Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
12/4/2011 - Kukuriku koalicija najavljuje prodaju dijela HEP-a
Izvor - Vjesnik, 14. rujan 2011.
 
  • Kukuriku koalicija krenula je s predstavljanjem svog programa. U četvrtak će predstaviti politički, a danas je na konferenciji »Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva« otkriven dio gospodarskog modela koji će se zasnivati na novom valu privatizacije velikih sustava te izlasku države iz tvrtki u kojima ima manjinske udjele.

    »Iako privatizacija i deregulacija podsjećaju na kruti neoliberalizam, za jedno i drugo ima mjesta u javnim politikama. Mi u koaliciji znamo što bismo htjeli privatizirati, iz čega bi se država trebala povući, a gdje vlasnički ostati«, jasan je bio SDP-ov gospodarski strateg Branko Grčić.

    Prodaja udjela manjih od 25 posto, što je i u programu HDZ-ove vlade, naći će se i u platformi Kukuriku koalicije. No, privatizacija tog segmenta dosad nije bila naročito uspješna s obzirom na to da se nude ili minorni udjeli ili neatraktivne tvrtke.

    Mnogo veći interes zasigurno bi izazvala privatizacija Hrvatske elektroprivrede koju najavljuje SDP-ov glavni ekonomist. Valja napomenuti da je riječ o parcijalnoj i kontroliranoj privatizaciji, pri čemu se, kako navodi Grčić, misli na prodaju dijela grupe, poput HEP-Proizvodnje.

    Neće se libiti ni provođenja oštrih reformi u javnom sektoru, ali je Grčić izbjegao odgovoriti na pitanje jesu li spremni podijeliti otkaze zaposlenicima javnog sektora. »Svakome je jasno da ova vlada nije imala hrabrosti ništa poduzeti, a ako to ne napravi nova vlada, onda možemo svi skupa ići doma jer nemamo što raditi«, poručio je Grčić.

    ...
 
12/4/2011 - Nakon 10 godina skrivanja objavljena skandalozna studija o Ombli!
Izvor - t-portal, 13. rujan 2011.
 
  • Sama ideja za podzemnu akumulaciju tehničko-tehnološki je hrabra i prilično elegantna, ali studija će je vjerojatno stajati života: podjednako je loša u svom tekstu, manjkavom, friziranom i jednostranom, kao i u postupku provođenja koji je izigrao sve upravne postupke važne za osjetljiva prava ljudi i okoliša. Pri tome, Hrvatska nije obratila pažnju ni na činjenicu da je tek mali dio vodonosnika Omble na području Hrvatske te da će vjerojatno Bosna i Hercegovina nastojati zaštiti svoje interese.

    Studija također skriva brojne negativne intonacije iz nevladina sektora, medija i stručne javnosti, osobito činjenicu da ju je odbio član Komisije za ocjenu studije svjetski ugledni hidrolog iz Splita dr. Ognjen Bonacci s obrazloženjem da bi HE Ombla mogla ostaviti brojne negativne posljedice ne samo po dubrovačko primorje nego i šire područje. Potom je izbačen iz Komisije, a u rješenju je napisano da je sam istupio.

    Kako je javnost izviještena, HEP je EBRD-u predstavio da Ombla košta 150 milijuna eura, što je dvostruko veći iznos od onoga iskazanog u studiji. Struktura troškova jasno pokazuje da je istraživanje prirode Omble zadnja rupa na svirali, jer je na konzalting i istraživanja planiran 35 puta manji iznos, a među 28 navedenih elaborata samo je jedan (1!) posvećen iznimnoj ekologiji krškog i tranzitnog područja Omble. To je rad koji se odnosi na biološke značajke (samo!) izvorišnog dijela Omble (PMF Zagreb 1998), koji je investitoru poslužio da zamaskira rubriku istraživanja, više nego zadovolji potrebe jednog takvog zahvata.

    SKANDALOZNE LAŽI ZAGREBAČKOG ELEKTROPROJEKTA

    Je li u pitanju nespremnost vlade u predizborno vrijeme priznati da je njezin glavni razvojni projekt obična budalaština ili je odraz stalne politike jarca na brvnu, sad je manje važno. Sad je jedino važno to da će studija proći češalj obzirne europske politike i da će, za očekivati je, jedina nova šteta biti blamaža hrvatske vlasti.

    Na temelju toga rada je izrađivač studije, zagrebački Elektroprojekt, koji zbog takvog pristupa u stručnoj javnosti isprostituirao, zaključio kako nema bojazni za negativne utjecaje jer u središtu svjetskog podzemnog biodiverziteta, eto, nema rijetkih, endemičnih i ugroženih vrsta! To je obična glupost i laž zbog koje bi u suvremenim zajednicama autor završio na sudu za širenje lažnih informacija i uklonjen s odgovornih mjesta.

    Hrvatska nema razvijene alate da izračuna kolike bi štete donio ovaj projekt, ali možemo to usporediti s Plitvičkim jezerima koja su nekada razmatrana za hidrocentralu. Tko bi mogao izračunati sve izravne i neizravne gubitke koje bi Hrvatska doživjela da je taj ključni topos, koji je toliko jak da ga ne uspije zasjeniti ni cijeli turistički Jadran, postao gomila betona i metala?

    Kao i više puta do sada u ključnim trenucima, hrvatski obraz spasio je germanski prst sudbine, od političkih pritisaka preko uhićenja najvažnijih kriminalaca i plaćenih ubojica, koje Hrvatska još krije i ne da. Elem, njemački malakolog Hartwig Schütt (2000) pronašao je u uzorcima sedimenta u Rijeci dubrovačkoj ljušturice čak 23 vrste, pretežno podzemne – rijetke, endemične i ugrožene! Čak i jednog endemičnog slatkovodnog školjkaša zbog kojeg Hrvatska ima obvezu određivanja zaštićenog područja.

    Potom je Nikola Tvrtković iz Prirodoslovnog muzeja istraživao za potrebe zaštite ugroženih šišmiša i ustvrdio da ondje obitava 55 vrsta od kojih 35 podzemnih, što sustav čini među najvažnijim u Hrvatskoj po biološkoj raznolikosti! Podsjetimo, u svijetu je poznato samo deset pećina s više od 25 podzemnih vrsta! I Tvrtković, kao i Hrvatsko biospeleološko društvo ustali su protiv Omble.

    Drugi je primjer potpuni prezir ekotona, specijalnog staništa koje stručnjaci smatraju inkubatorom novih vrsta. Odnosi se na područja prelaznih režima, npr. na prostor gdje se stalno smjenjuju vodeni i kopneni habitati, kao npr, prostor koji zahvaća plima i oseka. I dok na moru ekoton zahvaća metar visine, u Ombli oscilacije između najnižih i najviših voda prelaze stotinu metara! HEP o tome nema ni retka.

    No i tamo gdje prevladavaju investitoru omiljene fizičke geoznanosti i tehničke znanosti, neće nas dočekati istraženost kakvu bismo očekivali. Na primjer, o brzini okršavanja odnosno razvoja podzemnih šupljina u sustavu Omble, u studiji nema ni jednog retka, iako se radi o ključnom procesu, koji vlada cijelim sustavom od njegova gniježđenja do narastanja do veličine koje je vodeće stručnjake dvadesetog stoljeća tjeralo da ga smatraju najvećim podzemnim sustavom u svijetu, pa sve do nekog budućeg iščeznuća.

    IZGRADNJA AKUMULACIJE MOGLA BI DOVESTI DO SEIZMIČKIH AKTIVNOSTI

    Kad se to zna, onda ima dosta razloga sumnjati i u one podatke u koje nismo dovoljno upućeni, a to su negativne moguće posljedice seizmičkih aktivnosti, induciranje potresa izgradnjom akumulacija i opasnosti od klizanja padina na kojim su izgrađena susjedna naselja. Bonacci, međutim, u njima vidi realnu opasnost.

    Da bi sve prikrili, zagovornici Omble šire lažnu sliku, a podržavaju ih lokalna vlast i neki mediji, za koje je teško reći jesu li doista korumpirani ili priglupi pa ne shvaćaju. Gradska vlast tvrdi da je Ombla od općeg interesa za Dubrovnik, ali to može biti samo za one koji bi potrošili investiciju i one koji bi eksploatirali hidrocentralu. Ona je na štetu javnog interesa. Tvrdnja da bi se poboljšala opskrba strujom i vodom Dubrovnika zapravo zloupotrebljava kronično neraspoloženje Dubrovčana, nastalo zbog čestih nestanaka struje i zamućivanja vode kod velikih kiša, što je pak prirodno. Dubrovačko područje ima dvije hidrocentrale i dakle dovoljno struje. Studija utjecaja izmišlja da će se time poboljšati uvjeti turizma za Dubrovnik; onaj tko zna da većinu motiva naših turista čini izvorna priroda, zna da će lobotomija jednog takvog sustava, izgradnja tehničkih cesta po glavnim fasadama krajolika i betoniranje obala biti samo trajni udarac turističkim motivima.

    Uostalom, priča o višenamjenskim akumulacijama stari je šlager za potkopavanje javnog otpora branama. Neka kažu što se dogodilo s onom drugom važnom namjenom Hidrosistema na Trebišnjici od prije koje desetljeće, kada su obećali navodnjavanje 11.800 hektara poljoprivrednih površina, uključujući Konavle, Župu dubrovačku i Rijeku dubrovačku. Do danas nema ni kapi, niti to itko više spominje.

