|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 12/4/2011 - Detaljan pregled energetske strategije HDZ-a | | Izvor - Poslovni dnevnik, 02. prosinac 2011. | | | - Piše: Tomislav Marjanović
U aspektu energetike i zaštite okoliša, HDZ se u svojem programu oslonio na dvije ključne poruke: "Pouzdan, efikasan i održiv energetski sustav preduvjet je razvijenom i uspješnom gospodarstvu i gospodarskom razvoju." i "Održivi razvitak Republike Hrvatske moguć je jedino uz učinkovitu zaštitu i očuvanje prostora i okoliša.". Kao i u prošloj kolumni gdje sâm govorio o energetskim obećanjima Kukuriku koalicije, niti ovdje nije riječ o proklamiranju političke stranke već analizi predizbornog programa.
U aspektu primarnih izvora energije, HDZ je u svojem programu posebno istaknuo izgradnju novih kapaciteta za skladištenje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, izgradnju LNG terminala i Jadransko-jonskog plinovoda, razvoj plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske posebno u Lici i Dalmaciji te izgradnju regionalnog plinovoda Kutina - Dobrovac i Kukuljanovo – Omišalj. U planu je dovršetak izgradnje HE Dubrovnik 2, izrada plana za izgradnju HE Vinodol 2, potom izgradnja Bloka C TE Sisak, početak izgradnje HE Ombla i gradnja zamjenskog bloka C TE Plomin, saznaje portal Croenergo.eu.
Posebno su istaknuli i izgradnju HE Sava koju će obuhvatiti izgradnja HE Podsused, HE Prečko, HE Zagreb i HE Drenje. HDZ je u svojem programu istaknuo tzv. potprogram "Zeleni razvoj Hrvatske" koji obuhvaća između ostalog, zanimljivo, izradu Zakona o obnovljivim izvorima energije. O ovim i drugim pitanjima energetike i zaštite okoliša HDZ-ovog programa pogledajte u nastavku.
Pouzdan, efikasan i održiv energetski sustav preduvjet je razvijenom i uspješnom gospodarstvu i gospodarskom razvoju.
Cilj energetskog sektora u predstojećem razdoblju HDZ-a, ako dođe na vlast, bit će ostvariti sigurnu i konkurentnu opskrbu energijom proizvedenom u Republici Hrvatskoj, racionalnu i štedljivu upotrebu, te povećanje energetske učinkovitosti i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Izgradnja energetske infrastrukture bit će pokretač gospodarskih aktivnosti i zamašnjak razvoja novog doba industrijske proizvodnje. U programu navode: "Koristeći sredstva europskih fondova poticat ćemo otvaranje i razvoj hrvatskog tržišta energije i njegovu integraciju u unutarnje energijsko tržište Europske unije.".
Tome su dodali: "U predstojeće četiri godine izgradit ćemo dodatne skladišne kapacitete za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata ovisno o regionalnoj potrošnji. Planiramo i osuvremeniti naftovodni sustav Janaf-a kroz projekte transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata."
Planiranom izgradnjom LNG terminala i Jadransko-jonskog plinovoda, u HDZ-ov programu ističu da će Hrvatska postati regionalni lider u pripremi, a uskoro i u realizaciji povezivanja svih transportnih sustava na jugoistoku Europe.
Plinsko povezivanje sa susjedima
Nakon izgradnje interkonektora s Mađarskom i Slovenijom HDZ će nastaviti povezivanje plinskog sustava sa susjednim zemljama izgradnjom interkonektora s BiH, Srbijom, Crnom Gorom i novog interkonektora sa Slovenijom, te time u potpunosti osigurati, kako navode, "stabilnu opskrbu hrvatskog tržišta plina i postati transportni koridor od sjevera prema jugu i istoka prema zapadu.".
Zamišljen je i nastavak provedbe plana razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske posebno u Lici i Dalmaciji, te izgradnja regionalnog plinovoda Kutina - Dobrovac i Kukuljanovo – Omišalj. Potom izgradnja hidroelektrane Senj i Kosinj koje su planirane kao akumulacijske elektrane koje će omogućiti stvaranje energetskih uvjeta u mreži za priključenje i regulaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
"Sve naše hidroelektrane osposobit ćemo za rad u vršnom režimu proizvodnje pri čemu planiramo revitalizirati sve postojeće hidroelektrane. Revitalizacija hidroelektrana pokreće hrvatsko gospodarstvo koje može samostalno izvesti 70 do 90% potrebnih radova koristeći domaću hrvatsku industriju u isporuci opreme za revitalizaciju.". Također, u planu je dovršetak hidroelektrane Dubrovnik 2, a pripremila bi se i izgradnja HE Vinodol 2 kao crpne, reverzibilne elektrane nužne za izgradnju regulacijskih mehanizama u elektroenergetskom sustavu.
HDZ je najavio i izgradnju Bloka C termoelektrane Sisak koja će od 2013. godine, prema planu, proizvoditi oko 1,5 TWh godišnje. Dovršili bi i revitalizaciju HE Zakučac, te započeli izgradnju HE Ombla i gradnju zamjenskog Bloka C termoelektrane Plomin.
Projekt "hidroelektrane na Savi"
"Projekt izgradnje hidroelektrane na Savi već je pokrenut kao multidisciplinarni i višenamjenski projekt. Projekt je regionalnog karaktera zbog regulacije toka rijeke Save sa Slovenijom. Projekt obuhvaća izgradnju HE Podsused, HE Prečko, HE Zagreb i HE Drenje."
Za poticanje izgradnje crpnih elektrana HDZ bi uveo i novu poticajnu tarifnu kategoriju za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
Program HDZ-a nije jednoznačno odredio rješavanje problematike obnovljivih izvora energije ali su naveli kako planiraju daljnji razvoj takvih projekata. U tom smislu navode: "Time ćemo omogućiti energetsku samodostatnost prvenstveno hrvatskih otoka, a posebno kombinaciju fotonaponskih elektrana s crpnim, reverzibilnim hidroelektranama i elektranama na drvnu biomasu."
Prvenstveno za otoke, ali i za cijelu Hrvatsku, HDZ priprema razvoj malih distribuiranih obnovljivih elektrana (solarne, vodikove gorive ćelije) te priključenje istih u HEP-ov distribucijski sustav.
HDZ najveću moguću važnost u svojem programu pridaje tzv. Zelenom razvoju Hrvatske. S tim u skladu donijeli bi posebni Zakon o obnovljivim izvorima energije, te bi i financijski posebno poticali proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput vjetra, vodne energije, biogoriva i sunca.
Kao zaključak o temi obnovljivih izvora energije naveli su: "U sljedećem mandatnom razdoblju ćemo kroz poticajni zakonodavni okvir omogućiti izgradnju 400 MW novih proizvodnih kapaciteta u sustavu obnovljivih izvora energije."
Posebno su istaknuli ukidanje Zakona o privatizaciji HEP-a početkom 2010. godine. Navedeno se odnosi na omogućavanje ulaska domaćih i stranih investitora u sektor energetike, ali po principu nove izgradnje, a ne prodaje postojećih infrastrukturnih energetskih objekata i kompanija.
Održivi razvitak Republike Hrvatske moguć je jedino uz učinkovitu zaštitu i očuvanje prostora i okoliša.
"Zeleno gospodarstvo" HDZ-a
"Ciljevi zaštite okoliša su očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa, unapređivanje upravljanja okolišem, integracija okoliša u druge sektore (turizam, energetiku, industriju, poljoprivredu, šumarstvo, rudarstvo i prostor), uspostava cjelovitog sustava praćenja stanja okoliša i uključivanje javnosti u procese donošenja odluka o okolišu", navode u HDZ-ovom programu.
"Stoga će Hrvatska demokratska zajednica, ako dođe na vlast, usmjeriti razvoj države prema "zelenom gospodarstvu" pokretanjem proizvodnje i investicijskog ciklusa u Hrvatskoj uglavnom utemeljenog na programima i zahtjevima zaštite okoliša", stoji u potprogramu pod nazivom "Zeleni razvoj Hrvatske".
Program "Zeleni razvoj Hrvatske" je program, kako ističu, razvoja proizvodnje i zapošljavanja koji podrazumijeva ulaganja u izgradnju sustava gospodarenja otpadom, u zaštitu voda, u obnovljive izvore energije, zeleni promet, u ekološku poljoprivredu, u šumarstvo, održivi turizam, kao i energetski učinkovitu gradnju. Provedba ovog Programa zamišljena je u suradnji s nadležnim ministarstvima te ostalim institucijama.
Programom je predviđeno da velika ulaganja iz EU fondova u zaštitu okoliša ujedno budu ulaganja u tehnološki razvoj, unapređenje proizvodnje, povećanje zapošljavanja i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Kako ističu, program "Zelenog razvoja Hrvatske" dao bi posebni značaj znanstveno-razvojnim istraživanjima i transferu tehnologija i jamčio bi konkurentnost hrvatskog gospodarstva na europskoj i svjetskoj razini.
"Proteklih godina napravili smo velike pomake, modernizirali zakonodavstvo, uspostavili informacijski sustav u zaštiti okoliša, te pojačali uključenost javnosti i nevladinih udruga u zaštitu okoliša. Pored novih propisa vezanih uz gospodarenje otpadom, u potpunosti je zabranjena uporaba tvari koje oštećuju ozonski sloj, započeli su intenzivni radovi na obradi otpadnih voda i izgradnji kanalizacijskih sustava, a poseban napredak napravljen je u upravljanju posebnim kategorijama otpada."
"Naš najveći izazov ostaje daljnje poboljšanje sustava gospodarenja otpadom. Dovršit ćemo izgradnju tri započeta županijska centra za gospodarenje otpadom te započeti i do 2018. izgradit ćemo još trinaest novih županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom ukupne vrijednosti od oko 800 milijuna eura (od čega oko 500 milijuna iz EU fondova). Sanirat ćemo i zatvoriti sva postojeća i ilegalna odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj do kraja 2018. godine."
