dopust u trajanju šest mjeseci odobren im je kako bi se oni bez bojazni da ostanu bez posla mogli baviti trenutačnim problemima s pravnim sustavom, odnosno radi boravka u pritvoru u Remetincu.
Ako im sudac odobri da se brane sa slobode ili DORH odustane od optužbe, nakon isteka neplaćenog dopusta mogli bi se vratiti u HEP, gdje će ih očigledno radna mjesta još neko vrijeme čekati.
| | | | 9/29/2010 - Kosor otvorila hidroelektranu 'tešku' 100 mil. eura: 'Struja do kraja godine neće poskupiti' | | Izvor - Jutarnji list, 31. kolovoz 2010. | | | - GENERALSKI STOL - Premijerka Jadranka Kosor pustila je u utorak u probni rad HE Lešće izgrađenu na rijeci Dobri za 700 milijuna kuna, a koja će godišnje proizvoditi 98 GWh električne energije.
Iako se očekivalo, nitko od predstavnika ekoloških udruga koji su tijekom izgradnje oštro napadali projekt optužujući HEP za opustošenje kanjona krške ljepotice Dobre nije se pojavio na svečanosti u Lešću.
- Ovo je jedan od projekata koji će doprinijeti energetskoj neovisnosti Hrvatske i čestitam svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji. HEP-u pak zahvaljujem na dosadašnjim rezultatima, mislim pritom na proteklih godinu dana i svemu onom što se u učinilo da bi se smanjila dugovanja. HEP je svoje dugove sa milijardu i 700 milijuna kuna, koliko je dugovao prije samo nekoliko mjesci, sveo na nula kuna. Zahvaljujući upravo tim naporima u protkelih godinu dana struja do kraja 2010. godine neće poskupiti, što je u ovoj teškoj godini veliki doprinos i gospodarstvu i građanima. Dakle, g. Begoviću, nastavite tim putem rekla je predsjednica Vlade Jadranka Kosor davši znak za početak probnog rada.
HE Lešće je prva hrvatska elektrana koja raditi bez stalne posade, odnosno kojom će se daljinski upravljati iz uzvodne HE Gojak. Do kraja godine HEP će u rad pustiti još dva važna elektro-energatska objekta, novi blok u Termoelektrani - Toplani Zagreb, snage 120 MWh, te dalekovod Ernestinovo - Pečuh.
- Vlada je ove godine usvojila posebno važan dokument za HEP, Zaključak o utvrđivanju prioriteta u izgradnji elektroenergetskih građevina, što je temelj za razvoj elektrosustava i jačanje sigurnosti opskrbe strujom. Na osnovu tog Zaključka radimo podloge za izgradnju novih hidro i termoelektrana, a koncem ove godine trebali bi raspisati javne natječaje za njihovu izgradnju. Očekujem da će Hrvatska do 2020. g. potrebe za električnom energijom u cijelosti pokrivati iz vlastite proivodnje - rekao je Leo Begović, predsjednik Uprave HEP-a.
Odgovarjući na novinarska pitanja Begović je rekao da je zbog afera u HEP-u razgovarao s istražiteljima u svojstvu svjedoka, ali da ne zna u kojoj je fazi istraga. Dodao je i da mu "nije bilo ugodno dok su istražitelji bili u HEP-u, ali da nova Uprava, koja je dokazala da se može uredno poslovati, želi čistu situaciju".
Hrvatska danas uvozi oko 20 posto električne energije, dok bi za oko pola godine, kada bi se HE Lešće u elektroeneregetski sustav Hrvatske uključio punim kapacitetom, uvoz mogao biti smanjen tek za oko 7 posto.