    NOVA BLAMAŽA HRVATSKE VLASTI PRED EUROPSKIM INSTITUCIJAMA

    Konačno, umjesto da vlast kroz obrazovanje, medije i drugu komunikaciju razvija svijest lokalnog stanovništva o neponovljivim vrijednostima njihova zavičaja, da potiče potrebu njegova kultiviranja i održivog upravljanja, ne samo kao krajolika koji više od ijedne knjige skladišti memoriju zajednice, nego i podjednako zbog velike gospodarske vrijednosti, oni kod stanovništva potiču strast za prodajom svakog komada zemlje koji će im donijeti možda i pozamašne svote novca, ali će ih trajno razbaštiniti zavičaja u kojem se prava sreća roditi.

    Skandalozno je da je ovakav projekt prošao sve instance racionalnog odlučivanja. Sudeći po onome što smo čuli od krugova bliskih javnom Energetskom institutu Hrvoje Požar, njih nitko nije ni pitao. Zato je ova studija zapravo potvrda potpuno dezorijentirane vlasti, koja nije ni primijetila da umjesto kroz postupak upravnog pranja – studija ode pred europsko zakonodavstvo. Je li u pitanju nespremnost vlade u predizborno vrijeme priznati da je njezin glavni razvojni projekt obična budalaština ili je odraz stalne politike jarca na brvnu, sad je manje važno. Sad je jedino važno to da će studija proći češalj obzirne europske politike i da će, za očekivati je, jedina nova šteta biti blamaža hrvatske vlasti, što je već neka vrsta kulturnog obilježja i dijela našeg identiteta.
 
12/4/2011 - Ponovno radovi u Kupskoj: Na 4. godišnjicu urušavanja najavili da nastavljaju kopati!
Izvor - Večernji list, 13. rujan 2011.
 
  • Na četvrtu godišnjicu urušavanja Kupske ulice jučer poslijepodne HEP i Tehnika obavijestili su stanare te ulice da će se radovi nastaviti za desetak dana. Opet će se kopati sada zatrpana jama za čijeg se dubljenja uzdrmala statika i propala ulica, u kojoj će se smjestiti garaža na šest etaža.

    Prepravljen projekt

    Stanari Kupske ulice, kojima su 2007. godine popucale kuće, jedna se prepolovila, a ulica im je propala u zemlju, ogorčeni su i jadni, a posebno ih je uvrijedio apsurd nalik na provokaciju da im se nastavak gradnje najavljuje na godišnjicu kada su morali bježati od kuće. Odmah nakon sastanka s članovima uprave HEP-a, koji je investitor buduće poslovne osmerokatnice, i predstavnicima Tehnike, koja izvodi radove, počeli su prikupljati potpise.

    – Tražit će od građevinske inspekcije da zaustavi gradnju jer su u tijeku građanske i kaznene parnice. Osjećaju se izigrani. Ako se nastave radovi, neće imati nikakvu podlogu da ostvare svoja prava. Pisat će ministru graditeljstva i predsjednici Vlade da vidimo kako će sustav reagirati – kazao je Krešimir Končić, predsjednik udruge STUP i nezavisni vijećnik Vijeća gradske četvrti Trnje, koji je dao podršku stanarima. Bio je na sastanku i kaže da je investitor dobio građevinsku dozvolu na temelju prepravljenog projekta te da su najavili kako će koristiti istu tehniku kojom se gradila garaža projekta Cvjetni.

    Građani izgubili spor

    – Ne sumnjamo da je Tehnika dobra i da će sada biti oprezniji, ali građani gube svaku polugu da ostvare svoja prava – prenosi Končić bojazni stanara. Podsjetimo, u svibnju ove godine građani iz Kupske izgubili su spor protiv HEP-a i Tehnike za ometanje posjeda jer je sud utvrdio da nije dokazano kako su radovi uzrok urušavanja ulice. Voditelj radova spomenutog gradilišta Krešimir Grubeša nije želio ništa komentirati nego nas je uputio na Upravu i odnose s javnošću tvrtke Tehnika.
 
12/4/2011 - Polovicu lanjske dobiti HEP isplatio državi: HEP se ponovo zadužuje; zbog investicija ili nelikvidnosti?
Izvor - Večernji list, 6. kolovoz 2011.
 
  • HEP je od Vlade dobio dopuštenje za još jedno zaduženje u ukupnom iznosu od 170 milijuna eura. Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je u srijedu Hrvatskoj elektroprivredi dala zeleno svjetlo za zaduženje kod PBZ-a, RBA i Zabe u iznosu od 150 milijuna eura, te suglasnost za zaduženje u visini od 20 milijuna eura kod Hrvatske poštanske banke.

    Pola dobiti u proračun

    U šturom obrazloženju Vlade stoji da je prva suglasnost dana za realizaciju HEP-ova plana investicija u 2011. godini, a 20 milijuna eura za “financiranje redovitog investicijskog poslovanja i obrtna sredstva” te državne tvrtke.

    Kako je HEP, temeljem odluke svoga vlasnika - Vlade RH, samo nekoliko dana prije u državni proračun morao uplatiti polovicu svoje prošlogodišnje dobiti - 493,4 milijuna kuna (66,3 milijuna eura) - upućeni tvrde da je HEP morao hitno ući u nove kredite da bi ostao likvidan i da bi mogao servisirati svoje tekuće obveze i isplatiti plaće.

    Leo Begović, predsjednik uprave HEP-a, takve tvrdnje žestoko opovrgava.

    – Nije istina da smo se zadužili zbog uplate polovine prošlogodišnje dobiti u državni proračun. HEP je vrlo likvidan. Kada isplatimo plaće za srpanj, na računu će nam ostati još 300 milijuna kuna. O nelikvidnosti nema ni govora, jer nam se na račun svaki dan slije oko 80 milijuna kuna – rekao je Begović.

    Kaže da je spomenuto zaduženje bilo planirano još lani pri izradi plana za 2011. godinu. Štoviše, tvrdi da su se zadužili za samo 170 milijuna eura, iako je bilo planirano 200 milijuna jer su “vrlo likvidni”.

    Vlada je HEP-u i u lipnju dala suglasnost za zaduženje u iznosu od 300 milijuna kuna. U HEP-u pojašnjavaju da je to bila suglasnost za produženje starog revolving angažmana i da taj novac nije potpuno potrošen.

    – Sredstva iz tog aranžmana koristimo za garancije na natječajima i slične poslove – poručuju iz HEP-a. Tvrde da će kredit od 170 milijuna eura investirati u rekonstrukciju HE Zakučac, gradnju ceste i otkup zemljišta na prilazu HE Ombla, te u radove na TE Plomin. No, ima i drukčijih informacija.

    – Novac im treba jer im je blagajna prazna. Nakon što im je Vlada naredila da u državni proračun moraju uplatiti pola milijarde kuna, spas su pronašli u dodatnom zaduženju. Da im Vlada nije odobrila nove kredite, ostali bi potpuno nelikvidni – tvrdi naš dobro informirani izvor.

    “Begović priča bajke”

    Tvrdi da Begović priča bajke kada govori o Plominu i Ombli.

    – Za proširenje Plomina nemaju lokacijsku dozvolu, a pitanje je hoće li se Ombla uopće graditi. Za taj projekt nema nikakvih dozvola – kaže naš sugovornik.

    HEP: Imamo četiri dozvole za HE Ombla

    "Hrvatska elektroprivreda u procesu razvoja projekta HE Ombla ishodila je lokacijsku dozvolu (2006.), načelnu građevinsku dozvolu (2010.), građevinsku dozvolu za pristup elektrani i za prilaznu cestu elektrani (svibanj 2011.) Dakle, HEP je do sada zatražila i dobila sve dozvole koje su potrebne za početak realizacije projekta HE Ombla, čija će gradnja trajati oko pet godina. Preostale dozvole iz načelne građevinske dozvole HEP će dobiti nakon što na skorom međunarodnom javnom natječaju odabere izvođača radova, a time i energetsku opremu koja će se ugraditi u HE Ombla, a na koju će se spomenute dozvole odnositi", reagirali su u HEP-u.
 
12/4/2011 - Agrokor i dalje regionalni div, ispali Končar i Pliva
Izvor - Poslovni dnevnik, 09. rujan 2011.
 
  • Tvrtke iz Hrvatske i jugoistočne Europe izlaze sporije iz krize od ostatka srednjoeuropskih kompanija, zaključak je analize Top 500 koju tradicionalno objavljuje konzultantska kuća Deloitte.

    Ispali Končar i Pliva

    U konkurenciji 500 najvećih tvrtki po prihodu u srednjoj Europi svega je 13 hrvatskih. U prošlogodišnjoj analizi bilo ih je 16, no u Deloittu pojašnjavaju da nije došlo do pada tvrtki poput Vindije, Končara i Plive, koje su ispale s ljestvice, već da su druga gospodarstva rasla puno jače od hrvatskog, što se odrazilo i na bolje poslovanje tamošnjih tvrtki. Kao i prošle godine, najbolje plasirana hrvatska kompanija je Agrokor. Taj je koncern na regionalnoj ljestvici zauzeo 28. mjesto. U bankarskom sektoru Zagrebačka banka plasirala se na 11. mjesto najjačih banaka regije, dok je od osiguravatelja na najvišem 16. mjestu Croatia osiguranje. U ukupnom redoslijedu, kao i prijašnjih godina, prvo mjesto i dalje čvrsto drži poljski energetski div PKN Orlen s prihodom od 20,9 milijardi eura. Slijede mađarska naftna kompanija Mol te češka Škoda.

