Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
12/4/2011 - Zaposlenici u javnom sektoru zaštićeniji od onih u privatnom
Izvor - Slobodna dalmacija, 22. studeni 2011.
 
  • Zaposlenici u javnom sektoru su zaštićeniji od onih u gospodarstvu i privatnom sektoru – bili su jedinstveni predstavnici šest stranaka na sučeljavanju koje je u utorak, u organizaciji Saveza samostalnih sindikata i Zaklade Friedricha Eberta, održano u zagrebačkoj Tvornici. Raspravu je moderirao novinar Nove TV Mislav Bago.

    Velimir Srića (HSLS) je kazao da je proračunska Hrvatska bez rezultata zadržala radna mjesta, dok je tržišna Hrvatska izgubila 80 tisuća radnih mjesta.

    Ljubo Jurčić ne bi višak zaposlenih u javnim tvrtkama otpustio nego bi proveo restrukturiranje kojim bi dio ljudi prešlo u privatni sektor tako da na makroekonomskoj razini ne raste nezaposlenost.

    Hrvatski laburist Dragutin Lesar bi upravama u javnim trvrtkama dao otkaz, a posebno dse okomio na HEP i Hrvatske šume kazavši da već godinama ne doprinose razvitku već su se pretvorile u lovačka društva.

    S njim se nije složio Damir Bajs (HSS) tvrdeći da su Hrvatske šume dale veliki doprinos kada je bilo najteže te se izjasnio protiv prodaje ili davanja u koncesiju javnih tvrtki.

    Za Velimira Sriću (HSLS) javna su poduzeća ružno pače hrvatskog gospodarstva i legla korupcije.

    Boris Kunt (HDZ) založio se za očuvanje javnih tvrtki kazavši da su problem uprave, odnosno da li one uspješno i odgovorno rade.

    Silvano Hrelja (HSU) replicirao mu je tvrdeći da nije stvar u upravama nego u državi kao vlasniku koja te uprave imenuje, nagrađuje ih menadžerskim ugovorima i ignorira njihove loše rezultate.

    Srića je dodao kako se Hrvatska iz tog političkog realizma već jednom mora okrenuti političkom idealizmu u kojemu više neće biti moguće da na tako odgovorn amjesta dolaze politički podobni već stručni i kompetentni kadrovi.

    Na pitanje Mislava Bage koga bi kao ministri postavili u svoj najuži tim, odnosno koja bi se mjesta mijenjala, Srića je odgovorio kako bi najprije od svih zatražio da svoje mandate stave na raspolaganje, a onda bi za ta mjesta raspisao natječaj i izabrao najbolje bez obzira na stranačku pripadnost.

    Kunst je ustvrdio da su u Plinari zaposleni stručnjaci koji od svega znaju tek upaliti plin optuživši SDP-ovu vladu iz 2000. da su oni uhljebljivali podobne kadrove.

    Jurčić je rekao da je potrebno uvesti agenciju koja će poput nekadašnje interne revizije izvršiti kontrolu, a na to je Lesar nabacio kako su kod nas jedini kontrolori bili Bajić i Cvitan.

    Jurčić i Lesar čelnicima javnih tvrtki ne bi davali menadžerske plaće nego najviše plaću koju ima ministar, Bajs bi onim javnim tvrtkama koje rade na tržištu dao plaću po tržišnim kriterijima.

    Na pitanje jesu li hrvatski radnici preskupi, ni jedan od šestorice nije dao potvrdan odgovor. Naprotiv, hrvatski je radnik podcijenjen smatra Kunst, a Lesar pak poručuje kako su te ocjene o skupim hrvatskim radnicima neoliberalna podvala.

    Na pitanje ima li šanse pored Milanovića i Kosor, Ljubo Jurčić je rekao da su čuda moguća ali i dodao: "Pa kome bi se država bolje dala u ruke? Državu dajemo u ruke ljudima koji u životu ni kafić nisu vodili."
 
12/4/2011 - Jurčić: Nedopustivo je da direktor javnog poduzeća ima veću plaću od ministra
Izvor - Vjesnik, 22. studeni 2011.
 
  • Jesu li hrvatski radnici prezaštićeni, jesu li javna poduzeća kočničari razvoja, kako plaćati direktore javnih poduzeća te koliko bi trebali vrijediti kolektivni ugovori, neka su od pitanja na koja su u utorak pokušali odgovoriti predstavnici HDZ-a, HSS-a, Kukuriku koalicije, HSLS-a, Hrvatskih laburista i Hrvatske ekonomske inicijative na sučeljavanju koje je u Tvornici organizirao SSSH i Zaklada Friedrich Ebert.

    Hrvatski radnici, po mišljenju Borisa Kunsta (HDZ), nisu prezaštićeni, no oni zaposleni u javnoj upravi i državnim službama zaštićeniji su od onih koji rade kod privatnika. Kunst je napomenuo i da je njegova stranka, kada je 2004. godine došla na vlast, morala vraćati neka radnička prava koja im je oduzela prethodna vlada.

    Čelnik Hrvatske ekonomske incijative Ljubo Jurčić (HEI) smatra da radnici nisu zaštićeni, dok je kapital »zaštićen kao Sveto pismo«.

    Damir Bajs (HSS) upozorio je na velik broj onih koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme i ne mogu riješiti osnovne egzistencijalne probleme.

    Čelnik Hrvatskih laburista - stranke rada Dragutin Lesar, kao i čelnik HSU-a Silvano Hrelja (Kukuriku koalicija) slažu se da je radnik formalno-pravno dobro zaštićen, no da je u stvarnosti loše zaštićen. Lesar je u tom smislu zamjerio nepostojanje radnih sudova.

    Prema riječima Velimira Sriće (HSLS), trebalo bi štititi kult rada i znanja, a ne kult zaštićenosti.

    »Kod nas se lakše razvesti nego nekog tko loše radi maknuti s radnog mjesta«, ustvrdio je Srića, dodavši da je teret krize puno manje osjetio onaj tko radi za državu od onog koji radi za privatnika.

    Hrvatski radnik nije skup, bili su suglasni svi sudionici sučeljavanja. Srića smatra da radnik nije skup, ali skupo košta poslodavca, a za Bajsa poslodavci plaćaju prevelike doprinose. Za Hrelju je skup »nerad i sporost državne administracije«, Kunst je mišljenja da je hrvatski radnik podcijenjen, Lesar upozorava na drastičan pad kupovne moći prosječnog zaposlenika, a Jurčić na neučinkovitost države.

    Kada je riječ o kolektivnim ugovorima, svi su uglavnom bili suglasni da oni trebaju imati rokove trajanja. Hrelja smatra da su pogreške napravljene još 1995. godine kada se odustalo od općeg kolektivnog ugovora.

    »HDZ nije derogirao nijedan kolektivni ugovor«, naglasio je Kunst, dodavši da bi kolektivni ugovori trebali imati »rokove trajanja«, s time da ih se prilagođava novim uvjetima na gospodarskom tržištu, a Bajs je napomenuo kako je praksa u nekim razvijenim zemljama da kolektivni ugovori imaju sudsku zaštitu.

    »Sustav kolektivnih ugovora trebalo bi nametnuti kao jedino sredstvo reguliranja odnosa rada i kapitala«, rekao je Lesar, napomenuvši da su jednostrani pravilnici 'pomeli' velik broj prava radnika.

    Srića je upozorio na, kako je rekao, percepciju radnika da su kolektivni ugovori 'brana' koja će ih spasiti, dodavši da bi trebalo raditi na skandinavskom modelu radničkog dioničarstva.

    Ljubo Jurčić je, kako je rekao, za sudjelovanje radnika u upravljanju poduzećima i donošenju zakona koji štite radnička prava.

    Kada je riječ u o javnim poduzećima, najčešće je prozivan HEP i Hrvatske šume.

    HEP je, po Lesarovu mišljenju, Hrvatsku učinio energetski ovisnom, dok Hrvatske šume već godinama nisu u funkciji drvoprerađivačke industrije.

    Bajs je ponovio da se protivi privatizaciji ili koncesiji tvrtki koje raspolažu prirodnim dobrima te dodao da, na primjer, Češka koja je to napravila sada ponovo 'podruštvljuje' te sektore.

    Za Velimira Sriću javne su tvrtke općenito leglo korupcije, a prema Hrelji država dopušta da se u tim poduzećima stvaraju minusi dok se menadžeri nagrađuju.

    Aktualnoj je vlasti Jurčić zamjerio što nisu imali ideju kako organizirati državu. Prozvao ih je zbog, kako je rekao, nepotrebnih uhljebljenja u državnoj upravi te naglasio da bi trebalo povećati broj zaposlenih u privatnom sektoru.

    Srića bi, pak, na čelna mjesta postavljao »samo najbolje« izabrane na javnom natječaju, a ne politički podobne, dok je Jurčić rekao kako bi država trebala imati sustav »controlinga« koji bi nadzirao sve ono što se događa.