Investicija od gotovo 100 milijuna eura trebala bi postati isplativa tek za oko 20 godina.
| | | | 8/27/2010 - HEP daje ilegalne priključke za struju | | Izvor - Makarska kronika / tportal, 24. kolovoza 2010. | | | - Bivši radnik HEP-a Ante Radić pokazao novinarima Makarske kronike je deset stambenih zgrada na području od Brela do Makarske koje koriste električnu energiju ‘na divlje’. Naime, niti jedna od tih stambenih jedinica zbog ne posjedovanja uporabnih dozvola nema trafostanicu, već koristi tzv. gradilišni priključak.
'To je nelegalna preprodaja struje koja se ne bi smjela događati. Istina, u tom dijelu HEP nije financijski zakinut jer se potrošena struja ipak naplati. No, zakinut je zbog nepostojanja satova za struju, na čemu je u posljednjih deset godina izgubio milijunske iznose', kazao je Radić.
Naime, za svako brojilo potrošač HEP-u plaća mjesečni paušal u iznosu od 20 kuna za njegovo održavanje. Budući da brojila nema, nema ni uplate paušala.
Premda se iznos paušala naizgled čini zanemarivim, kad se zbroje stanovi koji nemaju brojila i zbog toga već godinama HEP -u ne plaćaju njihovo održavanje, gubitak se mjeri u milijunima kuna.
'Svaka zgrada koja nema svoju trafostanicu, zapravo je ilegalni potrošač električne energije, ma kako god to sad netko nazvao.
HEP, koji je dužan izgraditi trafostanicu, ne smije stambenom objektu dati ilegalan priključak na struju. No, zakon se uredno krši godinama, i to u dogovoru s nadležnima u HEP - u, investitorima i lokalnim moćnicima', izravan je Radić.
Kao poseban problem u cijeloj priči pojavljuje se i odnos stanara i investitora stambenih objekata.
Naime, stanari se u većini slučajeva osjeća ju prevarenima zbog ‘igre’ oko ispostavljenih računa čiji se ukupan iznos među vlasnicima stanova dijeli bez obzira na stvarnu potrošnju. Iz tog razloga mnogi se od njih odlučuju jednostavno ne platiti struju.
| | | | 8/27/2010 - Analitičari protiv ideje da banke kupuju udjele u državnim tvrtkama | | Izvor - Poslovni dnevnik, 26. kolovoza 2010. | | | - Ideja da umjesto porezom na aktivu banke državi "priskoče u pomoć" preuzimanjem udjela u državnim poduzećima, nije dobro primljena ni u političkim ni u ekonomskim krugovima. "To su dvije odvojene stvari i nikako ih ne treba povezivati ni na koji način, jer porezi su jedno, a udjeli drugo pitanje.
Ako banke žele pomoći državi, neka osnuju investicijski fond i umjesto preuzimanja postojećih kapaciteta idu u osnivanje novih. Time bi doista dale svoj doprinos društvu, a na način koji se spominje, bolje je da te tvrtke ostanu u vlasništvu države", oštar je Ljubo Jurčić, bivši ministar gospodarstva, kojeg posebice ljuti što se banke pozivaju na sličnu praksu u drugim europskim zemljama, poput Njemačke. "A bi li bile zainteresirane preuzeti i udjele u brodogradilištima?" dodaje. Iako se tvrdi da je ta ideja potekla iz bankarskih redova, jedan od vodećih bankara na naš je upit odgovorio kako su mu medijski napisi u srijedu bili prvi glas o tome. Drugi pak bankar ističe da je, osim što nije posao banaka da ulažu u udjele tvrtki, i zakonom o kreditnim institucijama propisano da ukupna izloženost neke banke tzv. osobama u posebnom odnosu ne može premašiti 20 posto jamstvenog kapitala. No, nema sumnje da se o inicijativi ipak razgovaralo s nekima od bankara, tijekom propitivanja alternativnih izvora prihoda za državu. To prije što je otpor samoj ideji oporezivanja financijskog sektora bio zasigurno poticajan takvoj kreativnosti.