Bitna pretpostavka za održivi razvitak prostora Republike Hrvatske je kvalitetan sustav prostornog uređenja. Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisana su pravila uređenja prostora s intencijom njegove zaštite i održivog gospodarenja, a osobito su propisane mjere kontrole i očuvanja obalnog i otočnog područja od neprimjerene izgradnje.
HDZ se pozvao na donošenje prostornih planova županija, gradova i općina, te prostornih planova područja posebnih obilježja (nacionalni parkovi, parkovi prirode i druga). Za sljedeći mandat najavili su izradu nove Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. U programu su naveli kako će izraditi i novi Akcijski plan za zaštitu Jadranskog mora, priobalja i otoka kako bi dodatno ojačali održivo gospodarenje, očuvanje morskih eko-sustava od svih izvora onečišćenja i potaknuli razvoj gospodarskih djelatnosti, osobito turizma na ekološki održiv način.
Programom su na sveobuhvatan način popisane sve predviđene investicije koje HDZ, ako dođe na vlast, namjerava realizirati. Propagiranjem programa "Zeleni razvoj Hrvatske" je vidljivo pridavanje važnosti obnovljivim izvorima energije, ali nije jednoznačno određeno hoće li se i na koji način riješiti mnogi zakonodavni i proceduralni problemi vezani uz primjerice stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije, povećanje kvote primjerice solarne energije u ukupnoj kvoti obnovljivih izvora energije gdje se takva proizvodnja potiče i slično. Planovi oko primarnih izvora energije, točnije izgradnje skladišnih kapaciteta za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata i druge teme nisu "inovacija" političkog programa već su posljedica ispunjenja zakonodavnih obveza iz pretpristupnog procesa Hrvatske Europskoj uniji. Zanimljivo je kako u programu ni jednom riječju nije spomenuta nuklearna energija, točnije planovi za nove nuklearne kapacitete. Vama dragi čitatelji ostavljamo da procijenite kvalitetu ovog programa i ocijenite buduće stanje energetike ako HDZ dođe na vlast.
| | | | 12/4/2011 - Energetska politika razvoja Hrvatske kako je vidi HSLS | | Izvor - Poslovni dnevnik, 02. prosinac 2011. | | | - Piše: Tomislav Marjanović
Na prijedlog kolege iz HCOIE napravio sâm analizu energetske politike HSLS-a, kao dijela gospodarskog (predizbornog) programa ove stranke. Zapravo, ovo se čini ispravnim nastavkom dosad objavljenih članaka o energetskim strategijama drugih političkih strana, piše predsjednik Saveza energetike Zagreb Tomislav Marjanović za Croenergo.eu. Ova stranka proklamira rješenja po pitanjima INA-e, HEP-a, Jadranskog naftovoda i Plinacroa, a oslonila se i na obnovljive izvore energije.
Iako je liderstvo Darinka Kosora, predsjednika stranke, ojačano javnosti poznatim menadžerskim "provokacijama" Velimira Sriće, ova stranka kao svoj veliki komunikacijski adut koristi povratak Dražena Budiše. Primjećujem kako prema javnosti HSLS komunicira samo energetsku politiku, dok okolišna ostaje u drugom planu. HSLS se dotaknuo naše najveće energetske kompanije - INA-e ističući: "Glavni energetski subjekti na kojima se temelji energetski sustav RH su INA Industrija nafte d.d., koja pokriva oko 60% i Hrvatska elektroprivreda d.d., koja pokriva oko 30% ukupne energetske potrošnje u RH. INA pokriva oko 80% tržišta veleprodaje naftnih derivata u RH te više od 60% tržišta maloprodaje, benzinskih postaja, koje je potpuno liberalizirano te je postalo obična gospodarska djelatnost. Isto tako, INA ostvaruje značajan prihod od proizvodnje nafte i plina na području RH, a plaća vrlo nisku koncesijsku naknadu od samo 5% dok se uobičajene naknade u industriji kreću na razini 12% od vrijednosti ukupno proizvedenih količina nafte i plina".
HSLS kao oslonac vidi Inu, HEP, Janaf...
U svojoj programskoj strategiji HSLS je, u pogledu INA-e, naveo sljedeće: "RH ćemo osigurati utjecaj u upravljanju INA-om, sukladan njezinom vlasničkom udjelu. Nedopustivo je, kao što je trenutačno slučaj, da MOL rukovodi kompanijom kao da je njegova podružnica, a RH, iako ima samo za 2% manji udio od MOL-a, ostvaruje samo simbolički utjecaj donošenja odluka.". HSLS predlaže donošenje zakona kojim će se privremeno od pravomoćnog okončanja započetih kaznenih postupaka onemogućiti stjecanje više od 49% vlasništva u INA-i. Također, njihova je namjera povećanje koncesijskih naknada s 5% na 12,5% po uzoru na Europsku uniju što će, prema njihovim navodima, generirati dodatni prihod od cca. 500 milijuna kuna godišnje. Kao zaključak o pitanju INA-e, namjera im je napraviti analizu ukupnog poslovanja INA-e, utvrditi pravo stanje u kojem se kompanija nalazi te ubrzano dovršiti modernizaciju INA-inih rafinerija, uz poseban naglasak na započinjanju i dovršenju modernizacije rafinerije u Sisku. HSLS se u svojem programu dotaknuo i pitanja HEP-a. Tom prigodom istaknuli su sljedeće: "Dovršit ćemo proces restrukturiranja u skladu sa trećim energetskim paketom EU, na način da se uvede transparentno poslovanje između pojedinih članica Grupe.
Nakon provedenog restrukturiranja HEP-a usvojit ćemo mjere socijalne politike kojima će se zaštititi socijalno ugrožene kategorije stanovništva na način da se socijalno ugroženim kategorijama stanovništva podmiruju troškovi električne energije do 1.000 kWh godišnje. Paralelno s izmjenama propisa omogućit ćemo HEP-u tržišno formiranje cijena energije. Potaknut ćemo investicijski ciklus u elektroenergetskom sektoru uz ustrajanje na obaveznoj primjeni pravila struke prilikom odabira projekata spremnih za provedbu te raspisivanje potrebnih natječaja za odabir partnera. Isključivi model financiranja bit će privatno ulaganje kapitala u nove energetske objekte ili javno-privatno partnerstvo.".
U pogledu Jadranskog naftovoda, HSLS je istaknuo kako neće dozvoliti smanjenje udjela RH u vlasništvu JANAF-a ispod 75% + jedna dionica. Namjera im je podržati prezentirane razvojne planove JANAF-a, a svaki razvojni projekt namjeravaju prezentirati stručnoj i široj javnosti kako bi se ocijenila njihova opravdanost, isplativost i sukladnost energetskim interesima RH. HSLS se u svojem izbornom programu dotaknuo i Plinacro-a ističući: "U cilju stvaranja povećane sigurnosti u opskrbi plinom, pored postojećeg podzemnog skladišta plina Okoli, osigurat ćemo izgradnju dodatnih skladišnih kapaciteta na lokaciji Grubišno polje te na eventualnim drugim odgovarajućim potencijalnim lokacijama."
Obnovljivi izvori energije
Posebno zanimljiv dio predizbornog programa odnosi se na obnovljive izvore energije. Ponajprije zato što, osim ukazivanja na kompleksnu administrativnu proceduru, nije prepoznao glavne probleme i ponudio konkretnija rješenja. Dakle, što se OIE tiče, u programu stoji sljedeće: "Donijet ćemo Strategiju iskorištavanja i razvoja OIE kojom bi se RH opredijelila za točno određene vidove OIE, sukladno njihovom sveukupnom potencijalu na teritoriju RH. Strategija mora uključivati ne samo procjenu potencijala OIE, već i okvirnu mogućnosti priključka na energetsku mrežu, čime bi se definirala kvota projekata OIE, koji bi mogli biti priključeni na mrežu, odnosno, koji bi mogli steći status povlaštenog proizvođača OIE te ciljeve i načine zaštite okoliša čime bi se omogućilo investitorima i prostornim partnerima lakše i svrsishodnije lociranje projekata OIE. Osim osiguravanja ekonomskih poticaja u vidu povlaštene cijene otkupa električne energije proizvedene iz OIE, investitorima ćemo osigurati i značajnije porezne olakšice, subvencije za zapošljavanje, pomoć pri prekvalifikaciji radnika i sl.". Temu obnovljivih izvora energije zaključili su sljedećim: "Kreirat ćemo transparentan zakonodavni okvir i pojednostaviti administrativne procedure što će potaći investicije u OIE.".
Zanimljivo za kraj, gospodarski program HSLS-a nije se dotaknuo teme okolišne politike i problema vezanih uz zaštitu i očuvanje okoliša što se zapravo čini vrlo čudnim jer su energetika i zaštita okoliša u obostranoj ovisnosti.
| | | | 12/4/2011 - Srbiji i Crnoj Gori prijete redukcije, ali ne i Hrvatskoj | | Izvor - Poslovni dnevnik, 02. prosinac 2011. | | | - Za razliku od Srbije, a posebno Crne Gore, kojima zbog dugotrajne suše prijeti otežana opskrba strujom, Hrvatska zbog miksa energetskih izvora nije u takvim problemima. U HEP-u navode da je zbog nepovoljne hidrološke situacije proizvodnja električne energije u hrvatskim hidroelektranama u prvih 11 mjeseci za 16 posto niža od planirane.
No Hrvatska elektroprivreda osigurala je dovoljne količine električne energije za sigurnu opskrbu jer se razlika između planirane i ostvarene proizvodnje u hidroelektranama nadomješta pojačanom proizvodnjom u termoelektranama i kupnjom na tržištu, kažu u HEP-u. U Crnoj se Gori pak ozbiljno razmišlja o redukcijama.
Naime, zbog najveće suše u posljednjih šezdesetak godina dotoci vode u crnogorskim hidroelektranama spali su na najnižu razinu tako da je proizvodnja struje na najnižoj razini u povijesti. Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) zatražila je povećanje cijena električne energije i smanjenje potrošnje.
