|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 12/4/2011 - HEP-ov novi projekt težak 152 mil. €, a izgradnja će trajati 5 godina | | Izvor - Business.hr, 06. listopad 2011. | | | - Hrvatska elektroprivreda (HEP) predstavila je danas u Dubrovniku projekt buduće hidroelektrane Ombla, snage 68 megavata (MV) s očekivanom godišnjom proizvodnjom 225 gigavatsati (Gwh) električne energije, koja bi koristila prirodni vodni resurs rijeke Omble.
Vrijednost HE Omble procjenjuje se na 152 milijuna eura, a izgradnja će trajati pet godina.
Predstavljanje projekta organizirano je za predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika i medije, dok je za građane predstavljanje najavljeno za danas poslije podne na dubrovačkom Sveučilištu.
Projekt su predstavili voditelj projekta Tomislav Paviša i glavni projektant Velimir Rajković.
Kako je istakao Paviša, buduća hidroelektrana mogla bi opskrbiti 45.000 kućanstava. Istraživački radovi, kojima je cilj bio utvrditi prirodno stanje, odabir tehnološkog rješenja te utjecaj na okoliš, započeli su prije 30 godina i od 1983. godine izrađena je projektna dokumentacija koja sadrži više od 20.000 stranica.
Predstavnici HEP-a naglasili su kako je projekt isplativ, tektonski siguran i potpuno prihvatljiv za okoliš, što je i potvrdila i studija utjecaja na okoliš.
Jedan od projektanata Zvonimir Sever kazao je kako je poznato da je dubrovačko područje tektonski jedno od najosjetljivih u RH, ali je projekt napravljen tako da je buduća hidroelektrana u potpunosti sigurna od eventualnih potresa.
Predstavnica grada Dubrovnika zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić kazala je kako je sigurno da Dubrovnik treba izvore električne energije i pitku vodu i kako je u ovom slučaju riječ o složenom projektu u kojem osim studije za okoliš treba voditi računa i o ekonomskoj isplativosti.
Predstavnik Dubrovačko-neretvanske županije zamjenik župana Frano Skokandić kazao je kako u ovom slučaju, ako nećemo vjerovati HEP-u i našim institucijama, onda doista, rekao je, ne znam kome treba vjerovati, te kako u ovom projektu treba voditi računa o studiji utjecaja na okoliš.
| | | | 12/4/2011 - Mala rijeka za velike projekte | | Izvor - Slobodna dalmacija, 07. listopad 2011. | | | - Oko rječice Omble, koju lokalni ekolozi odmilja nazivaju najmanjom svjetskom ponornicom, ovih dana pletu se sve sami megaprojekti. Uz hidroelektranu, o kojoj se kao spasonosnom rješenju govori svaki put kad zbog grmljavine u susjednoj Italiji nestane struje u Dubrovniku, Ombla se prometnula i u izvozni adut HDZ-ova predizbornog programa prodaje izvorske vode, kojim bi se namaknulo milijardu i pol kuna za krpanje proračuna.
I dok bi ciljani kupci električne energije bili građani RH u sustavu HEP-a, voda iz Omble bi se isporučivala ni manje ni više nego žednim zemljama Arapskog poluotoka, koje su bogate naftom, a beznadno siromašne zalihama vode. Pitka voda bi se, kao u kakvom futurističkom filmu, posebnim cijevima na pontonima prevozila do tankera u dubrovačku luku i odatle u bijeli svijet.
Izrađivači studijâ utjecaja na okoliš i isplativosti projekta zabrinuto domicilno stanovništvo redovito tješe tvrdnjama kako od projekata neće biti štete ni za prirodu ni za kućni budžet, no sumnjičavi kakvi već jesu, Dubrovčani se ne prestaju pitati koja je stvarna korist od kolosalnih projekata.
Konkretno, dokad će strahovati od svakog nevremena s kojim im stiže “zamračenje” i obvezno zamućenje vode u gradskoj mreži zbog kiša na izvorištu Omble? O prednostima izvoza vode u Arabiju tek trebaju razmisliti. Jer s petrodolarima se nije za šaliti.
| | | | 12/4/2011 - Premijerko, iz Europe tvrde: Gradnja HE ‘Ombla’ rizična je za okoliš! | | Izvor - Slobodna dalmacija, 01. listopad 2011. | | | - Upravo kad su investitori iz Hrvatske elektroprivrede najavili predstavljanje projekta izgradnje Hidroelektrane “Ombla” 6. listopada u Dubrovniku, kao hladan tuš stigao je nalaz konzultanata Europske banke za obnovu i razvoj koji su HE “Ombla” proglasili visokorizičnom investicijom.
Savjetnici EBRD-a, potencijalnog kreditora izgradnje 130 milijuna eura vrijedne prve hrvatske podzemne hidroelektrane, upozorili su na opasnosti od zahvata u kraški prostor i predložili dodatna hidrološka i geološka istraživanja radi otklanjanja dvojbi o isplativosti ulaganja i mogućih štetnih posljedica na okoliš.
Dok neki u konzultantskom nalazu vide prepreku ostvarenju jedne od trideset investicija od državnog interesa s popisa Vlade Jadranke Kosor, voditelj HEP-ova projekta HE “Ombla” dipl. ing. građ. Tomislav Paviša poručuje da nema razloga za brigu:
- Izvještaj konzultanata EBRD-a nije konačan i samo poziva na dodatne dogovore. Kao i svi veliki projekti, HE “Ombla” je u fazi preispitivanja tehničkih rješenja koja traju od početnih istraživanja do konačne realizacije. Dok god ima dvojbi, o njima će se raspravljati, sada i tijekom petogodišnjeg razdoblja same izgradnje - kaže Paviša i podsjeća da su istu proceduru svojedobno prošle hidroelektrane “Peruča” i “Grančarevo”.
- Ovo je uobičajen postupak koji će se dodatno intenzivirati kod izvođenja radova kada će stručnjaci u suradnji s investitorima i financijerima tražiti optimalna rješenja - poručio je voditelj projekta HE.
Paviša je otklonio sumnje ekologa u štetnost projekta za faunu Viline špilje, staništa sedam vrsta rijetkih šišmiša u obuhvatu budućeg elektropostrojenja.
- Skloništa šišmiša apsolutno su sigurna jer nema govora o potapanju Viline špilje. Taj je lokalitet uvijek na suhom i služi za evakuaciju zraka kod podizanja razine podzemnih voda - pojasnio je dipl. ing. građ. Tomislav Paviša.
Procijenjena snaga HE “Ombla” iznosila bi 68 MW, dok bi godišnja proizvodnja struje dosegnula 220 GW. HEP bi kao investitor izgradnju 10 posto pogona financirao iz dobiti, a ostatak iz kreditne linije EBRD-a.
Izgradnjom pogona koji je “u pripremi” još od ranih 1980. poboljšala bi se elektroopskrba dubrovačkog područja, koje i danas za jače grmljavine ostaje u mraku jer nema alternativni pravac napajanja.
I ‘zeleni’ protiv
HE Dubrovački Zeleni forum uporan je u protivljenju izgradnji HE “Ombla”. “Nepromišljeni strateški projekti mogli bi uništiti špiljsku faunu. Posebna opasnost prijeti lokalitetu Viline špilje gdje bi izgradnja HE značila siguran izgon sedam vrsta šišmiša, među kojima ima i endemskih poput Meheljeva potkovnjaka”, ustrajni su dubrovački “zeleni” koje nije umirila ni ohrabrujuća poruka iz Ureda premijerke Kosor koja je zajamčila da će staništa šišmiša u izgradnji HE ostati netaknuta.