Među tvrtkama koje se u tom kontekstu spominje uglavnom su profitabilne i perspektivne kompanije, poput Croatia osiguranja, HEP-a, Hrvatskih voda, Podravke... Za te su tvrtke ne tako davno razgovore s državom bili otvorili i mirovinski fondovi. Na tom je tragu i stav jednoga od premijerkinih savjetnika Željka Perića. "Ako se već traži prečica u osiguranju sredstava u proračunu, skloniji sam tome da se prilika dade mirovinskim fondovima, jer su oni prirodniji investitor u kapital tvrtki", ističe Perić. On nije sklon još jednom prijedlogu koji se našao u istom paketu - da banke zamjenom kreditnih potraživanja (equity swap-ovima) preuzimaju udjele u državninm tvrtkama. "Ne vjerujem ipak da je to ozbiljna ideja", zaključuje Perić. Ni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Boris Cota nije sklon takvom bankarskom "planu". "Osobno smatram da to nije posao kojim se trebaju baviti komercijalne banke. Neka se banke drže svog osnovnog posla, a to nisu vlasničke strukture ", ističe Cota.
| | | | 8/27/2010 - Punjenje proračuna: Banke kupuju udjele u državnim tvrtkama | | Izvor - Večernji list, 25. kolovoza 2010. | | | - Posljednjih su dana, kako doznaje Večernji list, na sastancima u Vladi na kojima se razgovaralo o mogućem uvođenju poreza na aktivu, domaći čelnici vodećih banaka ponudili alternativno rješenje – preuzimanje četvrtine udjela u pojedinim državnim tvrtkama, pa bi se u državni proračun brzo slio novac.
Trend pokrenuo Njemačku
Takav trend izražen je posljednjih godina u Europi, primjerice, u Njemačkoj nakon dolaska Angele Merkel, a neki upravo taj recept vide glavnim pokretačem gospodarstva, koje se u Europi najbrže oporavilo u Njemačkoj. S obzirom na to da se od poreza na banke odustalo, upitno je hoće li se ideja bankara ostvariti kod nas. Ali nije isključena. Proces bi išao vjerojatno po principu da banka kod koje je tvrtka zadužena, uđe u njezinu vlasničku strukturu. Vjerojatno bi na prvom mjestu bile one tvrtke koje su prilično dužne nekoj banci. Te bi se išlo na tzv. equity swap, odnosno zamjenu duga za udjel u kapitalu. To je rješenje također nedavno predvidjela Vlada, za privatne tvrtke koje su dužne državi. No veći je interes za ulazak u državne tvrtke koje nisu prezadužene, Hrvatske vode, HP i HEP, pa bi se tako oslobodio živi novac. Naravno da taj postupak ne bi mogao biti brzo izveden jer bi se obavljao preko burze, a nekim tvrtkama, poput HEP-a, koji nije na burzi, trebalo bi prethodno utvrditi i cijenu.
Lakši bi stoga proces bio kod Croatia osiguranja, čije su dionice uvrštene na burzu. Na taj način pojedine bi državne tvrtke dobile ne samo novac nego i bolje upravljanje njime, ali i podjelu odgovornosti. Naravno upitno je koliko bi to političkim strukturama odgovaralo s obzirom na velik utjecaj politike u tim tvrtkama. Obrazloženje bankara za takav potez bila su europska iskustva, ali i već godinama znana svjetska iskustva, a i kineska, koja su novijeg datuma, pa i nama znanog EBRD-a, koji ima praksu ulaska u vlasničku strukturu tvrtki. A koji će prema naznakama biti i novi dioničar državne Hrvatske poštanske banke. Pregovori s EBRD-om traju već dulje, stali su zbog razilaženja u vezi s cijenom, ali vjerojatnije će se okončati nakon ulaska EBRD-a u HPB.
CO prvi na potezu?
Prema nekim procjenama za četvrtinu vlasništva u HEP-u država bi mogla dobiti od 250 do 300 milijuna eura. No točnu procjenu tek treba napraviti. A najizglednije je da među prvim kandidatima koji bi se ponudili na burzi bude Croatia osiguranje, jer zbog HSLS-a iz koalicije, stranke uz koju je to osigurateljno društvo najviše vezano, zbog bivšeg čelnika Hrvoja Vojkovića, taj bi potez bio politički trenutačno i najbezbolniji.