    Prednjači energetika

    "Ukupan prihod koji su prošle godine ostvarile najveće srednjoeuropske tvrtke, izražen u eurima, povećao se za 14 posto u usporedbi s 2009. Ta pozitivna promjena nedvojbeno je posljedica izlaska kompanija iz globalne krize koja je u 2009. zahvatila i srednjoeuropsku regiju. Prošle je godine više od 80 posto tvrtki od 500 najvećih zabilježilo porast prihoda u odnosu na 2009. godinu. Na listu se plasiralo najviše tvrtki iz Poljske, Češke, Mađarske i Ukrajine, koje zajedno čine 73 posto tvrtki na listi", kazao je Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje Deloitta. Hrvatske tvrtke na ljestvici dolaze uglavnom iz sektora energetike, robe široke potrošnje i telekomunikacija. Vodeće mjesto u Hrvatskoj zadržao je koncern Agrokor koji je prošle godine ostvario prihod od 3,63 milijarde eura. Zatim slijedi Ina grupa (30. mjesto), HEP grupa (85.), Konzum (97.), HT grupa (140.), Prirodni plin (242.), Zagrebački holding (351.), HEP-Proizvodnja (370.), Podravka (409.), HEP-Operator (422.), VIPnet (451.), Hrvatske željeznice (466.) i Mercator-H (486.). HT grupa, iako tek peta hrvatska tvrtka po prihodu sa 251 milijun eura dobiti, daleko je najprofitabilnija domaća tvrtka. Drugi je HEP sa 200 milijuna. "Udio hrvatskih tvrtki na srednjoeuropskoj rang-ljestvici relativno je skroman. Ako ove rezultate stavimo u kontekst naše uže regije, dakle zemalja s kojima se hrvatsko gospodarstvo može uspoređivati, vidjet ćemo da Slovenija ima 18 tvrtki na rang-ljestvici, dok se iz Srbije na ljestvicu plasiralo 11 kompanija", pojašnjava Krešić.

    ...
 
12/4/2011 - Čović suosumnjičenog kolegu iz HEP-a doveo u ZG holding
Izvor - Business.hr, 07. rujan 2011.
 
  • Darko Belić magistar je ekonomskih znanosti s dugogodišnjim iskustvom na rukovodećim položajima iz područja financija i upravljanja rizicima. Dosada je, između ostalog, bio predsjednik Uprave tvrtke Elka kabeli, te direktor financija i član Uprave za ekonomsko-financijske poslove u HEP-u, u razdoblju od 1994. do 2006. godine.

    Darko Belić trenutačno je član Udruge certificiranih članova Nadzornog odbora, Udruge korporativnih rizničara, CIGRE i Izvršnog odbora HUP-a.

    Zanimljivo je da je protiv Belića, kao i protiv predsjednika Uprave ZG holdinga Ive Čovića, DORH podnio zahtjev za istragu zbog sumnje da su umiješani u nezakonito prodavanje gotovo 65 HEP-ovih stanova. DORH sumnja da su Čović i Belić, zajedno s još šestoricom članova Uprave HEP-a, u raznim kombinacijama tijekom devet godina, unatoč odluci Uprave da se stanovi dodjeljuju isključivo po tržišnoj cijeni, stanove prodavali po cijeni nižoj za 20-40 posto od tržišne.
 
12/4/2011 - Dobit HEP grupe gotovo prepolovljena
Izvor - Poslovni dnevnik, 01. rujan 2011.
 
  • HEP grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit od 543,7 milijuna kuna, pokazuje financijsko izvješće objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Ta je dobit za 48,4 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju kada je iznosila nešto više od milijardu kuna.

    Iz HEP-a navode kako je prodaja električne energije na razini prošlogodišnje, dok je prodaja toplinske energije i plina manja zbog toplijeg vremena u ogrjevnoj sezoni. Ostvareni poslovni prihodi iznose 6,54 milijarde kuna, uz povećanje od 268,6 milijuna kuna, odnosno 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prihodi od prodaje električne energije, toplinske energije i plina, koji čine 90 posto poslovnih prihoda, povećani su tek 0,5 posto, što je odraz stagniranja gospodarskih aktivnosti i vremenskih okolnosti u zimskim mjesecima, pojašnjava se u izvještaju. Porast prihoda ostvaren je povećanjem prihoda od usluga i tržišnih funkcija operatora prijenosnog sustava, a dio se odnosi na prihode od ukidanja rezerviranja, prema nastanku troškova za koje je u prethodnoj godini izvršeno rezerviranje.

    Troškovi poslovanja iznose 5,73 milijarde kuna i veći su 919,1 milijun kuna, odnosno 19,1 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Povećanje troškova odnosi se na troškove proizvodnje i nabave električne energije koji su porasli za 923 milijuna kuna, odnosno 45 posto, zbog znatno manje proizvodnje u hidroelektranama, a veće proizvodnje u termoelektranama i većeg uvoza električne energije. Smanjenje proizvodnje u hidroelektranama posljedica je sušnog vremena s dotocima vode za hidrolektrane 33 posto manjim od dugogodišnjeg prosjeka, stoji u izvješću. Osim toga, došlo je i do rasta cijena energetskog goriva i električne energije, tako da je cijena ugljena veća 39 posto, loživa ulja 20 posto, prirodnog plina 42 posto, a u uvezene električne energije 18 posto, navode iz HEP-a. U prvom polugodištu ostvarena su ulaganja u iznosu od preko 700 milijuna kuna, što je 54 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

    HEP je objavio i nekonsolidirani izvještaj za maticu, tvrtku HEP d.d., koja je u prvom polugodištu ostvarila neto dobit od 834,6 milijuna kuna, što je za 78,8 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Poslovni prihodi HEP-a d.d. u promatranom su razdoblju porasli za 1,1 posto na 6,1 milijardu kuna, a troškovi poslovanja iznose 5,7 milijardi kuna i povećani su za 16,2 posto.
 
12/4/2011 - Za trafostanice u Platu i na Srđu osigurano 300 milijuna kuna
Izvor - Slobodna dalmacija, 26. kolovoz 2011.
 
  • Oko 300 milijuna kuna osigurano je za realizaciju dvaju energetskih infrastrukturnih projekata na hrvatskom jugu - gradnju trafostanica u Platu i na Srđu, brdu iznad Dubrovnika. Obznanio je to direktor Hrvatske elektroprivrede Leo Begović na radnom sastanku sa županom Nikolom Dobroslavićem - javljaju iz Dubrovačko-neretvanske županije.

    Gradnja u Platu, kako je naglasio, odvija se prema planu i na terenu su “jasno vidljive konture zgrade i vodova”, dok s realizacijom na Srđu ima određenih problema, koji, prema Begovićevim riječima, “ipak nisu takve prirode da bi ugrozili projekt”.

    - Natječaj za gradnju trafostanice na Srđu je poništen i u proceduri je novi, što će početak radova prolongirati za četiri mjeseca - kazao je prvi čovjek HEP-a na sastanku u Dubrovniku, kojem su bili nazočni i članovi Uprave hrvatskog nacionalnog distributera Dubravko Lukačević, Miljenko Pavlaković i Damir Pečvarac.

    Bili su tu i dubrovački dogradonačelnik Niko Šalja, pločanski gradonačelnik i njegov zamjenik Krešimir Vejić i Goran Kovač, te županijski pročelnik za komunalne poslove, promet i veze Ivo Gjaja, a posebno se govorilo o problematici izgradnje trafostanice Ploče, za koju su Grad Ploče i građanske udruge tražili izmještanje sa sadašnje lokacije u centru grada.

    Vejić je napomenuo kako je trafostanica iznimno važna za razvoj Ploča i nužna za autocestu i Luku Ploče, a Begović podsjetio da je u ovaj projekt, koji s jednakim udjelom financiraju HEP i Hrvatske autoceste, do sada uloženo ”gotovo 40 milijuna kuna, ili trećina predviđenog iznosa”.

    - HEP je spreman na izmještanje lokacije iz centra Ploča, ali je za to potrebno ostvariti neke preduvjete, prije svega osmisliti način da HEP i HAC dobiju natrag uložena sredstva, te biti svjestan da će izmještanje lokacije TS-a Ploče uzrokovati odgađanje realizacije projekta za četiri do pet godina - predočio je Begović.

    Pločanski gradonačelnik će o najnovijoj HEP-ovoj ponudi izvijestiti tamošnje vijećnike i predstavnike građanskih udruga.
 
12/4/2011 - Afera hep: Podignuta prva optužnica zbog malverzacija
Izvor - Večernji list, 29. srpanj 2011.
 
  • Zbog Buljubašićeva uhljebljenja optužen Mravak i još četvorica

    Priču o fiktivnom zapošljavanju HDZ-ova povratnika iz Australije prvi je prije tri godine objavio Večernji list.

    Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv Ivana Mravka, bivšeg šefa uprave HEP-a, Aleksandra Bernika, Željka Dorčića, Antuna Crnića i Mladena Belje, također zaposlenih u HEP-u, zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića, povratnika iz Australije, od 2006. do 2009. godine u ovom državnom poduzeću, u vrijeme dok je zapravo radio u središnjici HDZ-a na Trgu žrtava fašizma.>br<>br< Na teret im se stavlja da su isplatom Buljubašićevih plaća, naknada za prijevoz i naknada za dopunsko zdravstveno osiguranje oštetili HEP za 360.000 kuna. Priču o Buljubašićevu uhljebljenju u HEP-u, podsjetimo, prije tri je godine prvi objavio Večernji list.

    Mravku se također stavlja na teret da je Buljubašiću, na štetu tvrtke kojoj je bio gotovo pet godina na čelu, “pomogao” i kod stambenog zbrinjavanja, odnosno da po povlaštenoj cijeni otkupi od HEP-a stan zbog čega je tvrtka oštećena za 760.000 kuna.
 
12/4/2011 - Čišćenje HŽ-a platili smo 300 milijuna kuna, a HEP-ovo tko zna koliko
Izvor - Business.hr, 22.srpanj 2011.
 
  • U HEP je u posljednjih pet godina otkaz dobilo 876 radnika i u međuvremenu su otvorena tri nova ovisna društva. Pokušaj restrukturiranja HŽ-a rezultirao je pak smanjenjem ukupnog broja radnika za 1253.

    Pokazalo se da je za odlazak najvećeg broja radnika ipak kriv prirodni odljev, a odlazak uz poticajne otpremnine pritom je bio jako popularan. Primjerice, u HŽ holdingu je od početka 2007. za poticajne otpremnine ukupno keširano 318.530.902,00 kuna. U navedenom razdoblju s otpremninama su dobrovoljno iz HŽ holdinga odšetala 1504 radnika.

    Poticajne otpremnine HŽ je financirao iz vlastitih sredstava u iznosu od 18.112.791,19 kuna, a novcem iz državnog proračuna u iznosu od 300.418.110,88 kuna.

    Najveći rez 2009.

    Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, smatra da otpremnine koje je HŽ isplatio radnicima (bruto iznos najveće isplaćene otpremnine u posljednjih pet godina u HŽ holdingu bio je veći od 454.121,22 kune, a najmanje 25.600 kuna) s ljudske strane gledano, "u ovom našem bijednom životnom standardu", nisu velike, ali načelno je protiv otpremnina.

    "Ja sam za to da čovjek radi dok je radno sposoban. Mi smo s otpremninama napravili medvjeđu uslugu hrvatskoj državi. Imamo najmanji radni kontingent u Europi jer smo radno sposobne ljude izgurali otpremninama".

    Podsjetimo, Vlada je u srpnju 2006. donijela odluku o podjeli trgovačkog društva HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o. kojom je odvojila željezničku infrastrukturu i prenijela je u državno vlasništvo kao javno dobro, a ostatak imovine tog društva podijelila na četiri novoosnovana društva: HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuču vlakova.

    Na dan podjele HŽ-a u društvima HŽ holdinga bilo je zaposleno 13.748 radnika, a taj broj danas iznosi 12.495. Najveće smanjene broja radnika dogodilo se 2009. zbog, kako nam kažu u HŽ-u, većeg interesa radnika za dobrovoljnim odlaskom uz poticajne otpremnine. U tom je razdoblju od četiri novoosnovana društva najveći broj radnika izgubila HŽ infrastruktura (769 radnika).

    HŽ-ovih 15 društava

    Pogledajmo kako danas stvari stoje. U prvih šest mjeseci 2011. godine iz HŽ holdinga otišla su 103 radnika, a od toga 52 uz isplaćene poticajne otpremnine. U istom razdoblju zaposlena su četiri nova radnika.

    Matična društva HŽ holdinga imaju ukupno 15 ovisnih društava, a od toga ih HŽ Cargo broji najviše, čak šest. HŽ Holding ostvaruje prihode isključivo od prodaje usluga povezanim društvima, koji godišnje iznose 38.633.333,00 kuna. U društvima HŽ holdinga prosječna bruto plaća iznosi 8367,39 kuna, neto 6059,52 kune.

    Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ holdinga, za Business.hr kaže kako smatra da je restrukturiranje pokrenuto 2007. "u velikoj mjeri" ostvarilo svoje ciljeve. "Svjesni smo da je pred nama još puno posla te nastavljamo restrukturiranje i radimo na što boljoj organizaciji HŽ holdinga te postizanju što boljih poslovnih rezultata", kaže.

    Otkriva i kako je planirano smanjenje broja zaposlenih za 234 radnika u 2011. godini. Navodi kako su troškovi u prvih šest mjeseci ove godine smanjeni 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, a riječ je o 89,6 milijuna kuna.

    HEP pao na Bangladeš

    A što se u HEP-u događalo zadnjih pola desetljeća? Podaci do kojih smo došli pokazuju da je broj zaposlenih smanjen za 876 radnika, a u međuvremenu su otvorena tri nova ovisna društva.

    Budućnost HEP-a prikazivala se puno svjetlijom 2005., kada je naoko uspješno poslovao. Tadašnji predsjednik Uprave Ivan Mravak te se godine hvalio kreditnim rejtingom koji je tom koncernu dao Standard & Poor's, a povećan je na razinu BBB. Mravak je tvrdio da će HEP-u taj kreditni rejting omogućiti kvalitetniji pristup tržištima kapitala, i to bez jamstava Vlade.

    Kreditni rejting HEP-a ista je agencija ove godine srozala na razinu Bangladeša, odnosno na BB-, što je najniži rejting koji je to javno poduzeće imalo u posljednje tri godine. To znači da HEP ne bi trebao dobiti nijedan kredit bez državnog jamstva. Ivan Mravak u međuvremenu je proveo 167 dana u pritvoru zbog afere s jeftinom preprodajom struje.

    Brojke kažu da se broj zaposlenih u HEP-u nije puno promijenio u odnosu na kraj 2005., kada je iznosio 14.772, a podaci od 30. lipnja ove godine kažu da HEP grupa zapošljava 13.896 zaposlenika. U sklopu realizacije programa poticajnih mjera HEP grupe od 2001. do 2006. otišao je 1281 radnik, a u prijevremenu mirovinu od 2005. godine otišao je 201 radnik.

    IZ HEP-a nam kažu kako je u skladu s Vladinom naredbom da se smanji broj zaposlenih u javnim poduzećima u HEP grupi zaposlena 261 osoba manje u odnosu na razdoblje prije njezina donošenja.

    Broj ovisnih društava u HEP grupi u posljednjih se šest godina povećao za tri. Kako bi se HEP prilagodio tzv. trećem paketu liberalizacije tržišta električne energije i plina, potrebno je provesti restrukturiranje, i to ne samo financijsko nego i organizacijsko.

    Na pitanje Business.hr-a imaju li kakvu procjenu koliko bi mogli iznositi troškovi tog restrukturiranja, iz HEP-a nam odgovaraju: "Cijena restrukturiranja HEP grupe u procesu prilagodbe trećem paketu energetskih zakona ovisit će o odabranom modelu restrukturiranja, odnosno bit će je moguće procjenjivati nakon donošenja seta zakona koji će uređivati tržište električne energije". Inače, pred Vladu bi uskoro trebali stići prijedlozi tih energetskih zakona.

    Politički problem

    Jurčić kaže kako je ovakvo smanjenje broja zaposlenih u HEP-u (876) i HŽ-u (1253) u posljednjih pet godina nedovoljno.
    "Može se reći da restrukturiranja općenito nije bilo, ali Vlada zna da je to bio jedan mali show, predstava", kaže Jurčić, objašnjavajući kako se restrukturiranje javnih poduzeća politički može provoditi kada počne rasti broj radnih mjesta u privatnom sektoru jer bi pravo restrukturiranje, pored tehnološkog, organizacijskog i ljudskog, iskazalo puno veći broj nepotrebnih ljudi.

    Jurčić smatra da se u slučaju javnih poduzeća u posljednjih pet godina išlo na "ugodan način" smanjiti broj zaposlenih: "Svi znaju da to nije prava brojka, ali nitko nije imao rješenje za taj socijalni i politički problem“.
 
12/4/2011 - Struja uskoro na slobodnom tržištu
Izvor - Vjesnik, 26. srpanj 2011.
 
  • Iako HEP-ovi sindikati tvrde da će novi zakon o tržištu električne energije kao dio usklađivanja hrvatskih propisa s tzv. trećim paketom energetskih propisa EU-a dovesti do razbijanja HEP-a na dijelove, čime bi se dijelom otvorila vrata privatizaciji profitabilnih, otpuštanje više tisuća radnika i poskupljenje struje, autori osnove tog novog zakona iz Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) tvrde da to nije točno.

    Ravnatelj tog instituta Goran Granić objašnjava da novi zakon nije zakon o HEP-u, nego o konkurentnom i transparentnom tržištu električne energije te da se HEP može restrukturirati prema EU-ovim direktivama i ne čekajući donošenje tog zakona. Pritom napominje da hrvatski elektroenergetski sektor u usporedbi s drugim zemljama EU-a i jugoistočne Europe nije u posljednjih petnaestak godina proveo potrebne reforme, pa je u novom paketu zakona nužno obraditi značajan opseg potrebnih promjena.