Projekt Golubov kamen
Prvi projekt HE iz 1980. predviđa podzemni pogon na izvoru rijeke Omble u masivu brda Golubova kamena. Na toj se lokaciji nalazi prostrani prazan prostor u kršu gdje su projektanti planirali smjestiti strojarnicu buduće HE “Ombla”, te branu sa spremnikom za akumulaciju vode na visini od 130 metara.
Prošlogodišnji višednevni nestanci struje na dubrovačkom području potaknuli su raspravu o oživljavanju projekta koji je kao prioritetan istaknula i premijerka Jadranka Kosor.
Pred početak izgradnje, HEP i Europska banka u zajedničkoj su proceduri dovršili Procjenu utjecaja na okoliš i socijalna pitanja energetskog pogona, koji bi Dubrovčane osim nestanaka struje oslobodio i zamućenosti vode koja se javlja u vodoopskrbnom sustavu nakon obilnih kiša.
| | | | 12/4/2011 - Hrvatska i Crna Gora najovisnije o uvozu energije | | Izvor - Glas slavonije, 21. rujan 2011. | | | - Da bi se u zemljama jugoistočne Europe proizvela jedinica BDP-a, potrebno je uložiti čak 1,7 do 3,9 puta više energije u odnosu na prosjek EU - zaključak je regionalne studije koju su, uz angažman nezavisnih energetskih stručnjaka, izradile udruge civilnog društva iz Albanije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova.
Studija naziva "Pravednije, čišće, sigurnije" daje pregled stanja u energetskom sektoru u jugoistočnoj Europi, kao i preporuke za budućnost, a pokazuje, između ostaloga, kako regija ima značajne potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije i visoku razinu javne potpore, no u praksi se obnovljivi izvori - ne koriste.
Hrvatska je, prema zakonskoj i drugoj regulativi, zaključuje se u studiji, u najboljoj situaciji od ostalih zemalja - imamo razrađenu energetsku politiku i zakonodavne okvire, postavljene nacionalne ciljeve za obnovljive izvore (20 posto ukupne potrošnje do 2020. godine mora dolaziti iz obnovljivih izvora, a opća potrošnja energije dotad mora biti smanjena za deset posto). Međutim, energetska regulatorna agencija nam "nije na mjestu", navodi se, a unatoč tome što na papiru imamo potpuno liberalizirano energetsko tržište, njime još uvijek "žare i pale" monopolisti. Razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koči prevelika birokracija, na tržištu je nedovoljno poticaja, ali i premalo nadzora.
U cijeloj regiji je, vele podaci za 2008. godinu, proizvedeno ukupno 23 Mtoe (ekvivalenta nafte u milijunima tona) primarne energije, u čemu je ugljen sudjelovao sa 63 posto, obnovljivi izvori, zahvaljujući velikim hidroelektranama, s 18 posto, plin s oko deset posto, a nafta s devet posto. Ovisnost o uvozu energije iznosi čak 43 posto, pri čemu najmanje uvozi BiH, u kojoj jedna četvrtina bruto potrošnje energije dolazi iz uvoza, dok su Hrvatska i Crna Gora o uvozu energije najovisnije države regije (60 posto uvoza za Hrvatsku, 50 posto za Crnu Goru). Srbija prednjači s vlastitom proizvodnjom, ona proizvodi 9,4 Mtoe primarne energije, najmanje pak Crna Gora, samo 0,6 Mtoe. U usporedbi s 27 zemalja EU potrošnja ugljena u jugoistočnoj Europi više je nego dvostruko veća od potrošnje u EU (18 posto), dok plin u ukupnoj potrošnji u regiji sudjeluje s 13 posto nasuprot 24 posto u EU.
S druge strane, zemlje JI Europe troše mnogo manje energije po glavi stanovnika negoli države EU. Albanija troši 1.372 kWh godišnje per capita, BiH 2.385, Hrvatska 3.497, a Srbija 3.751. Prosjek jugoistočne Europe iznosi 2.917, a EU-27 5.731 kWh električne energije. Cijene energije u regiji su i do 234 posto niže u odnosu na prosjek EU. Makedonci plaćaju najmanje - pet eura za sto kilovatsati struje, za razliku od 16,7 eura, koliko sto kWh (prosjek) košta u 27 zemalja EU. U Albaniji ista količina stoji 6,8 eura, u BiH 7,4, u Srbiji, primjerice, 6,6 eura, a u Hrvatskoj 12 eura za sto kWh.
Hrvatska s najmanje gubitaka
Kad su gubici u elektromrežama u pitanju, Hrvatska stoji jako dobro, uzme li se u obzir to da je HEP gubitke sveo na, kaže se u studiji, "podnošljivih" 2,5 posto, za razliku od gubitaka u, primjerice, albanskoj nacionalnoj mreži, koji iznosi nevjerojatnih 35 posto ili, još gore, 39 posto na Kosovu, pri čemu se dvadesetak posto odnosi na, zapravo, neovlaštenu potrošnju, odnosno krađu struje i neplatiše.
| | | | 12/4/2011 - U Velikoj Gorici gradi se bioelektrana za 65 milijuna eura | | Izvor - Večernji list, 21. rujan 2011. | | | - Zasad je pripremljeno idejno-tehničko rješenje, a lokacijska i građevinska dozvola očekuje se do ljeta 2012. godine kada bi trebala početi i gradnja vrijedne investicije.
U Velikoj Gorici, južno od jezera Čiče, potkraj iduće godine trebala bi početi gradnja bioelektrane-toplane na šumsku biomasu!
Spremno idejno rješenje
Investicija je to vrijedna 65 milijuna eura za koju će novac iz pretpristupnih fondova Europske unije namaknuti HEP – Obnovljivi izvori energije i HEP Toplinarstvo koji je, kako doznajemo, jedini vlasnik prvog takvog objekta na području cijele Hrvatske. Zasad je pripremljeno idejno-tehničko rješenje, a podnesen je i zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša za procjenu utjecaja na okoliš.
– Bude li sve teklo prema planu, sve dozvole ishodit će se do ljeta 2012. godine, kada bi trebala početi i gradnja – kaže Marko Ružić, stručni savjetnik za zaštitu okoliša. Za gradnju bioelektrane izabrana je parcela kod postojeće trafostanice, koja se nalazi unutar gospodarske zone Štuki, a osnovno gorivo za pogon bit će drvna sječka.
– Sječka će se nabavljati od Hrvatskih šuma, s kojima HEP OIE još od 2007. godine ima potpisan Sporazum o suradnji na projektima obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će u prosjeku 28 kamiona dnevno dopremati sječku u bioelektranu – objasnili su pak u HEP-u dodajući kako je predviđena godišnja bruto proizvodnja električne energije dovoljna za opskrbu oko 50 tisuća kućanstava.
Proradit će 2015. godine
Iako je puštanje u pogon bioelektrane predviđeno tek za 2015. godinu, njome će se smanjiti emisija ugljikova dioksida, ali i uštedjeti novac koji se danas troši za održavanje 16 postojećih toplinskih stanica.
– Nakon otvaranja bioelektrane, postojeće stanice, osim one u Galženici, koja će raditi na prirodni plin, bit će zatvorene – rekao je Ružić. No na pitanje hoće li investiciju od 65 milijuna eura građani osjetiti u džepu i hoće li im računi biti smanjeni, nitko nije znao odgovoriti. Energijom iz bioelektrane opskrbljivala bi se cijela Velika Gorica, osim okolnih sela i općina. Ipak, Grad V. Gorica iz svog proračuna za ovu investiciju neće uložiti ni kunu, već je samo korisnik.