Za sada je izvjesno da će struje biti do 12. prosinca, a nakon toga moguća su i poskupljenja i redukcije. Ako se situacija ne popravi, početkom 2012. Crnoj Gori prijeti strujni kolaps. Lančano se ovaj problem prelio i na najveću crnogorsku proizvođačku tvrtku, Kombinat aluminija Podgorica, kojoj su smanjene isporuke struje, što uz krizu koja vlada već neko vrijeme u toj tvrtki može imati dalekosežne posljedice za tamošnje gospodarstvo. U susjednoj pak Srbiji unatoč najlošijim hidrološkim prilikama u posljednjih osam desetljeća ne prijeti redukcija u potrošnji struje, pod uvjetom da ne dođe do kvarova u proizvodnim kapacitetima na ugljen. To su potvrdili Petar Škundrić, savjetnik u srpskom ministarstvu za energetiku, i Dragomir Marković, glavni direktor Elektroprivrede Srbije. Opasnost od redukcije otklonjena je pravovremenim ugovorom o uvozu struje iz Bugarske, jedine balkanske zemlje koja tog energenta ima za izvoz. Zbog slabog dotoka rijeka srpske hidrolektrane u iduća dva mjeseca neće moći isporučivati planiranu količinu struje zbog čega je rad termoelektrana povećan za 15 posto. To je postignuto zahvaljući ovogodišnjem ulaganju 600 milijuna eura u remont postrojenja za proizvodnju struje.
| | | | 12/4/2011 - Mravak se nagodio s Uskokom: godina i pol zatvora za traženje mita u ime HDZ-a | | Izvor - Vjesnik, 29. studeni 2011. | | | - Bivši direktor HEP-a Ivan Mravak sklopio je u ponedjeljak ujutro, kako neslužbeno doznajemo, nagodbu s Uskokom priznajući da je 2007. po nalogu tadašnjega glavnog rizničara HDZ-a Mladena Barišića za HDZ pribavio 600.000 kuna u zemjenu za zatvorsku kaznu od jedne godine i šest mjeseci. Premda izravno nije riječ o slučaju Fimi media, to je predmet koji je izravno vezan uz Fimi mediju.
Nagodbom s Mravkom Uskok je zapravo dobio prvu osobu koja će se, nakon što je osuđena u drugom predmetu, pojaviti kao svjedok tužiteljstva u slučaju Fimi media. Riječ je o slučaju Monting PIM u kojemu je Mravak bio osumnjičen da je zajedno s direktorom HEP proizvodnje Petrom Čubelićem te članom Uprave HEP-a Željkom Kljakovićem Gašpićem u rujnu 2007. od čelnika zagrebačke tvrtke Monting PIM Ante Matića i Ljube Bušića zatražio i primio 600.000 kuna mita za poslove gradnje pogona termoelektrana. Podmićivanje je 'pokriveno' kroz anekse osnovnog ugovora s HEP-om te izvantroškovničke radove.
Kako također neslužbeno doznajemo, Matić i Bušić su se već ranije nagodili s Uskokom za uvjetne kazne budući da su bili davatelji, a ne primatelji mita, što je blaža kvalifikacija. Nedugo nakon uhićenja Bušić je na ispitivanju u Uskoku rekao da nije riječ o klasičnom mitu, nego je novac zatražen kao donacija HDZ-u. Ubrzo je istu priču potvrdio i Mravak rekavši da je sve od njega zatražio Barišić, a nakon što je uhićen u jesen 2010. godine, čitavu stvar je potvrdio i sam Barišić rekavši da je 600.000 kuna predao Ivan Mravak.
Istraga je prije nekoliko mjeseci najprije jedno vrijeme bila spojena sa slučajem Fimi media, no nedavno je Uskok protiv Mravka, Čubelića, Kljakovića Gašpića, Bušića i Matića podignuo zasebnu optužnicu u kojoj ih se izrijekom tereti da su pribavili 600.000 kuna u korist HDZ-a. Istodobno, ta transakcija navedena je kao dio istražnog naloga protiv Ive Sanadera, ali i pravne osobe HDZ-a u slučaju Fimi media.
Zanimljivo je i da je čitav slučaj otkriven nakon Mravkove smjene budući da je Čubelić, inzistirajući na tome da se poslovi s Monting PIM-om nastave, kao i plaćanje provizije, sa svime upoznao novog predsjednika Uprave Lea Begovića.
Ovaj je, pak, shvativši o čemu je riječ, naizgled pristao na nastavak poslova, no zapravo se obratio Uskoku i snimao razgovore s Čubelićem. Nakon nagodbe u ponedjeljak, teško da će išta drugo preostati i Čubeliću i Kljakoviću Gašpiću, a nagodbu bi uskoro trebalo formalizirati i optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu. Naime, prema novom zakonu o kaznenom postupku, sud je dužan jedino provjeriti jesu li uvjeti nagodbe zakoniti i jesu li dogovorene kazne u zakonskom rasponu te ih, ako jesu, mora potvrditi.
| | | | 12/4/2011 - EBRD kreditira HEP sa 123 milijuna eura za HE Ombla | | Izvor - Vjesnik, 25. studeni 2011. | | | - EBRD pomaže Hrvatskoj u razvoju vlastitih obnovljivih izvora energije odobravanjem sindiciranog kredita od 123,2 milijuna eura Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za izgradnju hidroelektrane Ombla, izvijestili su u petak iz te banke.
Gradnja novog postrojenja za proizvodnju energije kapaciteta 68 megavata pomoći će Hrvatskoj da unaprijedi svoju energetsku sigurnost, te diverzificira svoje primarne izvore energije. Istodobno, gradnjom te hidroelektrane omogućit će se veće količine pitke vode za grad Dubrovnik, kažu u Europskoj banci za obnovu i razvoj.
Odlučivši se podržati taj projekt, banka je upoznata s izazovima vezanim uz pitanja zaštite okoliša koja su utvrđena tijekom dubinskog snimanja i javnih konzultacija u pripremi projekta, kao i s primjedbama što su ih iznijeli predstavnici nevladinih organizacija.
Zato u EBRD-u najavljuju da će usko surađivati s HEP-om kako bi se projekt proveo u skladu s hrvatskim zakonima i relevantnim direktivama EU-a. Pritom naglašavaju da će se izraditi dodatna studija biološke raznolikosti, vezano uz moguće utjecaje postrojenja na integritet i ciljeve očuvanja predloženih prirodnih lokaliteta, objedinjenih pod nazivom Natura 2000, te pripremiti plan upravljanja biološkom raznolikošću. Novac iz kreditne linije namijenjen gradnji neće biti aktiviran dok se ne izradi zadovoljavajuća studija i dok se plan upravljanja biološkom raznolikošću ne usuglasi s HEP-om, ističu u EBRD-u.
Prema njihovim riječima, od ukupnog iznosa kredita EBRD je osigurao 80 milijuna eura, a ostalih 43,2 milijuna eura sindiciraju komercijalne banke.
»Imajući na umu sve izazove tehničke prirode i one u pogledu očuvanja okoliša, ipak vjerujemo da je tvaj projekt važan za daljnji razvoj hrvatskih kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao i da donosi značajni boljitak za stanovnike Dubrovnika. Usredotočeni smo na osiguravanje provedbe projekta u skladu s našim prihvaćenim Akcijskim planom zaštite okoliša i društva«, rekla je Nandita Parshad, direktorica EBRD-ova energetskog sektora.
Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović ističe zadovoljstvo obnavljanjem poslovnih odnosa s EBRD-om kroz taj energetski projekt. »Drago nam je da je EBRD prepoznao HEP kao partnera i podržao izgradnju HE Ombla«, rekao je Begović.
| | | | 12/4/2011 - Ekološke udruge protiv EBRD-ova kredita za HE Ombla | | Izvor - Slobodna dalmacija, 24. studeni 2011. | | | - Europska banka za obnovu i razvoj kreditira uništenje krškog ekosustava rijeke Omble, poruka je 11 udruga civilnog društva nakon što je EBRD Hrvatskoj elektroprivredi odobrila kredit od 123 milijuna eura za izgradnju HE Ombla u Dubrovniku.
Mreža ekoloških udruga iz Hrvatske i inozemstva podsjeća kako je projekt HEP-a proteklih mjeseci doživio niz kritika zbog pogubnog utjecaja na okoliš, te ekonomske neisplativosti.
- HEP očito želi dobiti sve dozvole prije nego Hrvatska uđe u EU, kako ne bi morali primjenjivati EU stadarde zaštite okoliša i prirode, ali je nevjerojatno da EBRD, koja je primarno javna europska institucija odobrava projekte koji ne ispunjavaju EU standarde i krše hrvatske zakone – negoduju ekolozi koji smatraju kako su osim ulaska Hrvatske u EU, drugi razlog žurbe parlamentarni izbori u Hrvatskoj, kao i činjenica da je opozicija najavila zaustavljanje projekta HE Omble ako budu izabrani.
- Stoga HEP ubrzavanjem procesa dobivanja dozvola želi projekt dovesti u što daljnju fazu, kako bi odustajanje od njega bilo otežano – uvjereni su ekolozi.
| | | | 12/4/2011 - Zaposlenici u javnom sektoru zaštićeniji od onih u privatnom | | Izvor - Slobodna dalmacija, 22. studeni 2011. | | | - Zaposlenici u javnom sektoru su zaštićeniji od onih u gospodarstvu i privatnom sektoru – bili su jedinstveni predstavnici šest stranaka na sučeljavanju koje je u utorak, u organizaciji Saveza samostalnih sindikata i Zaklade Friedricha Eberta, održano u zagrebačkoj Tvornici. Raspravu je moderirao novinar Nove TV Mislav Bago.
Velimir Srića (HSLS) je kazao da je proračunska Hrvatska bez rezultata zadržala radna mjesta, dok je tržišna Hrvatska izgubila 80 tisuća radnih mjesta.
Ljubo Jurčić ne bi višak zaposlenih u javnim tvrtkama otpustio nego bi proveo restrukturiranje kojim bi dio ljudi prešlo u privatni sektor tako da na makroekonomskoj razini ne raste nezaposlenost.