    Prije svega, sukladno europskoj direktivi nužno je provesti razdvajanje reguliranih od tržišnih djelatnosti (proizvodnja, trgovina i opskrba) HEP-a da bi se stvorili osnovni uvjeti za slobodno tržišno natjecanje, jer je posebno težište europskih direktiva, pa tako i novog hrvatskog zakona na zaštiti kupaca, ali i svih ostalih sudionika na tržištu od monopola bilo koje tvrtke.

    Pravo slobodnog izbora opskrbljivača i ravnopravnog pristupa mrežama te transparentnost poslovanja reguliranih (posebice mrežnih - prijenos i distribucija) djelatnosti su temelji otvorenog tržišta električne energije. Kupci plaćaju odvojene naknade za prijenos i distribuciju struje koje se trebaju namjenski trošiti za održavanje i gradnju mreža, što im treba jamčiti sigurnost opskrbe, kaže Granić.

    Zato europske direktive, pa tako i osnove novog hrvatskog zakona, predviđaju nekoliko modela za razdvajanje reguliranih od tržišnih djelatnosti. Zakon se ne opredjeljuje ni za jedan model, nego utvrđuje uvjete koji se moraju ispuniti kod svakog od njih, a koji će se primijeniti odlučuje vlasnik, dakle država, ističu u EIHP-u.

    Vjerojatno i u HEP-u postoje razlike u pogledu restrukturiranja te tvrtke, uz očekivanja da zakon o tržištu električne energije detaljno odredi strukturu i daljnji razvoj kompanije. Međutim, to nije smisao direktive EU-a niti novog zakona, koji se mora ravnopravno odnositi prema svim tvrtkama koje sudjeluju na konkurentnom i transparentnom tržištu električne energije, a ne se koncentrirati na samo jednu, pa bila ona i najveća na tržištu, napominje Granić.

    Također navodi da novi zakon koji tek treba krenuti u proceduru donošenja predviđa i višestruko povećane kazne u odnosu na postojeće, ali su još niže nego u susjednim zemljama članicama Unije. Za nepoštivanje energetskih zakona dosad se nisu izricale kazne, što je te zakone svelo na fakultativnu razinu provedbe. Zato je bilo nužno povećati kazne i dodatno se uskladiti sa zahtjevom iz direktive o izricanju postotnih kazni, kažu u EIHP.

    Na kraju navode da se taj zakon uopće ne bavi privatizacijom HEP-a jer je to stvar Vlade, a u ovom trenutku ne postoji zakon o privatizaciji te tvrtke pa još nije poznat ni model eventualne privatizacije.

    Cijene struje više neće određivati Vlada, nego regulatorna agencija Treći paket energetskih propisa EU-a traži da se zakonodavno i institucionalno uredi tržište električne energije. Najviše od svega, treći paket traži uspostavu konkurentnih i transparentnih odnosa na otvorenom tržištu električne energije, posebice u pogledu mrežnih djelatnosti (operatore prijenosnog i distribucijskog sustava) te zaštitu krajnjih kupaca koji imaju pravo slobodnog izbora opskrbljivača na tržištu. Konkurencija među tvrtkama, transparentnost odnosa i zaštita krajnjih kupaca, uz znatno ojačavanje regulatorne agencije i nadzor nad mrežnim djelatnostima, najznačajnije su kategorije iz trećeg paketa, ističe Granić.

    Prema europskim direktivama proizvodnja, trgovina i opskrba električnom energijom su tržišne djelatnosti na koje politika više nema utjecaj. Tako cijene struje nakon donošenja ovog zakona više neće određivati Vlada. Cijene energije su tržišne, osim za opskrbu u okviru tzv. univerzalne usluge (mogu je, ako ne žele sudjelovati na tržištu, koristiti kućanstva i mali krajnji kupci), odnosno opskrbu u krajnjoj nuždi (u slučaju propasti nekog opskrbljivača) gdje ih nadzire regulatorna agencija, kao i cijene za prijenos i distribuciju, objašnjavaju u EIHP-u.
 
12/4/2011 - Od dividendi i poreza na dobit Vladi 15 posto više od plana - 3 83 milijardi kuna
Izvor - Večernji list, 7. srpanj 2011.
 
  • Akcija spašavanja proračuna provodi se preko državnih tvrtki koje su dobile nalog da polovicu lanjske dobiti hitno uplate u proračun! Veliki se financijski napor tako očekuje od HEP-a, Plinacra, Janafa, pa čak i TŽV Gredelja - tvrtki za koje se ne može reći da plivaju u novcu, ali se, prema podacima Fine za 2010. godinu, nalaze među 50 vodećih hrvatskih dobitaša uz Hrvatski telekom, Inu, Plivu, Vipnet, Konzum, Adris i, dakako, banke. Vlada je planirala da će ove godine porez na dobit i dividenda donijeti 6,1 milijardu kuna prihoda, a već se prvih pet mjeseci slilo 15 posto više od plana - 3,83 milijarde kuna!

    Tko koga spašava?

    U vrijeme masovne nelikvidnosti i skupih kredita, teško bi se za bilo koju tvrtku moglo reći da s lakoćom može doći do gotovine, no simbioza politike i državnih tvrtki uvijek je dobro funkcionirala. Dosad je Vlada izvlačila njih tako što im je davala potpore, povlaštene ugovore i osiguravala poslove, a sad se od menadžera postavljenih da vode državne sustave očekuje da vrate dug, ako treba i kreditima. Uostalom, HEP je prije koji dan dobio zeleno svjetlo da uzme nove kredite, iako iz kompanije stiže objašnjenje da taj novac neće biti iskorišten za isplatu dobiti.

    Problemi koje Vlada ima s punjenjem proračuna očekivani su budući da je preoptimistično planirala prihode, a nije smanjivala rashode. Taj se manjak mora pokriti, pa se našlo rješenje koje kratkoročno može pomoći, ali dugoročno sigurno nije dobro. Taj je novac mogao ići u investicije, kaže Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisen banke. Hrvoje Jelić, porezni konzultant, kaže da veći prihod od poreza na dohodak treba zahvaliti i činjenici što su poslovni rezultati dijela kompanija u 2010. godini bili bolji od očekivanih.

    Fina kaže da su lani kompanije koje su poslovale s dobiti ostvarile 14 posto veću dobit, oko 28 milijardi kuna. Budući da se akontacije poreza na dobit plaćaju na temelju rezultata prethodne godine, logično je da su u 2011. godini i prihodi od akontacija narasli ako su lanjski rezultati bolji. Ovo samo pokazuje da privatni sektor dobro radi svoj posao i time financira skupu državu, kaže Jelić. Gubici su rasli brže, oko 33 posto, pa je ukupna bilanca negativna - ukupni su gubici za 1,7 milijardi kuna veći od ukupne dobiti, a tako loša financijska slika bila je tek u devedesetima.
 
12/4/2011 - Slovačka Korlea konkurencija HEP-u u opskrbi strujom
Izvor - Poslovni dnevnik, 13. srpanj 2011.
 
  • Zagrebačka tvrtka Korlea iz sastava švicarskoga Korlea Invest Holdinga, za trgovanje i opskrbu električnom energijom i plinom, ostvarila je u 2010. ukupan prihod od 210 milijuna kuna, dok je ukupan godišnji prihod cijelog holdinga oko 700 milijuna eura. Prema ostvarenom prihodu, kaže Marko Ćosić, direktor Uprave, Korlea je trinaesta na ljestvici najvećih u svom sektoru. "Korlea je od kraja prošle godine aktivna na području opskrbe električne energije, a dozvolu posjeduje od 2006. godine kao prvo privatno trgovačko društvo uz HEP - Opskrbu. Međutim, nismo bili aktivni donedavno zbog neuređenih tržišnih uvjeta", rekao je Ćosić.

    Veća ponuda

    Unatoč tome što je tržište električne energije u Hrvatskoj formalno otvoreno od 2007. godine, prava konkurencija još nije zaživjela, tumači Ćosić. Jedan od razloga je što nisu uspostavljeni potrebni uvjeti koji bi jamčili načela transparentnosti i jednakosti što su osnovne smjernice Europske unije za tržište električne energije. Od daljnjeg jačanja konkurencije, poručuje, najviše koristi imat će kupci jer će se cijene sniziti, a ponuda povećati. Korlea danas u Hrvatskoj opskrbljuje četrdesetak kupaca. Ćosić nabraja više gradova javnih institucija i tvrtki kojima su električnu energiju prodali na natječaju, ponudivši najpovoljniju cijenu. "Naši kupci su profitirali jer smo ponudili u prosjeku do 8 posto jeftiniju cijenu od one koju su do sada plaćali. U idućem razdoblju planiramo se širiti na tržištu prema tvrtkama i industriji kojima ćemo ponuditi cjelokupan paket usluga. Ponudit ćemo fiksnu cijenu na duže vrijeme ili varijabilnu, vezanu uz određeni tržišni indeks. Od 2012. planiramo ući i na tržište opskrbe plinom gdje ćemo se fokusirati na industriju", kaže Ćosić. Korlei se prebacivalo da je HEP-u prije dvije godine prodavala skupu struju. Ćosić objašnjava da HEP-u prodaju električnu energiju od 2004. godine kada su pobijedili na međunarodnom natječaju, na kojem su bili izabrani kao jedan od najpovoljnijih opskrbljivača. HEP u prosjeku nabavlja iz uvoza oko 30 posto električne energije, ovisno o hidrološkim prilikama.