– Grad je trebao otkupiti barem zemlju za gradnju i tako postati malim dijelom suvlasnik – komentira Marko Ružić. Ipak, Grad će svoju blagajnu podebljati naplatom poreza, prireza, doprinosa, naknada i koncesija, a ostvarit će i indirektnu korist – tijekom gradnje planirano je zapošljavanje do 120 Velikogoričana, a nakon gradnje stalno zaposlenje pronaći će najviše dvadesetak ljudi.
– To je samo još jedna potvrda da je Gorica u velikom investicijskom zamahu. Ovaj projekt jedan je od 30 investicijskih projekata Vlade RH. Svakako će znatno pridonijeti očuvanju okoliša – poručio je gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.
| | | | 12/4/2011 - U Elektri uzimali mito, dobili prijavu i ostali raditi | | Izvor - Večernji list, 20. rujan 2011. | | | - U proteklih osam mjeseci otkriveno je 327 ilegalnih prespajanja struje te je kazneno prijavljeno 165 radnika, a sada se čeka završetak sudskih postupaka.
Nakon što je izbila afera s ilegalnim priključcima, u Elektri Zagreb podneseno je 165 kaznenih prijava protiv zaposlenika. U proteklih osam mjeseci u metropoli je otkriveno 327 ilegalnih prespajanja struje, za što je Elektra građanima naplatila kazne u visini od 1,334.831 kunu te i njih kazneno prijavila!
Interne kontrole
– U 2008. godini otkrili smo 165 ilegalnih priključaka i procesuirali sve slučajeve, prijavili policiji i Državnom odvjetništvu, a prijave su podnesene protiv nepoznatih počinitelja. No, ljudima nismo dali otkaze nego više nisu na poslovima na kojima su radili. Nije tu bio samo jedan čovjek, čekamo završetak sudskog postupka i da se utvrdi jesu li i koliko su krivi – rekao je Željko Šimek, rukovoditelj Ureda direktora Elektre Zagreb. Međutim, kako je moguće da su prijave podnesene protiv nepoznatih počinitelja, a neki od zaposlenika premješteni su u druge odjele, nije objašnjeno! Dodao je da je 165 priključaka otkriveno kada je informatički program nadzora sustava, koji je pojačan i internim kontrolama, pušten u rad te da je u međuvremenu “legalizirano” oko 130 priključaka.
Najviše trpe građani koji su ilegalno priključeni jer osim mita koje su platili, sada će morati platiti između 12 i 20 tisuća kuna za legalizaciju priključka. Budući da su neki ilegalni priključci otkriveni tek u posljednje tri godine, hepovca smo upitali kako je bilo moguće postavljanje brojila i zašto se nije prije vodila evidencija o tome što se uzima sa skladišta.
Dva puta platili istu uslugu
– Oni su takve stvari radili u starom sustavu jer nije bilo centralnog vođenja i nije se znalo gdje je to brojilo završilo. A prije 2008. godine nije bila potrebna građevinska dozvola za dobivanje priključka – nastavio je Šimek i dao naslutiti kako se do prije tri godine moglo raditi što god se nekome prohtjelo, kako smo već i pisali.
– Štete u slučajevima ilegalnog priključivanja kod nas nema jer su svi platili priključak. Oni su XY ljudima davali novac za priključak i sada ponovno moraju platiti – kazao je Šimek. Tako Elektra dva puta naplaćuje istu uslugu. Međutim, neki se bune. Neće platiti, pa i pod cijenu isključenja.
Gubitka nema ni kod krađe struje, kaže Šimek. Ipak, građani koji na taj način crpe energiju moraju računati s kaznama od 30, pa čak i 150 tisuća kuna ako ih se otkrije.
– Nije to samo spajanje na stup, to je krađa, tu je i premošćivanje limitatora koji ograničavaju potrošnju struje – zaključio je rukovoditelj i pozvao sve građane da prijave ilegalne priključke te krađe struje.
| | | | 12/4/2011 - Kukuriku koalicija najavljuje prodaju dijela HEP-a | | Izvor - Vjesnik, 14. rujan 2011. | | | - Kukuriku koalicija krenula je s predstavljanjem svog programa. U četvrtak će predstaviti politički, a danas je na konferenciji »Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva« otkriven dio gospodarskog modela koji će se zasnivati na novom valu privatizacije velikih sustava te izlasku države iz tvrtki u kojima ima manjinske udjele.
»Iako privatizacija i deregulacija podsjećaju na kruti neoliberalizam, za jedno i drugo ima mjesta u javnim politikama. Mi u koaliciji znamo što bismo htjeli privatizirati, iz čega bi se država trebala povući, a gdje vlasnički ostati«, jasan je bio SDP-ov gospodarski strateg Branko Grčić.
Prodaja udjela manjih od 25 posto, što je i u programu HDZ-ove vlade, naći će se i u platformi Kukuriku koalicije. No, privatizacija tog segmenta dosad nije bila naročito uspješna s obzirom na to da se nude ili minorni udjeli ili neatraktivne tvrtke.
Mnogo veći interes zasigurno bi izazvala privatizacija Hrvatske elektroprivrede koju najavljuje SDP-ov glavni ekonomist. Valja napomenuti da je riječ o parcijalnoj i kontroliranoj privatizaciji, pri čemu se, kako navodi Grčić, misli na prodaju dijela grupe, poput HEP-Proizvodnje.
Neće se libiti ni provođenja oštrih reformi u javnom sektoru, ali je Grčić izbjegao odgovoriti na pitanje jesu li spremni podijeliti otkaze zaposlenicima javnog sektora. »Svakome je jasno da ova vlada nije imala hrabrosti ništa poduzeti, a ako to ne napravi nova vlada, onda možemo svi skupa ići doma jer nemamo što raditi«, poručio je Grčić.
...
| | | | 12/4/2011 - Nakon 10 godina skrivanja objavljena skandalozna studija o Ombli! | | Izvor - t-portal, 13. rujan 2011. | | | - Sama ideja za podzemnu akumulaciju tehničko-tehnološki je hrabra i prilično elegantna, ali studija će je vjerojatno stajati života: podjednako je loša u svom tekstu, manjkavom, friziranom i jednostranom, kao i u postupku provođenja koji je izigrao sve upravne postupke važne za osjetljiva prava ljudi i okoliša. Pri tome, Hrvatska nije obratila pažnju ni na činjenicu da je tek mali dio vodonosnika Omble na području Hrvatske te da će vjerojatno Bosna i Hercegovina nastojati zaštiti svoje interese.
Studija također skriva brojne negativne intonacije iz nevladina sektora, medija i stručne javnosti, osobito činjenicu da ju je odbio član Komisije za ocjenu studije svjetski ugledni hidrolog iz Splita dr. Ognjen Bonacci s obrazloženjem da bi HE Ombla mogla ostaviti brojne negativne posljedice ne samo po dubrovačko primorje nego i šire područje. Potom je izbačen iz Komisije, a u rješenju je napisano da je sam istupio.
Kako je javnost izviještena, HEP je EBRD-u predstavio da Ombla košta 150 milijuna eura, što je dvostruko veći iznos od onoga iskazanog u studiji. Struktura troškova jasno pokazuje da je istraživanje prirode Omble zadnja rupa na svirali, jer je na konzalting i istraživanja planiran 35 puta manji iznos, a među 28 navedenih elaborata samo je jedan (1!) posvećen iznimnoj ekologiji krškog i tranzitnog područja Omble. To je rad koji se odnosi na biološke značajke (samo!) izvorišnog dijela Omble (PMF Zagreb 1998), koji je investitoru poslužio da zamaskira rubriku istraživanja, više nego zadovolji potrebe jednog takvog zahvata.