Hrvatski laburist Dragutin Lesar bi upravama u javnim trvrtkama dao otkaz, a posebno dse okomio na HEP i Hrvatske šume kazavši da već godinama ne doprinose razvitku već su se pretvorile u lovačka društva.
S njim se nije složio Damir Bajs (HSS) tvrdeći da su Hrvatske šume dale veliki doprinos kada je bilo najteže te se izjasnio protiv prodaje ili davanja u koncesiju javnih tvrtki.
Za Velimira Sriću (HSLS) javna su poduzeća ružno pače hrvatskog gospodarstva i legla korupcije.
Boris Kunt (HDZ) založio se za očuvanje javnih tvrtki kazavši da su problem uprave, odnosno da li one uspješno i odgovorno rade.
Silvano Hrelja (HSU) replicirao mu je tvrdeći da nije stvar u upravama nego u državi kao vlasniku koja te uprave imenuje, nagrađuje ih menadžerskim ugovorima i ignorira njihove loše rezultate.
Srića je dodao kako se Hrvatska iz tog političkog realizma već jednom mora okrenuti političkom idealizmu u kojemu više neće biti moguće da na tako odgovorn amjesta dolaze politički podobni već stručni i kompetentni kadrovi.
Na pitanje Mislava Bage koga bi kao ministri postavili u svoj najuži tim, odnosno koja bi se mjesta mijenjala, Srića je odgovorio kako bi najprije od svih zatražio da svoje mandate stave na raspolaganje, a onda bi za ta mjesta raspisao natječaj i izabrao najbolje bez obzira na stranačku pripadnost.
Kunst je ustvrdio da su u Plinari zaposleni stručnjaci koji od svega znaju tek upaliti plin optuživši SDP-ovu vladu iz 2000. da su oni uhljebljivali podobne kadrove.
Jurčić je rekao da je potrebno uvesti agenciju koja će poput nekadašnje interne revizije izvršiti kontrolu, a na to je Lesar nabacio kako su kod nas jedini kontrolori bili Bajić i Cvitan.
Jurčić i Lesar čelnicima javnih tvrtki ne bi davali menadžerske plaće nego najviše plaću koju ima ministar, Bajs bi onim javnim tvrtkama koje rade na tržištu dao plaću po tržišnim kriterijima.
Na pitanje jesu li hrvatski radnici preskupi, ni jedan od šestorice nije dao potvrdan odgovor. Naprotiv, hrvatski je radnik podcijenjen smatra Kunst, a Lesar pak poručuje kako su te ocjene o skupim hrvatskim radnicima neoliberalna podvala.
Na pitanje ima li šanse pored Milanovića i Kosor, Ljubo Jurčić je rekao da su čuda moguća ali i dodao: "Pa kome bi se država bolje dala u ruke? Državu dajemo u ruke ljudima koji u životu ni kafić nisu vodili."
| | | | 12/4/2011 - Jurčić: Nedopustivo je da direktor javnog poduzeća ima veću plaću od ministra | | Izvor - Vjesnik, 22. studeni 2011. | | | - Jesu li hrvatski radnici prezaštićeni, jesu li javna poduzeća kočničari razvoja, kako plaćati direktore javnih poduzeća te koliko bi trebali vrijediti kolektivni ugovori, neka su od pitanja na koja su u utorak pokušali odgovoriti predstavnici HDZ-a, HSS-a, Kukuriku koalicije, HSLS-a, Hrvatskih laburista i Hrvatske ekonomske inicijative na sučeljavanju koje je u Tvornici organizirao SSSH i Zaklada Friedrich Ebert.
Hrvatski radnici, po mišljenju Borisa Kunsta (HDZ), nisu prezaštićeni, no oni zaposleni u javnoj upravi i državnim službama zaštićeniji su od onih koji rade kod privatnika. Kunst je napomenuo i da je njegova stranka, kada je 2004. godine došla na vlast, morala vraćati neka radnička prava koja im je oduzela prethodna vlada.
Čelnik Hrvatske ekonomske incijative Ljubo Jurčić (HEI) smatra da radnici nisu zaštićeni, dok je kapital »zaštićen kao Sveto pismo«.
Damir Bajs (HSS) upozorio je na velik broj onih koji imaju ugovore o radu na određeno vrijeme i ne mogu riješiti osnovne egzistencijalne probleme.
Čelnik Hrvatskih laburista - stranke rada Dragutin Lesar, kao i čelnik HSU-a Silvano Hrelja (Kukuriku koalicija) slažu se da je radnik formalno-pravno dobro zaštićen, no da je u stvarnosti loše zaštićen. Lesar je u tom smislu zamjerio nepostojanje radnih sudova.
Prema riječima Velimira Sriće (HSLS), trebalo bi štititi kult rada i znanja, a ne kult zaštićenosti.
»Kod nas se lakše razvesti nego nekog tko loše radi maknuti s radnog mjesta«, ustvrdio je Srića, dodavši da je teret krize puno manje osjetio onaj tko radi za državu od onog koji radi za privatnika.
Hrvatski radnik nije skup, bili su suglasni svi sudionici sučeljavanja. Srića smatra da radnik nije skup, ali skupo košta poslodavca, a za Bajsa poslodavci plaćaju prevelike doprinose. Za Hrelju je skup »nerad i sporost državne administracije«, Kunst je mišljenja da je hrvatski radnik podcijenjen, Lesar upozorava na drastičan pad kupovne moći prosječnog zaposlenika, a Jurčić na neučinkovitost države.
Kada je riječ o kolektivnim ugovorima, svi su uglavnom bili suglasni da oni trebaju imati rokove trajanja. Hrelja smatra da su pogreške napravljene još 1995. godine kada se odustalo od općeg kolektivnog ugovora.
»HDZ nije derogirao nijedan kolektivni ugovor«, naglasio je Kunst, dodavši da bi kolektivni ugovori trebali imati »rokove trajanja«, s time da ih se prilagođava novim uvjetima na gospodarskom tržištu, a Bajs je napomenuo kako je praksa u nekim razvijenim zemljama da kolektivni ugovori imaju sudsku zaštitu.
»Sustav kolektivnih ugovora trebalo bi nametnuti kao jedino sredstvo reguliranja odnosa rada i kapitala«, rekao je Lesar, napomenuvši da su jednostrani pravilnici 'pomeli' velik broj prava radnika.
Srića je upozorio na, kako je rekao, percepciju radnika da su kolektivni ugovori 'brana' koja će ih spasiti, dodavši da bi trebalo raditi na skandinavskom modelu radničkog dioničarstva.
Ljubo Jurčić je, kako je rekao, za sudjelovanje radnika u upravljanju poduzećima i donošenju zakona koji štite radnička prava.
Kada je riječ u o javnim poduzećima, najčešće je prozivan HEP i Hrvatske šume.
HEP je, po Lesarovu mišljenju, Hrvatsku učinio energetski ovisnom, dok Hrvatske šume već godinama nisu u funkciji drvoprerađivačke industrije.
Bajs je ponovio da se protivi privatizaciji ili koncesiji tvrtki koje raspolažu prirodnim dobrima te dodao da, na primjer, Češka koja je to napravila sada ponovo 'podruštvljuje' te sektore.
Za Velimira Sriću javne su tvrtke općenito leglo korupcije, a prema Hrelji država dopušta da se u tim poduzećima stvaraju minusi dok se menadžeri nagrađuju.
Aktualnoj je vlasti Jurčić zamjerio što nisu imali ideju kako organizirati državu. Prozvao ih je zbog, kako je rekao, nepotrebnih uhljebljenja u državnoj upravi te naglasio da bi trebalo povećati broj zaposlenih u privatnom sektoru.
Srića bi, pak, na čelna mjesta postavljao »samo najbolje« izabrane na javnom natječaju, a ne politički podobne, dok je Jurčić rekao kako bi država trebala imati sustav »controlinga« koji bi nadzirao sve ono što se događa.
Kada je riječ o plaćama direktora, Bajs je kazao da su direktori javnih tvrtki u monopolističkom položaju te ne mogu imati plaću kao na otvorenom tržištu, a Jurčić je ustvrdio kako je nedopustivo da direktor ima veću plaću od ministra.
»U Hrvatskoj je danas popularno živjeti od rente i penzije, mnogi su dobili priliku da ne rade, pa danas oni koji rade, rade za njih«, rekao je Srića.
...
| | | | 12/4/2011 - Čeka li nas u 2012. godini poskupljenje struje i plina | | Izvor - Vjesnik, 22. studeni 2011. | | | - Novu će vladu, uz mnoga druga, dočekati i vrlo osjetljivo pitanje (ne)poskupljenja struje i prirodnog plina, slaže se većina energetskih stručnjaka.
Oni, naime, već dulje ističu da postojeće cijene tih energenata u Hrvatskoj za tarifne kupce (kućanstva) nisu realne i u skladu s tržišnim pravilima zbog čega bi ih, prema njihovim riječima, trebalo povisiti kako bi se energetskim tvrtkama osigurali normalni uvjeti za rad i nužne velike investicije.
Tako je i na nedavnom forumu Hrvatskog energetskog društva »Dan energije u Hrvatskoj« i ove godine upozoreno da se cijene električne energije i prirodnog plina godinama u Hrvatskoj održavaju preniskima iz socijalnih i političkih razloga, što će se morati promijeniti.
Prije svega se to odnosi na kućanstva čije maloprodajne cijene tih energenata još uvijek određuje Vlada, dok će to, nakon usklađivanja hrvatskih propisa s novim europskim energetskim direktivama, na temelju stručnih kriterija raditi Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), ističe Goran Granić, predsjednik Hrvatskog energetskog društva i direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Mladen Zeljko, voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije u tom institutu, nabrajajući argumente za poskupljenje, kaže da bi cijene električne energije i prirodnog plina za kućanstva trebalo povisiti otprilike oko 15 posto. To objašnjava podacima da Hrvatska uvozi otprilike 30 posto struje s europskog tržišta, gdje su cijene prosječno 15 posto više nego kod nas. Osim toga, dio domaće proizvodnje otpada na HEP-ove termoelektrane na plin, koji je na europskom tržištu također prosječno dosta skuplji nego u Hrvatskoj, što povećava proizvodnu cijenu iz tih termoelektrana, dodaje Zeljko.