    Skuplja struja

    Potrebno je napomenuti da je električna energija roba kojom se trguje na europskim tržištima te je ponuđena cijena bila odraz tadašnjih cijena na tržištu, tumači Ćosić. Trenutačno vlada suša i cijene energije u regiji već su sada vrlo visoke tako da Ćosić drži da će HEP morati povećati cijene.
 
12/4/2011 - HEP-ove žarulje više ne svijetle u 50-ak mjesta
Izvor - Večernji list, 11. srpanj 2011.
 
  • HEP je izgubio na natječajima ili se nije ni natjecao za opskrbu strujom oko 50 gradova i općina u zemlji! Nedavno je na natječaju za opskrbu Zagreba strujom pobijedila slovenska tvrtka GEN-I, a državna tvrtka nije se ni natjecala. No metropola je tek primjer HEP-ovih izgubljenih slučajeva. "HEP-ova struja", naime, više ne svijetli ni u nizu ustanova poput škola, fakulteta, kazališta, bolnica itd., ali ni u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskoj lutriji! Tim državnim adresama jeftinije je bilo nabaviti struju od – privatnog konkurenta.

    Nisu se snašli na tržištu

    Dakle, liberalizacijom tržišta HEP je izgubio monopol, a čini se da se u tržišnoj utakmici nije baš snašao. Dozvolu za opskrbu i distribuciju struje trenutačno u Hrvatskoj ima osam tvrtki (uz HEP) koje konkuriraju nekadašnjem monopolistu. Tako je na javnim natječajima za opskrbu strujom spomenutih HZZO-a i Hrvatske lutrije kao najpovoljniji ponuđač posao dobila tvrtka Partner elektrik.

    – Imamo više od četiri tisuće mjernih mjesta, osim HZZO-a i Hrvatske lutrije opskrbljujemo gradove Samobor, Koprivnicu, Sv. Nedelju, Dugu Resu, Obrovac, Medulin... – nabraja predsjednik uprave Partner elektrika Dean Šparavec dodajući da je njihov dolazak na tržište poremetio HEP, koji je dotad djelovao u sustavu koji je sam postavio. Natječaje su dobili jer su bili povoljniji što otvara pitanje kako oni uspijevaju, a HEP ne uspijeva nabaviti jeftiniju struju.

    – Struja je burzovna roba o kojoj se pregovara s trgovcima. Dogovaraju se najpovoljniji uvjeti i velika je to borba. Ali, stvar je u tome da se u svakom slučaju može posložiti da poslujete pozitivno. Pregovaramo s trgovcima iz okolnih država, a, primjerice, i HEP uvozi više od 45 posto struje – kaže Šparavec i napominje da je struja u Hrvatskoj u odnosu na EU jeftinija 30 posto čega, kaže, mnogi nisu svjesni te slijedi šok po ulasku u Uniju.

    Propustili milijune

    No ono što šokira jest inertnost državne tvrtke koja je propustila milijune kuna samo u gradovima i općinama za koje smo dosad dobili potvrdu da su odabrali drugog dobavljača struje. Među njima je, primjerice, Solin koji će strujom za javnu rasvjetu opskrbljivati Partner elektrik čija je ponuda, prema riječima gradonačelnika Blaženka Bobana, bila povoljnija. Konkretno, za godišnju opskrbu Solina strujom spomenuta je tvrtka ponudila 762.353,16 kuna dok je HEP nudio 821.897,60 kuna. Uštedjeli su, nadalje, i u Pirovcu, Novskoj, Petrinji, Županji, Đurđevcu, Ivancu, Podgoraču, Koprivnici, Valpovu, Ivancu itd.

    Bernardić: U Gradu i Holdingu može se uštedjeti 30 milijuna kuna

    ZG Holding u godinu je dana za 22 milijuna kuna povećao trošak za energiju od čega se 16 milijuna odnosi na ZET. Grad Zagreb za struju je dao 60,7 milijuna i, kako su rekli, uštedio milijune. Zagreb je očito megapotrošač te se aktualizira projekt vlastite tvrtke za nabavu energenata. Davor Bernardić, inicijator te ideje, kaže da bi se samo na struji u godini u Gradu i Holdingu moglo uštedjeti 30 milijuna kuna. Ali i, dodaje, zaposliti ljude te zaraditi.
 
12/4/2011 - U sektoru energetike i u 2010. neupitna dominacija HEP-a
Izvor - Poslovni dnevnik, 08. srpanj 2011.
 
  • Hrvatska elektroprivreda (HEP) ostvarila je u 2010. godini dobit od milijardu kuna, što je povećanje od 714,6 milijuna u odnosu na 2009. kad je iznosila 297 milijuna kuna. Prema podacima Fine za prošlu godinu HEP d.d. je na prvome mjestu po ukupnom prihodu, a slijede ga također članice iz sastava HEP grupe. To su HEP - Proizvodnja, HEP - Operator distribucijskog sustava te HEP - Operator prijenosnog sustava. HEP d.d. imao je poslovne prihode u prošloj godini od 12 milijardi kuna i oni su u odnosu na prethodnu godinu porasli za 3,4%, što u Upravi tumače "povećanjem prihoda od prodaje električne energije na inozemnom tržištu". Dodaju da je riječ o prodaji uglavnom noćnih viškova struje iz proizvodnje u hidroelektranama u razdobljima iznadprosječnih dotoka vode. Nadalje, u HEP-u posebice naglašavaju da su troškovi poslovanja iznosili gotovo 11 milijardi kuna i bili manji za čak 448,9 milijuna u odnosu na 2009. godinu. Na to je pak utjecalo smanjenje troškova nabave električne energije od HEP - Proizvodnje d.o.o. i uvoza struje. Osim toga, dodaju, uštede su ostvarene provođenjem mjera povećanja efikasnosti poslovanja zbog manjih općih troškova, pa čak i plaća te ostalih primanja radnika.

    Dugovanja iz 2009.

    Manji troškovi poslovanja uz stabilne prihode od prodaje električne energije omogućili su HEP-u smanjenje svojih obveza prema dobavljačima koje su krajem prošle godine iznosile 288,9 milijuna kuna. Kad se obveze uspoređuju s onima početkom 2010., one su manje za čak 221,4 milijuna kuna. Uprava je radila i na poboljšanju strukture ročnosti kredita, što znači da su nova kreditna zaduženja ugovorena u prvom polugodištu imala duži rok otplate i kratkoročni krediti manji su za 479,1 milijun kuna. Ukratko, ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama smanjeno je prošle godine za pola milijarde kuna tako da je krajem 2010. doseglo pet milijardi. Uprava HEP grupe navodi da su osim sigurne i pouzdane opskrbe domaćih kupaca električnom i toplinskom energijom te prirodnim plinom nastojali konsolidirati i financijsko stanje. Uostalom, i Vlada ih je obvezala da kao i ostala trgovačka društva u državnom vlasništvu moraju smanjiti broj radnika i plaće te podmirivati obveze prema vjerovnicima u rokovima dospijeća. Prema revidiranim financijskim izvješćima, HEP grupa je u 2010. ostvarila konsolidiranu dobit od gotovo milijardi i pol kuna, što uz ostalu dobit ukupno na kraju iznosi 1,46 milijardi kuna.U odnosu na prethodnu godinu dobit je izuzetno visoka jer je u 2009. bila samo 154,4 milijuna kuna. Poslovni prihodi bili su veći nego godinu dana prije i dosegli su gotovo 13 milijardi kuna. Međutim, zbog stagnacije u gospodarstvu prihodi od prodaje električne i toplinske energije te plina koji zajedno čine 90 posto prihoda veći su 1,4 posto. Iznimno je rasla prodaja plina zbog promjene cijene za distributere. Od ostalih prihoda Uprava napominje da su porasli oni od utuženih i prethodno rezerviranih potraživanja od kupaca. S druge strane troškovi poslovanja niži su čak 10,2% i iznosili su 10,75 milijardi kuna. Navode nadalje da je lani zabilježena rekordna proizvodnja električne energije u hidroelektranama, a smanjena u termoelektranama na loživo ulje. Osim što je bio manji uvoz struje, i nabavne cijene iz uvoza isto su bile niže. Međutim, za razliku od električne energije nabavne cijene svih energetskih goriva porasle su u 2010. godini. U prošloj je godini HEP znatno poboljšao svoju likvidnost jer je, kako navode, "smanjenje troškova poslovanja omogućilo da se novac od naplate usmjeri na podmirivanje neplaćenih obveza i smanjenje kratkoročnih kredita". Od srpnja prošle godine sva društva HEP grupe svoje obveze prema dobavljačima podmiruju, tvrde, u roku dospijeća. HEP je početkom prošle godine ugovorio dva dugoročna kredita od 110 milijuna eura za investicije i za obrtni kapital, dok su kratkoročne kreditne linije kod vodećih domaćih banaka korištene za prevladavanje dnevne likvidnosti.