    Kada je riječ o plaćama direktora, Bajs je kazao da su direktori javnih tvrtki u monopolističkom položaju te ne mogu imati plaću kao na otvorenom tržištu, a Jurčić je ustvrdio kako je nedopustivo da direktor ima veću plaću od ministra.

    »U Hrvatskoj je danas popularno živjeti od rente i penzije, mnogi su dobili priliku da ne rade, pa danas oni koji rade, rade za njih«, rekao je Srića.

    ...
 
12/4/2011 - Čeka li nas u 2012. godini poskupljenje struje i plina
Izvor - Vjesnik, 22. studeni 2011.
 
  • Novu će vladu, uz mnoga druga, dočekati i vrlo osjetljivo pitanje (ne)poskupljenja struje i prirodnog plina, slaže se većina energetskih stručnjaka.

    Oni, naime, već dulje ističu da postojeće cijene tih energenata u Hrvatskoj za tarifne kupce (kućanstva) nisu realne i u skladu s tržišnim pravilima zbog čega bi ih, prema njihovim riječima, trebalo povisiti kako bi se energetskim tvrtkama osigurali normalni uvjeti za rad i nužne velike investicije.

    Tako je i na nedavnom forumu Hrvatskog energetskog društva »Dan energije u Hrvatskoj« i ove godine upozoreno da se cijene električne energije i prirodnog plina godinama u Hrvatskoj održavaju preniskima iz socijalnih i političkih razloga, što će se morati promijeniti.

    Prije svega se to odnosi na kućanstva čije maloprodajne cijene tih energenata još uvijek određuje Vlada, dok će to, nakon usklađivanja hrvatskih propisa s novim europskim energetskim direktivama, na temelju stručnih kriterija raditi Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), ističe Goran Granić, predsjednik Hrvatskog energetskog društva i direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar.

    Mladen Zeljko, voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije u tom institutu, nabrajajući argumente za poskupljenje, kaže da bi cijene električne energije i prirodnog plina za kućanstva trebalo povisiti otprilike oko 15 posto. To objašnjava podacima da Hrvatska uvozi otprilike 30 posto struje s europskog tržišta, gdje su cijene prosječno 15 posto više nego kod nas. Osim toga, dio domaće proizvodnje otpada na HEP-ove termoelektrane na plin, koji je na europskom tržištu također prosječno dosta skuplji nego u Hrvatskoj, što povećava proizvodnu cijenu iz tih termoelektrana, dodaje Zeljko.

    On ističe da zbog višemjesečnog natprosječno sušnog razdoblja akumulacije HEP-ovih hidroelektrana već godinama uoči zime nisu bile tako slabo napunjene. Naime, hidrološka situacija je, dodaje, još od ožujka znatno ispod prosjeka, a jače punjenje akumulacija hidroelektrana u kopnenom dijelu Hrvatske može se očekivati tek krajem zime kad počne topljenje snijega. Kad se tome doda da bi hladna zima mogla za desetak posto povisiti cijene električne energije na europskom tržištu, što će nam dodatno poskupiti uvoz, te planirane velike HEP-ove investicije jasno je zašto stručnjaci, nakon duljeg vremena, očekuju poskupljenje struje.

    Međutim, Zeljko ističe da postojeće cijene s tržišnima i zbog teške gospodarske situacije ne bi trebalo uskladiti od jednom, nego postupno. Na primjer, u dva ili tri manja poskupljenja tijekom 12 mjeseci.

    Pritom predlaže da bi cijene struje trebalo određivati po formuli, sličnoj onoj za naftne derivate, u kojoj bi bile cijene energenata za termoelektrane, hidrologija, cijene struje na europskom tržištu te tečajevi dolara i eura u odnosu na kunu. Jedino se cijene zbog velikog i skupog posla očitanja više od dva milijuna brojila ne bi, kao kod derivata, usklađivale svaka dva tjedna, nego, na primjer, svaka tri mjeseca.

    Iako kaže da bi cijene prirodnog plina za kućanstva trebale porasti znatno više kako bi se uskladile s tržišnima, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić kaže da je zbog loše gospodarske situacije teško očekivati poskupljenje veće od 10 posto. Posebno ako se ne razdvoje cijene za socijalne i ostale kategorije potrošača. Naime, prosječne cijene za kućanstva u Hrvatskoj su, prema njegovim riječima, malo više od 3 kune po prostornom metru, a u EU oko 4 do 4,50 kuna po kubiku.

    Kao glavne razloge navodi potrebu osiguravanja plinskim tvrtkama normalnih uvjeta za rad i nužna velika ulaganja. Na primjer, treba puno investirati u istraživanje i proizvodnju kako bi se nadomjestila u prosjeku sve starija domaća plinska polja čija će se proizvodnja postupno smanjivati i gasiti. Osim toga, Šunić upozorava i da plinski distributeri i opskrbljivači zbog premalih naknada (u Sloveniji su gotovo dvostruko veće) jedva preživljavaju, pa su im mreže, zbog nedovoljnog ulaganja u održavanje i modernizaciju, nerijetko u dosta lošem stanju, pa čak i na granici sigurnog rada.

    »Glavni je problem u tome što su političari godinama potrošače krivo navikavali da je plin (pre)jeftin energent, dok su svi svjesni da, primjerice, za telefon ili benzin moraju platiti tržišne cijene. Zato će kupci sada teško prihvatiti potrebu uvođenja realnih cijena«, ističe Šunić.

    Pritom napominje da će, kad HERA od Vlade preuzme ovlast za određivanje cijena za kućanstva, nekako trebati osigurati da HERA ne bude pod političkim utjecajem Sabora koji imenuje njegove čelnike.

    No, kako će za to, prema očekivanju stručnjaka, trebati najmanje pola godine, novu vladu, nakon što prouči naslijeđeno stanje, čeka teška odluka hoće li dopustiti poskupljenje struje i plina.

    Hrvatska će morati uvesti trošarine na struju i plin

    Osim tržišnih razloga te dugogodišnjeg održavanje preniskih cijena struje i plina iz socijalnih i političkih razloga, do sredine 2013. čeka nas još jedan razlog za poskupljenje tih energenata. Naime, u Hrvatskoj trošarine, kakve se plaćaju na cijene naftnih derivata, ne postoje u cijenama prirodnog plina i električne energije. Kako ćemo se do ulaska u EU i po tome morati izjednačiti s europskim propisima, to će potaknuti novo poskupljenje tih energenata.
 
12/4/2011 - Vlada uskoro više neće određivati cijene struje i plina
Izvor - Vjesnik, 21. studeni 2011.
 
  • Zbog nužnog usklađivanja hrvatskih propisa s novima europskim, cijene energenata u reguliranim djelatnostima više neće moći određivati Vlada, nego na temelju razrađenih tržišnih kriterija posebno regulatorno tijelo - Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Uz to, Hrvatska elektroprivreda (HEP) morat će se transformirati u skladu s tzv. trećim energetskim paketom Europske unije, kaže Goran Granić, direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar i predsjednik Hrvatskog energetskog društva.

    Osim depolitizacije cijena i HEP-ove nužne prilagodbe, europski treći energetski paket donosi i pretpostavke za daljnje otvaranje tržišta, čime se olakšava uključivanje novih investitora i opskrbljivača potrošača u hrvatski energetski sustav, po jednakim uvjetima koji vrijede u cijeloj Uniji. Sve tamo izdane dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti vrijedit će i u Hrvatskoj, dodaje Granić.

    To, prema njegovim riječima, znači da Hrvatska nakon toga postaje dio globalnog tržišta što će tražiti i prilagođavanje domaćih institucija kako bi se sve to uspješno provelo u skladu s europskim direktivama. Konkretno, novim se rješenjima mora, na primjer, jamčiti potpuna neovisnost operatora prijenosnog sustava električne energije i plina, kao i neovisnost operatora distributivnog sustava u odnosu na ostale opskrbljivače.

    Cijene struje i plina u Hrvatskoj se godinama održavaju preniskima iz socijalnih i političkih razloga, što će se morati promijeniti, istaknuto je na nedavnom forumu Dan energije o trećem energetskom paketu, koji je organiziralo Hrvatsko energetsko društvo. I hrvatski i europski stručnjaci su napomenuli da će skuplja energija potaknuti projekte energetske učinkovitosti, poput poboljšanja toplinske izolacije zgrada kako bi se smanjila potrošnja, a time i troškovi.

    Tzv. treći paket energetskih propisa Europske unije o liberalizaciji tržišta električne energije i prirodnoga plina, tumače stručnjaci, određuje za vertikalno organizirane energetske koncerne znatno jače odvajanje mrežnih djelatnosti kao prirodnog monopola od proizvodnje i opskrbe kao tržišnih djelatnosti, kako bi se svima omogućilo korištenje mreže pod jednakim uvjetima te potaknuo razvoj tržišta.