On ističe da zbog višemjesečnog natprosječno sušnog razdoblja akumulacije HEP-ovih hidroelektrana već godinama uoči zime nisu bile tako slabo napunjene. Naime, hidrološka situacija je, dodaje, još od ožujka znatno ispod prosjeka, a jače punjenje akumulacija hidroelektrana u kopnenom dijelu Hrvatske može se očekivati tek krajem zime kad počne topljenje snijega. Kad se tome doda da bi hladna zima mogla za desetak posto povisiti cijene električne energije na europskom tržištu, što će nam dodatno poskupiti uvoz, te planirane velike HEP-ove investicije jasno je zašto stručnjaci, nakon duljeg vremena, očekuju poskupljenje struje.
Međutim, Zeljko ističe da postojeće cijene s tržišnima i zbog teške gospodarske situacije ne bi trebalo uskladiti od jednom, nego postupno. Na primjer, u dva ili tri manja poskupljenja tijekom 12 mjeseci.
Pritom predlaže da bi cijene struje trebalo određivati po formuli, sličnoj onoj za naftne derivate, u kojoj bi bile cijene energenata za termoelektrane, hidrologija, cijene struje na europskom tržištu te tečajevi dolara i eura u odnosu na kunu. Jedino se cijene zbog velikog i skupog posla očitanja više od dva milijuna brojila ne bi, kao kod derivata, usklađivale svaka dva tjedna, nego, na primjer, svaka tri mjeseca.
Iako kaže da bi cijene prirodnog plina za kućanstva trebale porasti znatno više kako bi se uskladile s tržišnima, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić kaže da je zbog loše gospodarske situacije teško očekivati poskupljenje veće od 10 posto. Posebno ako se ne razdvoje cijene za socijalne i ostale kategorije potrošača. Naime, prosječne cijene za kućanstva u Hrvatskoj su, prema njegovim riječima, malo više od 3 kune po prostornom metru, a u EU oko 4 do 4,50 kuna po kubiku.
Kao glavne razloge navodi potrebu osiguravanja plinskim tvrtkama normalnih uvjeta za rad i nužna velika ulaganja. Na primjer, treba puno investirati u istraživanje i proizvodnju kako bi se nadomjestila u prosjeku sve starija domaća plinska polja čija će se proizvodnja postupno smanjivati i gasiti. Osim toga, Šunić upozorava i da plinski distributeri i opskrbljivači zbog premalih naknada (u Sloveniji su gotovo dvostruko veće) jedva preživljavaju, pa su im mreže, zbog nedovoljnog ulaganja u održavanje i modernizaciju, nerijetko u dosta lošem stanju, pa čak i na granici sigurnog rada.
»Glavni je problem u tome što su političari godinama potrošače krivo navikavali da je plin (pre)jeftin energent, dok su svi svjesni da, primjerice, za telefon ili benzin moraju platiti tržišne cijene. Zato će kupci sada teško prihvatiti potrebu uvođenja realnih cijena«, ističe Šunić.
Pritom napominje da će, kad HERA od Vlade preuzme ovlast za određivanje cijena za kućanstva, nekako trebati osigurati da HERA ne bude pod političkim utjecajem Sabora koji imenuje njegove čelnike.
No, kako će za to, prema očekivanju stručnjaka, trebati najmanje pola godine, novu vladu, nakon što prouči naslijeđeno stanje, čeka teška odluka hoće li dopustiti poskupljenje struje i plina.
Hrvatska će morati uvesti trošarine na struju i plin
Osim tržišnih razloga te dugogodišnjeg održavanje preniskih cijena struje i plina iz socijalnih i političkih razloga, do sredine 2013. čeka nas još jedan razlog za poskupljenje tih energenata. Naime, u Hrvatskoj trošarine, kakve se plaćaju na cijene naftnih derivata, ne postoje u cijenama prirodnog plina i električne energije. Kako ćemo se do ulaska u EU i po tome morati izjednačiti s europskim propisima, to će potaknuti novo poskupljenje tih energenata.
| | | | 12/4/2011 - Vlada uskoro više neće određivati cijene struje i plina | | Izvor - Vjesnik, 21. studeni 2011. | | | - Zbog nužnog usklađivanja hrvatskih propisa s novima europskim, cijene energenata u reguliranim djelatnostima više neće moći određivati Vlada, nego na temelju razrađenih tržišnih kriterija posebno regulatorno tijelo - Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Uz to, Hrvatska elektroprivreda (HEP) morat će se transformirati u skladu s tzv. trećim energetskim paketom Europske unije, kaže Goran Granić, direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar i predsjednik Hrvatskog energetskog društva.
Osim depolitizacije cijena i HEP-ove nužne prilagodbe, europski treći energetski paket donosi i pretpostavke za daljnje otvaranje tržišta, čime se olakšava uključivanje novih investitora i opskrbljivača potrošača u hrvatski energetski sustav, po jednakim uvjetima koji vrijede u cijeloj Uniji. Sve tamo izdane dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti vrijedit će i u Hrvatskoj, dodaje Granić.
To, prema njegovim riječima, znači da Hrvatska nakon toga postaje dio globalnog tržišta što će tražiti i prilagođavanje domaćih institucija kako bi se sve to uspješno provelo u skladu s europskim direktivama. Konkretno, novim se rješenjima mora, na primjer, jamčiti potpuna neovisnost operatora prijenosnog sustava električne energije i plina, kao i neovisnost operatora distributivnog sustava u odnosu na ostale opskrbljivače.
Cijene struje i plina u Hrvatskoj se godinama održavaju preniskima iz socijalnih i političkih razloga, što će se morati promijeniti, istaknuto je na nedavnom forumu Dan energije o trećem energetskom paketu, koji je organiziralo Hrvatsko energetsko društvo. I hrvatski i europski stručnjaci su napomenuli da će skuplja energija potaknuti projekte energetske učinkovitosti, poput poboljšanja toplinske izolacije zgrada kako bi se smanjila potrošnja, a time i troškovi.
Tzv. treći paket energetskih propisa Europske unije o liberalizaciji tržišta električne energije i prirodnoga plina, tumače stručnjaci, određuje za vertikalno organizirane energetske koncerne znatno jače odvajanje mrežnih djelatnosti kao prirodnog monopola od proizvodnje i opskrbe kao tržišnih djelatnosti, kako bi se svima omogućilo korištenje mreže pod jednakim uvjetima te potaknuo razvoj tržišta.
Za sustave prijenosa energije Unija u svojim novim direktivama nudi tri moguća modela. Prvi predviđa potpuno vlasničko razdvajanje prijenosa i distribucije od ostatka tvrtke; prvedba tog modela značila bi izdvajanje kompletnog prijenosa struje iz HEP-a u posebnu tvrtku, kao što su prije desetak godina Inini magistralni plinovodi i dio zaposlenika izdvojeni u Plinacro, dok o magistralnim naftovodima brine Janaf.
Unija namjerava stvoriti jedinstveno europsko energetsko tržište, pa želi da mreže za prijenos i distribuciju struje i plina, kao prirodni monopol, budu pod jednakim uvjetima dostupne svim zainteresiranim tvrtkama na tržištu. Osim toga, to bi, smatra se, omogućilo i jači razvoj prijenosne mreže, što je preduvjet za jačanje tržišta te nužna veća ulaganja u te energetske sustave.
Drugi model predviđa da se tvrtka za prijenos izdvoji, a da njezina imovina (mreža) ostane u postojećoj cjelovitoj kompaniji koja bi dobivala naknadu za korištenje, a investicije u mrežu ovisile bi o odluci regulatora, koji odobrava cijenu korištenja mreže, i operatora prijenosnog sustava. Prema trećem modelu, između posebne HEP-ove tvrtke-kćeri za upravljanje prijenosnim sustavom i ostatka kompanije postavila bi se svojevrsna željezna zavjesa kako bi se, kažu stručnjaci, onemogućilo bilo kakvo protežiranje vlastite u odnosu na ostale tvrtke.
U posljednjih godinu dana prilično je vremena i energije potrošeno kako bi se došlo do hrvatskog koncepta provedbe Unijina trećeg energetskog paketa čijom će se ugradnjom u svoje zakonodavstvo Hrvatska uklopiti u međunarodno i europsko energetsko tržište.
»Tijekom nekoliko javnih i stručnih rasprava te u kontaktima s Europskom komisijom i Energetskom zajednicom došli smo do koncepta prilagodbe našeg energetskog sustava s europskim direktivama. Koncept je pretočen u četiri zakona koje smo mogli poslati Vladi i Saboru na usvajanje. No, kako su izbori blizu, ti će zakoni pričekati novi saziv, opet će se o njima diskutirati i eventualno će ih se doraditi prije donošenja. Ne želimo divlju liberalizaciju, nego transparetno ponašanje energetskih subjekata i ista pravila za sve na hrvatskom energetskom tržištu, što je pretpostavka za njegovo otvaranje«, kaže Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
Granić očekuje da će nova vlada i Sabor te odluke donijeti već u prvoj polovici 2012. kako bi se do ulaska Hrvatske u EU posložilo sve potrebno i hrvatska praksa uskladila s europskom. To znači da će za određivanje cijena struje i plina ubuduće, umjesto vlade, biti nadležna HERA te da će se operator prijenosnog sustava električne energije izdvojiti po jednom od triju modela koje predviđa Unija, a najbolji će izabrati HEP-ov vlasnik.