Zagrebačka burza, odnosno institucionalni ulagači već dulje vrijeme ponavljaju kako su im potrebne nove dionice na burzi, pa bi ponuda tvrtki na tržištu kapitala bila sigurno okidač njegova oživljavanja. Jedino što se u ovom slučaju ne bi išlo na ponudu dionica malim ulagačima, nego velikima. Najveći dio pripao bi bankama, a ne treba zaboraviti ni mirovinske i investicijske fondove, koji također žele novu robu na tržištu, a koji su uostalom najvećim dijelom u vlasništvu velikih banaka.
Na Zagrebačkoj burzi kažu da ni s kim za sada nisu kontaktirali u vezi s mogućim uvrštenjem državnih tvrtki na burzu. No ionako cijeli proces uvrštenja kreće od agenata, a to su opet u prvome redu velike banke.
Rješenje i za Holding
Vani se takav koncept pokazao uspješnim, no s obzirom na razvijenija gospodarstva, osim što privatne banke ulažu u državne tvrtke, i velik dio državnih banaka ima udjele u privatnim tvrtkama. Primjerice, austrijska Raiffeisen banka ima 50 posto udjela u Štrabagu, austrijska je vlada prepustila 50 posta pošte i željeznica financijskom sektoru, a Rusija im je, primjerice, prepustila udjele u naftnim kompanijama. No iskustva, primjerice, Austrije pokazuju raširenost ulaska banaka i u lokalne tvrtke. Stoga, pitaju neki domaći analitičari, zašto to ne bi mogao napraviti, primjerice, prezaduženi Zagrebački holding. Ili zašto pak država nije odlučila da EBRD uđe u vlasništvo luka, nego ih ta banka kreditira, a čime se opet zadržavaju podoban kadar kao i izvođači radova.
Osim ideje o ulasku banaka u vlasništvo, navodno je jedan od prijedloga bankara na sastanku s predstavnicima Vlade bio i da banke sudjeluju u financiranju državnih projekata, što je zakonski lakše izvedivo, a državi zbog interesa prihvatljivije, te je također poznata praksa u nekim europskim zemljama.
Tvrtke koje bi država mogla ubrzo prodati
Croatia osiguranje prvo za prodaju
Budući da je uvrštena na burzu i da je utjecaj politike nakon izlaska HSLS-a iz koalicije smanjen, politički je najlakše uvrstiti je u prodaju potencijalnim ulagačima.
Prodaju HEP-a ulagači već dulje čekaju
Procjena je da bi država mogla za 25 posto dobiti oko 250 do 300 milijuna eura. Osim banaka, za udjel u HEP-u velik interes imaju i mirovinski i investicijski fondovi.
I Podravkinih 25 posto moglo bi u prodaju
Od 300 do 500 milijuna kuna, prema procjenama analitičara, moglo bi se dobiti za udjel u Podravki, a vjerojatno se tom potezu više ne bi mogao oduprijeti ni HSS.
HPB pregovara s EBRD-om
Iako su pregovori države s EBRD-om stali zbog razilaženja u vezi s cijenom, navodno su obnovljeni, a nakon što HPB očisti bilancu, EBRD bi mogao ući u banku s novim kapitalom.
| | | | 8/27/2010 - Hrvatska treba ponovno investirati u elektrane izvan države | | Izvor - Poslovni dnevnik, 24. kolovoza 2010. | | | - Hrvatska je država s relativno siromašnim energetskim resursima. Ona ima gotovo beznačajna nalazišta lignita, njezini potencijali riječnih tokova su gotovo iskorišteni, a nalazišta nafte i plina ne zadovoljavaju potrebe domaće potražnje.