SKANDALOZNE LAŽI ZAGREBAČKOG ELEKTROPROJEKTA
Je li u pitanju nespremnost vlade u predizborno vrijeme priznati da je njezin glavni razvojni projekt obična budalaština ili je odraz stalne politike jarca na brvnu, sad je manje važno. Sad je jedino važno to da će studija proći češalj obzirne europske politike i da će, za očekivati je, jedina nova šteta biti blamaža hrvatske vlasti.
Na temelju toga rada je izrađivač studije, zagrebački Elektroprojekt, koji zbog takvog pristupa u stručnoj javnosti isprostituirao, zaključio kako nema bojazni za negativne utjecaje jer u središtu svjetskog podzemnog biodiverziteta, eto, nema rijetkih, endemičnih i ugroženih vrsta! To je obična glupost i laž zbog koje bi u suvremenim zajednicama autor završio na sudu za širenje lažnih informacija i uklonjen s odgovornih mjesta.
Hrvatska nema razvijene alate da izračuna kolike bi štete donio ovaj projekt, ali možemo to usporediti s Plitvičkim jezerima koja su nekada razmatrana za hidrocentralu. Tko bi mogao izračunati sve izravne i neizravne gubitke koje bi Hrvatska doživjela da je taj ključni topos, koji je toliko jak da ga ne uspije zasjeniti ni cijeli turistički Jadran, postao gomila betona i metala?
Kao i više puta do sada u ključnim trenucima, hrvatski obraz spasio je germanski prst sudbine, od političkih pritisaka preko uhićenja najvažnijih kriminalaca i plaćenih ubojica, koje Hrvatska još krije i ne da. Elem, njemački malakolog Hartwig Schütt (2000) pronašao je u uzorcima sedimenta u Rijeci dubrovačkoj ljušturice čak 23 vrste, pretežno podzemne – rijetke, endemične i ugrožene! Čak i jednog endemičnog slatkovodnog školjkaša zbog kojeg Hrvatska ima obvezu određivanja zaštićenog područja.
Potom je Nikola Tvrtković iz Prirodoslovnog muzeja istraživao za potrebe zaštite ugroženih šišmiša i ustvrdio da ondje obitava 55 vrsta od kojih 35 podzemnih, što sustav čini među najvažnijim u Hrvatskoj po biološkoj raznolikosti! Podsjetimo, u svijetu je poznato samo deset pećina s više od 25 podzemnih vrsta! I Tvrtković, kao i Hrvatsko biospeleološko društvo ustali su protiv Omble.
Drugi je primjer potpuni prezir ekotona, specijalnog staništa koje stručnjaci smatraju inkubatorom novih vrsta. Odnosi se na područja prelaznih režima, npr. na prostor gdje se stalno smjenjuju vodeni i kopneni habitati, kao npr, prostor koji zahvaća plima i oseka. I dok na moru ekoton zahvaća metar visine, u Ombli oscilacije između najnižih i najviših voda prelaze stotinu metara! HEP o tome nema ni retka.
No i tamo gdje prevladavaju investitoru omiljene fizičke geoznanosti i tehničke znanosti, neće nas dočekati istraženost kakvu bismo očekivali. Na primjer, o brzini okršavanja odnosno razvoja podzemnih šupljina u sustavu Omble, u studiji nema ni jednog retka, iako se radi o ključnom procesu, koji vlada cijelim sustavom od njegova gniježđenja do narastanja do veličine koje je vodeće stručnjake dvadesetog stoljeća tjeralo da ga smatraju najvećim podzemnim sustavom u svijetu, pa sve do nekog budućeg iščeznuća.
IZGRADNJA AKUMULACIJE MOGLA BI DOVESTI DO SEIZMIČKIH AKTIVNOSTI
Kad se to zna, onda ima dosta razloga sumnjati i u one podatke u koje nismo dovoljno upućeni, a to su negativne moguće posljedice seizmičkih aktivnosti, induciranje potresa izgradnjom akumulacija i opasnosti od klizanja padina na kojim su izgrađena susjedna naselja. Bonacci, međutim, u njima vidi realnu opasnost.
Da bi sve prikrili, zagovornici Omble šire lažnu sliku, a podržavaju ih lokalna vlast i neki mediji, za koje je teško reći jesu li doista korumpirani ili priglupi pa ne shvaćaju. Gradska vlast tvrdi da je Ombla od općeg interesa za Dubrovnik, ali to može biti samo za one koji bi potrošili investiciju i one koji bi eksploatirali hidrocentralu. Ona je na štetu javnog interesa. Tvrdnja da bi se poboljšala opskrba strujom i vodom Dubrovnika zapravo zloupotrebljava kronično neraspoloženje Dubrovčana, nastalo zbog čestih nestanaka struje i zamućivanja vode kod velikih kiša, što je pak prirodno. Dubrovačko područje ima dvije hidrocentrale i dakle dovoljno struje. Studija utjecaja izmišlja da će se time poboljšati uvjeti turizma za Dubrovnik; onaj tko zna da većinu motiva naših turista čini izvorna priroda, zna da će lobotomija jednog takvog sustava, izgradnja tehničkih cesta po glavnim fasadama krajolika i betoniranje obala biti samo trajni udarac turističkim motivima.
Uostalom, priča o višenamjenskim akumulacijama stari je šlager za potkopavanje javnog otpora branama. Neka kažu što se dogodilo s onom drugom važnom namjenom Hidrosistema na Trebišnjici od prije koje desetljeće, kada su obećali navodnjavanje 11.800 hektara poljoprivrednih površina, uključujući Konavle, Župu dubrovačku i Rijeku dubrovačku. Do danas nema ni kapi, niti to itko više spominje.
NOVA BLAMAŽA HRVATSKE VLASTI PRED EUROPSKIM INSTITUCIJAMA
Konačno, umjesto da vlast kroz obrazovanje, medije i drugu komunikaciju razvija svijest lokalnog stanovništva o neponovljivim vrijednostima njihova zavičaja, da potiče potrebu njegova kultiviranja i održivog upravljanja, ne samo kao krajolika koji više od ijedne knjige skladišti memoriju zajednice, nego i podjednako zbog velike gospodarske vrijednosti, oni kod stanovništva potiču strast za prodajom svakog komada zemlje koji će im donijeti možda i pozamašne svote novca, ali će ih trajno razbaštiniti zavičaja u kojem se prava sreća roditi.
Skandalozno je da je ovakav projekt prošao sve instance racionalnog odlučivanja. Sudeći po onome što smo čuli od krugova bliskih javnom Energetskom institutu Hrvoje Požar, njih nitko nije ni pitao. Zato je ova studija zapravo potvrda potpuno dezorijentirane vlasti, koja nije ni primijetila da umjesto kroz postupak upravnog pranja – studija ode pred europsko zakonodavstvo. Je li u pitanju nespremnost vlade u predizborno vrijeme priznati da je njezin glavni razvojni projekt obična budalaština ili je odraz stalne politike jarca na brvnu, sad je manje važno. Sad je jedino važno to da će studija proći češalj obzirne europske politike i da će, za očekivati je, jedina nova šteta biti blamaža hrvatske vlasti, što je već neka vrsta kulturnog obilježja i dijela našeg identiteta.
| | | | 12/4/2011 - Ponovno radovi u Kupskoj: Na 4. godišnjicu urušavanja najavili da nastavljaju kopati! | | Izvor - Večernji list, 13. rujan 2011. | | | - Na četvrtu godišnjicu urušavanja Kupske ulice jučer poslijepodne HEP i Tehnika obavijestili su stanare te ulice da će se radovi nastaviti za desetak dana. Opet će se kopati sada zatrpana jama za čijeg se dubljenja uzdrmala statika i propala ulica, u kojoj će se smjestiti garaža na šest etaža.