Veća sigurnost opskrbe potrošača
Potrošačima bi, prema riječima predstavnika Europske komisije Petera Pozsgaia, odredbe trećeg paketa trebale donijeti veću sigurnost opskrbe i mogućnost izbora najpovoljnijeg opskrbljivača energentima, ali i zaštitu standarda socijalno najugroženijih slojeva potrošača, onih kojima je zaštita doista potrebna. No da bi se to ostvarilo, potrebno je kontinuirano informirati i educirati potrošače, koji moraju biti upućeni u svoja prava, ali i obveze na energetskom tržištu. Konkurentno tržište, povećanje sigurnosti opskrbe potrošača, funkcioniranje tržišta energije na temelju opće prihvaćenih i transparentnih pravila i zakona, korištenje suvremenih tehnologija, povećanje energetske učinkovitosti i zaštita ugroženih potrošača temeljni su ciljevi provedbe trećeg energetskog paketa.
Prihvaćanje odredaba trećeg paketa olakšat će zemljama članicama Unije pristup zajedničkom međunarodnom tržištu energenata, koje će profunkcionirati na zajedničkim principima i na temelju transparentnih pravila.
| | | | 12/4/2011 - ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM: HEP rekorder po prijavama za prijevare i nepravilnosti | | Izvor - Večernji list, 03. studeni 2011. | | | - Ukupno 10 otkaza i 27 disciplinskih postupaka bilanca je dvogodišnjeg provođenja antikorupcijskog programa u 85 kompanija čiji je većinski vlasnik država. S obzirom na korupcijske afere i svima poznatu hrvatsku stvarnost, gotovo je nevjerojatno da su u tvrtkama, u kojima radi čak 88.669 zaposlenih, u dvije godine zabilježene tek 144 prijave za nepravilnosti i prijevare te 105 prijava za kršenje etike.
Riba smrdi od glave
Rekorder sa 32 prijave za nepravilnosti je HEP, a u vrhu su i Hrvatske šume, Croatia osiguranje, Uljanik i Jadrolinija, dok je najviše slučajeva kršenja etike, 31 od ukupno 105, prijavljeno u HAC-u. – Nije problem ako ima prijava nepravilnosti, problem je ako se one ne rješavaju – istaknuo je Davor Dubravica, načelnik sektora za suzbijanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa koje je, zajedno s Ministarstvom financija i partnerima, organiziralo konferenciju “Odgovornost, integritet i transparentnost u poslovanju”.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati antikorupcijskog programa te problematizirana tema uspješnog i profitabilnog poslovanja u okruženjima u kojima vladaju različiti stupnjevi korupcije. Zanimljivo je da samo dvije tvrtke, Imota i IPK Osijek, nisu dostavile svoja antikorupcijska izvješća, za čije su sastavljanje, kao i provođenje programa, odgovorne uprave i nadzorni odbori kompanija.
– Odgovorno ponašanje u biti je odgovornost menadžmenta – poručio je Žarko Horvat, direktor industrijske ekologije u Holcimu, a da “riba smrdi od glave” potvrdila je i Gordana Kovačević, čelnica Ericssona Nikole Tesle, koja je na panelu “Profit i/ili etika” poručila da oni kao kompanija imaju nultu toleranciju na neetične i koruptivne aktivnosti.
Je li bilo ucjena?
Irena Doboš, predstavnica Ikee koja nikako da krene u realizaciju projekta u Hrvatskoj, na novinarsko pitanje je li njih netko pokušao ucijeniti kako bi “pogurao stvari”, nemoćno je raširila ruke i komentirala da prema njezinim spoznajama nije, no rečenicu je završila značajnim “ali...” Brzo se snašao njihov glasnogovornik Igor Štefanac, ustvrdivši da se takvo što nije dogodilo, što dokazuje da njihovi eventualni partneri znaju da je Ikea tvrtka koja drži do etičnog poslovanja.
| | | | 12/4/2011 - Uskok otkrio kako se izvlačio novac iz HEP-a: za HDZ 3 posto! | | Izvor - Business.hr, 02. studeni 2011. | | | - Uskok je nakon duže istrage pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv petorice vodećih ljudi HEP-a i njihovih "poslovnih partnera". Na službenim stranicama navode se samo inicijali I. M. (1954.), P. Ć. (1968.), Ž. K. G. (1955.), LJ. B. (1953.) i A. M. (1965.), no posrijedi su nedvojbeno bivši predsjednik Uprave Ivan Mravak, direktor HEP Proizvodnje Petar Ćubelić, član Uprave Željko Kljaković Gašpić te Ljubo Bušić i Ante Matić.
Uskok ih tereti da su u dogovoru s tadašnjim rizničarom HDZ-a Mladenom Barišićem dogovorili da se ugovaranje poslova za potrebe trgovačkih društava u sastavu HEP-a s pojedinim izvođačima uvjetuje isplatom provizije u visini od 3 posto vrijednosti posla, i to za financiranje HDZ-a.
Tako je vodstvo HEP-a od Ljube Babića, predsjednika Nadzornog odbora i vlasnika Montiga, zatražilo da isplati iznos od 900.000 kuna kao uvjet za sklapanje aneksa na osnovni ugovor i plaćanje izvantroškovničkih radova, te za zaključenje ugovora i plaćanje opreme i radova, navodeći da je to novac za potrebe HDZ-a.
Nakon što su ishođena potrebna odobrenja i suglasnosti na temelju kojih su zaključeni ugovori, Babić je od svibnja do srpnja 2009. godine Ćubeliću predao 600.000 kuna, koje je on potom predao Mravku, a ostatak od 300.000 Montig se obvezao platiti naknadno.
| | | | 12/4/2011 - Vratolomija na Ombli | | Izvor - Vjesnik, 31. listopad 2011. | | | - Eko-Omblići, udruga koja je mališane pripremala za aktivno sudjelovanje u zaštiti prirode na dubrovačkom području, ove je godine prestala s radom tj. djelovanjem. Šteta što se to dogodilo u godini kad je Ombla (Rijeka dubrovačka), po kojoj su dobili ime, najugroženija, kad bi je zdušno trebalo braniti, makar i tim malim tjelesima čiji je duh osvješteniji od nekih velikih umova koji su svjesno, u pridobivanju mogućih investitora (kako bi na bilo koji način pokrenuli gospodarstvo) spremni žrtvovati prirodne ekoresurse koji su u rangu zaštite europskih pa i svjetskih vrijednosti (najbogatija podzemna fauna na svijetu, životinjske vrste stare milijunima godina). Tim vrijednostima Hrvatska želi nametnuti neke druge, uz cijenu (bez cijene) uništavanja nenadoknadivih prirodnih rijetkosti. Važnije od njih je u utrobi Golubova kamena, gdje ponornica Ombla izvire, sagraditi podzemnu hidroelektranu, prvu takvu u Europi (uvijek moramo biti prvi u nečemu!), a drugu u svijetu.
Kako je politički cilj zadan, Vlada je odobrila dizanje kredita kod EBRD-a i komercijalnih banaka Komunalkredit AG i Siemens Financial Services u svrhu gradnje te hidroelektrane u krškom, potresnom i stoga izrazito osjetljivom području i to nakon što je EBRD, na temelju izvješća angažiranih konzultanata izvijestio da je riječ o eksperimentalnoj i visokorizičnoj investiciji koja bi mogla višestruko razočarati. Pritom je EBRD mislio na rizike gradnje koji će povećati planiranu investiciju od 123,2 milijuna eura do neslućenih razina, kao i na moguće nedostatne učinke proizvodnje struje takvog pogona, što će se izravno reflektirati na ukupne troškove, ukazavši na (ne)isplativost toga projekta koji će u sljedećih 25 godina moći vratiti samo 37,8 posto inicijalne investicije. No nakon tih upozorenja, a prije konačne odluke EBRD-a hoće li ili ne ući u tu investiciju (rasprava zakazana za 8. studenoga), mjerodavno je Ministarstvo izdalo lokacijsku dozvolu s Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš te načelnu dozvolu za postupak izdavanja građevinske, koncentrirajući se pritom na tvrdnje da neće biti potopljen »ekorezervat« Vilina špilja (iako za to ne postoje uvjerljivi dokazi), a ne na upozorenja EBRD-a.
Zašto je HEP zapeo baš za Omblu, tu najkraću ponornicu na svijetu i to u tako krhkom, kraškom i potresnom terenu, gdje su uvjeti gradnje teški i bez potrebe čuvanja tog raritetnog ekosustava? Kao da je to jedina rijeka u Hrvatskoj? Ili je na ostalima sagrađeno toliko elektrana da se više ni jedna ne može podići, pa se mora pribjegavati ovako vratolomnim gradnjama? Što ga to vuče u ambis Omble da tako samouvjereno tvrdi da angažirani stručnjaci EBRD-a nisu imali dovoljno podataka za donošenje takve prethodne ocjene? Ta raspolagali su s onim što im je HEP dostavio. A na temelju istih podataka HEP tvrdi da je projekt »ekološki prihvatljiv« (što to znači »prihvatljiv«?) i »financijski isplativ« (tko će doživjeti tu potvrdu »isplativosti« i po kojoj cijeni projekta i struje?) I koje to garancije, nakon Kupske, može unaprijed izdati da Vilina špilja neće biti potopljena, a s njome uništene i tamošnje endemske vrste? Upravo stoga su 34 hrvatske i međunarodne organizacije za zaštitu okoliša uputile EBRD-u apel da ne odobri kredit za taj projekt, ističući kako je taj lokalitet u planu zaštite kao dio europske mreže zaštićenih područja »Natura 2000«. U iščekivanju te odluke, valja ipak znati da će za EBRD presudnu ulogu imati financije, a ne zaštita prirode! Može li nakon već izrečenoga EBRD ipak podržati taj projekt? I s kojim obrazloženjem?
| | | | 12/4/2011 - Spor zbog Plomina 3 | | Izvor - Vjesnik, 21. listopad 2011. | | | - Hoće li Termoelektrana Plomin nakon gradnje predviđenog velikog trećeg bloka na ugljen onečišćavati okoliš, kao što tvrde zeleni, ili će doprinijeti smanjivanju njena štetnog utjecaja na okoliš, kako tvrdi HEP?