Uporedo s tim Hrvatska je država koja ima izražen energetski deficit. Trenutno uvozi oko trećinu energije koju troši, a taj će trend s ekonomskim oporavkom imati tendenciju rasta. U vrijeme socijalističke ekonomije, kada je razvoj energetike bio od još veće važnosti za razvoj industrije, Hrvatska je, voljno ili nevoljno, investirala u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji. Njezine investicije u termoelektrane u Tuzli, Gacku i Obrenovcu, hidroelektrane na Trebišnjci i nuklearku u Krškom u nekim su slučajevima rezultirale pozitivnim efektima. Te su investicije također proizvele i niz pitanja u vezi s obvezama i vlasništvom koja su danas sporna, ali za koja će se u idućem razdoblju vjerojatno naći odgovarajuća rješenja. U svjetlu tih pitanja danas se postavlja jedno drugo, za Hrvatsku energetiku mnogo važnije. Treba li hrvatska država kroz HEP ili na neki drugi način ponovno investirati u elektrane izvan Hrvatske i na taj način riješiti pitanje nedostatka energije? Način na koji se postavlja to pitanje odražava etatistički, nedovoljno liberalan način razmišljanja. U aktualnoj financijskoj i gospodarskoj situaciji, kako u svijetu, tako i u regiji, takav pristup je pogrešan. Mišljenja sam da Hrvatska (ili HEP) treba investirati izvan Hrvatske. Osnovna ideja vodilja u tim investicijama ne treba biti samo rješavanje hrvatskoga energetskog deficita. Smatram da je mnogo važnije da se investira u projekte koji su najefikasniji i najprofitabilniji. Ako postoje odgovarajući pravni okviri i međunarodna zaštita investicija, zašto Hrvatska ne bi investirala bilo gdje, pa čak i dalje od svog susjedstva?
Pogotovo ako će joj neki projekt donijeti deset kuna na uložene dvije u usporedbi s projektima u BiH ili Albaniji koji bi donosili pet na uloženih dvije kune u istom razdoblju. Kako Hrvatska na ovaj način rješava svoj elektroenergetski problem? Na dva načina. Prvo, HEP bi trebao znatno povećati svoj prihod. Time bi se udjel nabave energije iz uvoza u novčanim tokovima znatno smanjio. I drugo, povećanjem svoga kapitala HEP bi lakše mogao investirati u neefikasne projekte kod kuće, kao što je termoelektrana na uvozni ugljen ili još jedna/dvije CCGT elektrane sa snagom od 800 MW. U slučaju Hrvatske, dok god se ne izgradi odgovarajući LNG terminal u Rijeci, to bi značilo izlaganje znatno većem političkom uticaju Rusije. Na kraju, povećanim prihodom, to jest profitom, također bi se omogućile odgovarajuće investicije u obnovljive izvor. Kako sve to postići? Jednostavno: ukidanjem monopola HEP-a, kako u opskrbi, tako i u proizvodnji električne energije. Tržište i konkurencija su jedini mehanizmi koji nam mogu jamčiti da će bilo koja investicija izvan Hrvatske biti profitabilna. Postoji li u Hrvatskoj politička volja da se čelništvu HEP-a daju odriješene ruke za takav nastup, drugo je pitanje. Za građane Hrvatske to u svakom slučaju i ne mora biti od presudne važnosti. Inozemne hrvatske investicije u energetiku mogu nositi i privatne hrvatske kompanije. U Hrvatskoj danas postoji dovoljno privatnika koji imaju financijski potencijal i "know-how".
| | | | 8/27/2010 - HEP popustio, neće obustaviti isporuku struje TLM-u | | Izvor - Poslovni dnevnik, 24. kolovoza 2010. | | | - Hrvatska elektroprivreda ipak neće potpuno obustaviti isporuku struje šibenskom TLM-u 1. rujna, kako je bilo najavljivano.