    Za sustave prijenosa energije Unija u svojim novim direktivama nudi tri moguća modela. Prvi predviđa potpuno vlasničko razdvajanje prijenosa i distribucije od ostatka tvrtke; prvedba tog modela značila bi izdvajanje kompletnog prijenosa struje iz HEP-a u posebnu tvrtku, kao što su prije desetak godina Inini magistralni plinovodi i dio zaposlenika izdvojeni u Plinacro, dok o magistralnim naftovodima brine Janaf.

    Unija namjerava stvoriti jedinstveno europsko energetsko tržište, pa želi da mreže za prijenos i distribuciju struje i plina, kao prirodni monopol, budu pod jednakim uvjetima dostupne svim zainteresiranim tvrtkama na tržištu. Osim toga, to bi, smatra se, omogućilo i jači razvoj prijenosne mreže, što je preduvjet za jačanje tržišta te nužna veća ulaganja u te energetske sustave.

    Drugi model predviđa da se tvrtka za prijenos izdvoji, a da njezina imovina (mreža) ostane u postojećoj cjelovitoj kompaniji koja bi dobivala naknadu za korištenje, a investicije u mrežu ovisile bi o odluci regulatora, koji odobrava cijenu korištenja mreže, i operatora prijenosnog sustava. Prema trećem modelu, između posebne HEP-ove tvrtke-kćeri za upravljanje prijenosnim sustavom i ostatka kompanije postavila bi se svojevrsna željezna zavjesa kako bi se, kažu stručnjaci, onemogućilo bilo kakvo protežiranje vlastite u odnosu na ostale tvrtke.

    U posljednjih godinu dana prilično je vremena i energije potrošeno kako bi se došlo do hrvatskog koncepta provedbe Unijina trećeg energetskog paketa čijom će se ugradnjom u svoje zakonodavstvo Hrvatska uklopiti u međunarodno i europsko energetsko tržište.

    »Tijekom nekoliko javnih i stručnih rasprava te u kontaktima s Europskom komisijom i Energetskom zajednicom došli smo do koncepta prilagodbe našeg energetskog sustava s europskim direktivama. Koncept je pretočen u četiri zakona koje smo mogli poslati Vladi i Saboru na usvajanje. No, kako su izbori blizu, ti će zakoni pričekati novi saziv, opet će se o njima diskutirati i eventualno će ih se doraditi prije donošenja. Ne želimo divlju liberalizaciju, nego transparetno ponašanje energetskih subjekata i ista pravila za sve na hrvatskom energetskom tržištu, što je pretpostavka za njegovo otvaranje«, kaže Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

    Granić očekuje da će nova vlada i Sabor te odluke donijeti već u prvoj polovici 2012. kako bi se do ulaska Hrvatske u EU posložilo sve potrebno i hrvatska praksa uskladila s europskom. To znači da će za određivanje cijena struje i plina ubuduće, umjesto vlade, biti nadležna HERA te da će se operator prijenosnog sustava električne energije izdvojiti po jednom od triju modela koje predviđa Unija, a najbolji će izabrati HEP-ov vlasnik.

    Veća sigurnost opskrbe potrošača Potrošačima bi, prema riječima predstavnika Europske komisije Petera Pozsgaia, odredbe trećeg paketa trebale donijeti veću sigurnost opskrbe i mogućnost izbora najpovoljnijeg opskrbljivača energentima, ali i zaštitu standarda socijalno najugroženijih slojeva potrošača, onih kojima je zaštita doista potrebna. No da bi se to ostvarilo, potrebno je kontinuirano informirati i educirati potrošače, koji moraju biti upućeni u svoja prava, ali i obveze na energetskom tržištu. Konkurentno tržište, povećanje sigurnosti opskrbe potrošača, funkcioniranje tržišta energije na temelju opće prihvaćenih i transparentnih pravila i zakona, korištenje suvremenih tehnologija, povećanje energetske učinkovitosti i zaštita ugroženih potrošača temeljni su ciljevi provedbe trećeg energetskog paketa.

    Prihvaćanje odredaba trećeg paketa olakšat će zemljama članicama Unije pristup zajedničkom međunarodnom tržištu energenata, koje će profunkcionirati na zajedničkim principima i na temelju transparentnih pravila.
 
12/4/2011 - ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM: HEP rekorder po prijavama za prijevare i nepravilnosti
Izvor - Večernji list, 03. studeni 2011.
 
  • Ukupno 10 otkaza i 27 disciplinskih postupaka bilanca je dvogodišnjeg provođenja antikorupcijskog programa u 85 kompanija čiji je većinski vlasnik država. S obzirom na korupcijske afere i svima poznatu hrvatsku stvarnost, gotovo je nevjerojatno da su u tvrtkama, u kojima radi čak 88.669 zaposlenih, u dvije godine zabilježene tek 144 prijave za nepravilnosti i prijevare te 105 prijava za kršenje etike.

    Riba smrdi od glave

    Rekorder sa 32 prijave za nepravilnosti je HEP, a u vrhu su i Hrvatske šume, Croatia osiguranje, Uljanik i Jadrolinija, dok je najviše slučajeva kršenja etike, 31 od ukupno 105, prijavljeno u HAC-u. – Nije problem ako ima prijava nepravilnosti, problem je ako se one ne rješavaju – istaknuo je Davor Dubravica, načelnik sektora za suzbijanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa koje je, zajedno s Ministarstvom financija i partnerima, organiziralo konferenciju “Odgovornost, integritet i transparentnost u poslovanju”.

    Na konferenciji su predstavljeni rezultati antikorupcijskog programa te problematizirana tema uspješnog i profitabilnog poslovanja u okruženjima u kojima vladaju različiti stupnjevi korupcije. Zanimljivo je da samo dvije tvrtke, Imota i IPK Osijek, nisu dostavile svoja antikorupcijska izvješća, za čije su sastavljanje, kao i provođenje programa, odgovorne uprave i nadzorni odbori kompanija.

    – Odgovorno ponašanje u biti je odgovornost menadžmenta – poručio je Žarko Horvat, direktor industrijske ekologije u Holcimu, a da “riba smrdi od glave” potvrdila je i Gordana Kovačević, čelnica Ericssona Nikole Tesle, koja je na panelu “Profit i/ili etika” poručila da oni kao kompanija imaju nultu toleranciju na neetične i koruptivne aktivnosti.

    Je li bilo ucjena?

    Irena Doboš, predstavnica Ikee koja nikako da krene u realizaciju projekta u Hrvatskoj, na novinarsko pitanje je li njih netko pokušao ucijeniti kako bi “pogurao stvari”, nemoćno je raširila ruke i komentirala da prema njezinim spoznajama nije, no rečenicu je završila značajnim “ali...” Brzo se snašao njihov glasnogovornik Igor Štefanac, ustvrdivši da se takvo što nije dogodilo, što dokazuje da njihovi eventualni partneri znaju da je Ikea tvrtka koja drži do etičnog poslovanja.
 
12/4/2011 - Uskok otkrio kako se izvlačio novac iz HEP-a: za HDZ 3 posto!
Izvor - Business.hr, 02. studeni 2011.
 
  • Uskok je nakon duže istrage pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv petorice vodećih ljudi HEP-a i njihovih "poslovnih partnera". Na službenim stranicama navode se samo inicijali I. M. (1954.), P. Ć. (1968.), Ž. K. G. (1955.), LJ. B. (1953.) i A. M. (1965.), no posrijedi su nedvojbeno bivši predsjednik Uprave Ivan Mravak, direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić, član Uprave Željko Kljaković Gašpić te Ljubo Bušić i Ante Matić.

    Uskok ih tereti da su u dogovoru s tadašnjim rizničarom HDZ-a Mladenom Barišićem dogovorili da se ugovaranje poslova za potrebe trgovačkih društava u sastavu HEP-a s pojedinim izvođačima uvjetuje isplatom provizije u visini od 3 posto vrijednosti posla, i to za financiranje HDZ-a.

    Tako je vodstvo HEP-a od Ljube Babića, predsjednika Nadzornog odbora i vlasnika Montiga, zatražilo da isplati iznos od 900.000 kuna kao uvjet za sklapanje aneksa na osnovni ugovor i plaćanje izvantroškovničkih radova, te za zaključenje ugovora i plaćanje opreme i radova, navodeći da je to novac za potrebe HDZ-a.

    Nakon što su ishođena potrebna odobrenja i suglasnosti na temelju kojih su zaključeni ugovori, Babić je od svibnja do srpnja 2009. godine Ćubeliću predao 600.000 kuna, koje je on potom predao Mravku, a ostatak od 300.000 Montig se obvezao platiti naknadno.
 