Odgovor na to pitanje trebao bi biti jasniji nakon završetka nedavno započete javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš tog, smatraju neki, spornog postrojenja. Naravno, pod uvjetom da su svi njegovi mogući utjecaji na okoliš u studiji dobro obrađeni te da stručno povjerenstvo za njenu ocjenu, koje je imenovalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, što kvalitetnije obavi povjereni posao.
Time bi se trebala razriješiti zbrka koja je nastala zbog te investicije vrijedne 800 milijuna eura, jedne od najvećih u Hrvatskoj, jer zbog različitih tvrdnji dobar dio javnosti više ne zna komu može vjerovati.
Svi se naime slažu da Hrvatskoj zbog porasta potrošnje struje i postupnog zatvaranja dijela postojećih zastarjelih trebaju nove elektrane i velike investicije. Isto tako, svi se slažu da one ne smiju uništavati najveće prirodno bogatstvo Hrvatske – lijep i očuvan okoliš koji je i temelj za razvoj turizma koji donosi dvadesetak posto bruto društvenog proizvoda. U suprotnom sami bi rezali granu na kojoj sjedimo. Ukratko, trebaju nam elektrane, ali takve koje neće onečišćavati okoliš.
U takvoj situaciji nije ni čudo što se i zbog ove velike investicije ponavlja uobičajeni scenarij i rasprave u kojima jedni prozivaju investitore koji, navodno, nastoje sniziti troškove i na račun okoliša maksimalizirati profit, a drugi zelene da nerijetko pretjeruju i tako (ne)potrebno zaustavljaju razne potrebne investicije.
U svakom slučaju, na investitorima je da uvjere javnost i mjerodavne službe kako je njihov projekt potreban i neopasan za okoliš, a zeleni, kao i mediji, trebaju biti korektivni faktor. Odluku će međutim, nakon što prouči sve argumente, ipak donijeti Ministarstvo zaštite okoliša.
| | | | 12/4/2011 - Hoće li 'zeleni' zaustaviti investiciju od 800 milijuna eura? | | Izvor - Vjesnik, 20. listopad 2011. | | | - Može li se dogoditi da 'zeleni' nezadovoljni predloženim rješenjima zaustave jednu od najvećih planiranih investicija u Hrvatskoj - gradnju trećeg bloka Termoelektrane Plomin na ugljen, u što Hrvatska elektroprivreda s partnerom, kojeg tek treba izabrati, planira uložiti oko 800 milijuna eura.
Odgovor na to pitanje bit će vjerojatno jasniji nakon završetka u srijedu otvorene javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš, zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i tehničko-tehnološkom rješenju za rekonstrukciju termoelektrane Plomin koja će trajati do 18. studenoga. Ta rekonstrukcija predviđa zamjenu postojećeg zastarjelog prvog bloka te termoelektrane snage 125 megavata (MW) novim, modernijim i nekoliko puta većim snage 500 MW. Nakon njezina završetka, ta će velika elektrana umjesto današnjih 335 MW instalirane snage imati 710 MW, pa bi po snazi bila podjednaka Nuklearnoj elektrani Krško.
U HEP-u navode da je cjelovita dokumentacija dostupna javnosti u službenim prostorima Grada Labina, Općine Kršan i Istarske županije u Puli. Sažetak studije utjecaja na okoliš objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Istarske županije, a javno izlaganje održat će se 27. listopada u Plomin Luci i 28. listopada u upravnoj zgradi Grada Labina.
Međutim, brojne ekoudruge imaju puno primjedbi i na studiju i na cijeli projekt. U njihovo ime predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić kaže da je taj projekt, po mišljenju više stručnjaka i osoba uključenih u taj upravni proces, vrlo opasan za okoliš. »Predviđena tehnologija za treći blok TE Plomin obrađena u studiji utjecaja na okoliš ne da nije najbolja raspoloživa, nego je zastarjela, a procjena njezina utjecaja na zdravlje ljudi je obrađena samo marginalno, iako je to kod studija za zapadnoeuropske termoelektrane na ugljen ključni dio«, tvrdi Piršić.
Osim toga, navodi da se procjena studije utjecaja na okoliš vodi vrlo netransparentno, jer nije objavljena cijela studija niti sastav komisije koju je za procjenu imenovalo Ministarstvo zaštite okoliša. Zato javnost ima puno manje informacija, nego, primjerice, u javnoj raspravi o studiji za gradnju LNG-terminala. Stručnjaci i ostali koji žele pročitati cijelu studiju moraju otputovati u Istru, kaže Piršić.
Najavio je da će ekoudruge tražiti objavu cijele studije te da će osnovati tim stručnjaka koji će ju temeljito analizirati.
S druge strane, u HEP-u kažu da su projekt zamjene starog prvog bloka novim pokrenuli na temelju pozitivnih iskustava s pogonom drugog bloka, polazeći od odgovornosti u osiguranju dovoljnih količina električne energije za hrvatske potrošače i u skladu s načelima održivog razvoja i normama EU-a. Primjenom najsuvremenije tehnologije (najboljih raspoloživih tehnika) treći blok će postići stupanj korisnog djelovanja od 45 posto, što je znatno više od današnjih klasičnih elektrana u svijetu, koje imaju stupanj pretvorbe od 32 do 37 posto.
Emisije štetnih tvari u zrak smanjit će se na najmanju moguću mjeru, korištenjem visokokvalitetnoga niskosumpornog ugljena i ugradnjom postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova, postrojenja za smanjenje emisije NOx i visokoučinkovitog elektrostatskog filtra za čestice, ističu u HEP-u.
Pritom napominju da će zrak u okolici TE Plomin i dalje biti prve, najbolje kategorije, jer će treći i drugi blok zajedno emitirati manje onečišćujućih tvari nego što danas emitiraju prvi i drugi blok, i to: 54 posto manje SO2, 25 posto manje NOx i 13 posto manje čestica.
Razine emisija u zrak i svi ostali pokazatelji utjecaja na okoliš, kao i do sada, sustavno će se pratiti, kako u samoj elektrani, tako i u ovlaštenim neovisnim institucijama, te će biti javno dostupni u bazi podataka o emisijama iz stacionarnih izvora Agencije za zaštitu okoliša. Povrh toga, planiran je potpuno zatvoreni sustav dopreme i skladištenja ugljena za koji se upravo priprema natječaj za gradnju. Odlaganje ugljena u planiranom zatvorenom sustavu silosa te predviđeni pretovarni sustav, dnevni bunkeri i mlinovi ugljena evidentno će poboljšati situaciju na lokaciji jer se ugljena prašina neće raznositi u okolišu. Osim toga, bit će vizualno prihvatljiviji u odnosu na današnje stanje, tvrde u HEP-u.
Ako studija nakon javne rasprave dobije zeleno svjetlo povjerenstva Ministarstva, HEP će biti puno bliže izdavanju lokacijske dozvole, što je preduvjet za međunarodni natječaj na kojem će izabrati partnera koji će ravnopravno sudjelovati u financiranju tog velikog projekta.
| | | | 12/4/2011 - RWE itekako želi u projekt Plomin 3 | | Izvor - Poslovni dnevnik, 14. listopad 2011. | | | - Najvažniju hrvatsku termoelektranu, Plomin u Istri, trebao bi nadograditi njemački energetski div RWE, piše Vjesnik pozivajući se na neimenovane izvore iz HEP-a. Iako je tijekom četvrtka došlo do medijskih spekulacija da RWE odustaje od Plomina, iz te tvrtke su ubrzo otklonili takve informacije i potvrdili da su itekako zainteresirani za hrvatsku termoelektranu.
"RWE namjerava sudjelovati, zajedno sa svojim hrvatskim partnerima, u razvoju Plomina kao i u različitim drugim energetskim projektima u Hrvatskoj. Namjeru RWE-a ovog je tjedna jasno potvrdio Karl Kraus, direktor RWE za istočnu Europu, koji je sudjelovao na međunarodnoj konferenciji 'Invest in Croatia'. RWE je stoga iznenađen i začuđen što takva neutemeljena nagađanja uspijevaju naći svoj put u medije", stoji u priopćenju koje su u četvrtak potpisali vodeći ljudi RWE u Hrvatskoj, Ralf Blomberg i Ingo Block. Još je u utorak na spomenutoj konferenciji Kraus kazao novinarima da je Plomin ključni energetski projekt u Hrvatskoj na kojem RWE želi sudjelovati. Kraus je potvrdio da će se prijaviti na natječaj čim se otvori. Iako Njemačka nema i neće tražiti nikakve posebne uvjete u vezi s tim projektom, Kraus je potvrdio da su o Plominu nedavno, prilikom zadnjeg susreta razgovarale premijerka Jadranka Kosor i kancelarka Angela Merkel. To otvara prostor da je nešto već dogovoreno, ako ne već i potpisano. Iz HEP-a nije bilo moguće dobiti komentar o situaciji glede projekta Plomin, teškog oko 800 milijuna eura.
| | | | 12/4/2011 - RWE odustaje od TE Plomin 3? | | Izvor - Poslovni dnevnik, 12. listopad 2011. | | | - Iako bi to bio logičan slijed poslovanja, čini se da njemački energetski div RWE neće investirati u Termoelektranu Plomin 3, vrijednu 800 milijuna eura.
Prema neslužbenim izvorima, u igri za dobivanje koncesije spominju se talijanski Enel, korejski proizvođač automobila Daewoo i domaći Adris, piše poslovni tjednik Lider. Iako je RWE-u ulaganje u prethodni projekt Plomin 2 bilo profitabilno, a partnerstvo na novom projektu bilo bi u sklopu iste infrastrukture, ima indicija da bi mogao odustati od novog projekta unatoč pritisku kancelarke Angele Merkel na hrvatsku vlast.
Lider navodi nekoliko razloga za takav zaključak. Prvi je taj da se raspisuje međunarodni natječaj unatoč tomu što se pojedini stručnjaci slažu da je to posve nepotrebno jer je riječ o nastavku strateškog partnerstva nakon što RWE-u 2015. istekne koncesija na projektu Plomina 2. Drugi je važan razlog tražena snaga termoelektrane od 500 megavata, a RWE u portfelju ima tipske blokove od 350 i 800 megavata. Treći je razlog isplativost ulaganja. Tržište energije danas je otvoreno i ne može se jamčiti fiksna cijena otkupa, što je bio slučaj kad se ulazilo u Plomin 2.