Na jučerašnjem sastanku u HEP-u dogovoren je "time out" u napetim odnosima HEP-a i jednog od najvećih potrošača, šibenskog aluminijaša koji godinama s HEP-om ima ugovorene posebne uvjete za isporuku električne energije, a koje je polovicom siječnja novo vodstvo HEP-a jednostranim raskidom ugovora s TLM-om prekinulo. U međuvremenu je bio ispregovaran novi ugovor između HEP-a i TLM-a o novim uvjetima i cijeni energije, ali je od njega HEP bio odustao, tražeći razgovore o novim uvjetima, povoljnijima za sam HEP. Ipak, neslužbeno se čuje kako je taj ugovor i dalje aktualan. HEP je jučer pristao na zadržavanje postojećeg odnosa s TLM-om do ugovaranja novih uvjeta. To znači da će isporučivati struju po cijeni iz ugovora koji je raskinut, uz privremeni obračun, sve do prihvaćanja novog ugovora, s time da se, tvrde izvori bliski TLM-u, neće pregovarati o novoj cijeni nego je i dalje "u igri" ugovor iz svibnja. No, da bi ga HEP realizirao nužno je da ga najprije odobri Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kako bi se otklonilo eventualne primjedbe da se radi o prikrivenom subvencioniranju privatnog poduzetnika, a nakon AZTN-a zeleno svjetlo ugovoru HEP-a i TLM-a još moraju dati Nadzorni odbor i glavna skupština HEP-a. Tek tada će ga i HEP moći početi primjenjivati, kažu naši sugovornici.
Slijede konzultacije
"To je bio jedan u nizu razgovora s TLM-om, a uskoro slijedi novi, jer obje strane još moraju obaviti određene konzultacije, a i predstoji još utanačiti neke detalje kako bismo konačno riješili tu zavrzlamu", kratko je komentirao član Uprave HEP-a Miljenko Pavlaković, ne otkrivajući detalje koje još treba riješiti. No, ističe da je uvjeren da će se rješenje s TLM-om postići vrlo skoro.
| | | | 8/27/2010 - Vlada uzima dio optičkih mreža javnih tvrtki | | Izvor - Poslovni dnevnik, 23. kolovoza 2010. | | | - Vlada planira prebaciti vlasništvo nad dijelom slobodnih optičkih kapaciteta državnih tvrtki na Republiku Hrvatsku te tako zaključiti izgradnju interne nacionalne telekomunikacijske mreže Hitroneta.
Državni tajnik za e-Hrvatsku Igor Lučić ističe da će država tako uštedjeti do 80 milijuna kuna godišnje, koje je do sada za iste usluge plaćala HT-u, Vipnetu, Metronetu i drugim komercijalnim operaterima. Na posljednjoj sjednici kabineta premijerka Jadranka Kosor potpisala je preporuku kojom se upravama tvrtki poput HEP-a, HŽ-a, Plinacroa, Janafa i HAC-a savjetuje da dio komunikacijskih mreža prenesu na državu. Količinu i uvjete odredit će Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Čelnik tog ureda Igor Lučić kaže da je većina uvjeta i količina već procijenjena, ali da će trebati još pričekati za konačnu sliku. "Ne bi trebalo biti bojazni jer za Hitronet su potrebni vrlo mali kapaciteti, a u slučajevima prijenosa vlasništva tvrtke bi se obeštetile", pojašnjava Lučić te dodaje da je riječ o tvrtkama u kojima država ima većinsko vlasništvo pa bi se taj posao odradio na razini usklađivanja bilanci. Neslužbeno se doznaje da bi se ovaj Vladin plan trebao realizirati do kraja godine. Tada se očekuje da će Financijska agencija biti spremna preuzeti posao upravljanja i održavanja telekomunikacijske mreže Hitronet. "Fina je vrlo važna u ovom poslu jer će ona održavati Hitronet, ali i uvesti uslugu jedinstvene elektroničke pošte za državnu upravu, čime ćemo dodatno srezati troškove", zaključuje Lučić.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