12/4/2011 - Vratolomija na Ombli
Izvor - Vjesnik, 31. listopad 2011.
 
  • Eko-Omblići, udruga koja je mališane pripremala za aktivno sudjelovanje u zaštiti prirode na dubrovačkom području, ove je godine prestala s radom tj. djelovanjem. Šteta što se to dogodilo u godini kad je Ombla (Rijeka dubrovačka), po kojoj su dobili ime, najugroženija, kad bi je zdušno trebalo braniti, makar i tim malim tjelesima čiji je duh osvješteniji od nekih velikih umova koji su svjesno, u pridobivanju mogućih investitora (kako bi na bilo koji način pokrenuli gospodarstvo) spremni žrtvovati prirodne ekoresurse koji su u rangu zaštite europskih pa i svjetskih vrijednosti (najbogatija podzemna fauna na svijetu, životinjske vrste stare milijunima godina). Tim vrijednostima Hrvatska želi nametnuti neke druge, uz cijenu (bez cijene) uništavanja nenadoknadivih prirodnih rijetkosti. Važnije od njih je u utrobi Golubova kamena, gdje ponornica Ombla izvire, sagraditi podzemnu hidroelektranu, prvu takvu u Europi (uvijek moramo biti prvi u nečemu!), a drugu u svijetu.

    Kako je politički cilj zadan, Vlada je odobrila dizanje kredita kod EBRD-a i komercijalnih banaka Komunalkredit AG i Siemens Financial Services u svrhu gradnje te hidroelektrane u krškom, potresnom i stoga izrazito osjetljivom području i to nakon što je EBRD, na temelju izvješća angažiranih konzultanata izvijestio da je riječ o eksperimentalnoj i visokorizičnoj investiciji koja bi mogla višestruko razočarati. Pritom je EBRD mislio na rizike gradnje koji će povećati planiranu investiciju od 123,2 milijuna eura do neslućenih razina, kao i na moguće nedostatne učinke proizvodnje struje takvog pogona, što će se izravno reflektirati na ukupne troškove, ukazavši na (ne)isplativost toga projekta koji će u sljedećih 25 godina moći vratiti samo 37,8 posto inicijalne investicije. No nakon tih upozorenja, a prije konačne odluke EBRD-a hoće li ili ne ući u tu investiciju (rasprava zakazana za 8. studenoga), mjerodavno je Ministarstvo izdalo lokacijsku dozvolu s Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš te načelnu dozvolu za postupak izdavanja građevinske, koncentrirajući se pritom na tvrdnje da neće biti potopljen »ekorezervat« Vilina špilja (iako za to ne postoje uvjerljivi dokazi), a ne na upozorenja EBRD-a.

    Zašto je HEP zapeo baš za Omblu, tu najkraću ponornicu na svijetu i to u tako krhkom, kraškom i potresnom terenu, gdje su uvjeti gradnje teški i bez potrebe čuvanja tog raritetnog ekosustava? Kao da je to jedina rijeka u Hrvatskoj? Ili je na ostalima sagrađeno toliko elektrana da se više ni jedna ne može podići, pa se mora pribjegavati ovako vratolomnim gradnjama? Što ga to vuče u ambis Omble da tako samouvjereno tvrdi da angažirani stručnjaci EBRD-a nisu imali dovoljno podataka za donošenje takve prethodne ocjene? Ta raspolagali su s onim što im je HEP dostavio. A na temelju istih podataka HEP tvrdi da je projekt »ekološki prihvatljiv« (što to znači »prihvatljiv«?) i »financijski isplativ« (tko će doživjeti tu potvrdu »isplativosti« i po kojoj cijeni projekta i struje?) I koje to garancije, nakon Kupske, može unaprijed izdati da Vilina špilja neće biti potopljena, a s njome uništene i tamošnje endemske vrste? Upravo stoga su 34 hrvatske i međunarodne organizacije za zaštitu okoliša uputile EBRD-u apel da ne odobri kredit za taj projekt, ističući kako je taj lokalitet u planu zaštite kao dio europske mreže zaštićenih područja »Natura 2000«. U iščekivanju te odluke, valja ipak znati da će za EBRD presudnu ulogu imati financije, a ne zaštita prirode! Može li nakon već izrečenoga EBRD ipak podržati taj projekt? I s kojim obrazloženjem?
 
12/4/2011 - Spor zbog Plomina 3
Izvor - Vjesnik, 21. listopad 2011.
 
  • Hoće li Termoelektrana Plomin nakon gradnje predviđenog velikog trećeg bloka na ugljen onečišćavati okoliš, kao što tvrde zeleni, ili će doprinijeti smanjivanju njena štetnog utjecaja na okoliš, kako tvrdi HEP?

    Odgovor na to pitanje trebao bi biti jasniji nakon završetka nedavno započete javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš tog, smatraju neki, spornog postrojenja. Naravno, pod uvjetom da su svi njegovi mogući utjecaji na okoliš u studiji dobro obrađeni te da stručno povjerenstvo za njenu ocjenu, koje je imenovalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, što kvalitetnije obavi povjereni posao.

    Time bi se trebala razriješiti zbrka koja je nastala zbog te investicije vrijedne 800 milijuna eura, jedne od najvećih u Hrvatskoj, jer zbog različitih tvrdnji dobar dio javnosti više ne zna komu može vjerovati.

    Svi se naime slažu da Hrvatskoj zbog porasta potrošnje struje i postupnog zatvaranja dijela postojećih zastarjelih trebaju nove elektrane i velike investicije. Isto tako, svi se slažu da one ne smiju uništavati najveće prirodno bogatstvo Hrvatske – lijep i očuvan okoliš koji je i temelj za razvoj turizma koji donosi dvadesetak posto bruto društvenog proizvoda. U suprotnom sami bi rezali granu na kojoj sjedimo. Ukratko, trebaju nam elektrane, ali takve koje neće onečišćavati okoliš.

    U takvoj situaciji nije ni čudo što se i zbog ove velike investicije ponavlja uobičajeni scenarij i rasprave u kojima jedni prozivaju investitore koji, navodno, nastoje sniziti troškove i na račun okoliša maksimalizirati profit, a drugi zelene da nerijetko pretjeruju i tako (ne)potrebno zaustavljaju razne potrebne investicije.

    U svakom slučaju, na investitorima je da uvjere javnost i mjerodavne službe kako je njihov projekt potreban i neopasan za okoliš, a zeleni, kao i mediji, trebaju biti korektivni faktor. Odluku će međutim, nakon što prouči sve argumente, ipak donijeti Ministarstvo zaštite okoliša.
 
12/4/2011 - Hoće li 'zeleni' zaustaviti investiciju od 800 milijuna eura?
Izvor - Vjesnik, 20. listopad 2011.
 
  • Može li se dogoditi da 'zeleni' nezadovoljni predloženim rješenjima zaustave jednu od najvećih planiranih investicija u Hrvatskoj - gradnju trećeg bloka Termoelektrane Plomin na ugljen, u što Hrvatska elektroprivreda s partnerom, kojeg tek treba izabrati, planira uložiti oko 800 milijuna eura.

    Odgovor na to pitanje bit će vjerojatno jasniji nakon završetka u srijedu otvorene javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš, zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i tehničko-tehnološkom rješenju za rekonstrukciju termoelektrane Plomin koja će trajati do 18. studenoga. Ta rekonstrukcija predviđa zamjenu postojećeg zastarjelog prvog bloka te termoelektrane snage 125 megavata (MW) novim, modernijim i nekoliko puta većim snage 500 MW. Nakon njezina završetka, ta će velika elektrana umjesto današnjih 335 MW instalirane snage imati 710 MW, pa bi po snazi bila podjednaka Nuklearnoj elektrani Krško.

    U HEP-u navode da je cjelovita dokumentacija dostupna javnosti u službenim prostorima Grada Labina, Općine Kršan i Istarske županije u Puli. Sažetak studije utjecaja na okoliš objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Istarske županije, a javno izlaganje održat će se 27. listopada u Plomin Luci i 28. listopada u upravnoj zgradi Grada Labina.

    Međutim, brojne ekoudruge imaju puno primjedbi i na studiju i na cijeli projekt. U njihovo ime predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić kaže da je taj projekt, po mišljenju više stručnjaka i osoba uključenih u taj upravni proces, vrlo opasan za okoliš. »Predviđena tehnologija za treći blok TE Plomin obrađena u studiji utjecaja na okoliš ne da nije najbolja raspoloživa, nego je zastarjela, a procjena njezina utjecaja na zdravlje ljudi je obrađena samo marginalno, iako je to kod studija za zapadnoeuropske termoelektrane na ugljen ključni dio«, tvrdi Piršić.