Ako RWE odustane, najizgledniji je HEP-ov partner u novom projektu talijanski Enel, čiji su predstavnici već razgledali lokaciju.
| | | | 12/4/2011 - Znate li koliko je milijuna kuna štete napravljeno u aferi HEP-TLM? 666! | | Izvor - Business.hr, 10. listopad 2011. | | | - Bivši premijer Ivo Sanader mogao bi dobiti i ulogu glavnog okrivljenika u aferi HEP-TLM sa štetom od 666 milijuna kuna. Riječ je o višegodišnjim isporukama struje šibenskom TLM-u, odnosno mostarskom Aluminiju po nerealno niskim cijenama, piše Jutarnji list.
Za provođenje istrage koja je počela u svibnju 2010. obuhvaćeni su bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec i bivši šefovi HEP-a i TLM-a Ivan Mravak i Ivan Koštan.
Naime, vještačenjem je utvrđeno da je isporukama jeftine struje Aluminiju Mostar za HEP nastupila šteta od 90 milijuna eura, dakle 60 milijuna kuna više nego što je utvrđeno. TLM je privatiziran 2007. kada je 80,2 posto udjela u tom šibenskom poduzeću kupio domaći konzorcij Adrial, na čemu je inzistirao Damir Polančec.
Isti dan kad je Adrial izabran kao najbolji ponuđač Mravak je s TLM-om sklopio ugovor o isporuci jeftine struje. Bilo je jasno da će TLM isporučivati struju Aluminiju Mostar. Stručne službe u HEP-u već su tada izračunale da će gubiti oko 20 milijuna eura. U ugovoru je postajala i klauzula o prekidu struje ako HEP bude poslovao s gubitkom. Međutim sva su ta osiguranja od rizika ispala iz ugovora.
| | | | 12/4/2011 - "Srđ je naš": HEP skriva informacije od javnosti o HE Ombla | | Izvor - Slobodna dalmacija, 10. listopad 2011. | | | - Predstavnici dubrovačke Inicijative “Srđ je naš” nedavno su prezentaciju hidroelektrane Ombla ocijenili poražavajućim dokazom da HEP o energetskom projektu ne bi ni informirao javnost da to nije tražio potencijalni kreditor Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD):
- Cilj prezentacije bio je sakriti što je moguće više pravih informacija. HEP je iscjepkao prezentacije na različite društvene skupine, čime je nastojao umanjiti reakcije javnosti, a bit same rasprave oslabiti davanjem lažnih informacija i izbjegavanjem odgovora - negoduju iz Inicijative.
- Odgovori HEP-a i izvođača studije su išli na veličanje tehničko-tehnoloških rješenja iz kojeg uklanjaju sve sumnje o sigurnosti i vododrživosti akumulacije, i o njezinu utjecaju na nizvodni tok Omble. Pažnja se usmjerava na moguće negativne ekološke posljedice na prostorno minoran dio sustava, Vilinu špilju i na svođenje problema na nekoliko šišmiša. Također se prenaglašavaju ili izmišljaju društvene koristi za elektroopskrbu i vodoopskrbu Dubrovnika, turizam i osobne koristi stanovništva Rijeke dubrovačke - stoji u reagiranju civilnih aktivista koji HEP optužuju da relativizira ocjene konzultantske kuće EBRD-a o neisplativosti projekta koji bi pratilo trostruko povećanje cijene struje.
- Rasprava je potvrdila da se HEP nije odmakao od poznatog pristupa, kojem je cilj ostvarenje projekta po svaku cijenu, kršeći pri tome znanstveno-stručne kriterije, prava javnosti na informiranost i na sudjelovanje u upravljanju okolišem, te izravno se suprotstavljajući važećim hrvatskim zakonima i promičući upravno nasilje. Kao da nismo naučili lekciju na slučaju dubrovačke javne garaže, na čiju su štetnost ugovora i neisplativost u EBRD-u davno upozoravali odbivši je financirati, poručuju iz Inicijative “Srđ je naš”.
| | | | 12/4/2011 - PORAZNE OCJENE Francuski stručnjaci: HE Ombla diže cijenu struje tri puta?! | | Izvor - Slobodna dalmacija, 07. listopad 2011. | | | - Ako je suditi po famoznom prvom nacrtu studije isplativosti HE Ombla, investitorima iz HEP-a najbolje bi bilo da se uopće ne upuštaju u izgradnju prve podzemne hidroelektrane u Europi.
Rizičnost, eksperimentalnost i neprofitabilnost lajtmotivi su studije koju je za Europsku banku za obnovu i razvoj izradio konzultantski tim većinom francuskih stručnjaka.
Konzultanti koji su izradili studiju zbog mogućnosti da EBRD kreditira taj projekt, tvrde da će u predstojećih četvrt stoljeća na prodaji struje i vode naš nacionalni distributer uspjeti vratiti samo 37,8 posto inicijalne investicije, dok bi energetski doprinos elektrane u ukupnom sustavu iznosio tek 1,3 posto.
− Cijena od 214 kuna za MWh, po kojoj će HE Ombla 25 godina isporučivati struju u mrežu, trebala bi biti povećana gotovo tri puta kako bi se poboljšala profitabilnost projekta, jer u protivnom troškovi gradnje i održavanja neće biti komercijalno isplativi − navode zloguki proroci u analizi megaprojekta koji je netom procurio u javnost.
Zamke
EBRD bi, kao izgledni kreditor gradnje HE vrijedne 1,1 milijardu kuna, zaključio da HEP-ov projekt ne udovoljava ni financijskim ni vremenskim parametrima, jer zbog zamki koje donosi rad u kraškom terenu uvijek postoji mogućnost produljenja petogodišnjeg roka izvedbe projekta vrijednog 152 milijuna eura.
Konzultanti EBRD-a nadalje upozoravaju da će HEP na prodaji struje uprihoditi samo 32,4 milijuna kuna godišnje, dok će na prodaji vode godišnje zarađivati između 5,7 i 17,1 milijun kuna, te bi jedini spas za projekt bile Vladine izdašne subvencije.
Turbine HE Ombla mogle bi proraditi samo uz povećanje tarife za struju na 642 kune za MWh, uz dodatna izdvajanja za održavanje. Konzultanti negoduju i zbog eksperimentalne prirode projekta, čiju izvedbu, ako je bude, savjetuju u fazama.
EBRD-ova analiza dovodi u sumnju i obećanja investitora o osiguranju dovoljnih količina nezamućene vode. Kvaliteta vode će, vele autori studije, uvelike ovisiti o poljoprivredi na Popovu polju i razvoju gradova Bileće i Trebinja.
Ukratko, procijenjene izravne koristi od HE Ombla ne bi premašile 15 milijuna kuna godišnje, uz minoran doprinos elektroenergetskom sustavu. Iz HEP-a, međutim, posve druga priča.
− Nema govora o trostrukom poskupljenju električne energije koju će isporučivati hidroelektrana Ombla. Navodi o tome da bi HEP na prodaji struje i vode u sljedećih 25 godina uspio vratiti tek 37,8 posto inicijalne investicije nisu nikakvi konačni podaci, nego samo dio tzv. draft verzije koja će zbog niza nelogičnosti sigurno biti revidirana nakon razgovora s izrađivačima − komentirala je direktorica Sektora za planiranje investicija i korporativni razvoj HEP-a Ljubica Cvenić.
− HEP kao investitor sigurno se ne bi upuštao u eksperimentalne projekte koji nemaju budućnost. Riječ je elektroenergetskom projektu koji ima prioritetno značenje u skladu sa Strategijom energetskog razvoja RH − istaknula je Ljubica Cvenić, najavljujući da će dogodine biti raspisan natječaj za izgradnju pristupnih cesta, a u posljednjem kvartalu 2012. i natječaj za izgradnju postrojenja koje bi nakon petogodišnje gradnje dubrovačkom području trebalo osigurati neometano napajanje električnom energijom.
Kraška podloga
Na dubrovačkom predstavljanju hidroelektrane, voditelj projekta HE Ombla Tomislav Paviša u četvrtak je ustvrdio da je kraška podloga za izgradnju HE posve pouzdana prirodna barijera koja sprječava prelijevanje vode od kojega strahuju konzultanti EBRD-a.
Projektanti su odbacili i mogućnost rastresanja tla zbog građevinskih radova, ustvrdivši da će se na Ombli koristiti postojeći podzemni vodotokovi koji će prirodno otjecati do pogona.
− Svi ključni dijelovi HE Ombla, akumulacija, brana, strojarnica i rasklopište, bit će smješteni u podzemlju − poručili su HEP-ovi predstavljači, te su napomenuli da će se smještanjem HE u podzemlje, uz uštede u odnosu na klasičnu nadzemnu gradnju, smanjiti opasnost za okoliš, a neće biti ni zauzimanja korisnog prostora.
Primjedbe
U predstojećih četvrt stoljeća na prodaji struje i vode HEP će uspjeti vratiti tek 37,8 posto inicijalne investicije.
Energetski doprinos elektrane u ukupnom sustavu iznosio bi samo 1,3 posto.
Cijena struje iz HE Ombla morala bi biti tri puta veća kako bi investicija bila isplativa.
Zbog zamki koje donosi rad u kraškom terenu, postoji mogućnost produljenja petogodišnjeg roka izvedbe.
Procijenjene izravne koristi od HE Ombla ne bi premašile 15 milijuna kuna godišnje.
Teško su ostvariva obećanja investitora o osiguranju dovoljnih količina nezamućene vode.
Filtar za vodu
Buduća elektrana, poručuju HEP-ovci, bit će višenamjenski objekt u sklopu kojega će se graditi poseban pročistač pitke vode kojim će se povećati kvaliteta opskrbe Dubrovnika i okolice, a kapaciteti dubrovačkog Vodovoda utrostručit će se.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