Prepravljen projekt
Stanari Kupske ulice, kojima su 2007. godine popucale kuće, jedna se prepolovila, a ulica im je propala u zemlju, ogorčeni su i jadni, a posebno ih je uvrijedio apsurd nalik na provokaciju da im se nastavak gradnje najavljuje na godišnjicu kada su morali bježati od kuće. Odmah nakon sastanka s članovima uprave HEP-a, koji je investitor buduće poslovne osmerokatnice, i predstavnicima Tehnike, koja izvodi radove, počeli su prikupljati potpise.
– Tražit će od građevinske inspekcije da zaustavi gradnju jer su u tijeku građanske i kaznene parnice. Osjećaju se izigrani. Ako se nastave radovi, neće imati nikakvu podlogu da ostvare svoja prava. Pisat će ministru graditeljstva i predsjednici Vlade da vidimo kako će sustav reagirati – kazao je Krešimir Končić, predsjednik udruge STUP i nezavisni vijećnik Vijeća gradske četvrti Trnje, koji je dao podršku stanarima. Bio je na sastanku i kaže da je investitor dobio građevinsku dozvolu na temelju prepravljenog projekta te da su najavili kako će koristiti istu tehniku kojom se gradila garaža projekta Cvjetni.
Građani izgubili spor
– Ne sumnjamo da je Tehnika dobra i da će sada biti oprezniji, ali građani gube svaku polugu da ostvare svoja prava – prenosi Končić bojazni stanara. Podsjetimo, u svibnju ove godine građani iz Kupske izgubili su spor protiv HEP-a i Tehnike za ometanje posjeda jer je sud utvrdio da nije dokazano kako su radovi uzrok urušavanja ulice. Voditelj radova spomenutog gradilišta Krešimir Grubeša nije želio ništa komentirati nego nas je uputio na Upravu i odnose s javnošću tvrtke Tehnika.
| | | | 12/4/2011 - Polovicu lanjske dobiti HEP isplatio državi: HEP se ponovo zadužuje; zbog investicija ili nelikvidnosti? | | Izvor - Večernji list, 6. kolovoz 2011. | | | - HEP je od Vlade dobio dopuštenje za još jedno zaduženje u ukupnom iznosu od 170 milijuna eura. Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je u srijedu Hrvatskoj elektroprivredi dala zeleno svjetlo za zaduženje kod PBZ-a, RBA i Zabe u iznosu od 150 milijuna eura, te suglasnost za zaduženje u visini od 20 milijuna eura kod Hrvatske poštanske banke.
Pola dobiti u proračun
U šturom obrazloženju Vlade stoji da je prva suglasnost dana za realizaciju HEP-ova plana investicija u 2011. godini, a 20 milijuna eura za “financiranje redovitog investicijskog poslovanja i obrtna sredstva” te državne tvrtke.
Kako je HEP, temeljem odluke svoga vlasnika - Vlade RH, samo nekoliko dana prije u državni proračun morao uplatiti polovicu svoje prošlogodišnje dobiti - 493,4 milijuna kuna (66,3 milijuna eura) - upućeni tvrde da je HEP morao hitno ući u nove kredite da bi ostao likvidan i da bi mogao servisirati svoje tekuće obveze i isplatiti plaće.
Leo Begović, predsjednik uprave HEP-a, takve tvrdnje žestoko opovrgava.
– Nije istina da smo se zadužili zbog uplate polovine prošlogodišnje dobiti u državni proračun. HEP je vrlo likvidan. Kada isplatimo plaće za srpanj, na računu će nam ostati još 300 milijuna kuna. O nelikvidnosti nema ni govora, jer nam se na račun svaki dan slije oko 80 milijuna kuna – rekao je Begović.
Kaže da je spomenuto zaduženje bilo planirano još lani pri izradi plana za 2011. godinu. Štoviše, tvrdi da su se zadužili za samo 170 milijuna eura, iako je bilo planirano 200 milijuna jer su “vrlo likvidni”.
Vlada je HEP-u i u lipnju dala suglasnost za zaduženje u iznosu od 300 milijuna kuna. U HEP-u pojašnjavaju da je to bila suglasnost za produženje starog revolving angažmana i da taj novac nije potpuno potrošen.
– Sredstva iz tog aranžmana koristimo za garancije na natječajima i slične poslove – poručuju iz HEP-a. Tvrde da će kredit od 170 milijuna eura investirati u rekonstrukciju HE Zakučac, gradnju ceste i otkup zemljišta na prilazu HE Ombla, te u radove na TE Plomin. No, ima i drukčijih informacija.
– Novac im treba jer im je blagajna prazna. Nakon što im je Vlada naredila da u državni proračun moraju uplatiti pola milijarde kuna, spas su pronašli u dodatnom zaduženju. Da im Vlada nije odobrila nove kredite, ostali bi potpuno nelikvidni – tvrdi naš dobro informirani izvor.
“Begović priča bajke”
Tvrdi da Begović priča bajke kada govori o Plominu i Ombli.
– Za proširenje Plomina nemaju lokacijsku dozvolu, a pitanje je hoće li se Ombla uopće graditi. Za taj projekt nema nikakvih dozvola – kaže naš sugovornik.
HEP: Imamo četiri dozvole za HE Ombla
"Hrvatska elektroprivreda u procesu razvoja projekta HE Ombla ishodila je lokacijsku dozvolu (2006.), načelnu građevinsku dozvolu (2010.), građevinsku dozvolu za pristup elektrani i za prilaznu cestu elektrani (svibanj 2011.) Dakle, HEP je do sada zatražila i dobila sve dozvole koje su potrebne za početak realizacije projekta HE Ombla, čija će gradnja trajati oko pet godina. Preostale dozvole iz načelne građevinske dozvole HEP će dobiti nakon što na skorom međunarodnom javnom natječaju odabere izvođača radova, a time i energetsku opremu koja će se ugraditi u HE Ombla, a na koju će se spomenute dozvole odnositi", reagirali su u HEP-u.
| | | | 12/4/2011 - Agrokor i dalje regionalni div, ispali Končar i Pliva | | Izvor - Poslovni dnevnik, 09. rujan 2011. | | | - Tvrtke iz Hrvatske i jugoistočne Europe izlaze sporije iz krize od ostatka srednjoeuropskih kompanija, zaključak je analize Top 500 koju tradicionalno objavljuje konzultantska kuća Deloitte.
Ispali Končar i Pliva
U konkurenciji 500 najvećih tvrtki po prihodu u srednjoj Europi svega je 13 hrvatskih. U prošlogodišnjoj analizi bilo ih je 16, no u Deloittu pojašnjavaju da nije došlo do pada tvrtki poput Vindije, Končara i Plive, koje su ispale s ljestvice, već da su druga gospodarstva rasla puno jače od hrvatskog, što se odrazilo i na bolje poslovanje tamošnjih tvrtki. Kao i prošle godine, najbolje plasirana hrvatska kompanija je Agrokor. Taj je koncern na regionalnoj ljestvici zauzeo 28. mjesto. U bankarskom sektoru Zagrebačka banka plasirala se na 11. mjesto najjačih banaka regije, dok je od osiguravatelja na najvišem 16. mjestu Croatia osiguranje. U ukupnom redoslijedu, kao i prijašnjih godina, prvo mjesto i dalje čvrsto drži poljski energetski div PKN Orlen s prihodom od 20,9 milijardi eura. Slijede mađarska naftna kompanija Mol te češka Škoda.