    Osim toga, navodi da se procjena studije utjecaja na okoliš vodi vrlo netransparentno, jer nije objavljena cijela studija niti sastav komisije koju je za procjenu imenovalo Ministarstvo zaštite okoliša. Zato javnost ima puno manje informacija, nego, primjerice, u javnoj raspravi o studiji za gradnju LNG-terminala. Stručnjaci i ostali koji žele pročitati cijelu studiju moraju otputovati u Istru, kaže Piršić.

    Najavio je da će ekoudruge tražiti objavu cijele studije te da će osnovati tim stručnjaka koji će ju temeljito analizirati.

    S druge strane, u HEP-u kažu da su projekt zamjene starog prvog bloka novim pokrenuli na temelju pozitivnih iskustava s pogonom drugog bloka, polazeći od odgovornosti u osiguranju dovoljnih količina električne energije za hrvatske potrošače i u skladu s načelima održivog razvoja i normama EU-a. Primjenom najsuvremenije tehnologije (najboljih raspoloživih tehnika) treći blok će postići stupanj korisnog djelovanja od 45 posto, što je znatno više od današnjih klasičnih elektrana u svijetu, koje imaju stupanj pretvorbe od 32 do 37 posto.

    Emisije štetnih tvari u zrak smanjit će se na najmanju moguću mjeru, korištenjem visokokvalitetnoga niskosumpornog ugljena i ugradnjom postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova, postrojenja za smanjenje emisije NOx i visokoučinkovitog elektrostatskog filtra za čestice, ističu u HEP-u.

    Pritom napominju da će zrak u okolici TE Plomin i dalje biti prve, najbolje kategorije, jer će treći i drugi blok zajedno emitirati manje onečišćujućih tvari nego što danas emitiraju prvi i drugi blok, i to: 54 posto manje SO2, 25 posto manje NOx i 13 posto manje čestica.

    Razine emisija u zrak i svi ostali pokazatelji utjecaja na okoliš, kao i do sada, sustavno će se pratiti, kako u samoj elektrani, tako i u ovlaštenim neovisnim institucijama, te će biti javno dostupni u bazi podataka o emisijama iz stacionarnih izvora Agencije za zaštitu okoliša. Povrh toga, planiran je potpuno zatvoreni sustav dopreme i skladištenja ugljena za koji se upravo priprema natječaj za gradnju. Odlaganje ugljena u planiranom zatvorenom sustavu silosa te predviđeni pretovarni sustav, dnevni bunkeri i mlinovi ugljena evidentno će poboljšati situaciju na lokaciji jer se ugljena prašina neće raznositi u okolišu. Osim toga, bit će vizualno prihvatljiviji u odnosu na današnje stanje, tvrde u HEP-u.

    Ako studija nakon javne rasprave dobije zeleno svjetlo povjerenstva Ministarstva, HEP će biti puno bliže izdavanju lokacijske dozvole, što je preduvjet za međunarodni natječaj na kojem će izabrati partnera koji će ravnopravno sudjelovati u financiranju tog velikog projekta.
 
12/4/2011 - RWE itekako želi u projekt Plomin 3
Izvor - Poslovni dnevnik, 14. listopad 2011.
 
  • Najvažniju hrvatsku termoelektranu, Plomin u Istri, trebao bi nadograditi njemački energetski div RWE, piše Vjesnik pozivajući se na neimenovane izvore iz HEP-a. Iako je tijekom četvrtka došlo do medijskih spekulacija da RWE odustaje od Plomina, iz te tvrtke su ubrzo otklonili takve informacije i potvrdili da su itekako zainteresirani za hrvatsku termoelektranu.

    "RWE namjerava sudjelovati, zajedno sa svojim hrvatskim partnerima, u razvoju Plomina kao i u različitim drugim energetskim projektima u Hrvatskoj. Namjeru RWE-a ovog je tjedna jasno potvrdio Karl Kraus, direktor RWE za istočnu Europu, koji je sudjelovao na međunarodnoj konferenciji 'Invest in Croatia'. RWE je stoga iznenađen i začuđen što takva neutemeljena nagađanja uspijevaju naći svoj put u medije", stoji u priopćenju koje su u četvrtak potpisali vodeći ljudi RWE u Hrvatskoj, Ralf Blomberg i Ingo Block. Još je u utorak na spomenutoj konferenciji Kraus kazao novinarima da je Plomin ključni energetski projekt u Hrvatskoj na kojem RWE želi sudjelovati. Kraus je potvrdio da će se prijaviti na natječaj čim se otvori. Iako Njemačka nema i neće tražiti nikakve posebne uvjete u vezi s tim projektom, Kraus je potvrdio da su o Plominu nedavno, prilikom zadnjeg susreta razgovarale premijerka Jadranka Kosor i kancelarka Angela Merkel. To otvara prostor da je nešto već dogovoreno, ako ne već i potpisano. Iz HEP-a nije bilo moguće dobiti komentar o situaciji glede projekta Plomin, teškog oko 800 milijuna eura.
 
12/4/2011 - RWE odustaje od TE Plomin 3?
Izvor - Poslovni dnevnik, 12. listopad 2011.
 
  • Iako bi to bio logičan slijed poslovanja, čini se da njemački energetski div RWE neće investirati u Termoelektranu Plomin 3, vrijednu 800 milijuna eura.

    Prema neslužbenim izvorima, u igri za dobivanje koncesije spominju se talijanski Enel, korejski proizvođač automobila Daewoo i domaći Adris, piše poslovni tjednik Lider. Iako je RWE-u ulaganje u prethodni projekt Plomin 2 bilo profitabilno, a partnerstvo na novom projektu bilo bi u sklopu iste infrastrukture, ima indicija da bi mogao odustati od novog projekta unatoč pritisku kancelarke Angele Merkel na hrvatsku vlast.

    Lider navodi nekoliko razloga za takav zaključak. Prvi je taj da se raspisuje međunarodni natječaj unatoč tomu što se pojedini stručnjaci slažu da je to posve nepotrebno jer je riječ o nastavku strateškog partnerstva nakon što RWE-u 2015. istekne koncesija na projektu Plomina 2. Drugi je važan razlog tražena snaga termoelektrane od 500 megavata, a RWE u portfelju ima tipske blokove od 350 i 800 megavata. Treći je razlog isplativost ulaganja. Tržište energije danas je otvoreno i ne može se jamčiti fiksna cijena otkupa, što je bio slučaj kad se ulazilo u Plomin 2.

    Ako RWE odustane, najizgledniji je HEP-ov partner u novom projektu talijanski Enel, čiji su predstavnici već razgledali lokaciju.
 
12/4/2011 - Znate li koliko je milijuna kuna štete napravljeno u aferi HEP-TLM? 666!
Izvor - Business.hr, 10. listopad 2011.
 
  • Bivši premijer Ivo Sanader mogao bi dobiti i ulogu glavnog okrivljenika u aferi HEP-TLM sa štetom od 666 milijuna kuna. Riječ je o višegodišnjim isporukama struje šibenskom TLM-u, odnosno mostarskom Aluminiju po nerealno niskim cijenama, piše Jutarnji list.

    Za provođenje istrage koja je počela u svibnju 2010. obuhvaćeni su bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec i bivši šefovi HEP-a i TLM-a Ivan Mravak i Ivan Koštan.

    Naime, vještačenjem je utvrđeno da je isporukama jeftine struje Aluminiju Mostar za HEP nastupila šteta od 90 milijuna eura, dakle 60 milijuna kuna više nego što je utvrđeno. TLM je privatiziran 2007. kada je 80,2 posto udjela u tom šibenskom poduzeću kupio domaći konzorcij Adrial, na čemu je inzistirao Damir Polančec.

    Isti dan kad je Adrial izabran kao najbolji ponuđač Mravak je s TLM-om sklopio ugovor o isporuci jeftine struje. Bilo je jasno da će TLM isporučivati struju Aluminiju Mostar. Stručne službe u HEP-u već su tada izračunale da će gubiti oko 20 milijuna eura. U ugovoru je postajala i klauzula o prekidu struje ako HEP bude poslovao s gubitkom. Međutim sva su ta osiguranja od rizika ispala iz ugovora.
 
12/4/2011 - "Srđ je naš": HEP skriva informacije od javnosti o HE Ombla
Izvor - Slobodna dalmacija, 10. listopad 2011.
 
  • Predstavnici dubrovačke Inicijative “Srđ je naš” nedavno su prezentaciju hidroelektrane Ombla ocijenili poražavajućim dokazom da HEP o energetskom projektu ne bi ni informirao javnost da to nije tražio potencijalni kreditor Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD):

    - Cilj prezentacije bio je sakriti što je moguće više pravih informacija. HEP je iscjepkao prezentacije na različite društvene skupine, čime je nastojao umanjiti reakcije javnosti, a bit same rasprave oslabiti davanjem lažnih informacija i izbjegavanjem odgovora - negoduju iz Inicijative.