    Investicije u hidroelektrane

    HEP je lani bio i jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj. Ulagalo se u gradnju novih energetskih postrojenja te zamjenu postojećih, što je iznosilo blizu 1,7 milijardi kuna. Tako je u elektroenergetski sustav uključena nova hidroelektrana Lešće, prva koja je sagrađena u Hrvatskoj od osamostaljenja. Od ostalih većih investicija tu su još hidroelektrana Ombla snage 68 MW i zamjenski blok od 500 MW na ugljen u termoelektani Plomin. Prošle su godine na hrvatskom tržištu električne energije postali aktivni i drugi opskrbljivači izvan HEP grupe koji su preuzeli neke kupce od HEP - Opskrbe s tržišnim udjelom manjim od jedan posto. Od regionalnih distributera plina najveći po prihodu i dalje su Gradska plinara Zagreb, HEP Plin Osijek i Termoplin Varaždin. Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, koji je od ove godine i većinski vlasnik distribucije Novi Marof, kaže da su lani nešto smanjili dobit u odnosu na prethodnu godinu. I dalje, kaže, vode računa o racionalnom gospodarenju te štede gdje je moguće. Dodaje da ne ulažu u velike projekte, posebice one koji imaju duži povrat sredstava. Od svih distributera u Hrvatskoj Varaždin ima jednu od najnižih ako ne i najnižu cijenu plina, tvrdi Topolnjak. Osim toga misli da se distributeri moraju udružiti kako bi mogli imati niže cijene jer sada mali lokalni distributeri mogu opstati samo uz visoke cijene plina. Termoplin planira ove godine ostvariti ukupan prihod od oko 250 milijuna kuna, a od investicija namjerava rekonstruirati dio svoje mreže s obzirom na to da su neke dionice stare i do 40 godina. Što se tiče ostalih proizvođača energije, na ljestvici su i dvije vjetroelektrane pokraj Šibenika iako se Hrvatska obvezala da će usvajanjem energetske strategije do 2020. proizvesti 20 posto energije iz obnovljivih izvora.

    Ulaganje u energetski sektor
    Planovi u HEP-u

    Prošlogodišnje konsolidiranje financijskog poslovanja te ostvareni poslovni rezultat omogućili su HEP grupi znatno povećanje plana investicija u 2011., kazala je glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac. U ovoj godini ukupna ulaganja planirana su na razini od 2,7 milijardi kuna, što je za milijardu kuna više nego u 2010. godini, dok su planirana ulaganja u održavanje na razini 900 milijuna kuna. Takav investicijski okvir utvrđen je na temelju procjene mogućnosti financiranja u 2011. godini, preuzetim ugovornim obvezama iz prethodnog razdoblja te utvrđenim prioritetnim ulaganjima u elektroenergetske objekte te mrežnu infrastrukturu. U skladu s Vladinom odlukom o prioritetima u gradnji elektroenergetskih objekata u HEP-u se intenzivno obavljaju pripreme za gradnju HE Ombla, višefunkcionalnom objektu snage 68 MW, s prosječnom godišnjom proizvodnom od 220 GWH, te TE Plomin planirane snage 500 MW, za koje se očekuje skoro objavljivanje natječaja. Vrijednost HE Ombla nije samo u proizvodnji električne energije, već i u rješavanju problema opskrbe Dubrovnika pitkom vodom. Na lokaciji gdje će se graditi elektrana, na dnu zaljeva Rijeke dubrovačke, leži izvor rijeke Omble i smješten je vodozahvat. Kapacitet vodovoda sada iznosi 500 l/sek, a nakon dovršetka radova bit će utrostručen. U okviru projekta planirana je i gradnja stanice za pročišćavanje vode. Osim toga glasnogovornica poručuje da se nastavlja i s pripremama gradnje hidroenergetskih sustava na području Like i Gacke te hidroelektrana na Savi, uz usporedne procese revitalizacije postojećih objekata kako bi se povećanjem snage i mogućnosti proizvodnje povećala njihova iskoristivost.
 
12/4/2011 - Slovenci od HEP-a uzeli osvjetljavanje Zagreba sljedeće 4 godine
Izvor - Business.hr, 05. srpanj 2011.
 
  • Gen-I, čiji je vlasnik slovenska tvrtka Gen-I trgovanje in prodaja električne energije, dao je najbolju ponudu od 49,4 milijuna kuna (bez PDV-a) za godišnje potrebe javne rasvjete u Zagrebu, što znači da je vrijednost četverogodišnjeg ugovora oko 200 milijuna kuna.

    Zanimljivo je da HEP nije ni odgovorio na javni poziv gradonačelnika Milana Bandića da dostavi svoju ponudu. Grad Zagreb je, naime, 25. svibnja ove godine poslao ponudbenu dokumentaciju svim pravnim osobama koje imaju ovlaštenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za obavljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom, a pozivi su upućeni HEP - Opskrbi, HEP - Toplinarstvu, HEP - Operatoru distribucijskog sustava te tvrtkama Korlea, Partner Elektrik, Gen-I, Crodux plin te Enzyme. Na kraju je uz ponudu Gen-I-a stigla samo još jedna, od Korlee, i to u iznosu od 50,61 milijun kuna (bez PDV-a).

    Ovakvim su razvojem događaja, odnosno izostankom HEP-ova interesa, zatečeni i u Gradu Zagrebu.

    „Za nas je to enigma i zapanjujuće da u HEP-Opskrbi nisu ni pokušali dati ponudu. Druge dvije HEP-ove tvrtke odgovorile su nam da nisu nadležne za ono što nama treba“, kazao nam je Mijo Marošević iz Gradskog ureda za komunalne poslove i promet.

    Iz HEP - Opskrbe odgovorili su nam samo kako „uvjeti natječaja Grada Zagreba za njih nisu bili provedivi“.

    U HEP-u također opovrgavaju nagađanja kako je izostanak njihove ponude vezan uz činjenicu da je prije godinu dana tvrtka izgubila još jedan dugogodišnji posao s Gradom Zagrebom - održavanje objekata i uređaja javne rasvjete.

    Mijo Marošević ističe kako će Grad Zagreb sasvim sigurno uštedjeti milijunske iznose i u poslu s tvrtkom Gen-I, ali točni podaci jučer mu nisu bili dostupni.
 
12/4/2011 - HEP ukiDA subvencije za kućanstva koja su trošila ispod 3000 kilovatsati godišnje
Izvor - Slobodna dalmacija, 05. srpanj 2011.
 
  • Nakon tri godine Hrvatska elektroprivreda ukida subvencije za kupce električne energije, odnosno kućanstva koja su trošila ispod 3000 kilovatsati godišnje. Oni su, podsjetimo, plaćali struju jeftiniju i do 20 posto, a od 1. srpnja ove godine i na njih će se, kao i na ostale, primjenjivati cijene utvrđene tarifnim sustavom za proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu električnom energijom, koji se primjenjuje od ljeta 2008. godine. Iz Hrvatske elektroprivrede doznajemo kako se spomenuta odluka odnosila na 1,5 milijuna mjernih mjesta u Hrvatskoj.

    Njih 455 tisuća je u stambenim objektima koji su tijekom godine uglavnom prazni, dakle stanovima koji se ne koriste i kućama za odmor (oko 190 tisuća vikendica op.a.). Navedeni potrošači bili su podijeljeni na tri kategorije.

    Kućanstva koja su trošila manje od 2000 kilovatsati godišnje plaćala su 20 posto nižu cijenu od ostalih, dok su oni s maksimalno 2500 kilovatsati imali popust od 15 posto. Najmanji popust, odnosno pet posto, imali su kupci s godišnjom potrošnjom do 3000 kilovatsati godišnje. Razliku u cijeni, odlukom iz 2008. godine, HEP-u je plaćala država.

    Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača, o tome kaže:

    - Odgovorno tvrdim da je 500 milijuna kuna koje je iz državnog proračuna u ove zadnje tri godine otišlo na subvencioniranje spomenutih kategorija potrošača bačeno u vjetar. Ta odluka ne samo da nije bila socijalna, već je bila i diskriminirajuća, jer je država tako pomagala dobrostojeće građane, odnosno vlasnike više stanova i vikendica u kojima se živi kraći dio godine, te domaćinstva opskrbljena plinskom i jeftinom toplinskom energijom – ističe Kurtović.

    Zbog tog, kako ga on naziva, koruptivnog tarifiranja, u više je navrata pisao Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, no bez uspjeha. Jednoj se skupini potrošača pogodovalo da bi se pokrio izuzetno visok porast cijena za drugu skupinu potrošača, iako su po tarifnim sustavima i jedni i drugi razvrstani u istu kategoriju potrošnje i na sve se odnose ista pravila.

    Naime, dok je njih 54 posto država subvencionirala sa 170 milijuna kuna godišnje, preostalih 46 posto plaćalo je 800 milijuna kuna struje više na godinu jer nam je 2008. godine cijena skočila za 20 posto.

    O tome Kurtović kaže: - Taj rast struje za cijelu Hrvatsku snosili su, prije svega, stanovnici Dalmacije, Istre i Primorja jer njima nisu, kao onima na sjeveru države, na raspolaganju drugi izvori energije, pa je logično da će trošiti više od 3000 kilovatsati na godinu i, uz to, plaćati punu cijenu. S druge strane, oni kojima se subvencionira potrošnja, tijekom zime angažiraju najskuplje izvore električne energije kad im drugi izvori, plin i toplane, ne mogu “pokriti” potrebe – navodi Kurtović.

    Odluka o subvencioniranju spomenutih kategorija potrošača bila je, drži naš sugovornik, prije svega politička, jer jednima se dalo malo, da bi se od drugih oduzelo mnogo, i to sve s ciljem smirivanja tenzija uoči poskupljenja struje 2008. godine.