Prednjači energetika
"Ukupan prihod koji su prošle godine ostvarile najveće srednjoeuropske tvrtke, izražen u eurima, povećao se za 14 posto u usporedbi s 2009. Ta pozitivna promjena nedvojbeno je posljedica izlaska kompanija iz globalne krize koja je u 2009. zahvatila i srednjoeuropsku regiju. Prošle je godine više od 80 posto tvrtki od 500 najvećih zabilježilo porast prihoda u odnosu na 2009. godinu. Na listu se plasiralo najviše tvrtki iz Poljske, Češke, Mađarske i Ukrajine, koje zajedno čine 73 posto tvrtki na listi", kazao je Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje Deloitta. Hrvatske tvrtke na ljestvici dolaze uglavnom iz sektora energetike, robe široke potrošnje i telekomunikacija. Vodeće mjesto u Hrvatskoj zadržao je koncern Agrokor koji je prošle godine ostvario prihod od 3,63 milijarde eura. Zatim slijedi Ina grupa (30. mjesto), HEP grupa (85.), Konzum (97.), HT grupa (140.), Prirodni plin (242.), Zagrebački holding (351.), HEP-Proizvodnja (370.), Podravka (409.), HEP-Operator (422.), VIPnet (451.), Hrvatske željeznice (466.) i Mercator-H (486.). HT grupa, iako tek peta hrvatska tvrtka po prihodu sa 251 milijun eura dobiti, daleko je najprofitabilnija domaća tvrtka. Drugi je HEP sa 200 milijuna. "Udio hrvatskih tvrtki na srednjoeuropskoj rang-ljestvici relativno je skroman. Ako ove rezultate stavimo u kontekst naše uže regije, dakle zemalja s kojima se hrvatsko gospodarstvo može uspoređivati, vidjet ćemo da Slovenija ima 18 tvrtki na rang-ljestvici, dok se iz Srbije na ljestvicu plasiralo 11 kompanija", pojašnjava Krešić.
...
| | | | 12/4/2011 - Čović suosumnjičenog kolegu iz HEP-a doveo u ZG holding | | Izvor - Business.hr, 07. rujan 2011. | | | - Darko Belić magistar je ekonomskih znanosti s dugogodišnjim iskustvom na rukovodećim položajima iz područja financija i upravljanja rizicima. Dosada je, između ostalog, bio predsjednik Uprave tvrtke Elka kabeli, te direktor financija i član Uprave za ekonomsko-financijske poslove u HEP-u, u razdoblju od 1994. do 2006. godine.
Darko Belić trenutačno je član Udruge certificiranih članova Nadzornog odbora, Udruge korporativnih rizničara, CIGRE i Izvršnog odbora HUP-a.
Zanimljivo je da je protiv Belića, kao i protiv predsjednika Uprave ZG holdinga Ive Čovića, DORH podnio zahtjev za istragu zbog sumnje da su umiješani u nezakonito prodavanje gotovo 65 HEP-ovih stanova. DORH sumnja da su Čović i Belić, zajedno s još šestoricom članova Uprave HEP-a, u raznim kombinacijama tijekom devet godina, unatoč odluci Uprave da se stanovi dodjeljuju isključivo po tržišnoj cijeni, stanove prodavali po cijeni nižoj za 20-40 posto od tržišne.
| | | | 12/4/2011 - Dobit HEP grupe gotovo prepolovljena | | Izvor - Poslovni dnevnik, 01. rujan 2011. | | | - HEP grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit od 543,7 milijuna kuna, pokazuje financijsko izvješće objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Ta je dobit za 48,4 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju kada je iznosila nešto više od milijardu kuna.
Iz HEP-a navode kako je prodaja električne energije na razini prošlogodišnje, dok je prodaja toplinske energije i plina manja zbog toplijeg vremena u ogrjevnoj sezoni. Ostvareni poslovni prihodi iznose 6,54 milijarde kuna, uz povećanje od 268,6 milijuna kuna, odnosno 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prihodi od prodaje električne energije, toplinske energije i plina, koji čine 90 posto poslovnih prihoda, povećani su tek 0,5 posto, što je odraz stagniranja gospodarskih aktivnosti i vremenskih okolnosti u zimskim mjesecima, pojašnjava se u izvještaju. Porast prihoda ostvaren je povećanjem prihoda od usluga i tržišnih funkcija operatora prijenosnog sustava, a dio se odnosi na prihode od ukidanja rezerviranja, prema nastanku troškova za koje je u prethodnoj godini izvršeno rezerviranje.
Troškovi poslovanja iznose 5,73 milijarde kuna i veći su 919,1 milijun kuna, odnosno 19,1 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Povećanje troškova odnosi se na troškove proizvodnje i nabave električne energije koji su porasli za 923 milijuna kuna, odnosno 45 posto, zbog znatno manje proizvodnje u hidroelektranama, a veće proizvodnje u termoelektranama i većeg uvoza električne energije. Smanjenje proizvodnje u hidroelektranama posljedica je sušnog vremena s dotocima vode za hidrolektrane 33 posto manjim od dugogodišnjeg prosjeka, stoji u izvješću. Osim toga, došlo je i do rasta cijena energetskog goriva i električne energije, tako da je cijena ugljena veća 39 posto, loživa ulja 20 posto, prirodnog plina 42 posto, a u uvezene električne energije 18 posto, navode iz HEP-a. U prvom polugodištu ostvarena su ulaganja u iznosu od preko 700 milijuna kuna, što je 54 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
HEP je objavio i nekonsolidirani izvještaj za maticu, tvrtku HEP d.d., koja je u prvom polugodištu ostvarila neto dobit od 834,6 milijuna kuna, što je za 78,8 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Poslovni prihodi HEP-a d.d. u promatranom su razdoblju porasli za 1,1 posto na 6,1 milijardu kuna, a troškovi poslovanja iznose 5,7 milijardi kuna i povećani su za 16,2 posto.
| | | | 12/4/2011 - Za trafostanice u Platu i na Srđu osigurano 300 milijuna kuna | | Izvor - Slobodna dalmacija, 26. kolovoz 2011. | | | - Oko 300 milijuna kuna osigurano je za realizaciju dvaju energetskih infrastrukturnih projekata na hrvatskom jugu - gradnju trafostanica u Platu i na Srđu, brdu iznad Dubrovnika. Obznanio je to direktor Hrvatske elektroprivrede Leo Begović na radnom sastanku sa županom Nikolom Dobroslavićem - javljaju iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Gradnja u Platu, kako je naglasio, odvija se prema planu i na terenu su “jasno vidljive konture zgrade i vodova”, dok s realizacijom na Srđu ima određenih problema, koji, prema Begovićevim riječima, “ipak nisu takve prirode da bi ugrozili projekt”.
- Natječaj za gradnju trafostanice na Srđu je poništen i u proceduri je novi, što će početak radova prolongirati za četiri mjeseca - kazao je prvi čovjek HEP-a na sastanku u Dubrovniku, kojem su bili nazočni i članovi Uprave hrvatskog nacionalnog distributera Dubravko Lukačević, Miljenko Pavlaković i Damir Pečvarac.