    - Odgovori HEP-a i izvođača studije su išli na veličanje tehničko-tehnoloških rješenja iz kojeg uklanjaju sve sumnje o sigurnosti i vododrživosti akumulacije, i o njezinu utjecaju na nizvodni tok Omble. Pažnja se usmjerava na moguće negativne ekološke posljedice na prostorno minoran dio sustava, Vilinu špilju i na svođenje problema na nekoliko šišmiša. Također se prenaglašavaju ili izmišljaju društvene koristi za elektroopskrbu i vodoopskrbu Dubrovnika, turizam i osobne koristi stanovništva Rijeke dubrovačke - stoji u reagiranju civilnih aktivista koji HEP optužuju da relativizira ocjene konzultantske kuće EBRD-a o neisplativosti projekta koji bi pratilo trostruko povećanje cijene struje.

    - Rasprava je potvrdila da se HEP nije odmakao od poznatog pristupa, kojem je cilj ostvarenje projekta po svaku cijenu, kršeći pri tome znanstveno-stručne kriterije, prava javnosti na informiranost i na sudjelovanje u upravljanju okolišem, te izravno se suprotstavljajući važećim hrvatskim zakonima i promičući upravno nasilje. Kao da nismo naučili lekciju na slučaju dubrovačke javne garaže, na čiju su štetnost ugovora i neisplativost u EBRD-u davno upozoravali odbivši je financirati, poručuju iz Inicijative “Srđ je naš”.
 
12/4/2011 - PORAZNE OCJENE Francuski stručnjaci: HE Ombla diže cijenu struje tri puta?!
Izvor - Slobodna dalmacija, 07. listopad 2011.
 
  • Ako je suditi po famoznom prvom nacrtu studije isplativosti HE Ombla, investitorima iz HEP-a najbolje bi bilo da se uopće ne upuštaju u izgradnju prve podzemne hidroelektrane u Europi.

    Rizičnost, eksperimentalnost i neprofitabilnost lajtmotivi su studije koju je za Europsku banku za obnovu i razvoj izradio konzultantski tim većinom francuskih stručnjaka.
    Konzultanti koji su izradili studiju zbog mogućnosti da EBRD kreditira taj projekt, tvrde da će u predstojećih četvrt stoljeća na prodaji struje i vode naš nacionalni distributer uspjeti vratiti samo 37,8 posto inicijalne investicije, dok bi energetski doprinos elektrane u ukupnom sustavu iznosio tek 1,3 posto.

    − Cijena od 214 kuna za MWh, po kojoj će HE Ombla 25 godina isporučivati struju u mrežu, trebala bi biti povećana gotovo tri puta kako bi se poboljšala profitabilnost projekta, jer u protivnom troškovi gradnje i održavanja neće biti komercijalno isplativi − navode zloguki proroci u analizi megaprojekta koji je netom procurio u javnost.

    Zamke

    EBRD bi, kao izgledni kreditor gradnje HE vrijedne 1,1 milijardu kuna, zaključio da HEP-ov projekt ne udovoljava ni financijskim ni vremenskim parametrima, jer zbog zamki koje donosi rad u kraškom terenu uvijek postoji mogućnost produljenja petogodišnjeg roka izvedbe projekta vrijednog 152 milijuna eura.

    Konzultanti EBRD-a nadalje upozoravaju da će HEP na prodaji struje uprihoditi samo 32,4 milijuna kuna godišnje, dok će na prodaji vode godišnje zarađivati između 5,7 i 17,1 milijun kuna, te bi jedini spas za projekt bile Vladine izdašne subvencije.

    Turbine HE Ombla mogle bi proraditi samo uz povećanje tarife za struju na 642 kune za MWh, uz dodatna izdvajanja za održavanje. Konzultanti negoduju i zbog eksperimentalne prirode projekta, čiju izvedbu, ako je bude, savjetuju u fazama.

    EBRD-ova analiza dovodi u sumnju i obećanja investitora o osiguranju dovoljnih količina nezamućene vode. Kvaliteta vode će, vele autori studije, uvelike ovisiti o poljoprivredi na Popovu polju i razvoju gradova Bileće i Trebinja.

    Ukratko, procijenjene izravne koristi od HE Ombla ne bi premašile 15 milijuna kuna godišnje, uz minoran doprinos elektroenergetskom sustavu. Iz HEP-a, međutim, posve druga priča.

    − Nema govora o trostrukom poskupljenju električne energije koju će isporučivati hidroelektrana Ombla. Navodi o tome da bi HEP na prodaji struje i vode u sljedećih 25 godina uspio vratiti tek 37,8 posto inicijalne investicije nisu nikakvi konačni podaci, nego samo dio tzv. draft verzije koja će zbog niza nelogičnosti sigurno biti revidirana nakon razgovora s izrađivačima − komentirala je direktorica Sektora za planiranje investicija i korporativni razvoj HEP-a Ljubica Cvenić.

    − HEP kao investitor sigurno se ne bi upuštao u eksperimentalne projekte koji nemaju budućnost. Riječ je elektroenergetskom projektu koji ima prioritetno značenje u skladu sa Strategijom energetskog razvoja RH − istaknula je Ljubica Cvenić, najavljujući da će dogodine biti raspisan natječaj za izgradnju pristupnih cesta, a u posljednjem kvartalu 2012. i natječaj za izgradnju postrojenja koje bi nakon petogodišnje gradnje dubrovačkom području trebalo osigurati neometano napajanje električnom energijom.

    Kraška podloga

    Na dubrovačkom predstavljanju hidroelektrane, voditelj projekta HE Ombla Tomislav Paviša u četvrtak je ustvrdio da je kraška podloga za izgradnju HE posve pouzdana prirodna barijera koja sprječava prelijevanje vode od kojega strahuju konzultanti EBRD-a.

    Projektanti su odbacili i mogućnost rastresanja tla zbog građevinskih radova, ustvrdivši da će se na Ombli koristiti postojeći podzemni vodotokovi koji će prirodno otjecati do pogona.

    − Svi ključni dijelovi HE Ombla, akumulacija, brana, strojarnica i rasklopište, bit će smješteni u podzemlju − poručili su HEP-ovi predstavljači, te su napomenuli da će se smještanjem HE u podzemlje, uz uštede u odnosu na klasičnu nadzemnu gradnju, smanjiti opasnost za okoliš, a neće biti ni zauzimanja korisnog prostora.

    Primjedbe

    U predstojećih četvrt stoljeća na prodaji struje i vode HEP će uspjeti vratiti tek 37,8 posto inicijalne investicije.
    Energetski doprinos elektrane u ukupnom sustavu iznosio bi samo 1,3 posto.
    Cijena struje iz HE Ombla morala bi biti tri puta veća kako bi investicija bila isplativa.
    Zbog zamki koje donosi rad u kraškom terenu, postoji mogućnost produljenja petogodišnjeg roka izvedbe.
    Procijenjene izravne koristi od HE Ombla ne bi premašile 15 milijuna kuna godišnje.
    Teško su ostvariva obećanja investitora o osiguranju dovoljnih količina nezamućene vode.

    Filtar za vodu

    Buduća elektrana, poručuju HEP-ovci, bit će višenamjenski objekt u sklopu kojega će se graditi poseban pročistač pitke vode kojim će se povećati kvaliteta opskrbe Dubrovnika i okolice, a kapaciteti dubrovačkog Vodovoda utrostručit će se.
 
12/4/2011 - HEP-ov novi projekt težak 152 mil. €, a izgradnja će trajati 5 godina
Izvor - Business.hr, 06. listopad 2011.
 
  • Hrvatska elektroprivreda (HEP) predstavila je danas u Dubrovniku projekt buduće hidroelektrane Ombla, snage 68 megavata (MV) s očekivanom godišnjom proizvodnjom 225 gigavatsati (Gwh) električne energije, koja bi koristila prirodni vodni resurs rijeke Omble.

    Vrijednost HE Omble procjenjuje se na 152 milijuna eura, a izgradnja će trajati pet godina.

    Predstavljanje projekta organizirano je za predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika i medije, dok je za građane predstavljanje najavljeno za danas poslije podne na dubrovačkom Sveučilištu.

    Projekt su predstavili voditelj projekta Tomislav Paviša i glavni projektant Velimir Rajković.

    Kako je istakao Paviša, buduća hidroelektrana mogla bi opskrbiti 45.000 kućanstava. Istraživački radovi, kojima je cilj bio utvrditi prirodno stanje, odabir tehnološkog rješenja te utjecaj na okoliš, započeli su prije 30 godina i od 1983. godine izrađena je projektna dokumentacija koja sadrži više od 20.000 stranica.

    Predstavnici HEP-a naglasili su kako je projekt isplativ, tektonski siguran i potpuno prihvatljiv za okoliš, što je i potvrdila i studija utjecaja na okoliš.