    Iz Saveza za zaštitu potrošača stoga pozdravljaju ukidanje subvencija za one kategorije građana koje ničim ne zaslužuju socijalnu tarifu.
 
12/4/2011 - Zakon o energetici sprečava monopol
Izvor - Poslovni dnevnik, 04. srpnja 2011.
 
  • Nakon što se digla "galama" zbog novog Zakona o tržištu električne energije, Goran Granić, ravnatelj energetskog instituta "Hrvoje Požar", koji je sudjelovao u izradi tih propisa, dodatno je pojašnjavo taj zakon.

    "Ovo nije zakon o Hrvatskoj elektroprivredi, nego o konkurentnom i transparentnom tržištu električne energije", rekao je Granić te poručio da privatizacija nije predmet tog zakona. "Zakon je potpuno neutralan prema obliku vlasništva nad tvrtkama koje sudjeluju na tržištu", zaključio je. Naime, kaže, sukladno direktivi EU nužno je provesti razdvajanje regularnih od tržišnih djelatnosti HEP-a kako bi se stvorili uvjeti za slobodno tržišno natjecanje. "Osim toga ovaj zakon sprečava monopol bilo kojeg energetskog subjekta, uključujući i HEP. On osigurava slobodu izbora opskrbljivača, a cijene električne energije postaju tržišne", uvjerava Goran Granić.
 
12/4/2011 - HEP OPET SRLJA U GUBITKE ZBOG PRODAJE STRUJE ALUMINIJU IZ MOSTARA
Izvor - ENERGETIKA-NET, 06. srpanj 2011.
 
  • HEP će TLM-u, odnosno Aluminiju iz Mostara struju isporučivati po 42,75 EUR/MW h, dok istodobno povlaštenim kupcima naplaćuje prosječno između 48 i 52 eura, ovisno radi li se o visokom ili srednjem naponu. Konzorcij TLM je pred raspadom, gubitaška Tvornica valjanih proizvoda je na prodaju, a kupci čekaju u redu za tu tvrtku koja ima 140 milijuna eura prihoda. Vlada je natjerala HEP na potpis nepovoljnog ugovora za prodaju struje zbog Aluminija, stranačke sinekure iz druge države, koja bez ometanja obrće milijune eura, a nekim divnim čudom uvijek posluje s gubitkom.

    Prošli tjedan "slučaja TLM", star godinu dana, dosegao je krešendo. Naime, potpisan je ugovor prema kojem će HEP do kraja godine mostarskom Aluminiju isporučivati struju, a Aluminij će, kao i prethodnih godina, TLM-u isporučiti 60 tisuća tona aluminija po povoljnijoj cijeni. TLM, odnosno Aluminij Mostar struju će dobivati po 42,75 EUR/MW h, potpisano je bez buke. Koliko god HEP uvjerava da neće biti gubitaka na tom "dealu" činjenica je da je postignuta cijena opet daleko ispod cijene po kojoj struju od HEP-a kupuju povlašteni kupci u Hrvatskoj. Kako doznajemo, HEP povlaštenim kupcima MW h naplaćuje prosječno između 48 i 52 eura, ovisno radi li se o visokom ili srednjem naponu. Istodobno, MW h na tržištu kreće se između 55 i 60 eura. Dakle, cijena za Aluminij je 7 do 12 eura ispod tržišne cijene energije. S obzirom da podaci o tarifama za povlaštene kupce nisu javni, oko toga nitko se ne uzrujava. Iako je prije koji mjesec prosvjedovao, AZTN ovaj puta nije digao svoj glas gunđajući o nedozvoljenim potporama, šuti Hrvatska udruga poslodavaca, kao i HEP-ovi sindikati.

    Zanimljivo u cijeloj priči je što je država natjerala HEP da gomila gubitke pumpajući jeftinom strujom dva gubitaša - Aluminij iz Mostara i TLM, koji - što u javnost uglavnom nije "isplivalo" - za koji mjesec uopće neće postojati kao takav! Grupacija TLM u velikom je gubitku, a može se čak reći i u raspadu. Ta se grupacija sastoji od Tvornice prešanih proizvoda, Tvornice valjanih proizvoda i Adriala plus, društva za trgovinu.

    Vlasnicima grupacije konzorciju Adrial (koji čine Zagrebmontaža, Dalekovod i FEAL) ne ide dobro, pa im upućeni ne daju više od godinu dana. Dođe li do prekida suradnje vjerojatnost da će vrijedno TLM-ovo zemljište završiti kao prenamijenjena turistička zona raste eksponencijalnom krivuljom, o čemu se već dugo vremena spekulira.
    Tvornica prešanih proizvoda, koja radi s tehnologijom starom pola stoljeća nagomilala je gubitak veći od temeljnog kapitala i sudbina joj je neizvjesna jer novca za investicije nema. Drugi dio tvrtke, Tvornica valjanih proizvoda, u vlasništvu Aluflexpacka (odnosno Hypo Banke), koja čini 90% vrijednosti TLM-a trenutačno je na prodaju. Valjaonica ima prihod od 140 milijuna eura, no ipak je u gubitku! Sindikalci optužuju vodstvo tvrtke za katastrofalno vođenje jer je cijena aluminija na tržištu odlična, a komercijala valjaonice kontinuirano je koristila posrednike koji su kroz provizije uzimali solidan kolač zarade. Stranci, dakako, nisu bedasti, pa je interes za kupovinom valjaonice ogroman. Na međunarodni natječaj javile su se čak 24 tvrtke, mahom iz Italije, nerijetko dugogodišnji TLM-ovi poslovni partneri. Među potencijalnim kupcima ima proizvođača, ali i prekupaca, pa je samo pitanje tjedana kada će valjaonica promijeniti vlasnika.

    Dakle, uz malo pregovaračkog truda HEP će subvencionirati stranog vlasnika valjaonice! Odjednom, nitko se više ne sjeća da je prije samo godinu dana buknula ogromna afera s TLM-om. HEP je, prodajući struju ispod cijene, izgubio ogroman novac, govorilo se o 600 milijuna kuna, za što su podignute kaznene prijave protiv Ivana Mravka i Damira Polančeca.
    Vladajući su odbacivali odgovornost, a mediji su vrištali: "Kriminal! Kriminal!". HEP je brže-bolje raskinuo ugovor s TLM-om, a kada se prašina slegnula Vlada se do te mjere uprla da progura cijelu priču s TLM-om da je mijenjala Zakon o tržištu električne energije. Aluminij iz Mostara je preko noći postao tvrtka od strateškog gospodarskog interesa za državu, jer proizvodi sirovinu od strateškog interesa za TLM i tamošnja radna mjesta. Vlada je čak i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji zavrtala ruku da odredi cijenu po kojoj će HEP s TLM-om trgovati strujom, no HERA se izmakla pozvavši trgovce strujom da ponude svoju cijenu. Nitko se nije javio, osim HEP-a.

    Kada se sagleda cijeli slučaj treba se zapitati tko je tu lud i tko koga pravi ludim? Ako je riječ o radnim mjestima, zašto država tih tisuću radnih mjesta u Šibeniku ne stvori u nekoj drugoj branši? Umjesto toga, Vlada osiromašuje HEP, da li možda s ciljem da u budućnosti postane jeftinija privatizacijska meta?

    Ovdje očigledno nije riječ ni o TLM-u, ni o teškoj gospodarskoj situaciji u Šibeniku. Ugovor HEP-TLM-Aluminij potpisan je zbog Aluminija, stranačke sinekure iz druge države, koja bez ometanja obrće milijune eura, a nekim divnim čudom uvijek posluje s gubitkom. Da li su partikularni politički interesi u BiH i obilati financijski interesi zaslužnih pojedinaca vrijedni svakog potcijenjenog HEP-ovog MWh? Gdje su u cijeloj priči Polančec i Mravak? Ne budimo smiješni, u slučaju TLM-a radili su u najboljoj namjeri. Da li je to nacionalni strateški interes prosudite sami.
 
12/4/2011 - HEP mostarskom Aluminiju prodaje struju po dvostruko višoj cijeni nego u doba Mravka
Izvor - Jutarnji list, 02. srpanj 2011.
 
  • ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda će do kraja godine mostarskom Aluminiju prodavati struju po cijeni od 42,75 eura po megavatsatu, objavila je jučer tvrtka Aluminij. To je dvostruko više nego prema ugovoru iz 2007. kada je Aluminij plaćao nešto više od 20 eura po megavatsatu.

    Nakon što je izbila afera oko cijene struje za povlaštene kupce i optužbi na račun bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka da su time oštetili HEP, ugovor je raskinut 18. siječnja 2010. a cijena je podignuta na 37 eura.

    Cijenu odredila HERA
    Novi ugovor o prodaji 100 MW struje Aluminiju potpisan je u četvrtak, a cijenu je odredila Hrvatska energetska regulatorna agencija.

    Ugovor je sklopljen do kraja godine jer HEP može sklapati samo jednogodišnje ugovore s tvrtkama koje imaju status povlaštenoga kupca, što ima i Aluminij.

    Na tržištu 48 eura
    HEP se obavezao osigurati Mostaru 100 MW struje i za 2012., a Aluminij će šibenskom TLM-u isporučiti 60. 000 tona aluminija.

    Razliku između cijena nadoknadit će Aluminij i TLM. Naime, Aluminij tvrdi kako bi struju na tržištu plaćali po 48 eura.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design