Bili su tu i dubrovački dogradonačelnik Niko Šalja, pločanski gradonačelnik i njegov zamjenik Krešimir Vejić i Goran Kovač, te županijski pročelnik za komunalne poslove, promet i veze Ivo Gjaja, a posebno se govorilo o problematici izgradnje trafostanice Ploče, za koju su Grad Ploče i građanske udruge tražili izmještanje sa sadašnje lokacije u centru grada.
Vejić je napomenuo kako je trafostanica iznimno važna za razvoj Ploča i nužna za autocestu i Luku Ploče, a Begović podsjetio da je u ovaj projekt, koji s jednakim udjelom financiraju HEP i Hrvatske autoceste, do sada uloženo ”gotovo 40 milijuna kuna, ili trećina predviđenog iznosa”.
- HEP je spreman na izmještanje lokacije iz centra Ploča, ali je za to potrebno ostvariti neke preduvjete, prije svega osmisliti način da HEP i HAC dobiju natrag uložena sredstva, te biti svjestan da će izmještanje lokacije TS-a Ploče uzrokovati odgađanje realizacije projekta za četiri do pet godina - predočio je Begović.
Pločanski gradonačelnik će o najnovijoj HEP-ovoj ponudi izvijestiti tamošnje vijećnike i predstavnike građanskih udruga.
| | | | 12/4/2011 - Afera hep: Podignuta prva optužnica zbog malverzacija | | Izvor - Večernji list, 29. srpanj 2011. | | | - Zbog Buljubašićeva uhljebljenja optužen Mravak i još četvorica
Priču o fiktivnom zapošljavanju HDZ-ova povratnika iz Australije prvi je prije tri godine objavio Večernji list.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv Ivana Mravka, bivšeg šefa uprave HEP-a, Aleksandra Bernika, Željka Dorčića, Antuna Crnića i Mladena Belje, također zaposlenih u HEP-u, zbog fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića, povratnika iz Australije, od 2006. do 2009. godine u ovom državnom poduzeću, u vrijeme dok je zapravo radio u središnjici HDZ-a na Trgu žrtava fašizma.>br<>br< Na teret im se stavlja da su isplatom Buljubašićevih plaća, naknada za prijevoz i naknada za dopunsko zdravstveno osiguranje oštetili HEP za 360.000 kuna. Priču o Buljubašićevu uhljebljenju u HEP-u, podsjetimo, prije tri je godine prvi objavio Večernji list.
Mravku se također stavlja na teret da je Buljubašiću, na štetu tvrtke kojoj je bio gotovo pet godina na čelu, “pomogao” i kod stambenog zbrinjavanja, odnosno da po povlaštenoj cijeni otkupi od HEP-a stan zbog čega je tvrtka oštećena za 760.000 kuna.
| | | | 12/4/2011 - Čišćenje HŽ-a platili smo 300 milijuna kuna, a HEP-ovo tko zna koliko | | Izvor - Business.hr, 22.srpanj 2011. | | | - U HEP je u posljednjih pet godina otkaz dobilo 876 radnika i u međuvremenu su otvorena tri nova ovisna društva. Pokušaj restrukturiranja HŽ-a rezultirao je pak smanjenjem ukupnog broja radnika za 1253.
Pokazalo se da je za odlazak najvećeg broja radnika ipak kriv prirodni odljev, a odlazak uz poticajne otpremnine pritom je bio jako popularan. Primjerice, u HŽ holdingu je od početka 2007. za poticajne otpremnine ukupno keširano 318.530.902,00 kuna. U navedenom razdoblju s otpremninama su dobrovoljno iz HŽ holdinga odšetala 1504 radnika.
Poticajne otpremnine HŽ je financirao iz vlastitih sredstava u iznosu od 18.112.791,19 kuna, a novcem iz državnog proračuna u iznosu od 300.418.110,88 kuna.
Najveći rez 2009.
Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, smatra da otpremnine koje je HŽ isplatio radnicima (bruto iznos najveće isplaćene otpremnine u posljednjih pet godina u HŽ holdingu bio je veći od 454.121,22 kune, a najmanje 25.600 kuna) s ljudske strane gledano, "u ovom našem bijednom životnom standardu", nisu velike, ali načelno je protiv otpremnina.
"Ja sam za to da čovjek radi dok je radno sposoban. Mi smo s otpremninama napravili medvjeđu uslugu hrvatskoj državi. Imamo najmanji radni kontingent u Europi jer smo radno sposobne ljude izgurali otpremninama".
Podsjetimo, Vlada je u srpnju 2006. donijela odluku o podjeli trgovačkog društva HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o. kojom je odvojila željezničku infrastrukturu i prenijela je u državno vlasništvo kao javno dobro, a ostatak imovine tog društva podijelila na četiri novoosnovana društva: HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuču vlakova.
Na dan podjele HŽ-a u društvima HŽ holdinga bilo je zaposleno 13.748 radnika, a taj broj danas iznosi 12.495. Najveće smanjene broja radnika dogodilo se 2009. zbog, kako nam kažu u HŽ-u, većeg interesa radnika za dobrovoljnim odlaskom uz poticajne otpremnine. U tom je razdoblju od četiri novoosnovana društva najveći broj radnika izgubila HŽ infrastruktura (769 radnika).
HŽ-ovih 15 društava
Pogledajmo kako danas stvari stoje. U prvih šest mjeseci 2011. godine iz HŽ holdinga otišla su 103 radnika, a od toga 52 uz isplaćene poticajne otpremnine. U istom razdoblju zaposlena su četiri nova radnika.
Matična društva HŽ holdinga imaju ukupno 15 ovisnih društava, a od toga ih HŽ Cargo broji najviše, čak šest. HŽ Holding ostvaruje prihode isključivo od prodaje usluga povezanim društvima, koji godišnje iznose 38.633.333,00 kuna. U društvima HŽ holdinga prosječna bruto plaća iznosi 8367,39 kuna, neto 6059,52 kune.
Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ holdinga, za Business.hr kaže kako smatra da je restrukturiranje pokrenuto 2007. "u velikoj mjeri" ostvarilo svoje ciljeve. "Svjesni smo da je pred nama još puno posla te nastavljamo restrukturiranje i radimo na što boljoj organizaciji HŽ holdinga te postizanju što boljih poslovnih rezultata", kaže.
Otkriva i kako je planirano smanjenje broja zaposlenih za 234 radnika u 2011. godini. Navodi kako su troškovi u prvih šest mjeseci ove godine smanjeni 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, a riječ je o 89,6 milijuna kuna.
HEP pao na Bangladeš
A što se u HEP-u događalo zadnjih pola desetljeća? Podaci do kojih smo došli pokazuju da je broj zaposlenih smanjen za 876 radnika, a u međuvremenu su otvorena tri nova ovisna društva.
Budućnost HEP-a prikazivala se puno svjetlijom 2005., kada je naoko uspješno poslovao. Tadašnji predsjednik Uprave Ivan Mravak te se godine hvalio kreditnim rejtingom koji je tom koncernu dao Standard & Poor's, a povećan je na razinu BBB. Mravak je tvrdio da će HEP-u taj kreditni rejting omogućiti kvalitetniji pristup tržištima kapitala, i to bez jamstava Vlade.
Kreditni rejting HEP-a ista je agencija ove godine srozala na razinu Bangladeša, odnosno na BB-, što je najniži rejting koji je to javno poduzeće imalo u posljednje tri godine. To znači da HEP ne bi trebao dobiti nijedan kredit bez državnog jamstva. Ivan Mravak u međuvremenu je proveo 167 dana u pritvoru zbog afere s jeftinom preprodajom struje.