    Jedan od projektanata Zvonimir Sever kazao je kako je poznato da je dubrovačko područje tektonski jedno od najosjetljivih u RH, ali je projekt napravljen tako da je buduća hidroelektrana u potpunosti sigurna od eventualnih potresa.

    Predstavnica grada Dubrovnika zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić kazala je kako je sigurno da Dubrovnik treba izvore električne energije i pitku vodu i kako je u ovom slučaju riječ o složenom projektu u kojem osim studije za okoliš treba voditi računa i o ekonomskoj isplativosti.

    Predstavnik Dubrovačko-neretvanske županije zamjenik župana Frano Skokandić kazao je kako u ovom slučaju, ako nećemo vjerovati HEP-u i našim institucijama, onda doista, rekao je, ne znam kome treba vjerovati, te kako u ovom projektu treba voditi računa o studiji utjecaja na okoliš.
 
12/4/2011 - Mala rijeka za velike projekte
Izvor - Slobodna dalmacija, 07. listopad 2011.
 
  • Oko rječice Omble, koju lokalni ekolozi odmilja nazivaju najmanjom svjetskom ponornicom, ovih dana pletu se sve sami megaprojekti. Uz hidroelektranu, o kojoj se kao spasonosnom rješenju govori svaki put kad zbog grmljavine u susjednoj Italiji nestane struje u Dubrovniku, Ombla se prometnula i u izvozni adut HDZ-ova predizbornog programa prodaje izvorske vode, kojim bi se namaknulo milijardu i pol kuna za krpanje proračuna.

    I dok bi ciljani kupci električne energije bili građani RH u sustavu HEP-a, voda iz Omble bi se isporučivala ni manje ni više nego žednim zemljama Arapskog poluotoka, koje su bogate naftom, a beznadno siromašne zalihama vode. Pitka voda bi se, kao u kakvom futurističkom filmu, posebnim cijevima na pontonima prevozila do tankera u dubrovačku luku i odatle u bijeli svijet.

    Izrađivači studijâ utjecaja na okoliš i isplativosti projekta zabrinuto domicilno stanovništvo redovito tješe tvrdnjama kako od projekata neće biti štete ni za prirodu ni za kućni budžet, no sumnjičavi kakvi već jesu, Dubrovčani se ne prestaju pitati koja je stvarna korist od kolosalnih projekata.

    Konkretno, dokad će strahovati od svakog nevremena s kojim im stiže “zamračenje” i obvezno zamućenje vode u gradskoj mreži zbog kiša na izvorištu Omble? O prednostima izvoza vode u Arabiju tek trebaju razmisliti. Jer s petrodolarima se nije za šaliti.
 
12/4/2011 - Premijerko, iz Europe tvrde: Gradnja HE ‘Ombla’ rizična je za okoliš!
Izvor - Slobodna dalmacija, 01. listopad 2011.
 
  • Upravo kad su investitori iz Hrvatske elektroprivrede najavili predstavljanje projekta izgradnje Hidroelektrane “Ombla” 6. listopada u Dubrovniku, kao hladan tuš stigao je nalaz konzultanata Europske banke za obnovu i razvoj koji su HE “Ombla” proglasili visokorizičnom investicijom.

    Savjetnici EBRD-a, potencijalnog kreditora izgradnje 130 milijuna eura vrijedne prve hrvatske podzemne hidroelektrane, upozorili su na opasnosti od zahvata u kraški prostor i predložili dodatna hidrološka i geološka istraživanja radi otklanjanja dvojbi o isplativosti ulaganja i mogućih štetnih posljedica na okoliš.

    Dok neki u konzultantskom nalazu vide prepreku ostvarenju jedne od trideset investicija od državnog interesa s popisa Vlade Jadranke Kosor, voditelj HEP-ova projekta HE “Ombla” dipl. ing. građ. Tomislav Paviša poručuje da nema razloga za brigu:

    - Izvještaj konzultanata EBRD-a nije konačan i samo poziva na dodatne dogovore. Kao i svi veliki projekti, HE “Ombla” je u fazi preispitivanja tehničkih rješenja koja traju od početnih istraživanja do konačne realizacije. Dok god ima dvojbi, o njima će se raspravljati, sada i tijekom petogodišnjeg razdoblja same izgradnje - kaže Paviša i podsjeća da su istu proceduru svojedobno prošle hidroelektrane “Peruča” i “Grančarevo”.

    - Ovo je uobičajen postupak koji će se dodatno intenzivirati kod izvođenja radova kada će stručnjaci u suradnji s investitorima i financijerima tražiti optimalna rješenja - poručio je voditelj projekta HE.

    Paviša je otklonio sumnje ekologa u štetnost projekta za faunu Viline špilje, staništa sedam vrsta rijetkih šišmiša u obuhvatu budućeg elektropostrojenja.

    - Skloništa šišmiša apsolutno su sigurna jer nema govora o potapanju Viline špilje. Taj je lokalitet uvijek na suhom i služi za evakuaciju zraka kod podizanja razine podzemnih voda - pojasnio je dipl. ing. građ. Tomislav Paviša.

    Procijenjena snaga HE “Ombla” iznosila bi 68 MW, dok bi godišnja proizvodnja struje dosegnula 220 GW. HEP bi kao investitor izgradnju 10 posto pogona financirao iz dobiti, a ostatak iz kreditne linije EBRD-a.

    Izgradnjom pogona koji je “u pripremi” još od ranih 1980. poboljšala bi se elektroopskrba dubrovačkog područja, koje i danas za jače grmljavine ostaje u mraku jer nema alternativni pravac napajanja.

    I ‘zeleni’ protiv

    HE Dubrovački Zeleni forum uporan je u protivljenju izgradnji HE “Ombla”. “Nepromišljeni strateški projekti mogli bi uništiti špiljsku faunu. Posebna opasnost prijeti lokalitetu Viline špilje gdje bi izgradnja HE značila siguran izgon sedam vrsta šišmiša, među kojima ima i endemskih poput Meheljeva potkovnjaka”, ustrajni su dubrovački “zeleni” koje nije umirila ni ohrabrujuća poruka iz Ureda premijerke Kosor koja je zajamčila da će staništa šišmiša u izgradnji HE ostati netaknuta.

    Projekt Golubov kamen

    Prvi projekt HE iz 1980. predviđa podzemni pogon na izvoru rijeke Omble u masivu brda Golubova kamena. Na toj se lokaciji nalazi prostrani prazan prostor u kršu gdje su projektanti planirali smjestiti strojarnicu buduće HE “Ombla”, te branu sa spremnikom za akumulaciju vode na visini od 130 metara.

    Prošlogodišnji višednevni nestanci struje na dubrovačkom području potaknuli su raspravu o oživljavanju projekta koji je kao prioritetan istaknula i premijerka Jadranka Kosor.

    Pred početak izgradnje, HEP i Europska banka u zajedničkoj su proceduri dovršili Procjenu utjecaja na okoliš i socijalna pitanja energetskog pogona, koji bi Dubrovčane osim nestanaka struje oslobodio i zamućenosti vode koja se javlja u vodoopskrbnom sustavu nakon obilnih kiša.
 
12/4/2011 - Hrvatska i Crna Gora najovisnije o uvozu energije
Izvor - Glas slavonije, 21. rujan 2011.
 
  • Da bi se u zemljama jugoistočne Europe proizvela jedinica BDP-a, potrebno je uložiti čak 1,7 do 3,9 puta više energije u odnosu na prosjek EU - zaključak je regionalne studije koju su, uz angažman nezavisnih energetskih stručnjaka, izradile udruge civilnog društva iz Albanije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova.

    Studija naziva "Pravednije, čišće, sigurnije" daje pregled stanja u energetskom sektoru u jugoistočnoj Europi, kao i preporuke za budućnost, a pokazuje, između ostaloga, kako regija ima značajne potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije i visoku razinu javne potpore, no u praksi se obnovljivi izvori - ne koriste.

    Hrvatska je, prema zakonskoj i drugoj regulativi, zaključuje se u studiji, u najboljoj situaciji od ostalih zemalja - imamo razrađenu energetsku politiku i zakonodavne okvire, postavljene nacionalne ciljeve za obnovljive izvore (20 posto ukupne potrošnje do 2020. godine mora dolaziti iz obnovljivih izvora, a opća potrošnja energije dotad mora biti smanjena za deset posto). Međutim, energetska regulatorna agencija nam "nije na mjestu", navodi se, a unatoč tome što na papiru imamo potpuno liberalizirano energetsko tržište, njime još uvijek "žare i pale" monopolisti. Razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koči prevelika birokracija, na tržištu je nedovoljno poticaja, ali i premalo nadzora.

    U cijeloj regiji je, vele podaci za 2008. godinu, proizvedeno ukupno 23 Mtoe (ekvivalenta nafte u milijunima tona) primarne energije, u čemu je ugljen sudjelovao sa 63 posto, obnovljivi izvori, zahvaljujući velikim hidroelektranama, s 18 posto, plin s oko deset posto, a nafta s devet posto. Ovisnost o uvozu energije iznosi čak 43 posto, pri čemu najmanje uvozi BiH, u kojoj jedna četvrtina bruto potrošnje energije dolazi iz uvoza, dok su Hrvatska i Crna Gora o uvozu energije najovisnije države regije (60 posto uvoza za Hrvatsku, 50 posto za Crnu Goru). Srbija prednjači s vlastitom proizvodnjom, ona proizvodi 9,4 Mtoe primarne energije, najmanje pak Crna Gora, samo 0,6 Mtoe. U usporedbi s 27 zemalja EU potrošnja ugljena u jugoistočnoj Europi više je nego dvostruko veća od potrošnje u EU (18 posto), dok plin u ukupnoj potrošnji u regiji sudjeluje s 13 posto nasuprot 24 posto u EU.

    S druge strane, zemlje JI Europe troše mnogo manje energije po glavi stanovnika negoli države EU. Albanija troši 1.372 kWh godišnje per capita, BiH 2.385, Hrvatska 3.497, a Srbija 3.751. Prosjek jugoistočne Europe iznosi 2.917, a EU-27 5.731 kWh električne energije. Cijene energije u regiji su i do 234 posto niže u odnosu na prosjek EU. Makedonci plaćaju najmanje - pet eura za sto kilovatsati struje, za razliku od 16,7 eura, koliko sto kWh (prosjek) košta u 27 zemalja EU. U Albaniji ista količina stoji 6,8 eura, u BiH 7,4, u Srbiji, primjerice, 6,6 eura, a u Hrvatskoj 12 eura za sto kWh.

    Hrvatska s najmanje gubitaka

    Kad su gubici u elektromrežama u pitanju, Hrvatska stoji jako dobro, uzme li se u obzir to da je HEP gubitke sveo na, kaže se u studiji, "podnošljivih" 2,5 posto, za razliku od gubitaka u, primjerice, albanskoj nacionalnoj mreži, koji iznosi nevjerojatnih 35 posto ili, još gore, 39 posto na Kosovu, pri čemu se dvadesetak posto odnosi na, zapravo, neovlaštenu potrošnju, odnosno krađu struje i neplatiše.
 
12/4/2011 - U Velikoj Gorici gradi se bioelektrana za 65 milijuna eura
Izvor - Večernji list, 21. rujan 2011.
 
  • Zasad je pripremljeno idejno-tehničko rješenje, a lokacijska i građevinska dozvola očekuje se do ljeta 2012. godine kada bi trebala početi i gradnja vrijedne investicije.

    U Velikoj Gorici, južno od jezera Čiče, potkraj iduće godine trebala bi početi gradnja bioelektrane-toplane na šumsku biomasu!

    Spremno idejno rješenje

    Investicija je to vrijedna 65 milijuna eura za koju će novac iz pretpristupnih fondova Europske unije namaknuti HEP – Obnovljivi izvori energije i HEP Toplinarstvo koji je, kako doznajemo, jedini vlasnik prvog takvog objekta na području cijele Hrvatske. Zasad je pripremljeno idejno-tehničko rješenje, a podnesen je i zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša za procjenu utjecaja na okoliš.

    – Bude li sve teklo prema planu, sve dozvole ishodit će se do ljeta 2012. godine, kada bi trebala početi i gradnja – kaže Marko Ružić, stručni savjetnik za zaštitu okoliša. Za gradnju bioelektrane izabrana je parcela kod postojeće trafostanice, koja se nalazi unutar gospodarske zone Štuki, a osnovno gorivo za pogon bit će drvna sječka.

    – Sječka će se nabavljati od Hrvatskih šuma, s kojima HEP OIE još od 2007. godine ima potpisan Sporazum o suradnji na projektima obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će u prosjeku 28 kamiona dnevno dopremati sječku u bioelektranu – objasnili su pak u HEP-u dodajući kako je predviđena godišnja bruto proizvodnja električne energije dovoljna za opskrbu oko 50 tisuća kućanstava.

    Proradit će 2015. godine

    Iako je puštanje u pogon bioelektrane predviđeno tek za 2015. godinu, njome će se smanjiti emisija ugljikova dioksida, ali i uštedjeti novac koji se danas troši za održavanje 16 postojećih toplinskih stanica.

    – Nakon otvaranja bioelektrane, postojeće stanice, osim one u Galženici, koja će raditi na prirodni plin, bit će zatvorene – rekao je Ružić. No na pitanje hoće li investiciju od 65 milijuna eura građani osjetiti u džepu i hoće li im računi biti smanjeni, nitko nije znao odgovoriti. Energijom iz bioelektrane opskrbljivala bi se cijela Velika Gorica, osim okolnih sela i općina. Ipak, Grad V. Gorica iz svog proračuna za ovu investiciju neće uložiti ni kunu, već je samo korisnik.

    – Grad je trebao otkupiti barem zemlju za gradnju i tako postati malim dijelom suvlasnik – komentira Marko Ružić. Ipak, Grad će svoju blagajnu podebljati naplatom poreza, prireza, doprinosa, naknada i koncesija, a ostvarit će i indirektnu korist – tijekom gradnje planirano je zapošljavanje do 120 Velikogoričana, a nakon gradnje stalno zaposlenje pronaći će najviše dvadesetak ljudi.

    – To je samo još jedna potvrda da je Gorica u velikom investicijskom zamahu. Ovaj projekt jedan je od 30 investicijskih projekata Vlade RH. Svakako će znatno pridonijeti očuvanju okoliša – poručio je gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.
 
12/4/2011 - U Elektri uzimali mito, dobili prijavu i ostali raditi
Izvor - Večernji list, 20. rujan 2011.
 
  • U proteklih osam mjeseci otkriveno je 327 ilegalnih prespajanja struje te je kazneno prijavljeno 165 radnika, a sada se čeka završetak sudskih postupaka.

    Nakon što je izbila afera s ilegalnim priključcima, u Elektri Zagreb podneseno je 165 kaznenih prijava protiv zaposlenika. U proteklih osam mjeseci u metropoli je otkriveno 327 ilegalnih prespajanja struje, za što je Elektra građanima naplatila kazne u visini od 1,334.831 kunu te i njih kazneno prijavila!

    Interne kontrole

    – U 2008. godini otkrili smo 165 ilegalnih priključaka i procesuirali sve slučajeve, prijavili policiji i Državnom odvjetništvu, a prijave su podnesene protiv nepoznatih počinitelja. No, ljudima nismo dali otkaze nego više nisu na poslovima na kojima su radili. Nije tu bio samo jedan čovjek, čekamo završetak sudskog postupka i da se utvrdi jesu li i koliko su krivi – rekao je Željko Šimek, rukovoditelj Ureda direktora Elektre Zagreb. Međutim, kako je moguće da su prijave podnesene protiv nepoznatih počinitelja, a neki od zaposlenika premješteni su u druge odjele, nije objašnjeno! Dodao je da je 165 priključaka otkriveno kada je informatički program nadzora sustava, koji je pojačan i internim kontrolama, pušten u rad te da je u međuvremenu “legalizirano” oko 130 priključaka.

    Najviše trpe građani koji su ilegalno priključeni jer osim mita koje su platili, sada će morati platiti između 12 i 20 tisuća kuna za legalizaciju priključka. Budući da su neki ilegalni priključci otkriveni tek u posljednje tri godine, hepovca smo upitali kako je bilo moguće postavljanje brojila i zašto se nije prije vodila evidencija o tome što se uzima sa skladišta.

    Dva puta platili istu uslugu

    – Oni su takve stvari radili u starom sustavu jer nije bilo centralnog vođenja i nije se znalo gdje je to brojilo završilo. A prije 2008. godine nije bila potrebna građevinska dozvola za dobivanje priključka – nastavio je Šimek i dao naslutiti kako se do prije tri godine moglo raditi što god se nekome prohtjelo, kako smo već i pisali.

    – Štete u slučajevima ilegalnog priključivanja kod nas nema jer su svi platili priključak. Oni su XY ljudima davali novac za priključak i sada ponovno moraju platiti – kazao je Šimek. Tako Elektra dva puta naplaćuje istu uslugu. Međutim, neki se bune. Neće platiti, pa i pod cijenu isključenja.

    Gubitka nema ni kod krađe struje, kaže Šimek. Ipak, građani koji na taj način crpe energiju moraju računati s kaznama od 30, pa čak i 150 tisuća kuna ako ih se otkrije.

    – Nije to samo spajanje na stup, to je krađa, tu je i premošćivanje limitatora koji ograničavaju potrošnju struje – zaključio je rukovoditelj i pozvao sve građane da prijave ilegalne priključke te krađe struje.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design