Brojke kažu da se broj zaposlenih u HEP-u nije puno promijenio u odnosu na kraj 2005., kada je iznosio 14.772, a podaci od 30. lipnja ove godine kažu da HEP grupa zapošljava 13.896 zaposlenika. U sklopu realizacije programa poticajnih mjera HEP grupe od 2001. do 2006. otišao je 1281 radnik, a u prijevremenu mirovinu od 2005. godine otišao je 201 radnik.
IZ HEP-a nam kažu kako je u skladu s Vladinom naredbom da se smanji broj zaposlenih u javnim poduzećima u HEP grupi zaposlena 261 osoba manje u odnosu na razdoblje prije njezina donošenja.
Broj ovisnih društava u HEP grupi u posljednjih se šest godina povećao za tri. Kako bi se HEP prilagodio tzv. trećem paketu liberalizacije tržišta električne energije i plina, potrebno je provesti restrukturiranje, i to ne samo financijsko nego i organizacijsko.
Na pitanje Business.hr-a imaju li kakvu procjenu koliko bi mogli iznositi troškovi tog restrukturiranja, iz HEP-a nam odgovaraju: "Cijena restrukturiranja HEP grupe u procesu prilagodbe trećem paketu energetskih zakona ovisit će o odabranom modelu restrukturiranja, odnosno bit će je moguće procjenjivati nakon donošenja seta zakona koji će uređivati tržište električne energije". Inače, pred Vladu bi uskoro trebali stići prijedlozi tih energetskih zakona.
Politički problem
Jurčić kaže kako je ovakvo smanjenje broja zaposlenih u HEP-u (876) i HŽ-u (1253) u posljednjih pet godina nedovoljno.
"Može se reći da restrukturiranja općenito nije bilo, ali Vlada zna da je to bio jedan mali show, predstava", kaže Jurčić, objašnjavajući kako se restrukturiranje javnih poduzeća politički može provoditi kada počne rasti broj radnih mjesta u privatnom sektoru jer bi pravo restrukturiranje, pored tehnološkog, organizacijskog i ljudskog, iskazalo puno veći broj nepotrebnih ljudi.
Jurčić smatra da se u slučaju javnih poduzeća u posljednjih pet godina išlo na "ugodan način" smanjiti broj zaposlenih: "Svi znaju da to nije prava brojka, ali nitko nije imao rješenje za taj socijalni i politički problem“.
| | | | 12/4/2011 - Struja uskoro na slobodnom tržištu | | Izvor - Vjesnik, 26. srpanj 2011. | | | - Iako HEP-ovi sindikati tvrde da će novi zakon o tržištu električne energije kao dio usklađivanja hrvatskih propisa s tzv. trećim paketom energetskih propisa EU-a dovesti do razbijanja HEP-a na dijelove, čime bi se dijelom otvorila vrata privatizaciji profitabilnih, otpuštanje više tisuća radnika i poskupljenje struje, autori osnove tog novog zakona iz Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) tvrde da to nije točno.
Ravnatelj tog instituta Goran Granić objašnjava da novi zakon nije zakon o HEP-u, nego o konkurentnom i transparentnom tržištu električne energije te da se HEP može restrukturirati prema EU-ovim direktivama i ne čekajući donošenje tog zakona. Pritom napominje da hrvatski elektroenergetski sektor u usporedbi s drugim zemljama EU-a i jugoistočne Europe nije u posljednjih petnaestak godina proveo potrebne reforme, pa je u novom paketu zakona nužno obraditi značajan opseg potrebnih promjena.
Prije svega, sukladno europskoj direktivi nužno je provesti razdvajanje reguliranih od tržišnih djelatnosti (proizvodnja, trgovina i opskrba) HEP-a da bi se stvorili osnovni uvjeti za slobodno tržišno natjecanje, jer je posebno težište europskih direktiva, pa tako i novog hrvatskog zakona na zaštiti kupaca, ali i svih ostalih sudionika na tržištu od monopola bilo koje tvrtke.
Pravo slobodnog izbora opskrbljivača i ravnopravnog pristupa mrežama te transparentnost poslovanja reguliranih (posebice mrežnih - prijenos i distribucija) djelatnosti su temelji otvorenog tržišta električne energije. Kupci plaćaju odvojene naknade za prijenos i distribuciju struje koje se trebaju namjenski trošiti za održavanje i gradnju mreža, što im treba jamčiti sigurnost opskrbe, kaže Granić.
Zato europske direktive, pa tako i osnove novog hrvatskog zakona, predviđaju nekoliko modela za razdvajanje reguliranih od tržišnih djelatnosti. Zakon se ne opredjeljuje ni za jedan model, nego utvrđuje uvjete koji se moraju ispuniti kod svakog od njih, a koji će se primijeniti odlučuje vlasnik, dakle država, ističu u EIHP-u.
Vjerojatno i u HEP-u postoje razlike u pogledu restrukturiranja te tvrtke, uz očekivanja da zakon o tržištu električne energije detaljno odredi strukturu i daljnji razvoj kompanije. Međutim, to nije smisao direktive EU-a niti novog zakona, koji se mora ravnopravno odnositi prema svim tvrtkama koje sudjeluju na konkurentnom i transparentnom tržištu električne energije, a ne se koncentrirati na samo jednu, pa bila ona i najveća na tržištu, napominje Granić.
Također navodi da novi zakon koji tek treba krenuti u proceduru donošenja predviđa i višestruko povećane kazne u odnosu na postojeće, ali su još niže nego u susjednim zemljama članicama Unije. Za nepoštivanje energetskih zakona dosad se nisu izricale kazne, što je te zakone svelo na fakultativnu razinu provedbe. Zato je bilo nužno povećati kazne i dodatno se uskladiti sa zahtjevom iz direktive o izricanju postotnih kazni, kažu u EIHP.
Na kraju navode da se taj zakon uopće ne bavi privatizacijom HEP-a jer je to stvar Vlade, a u ovom trenutku ne postoji zakon o privatizaciji te tvrtke pa još nije poznat ni model eventualne privatizacije.
Cijene struje više neće određivati Vlada, nego regulatorna agencija
Treći paket energetskih propisa EU-a traži da se zakonodavno i institucionalno uredi tržište električne energije. Najviše od svega, treći paket traži uspostavu konkurentnih i transparentnih odnosa na otvorenom tržištu električne energije, posebice u pogledu mrežnih djelatnosti (operatore prijenosnog i distribucijskog sustava) te zaštitu krajnjih kupaca koji imaju pravo slobodnog izbora opskrbljivača na tržištu. Konkurencija među tvrtkama, transparentnost odnosa i zaštita krajnjih kupaca, uz znatno ojačavanje regulatorne agencije i nadzor nad mrežnim djelatnostima, najznačajnije su kategorije iz trećeg paketa, ističe Granić.
Prema europskim direktivama proizvodnja, trgovina i opskrba električnom energijom su tržišne djelatnosti na koje politika više nema utjecaj. Tako cijene struje nakon donošenja ovog zakona više neće određivati Vlada. Cijene energije su tržišne, osim za opskrbu u okviru tzv. univerzalne usluge (mogu je, ako ne žele sudjelovati na tržištu, koristiti kućanstva i mali krajnji kupci), odnosno opskrbu u krajnjoj nuždi (u slučaju propasti nekog opskrbljivača) gdje ih nadzire regulatorna agencija, kao i cijene za prijenos i distribuciju, objašnjavaju u EIHP-u.
| | | | 12/4/2011 - Od dividendi i poreza na dobit Vladi 15 posto više od plana - 3 83 milijardi kuna | | Izvor - Večernji list, 7. srpanj 2011. | | | - Akcija spašavanja proračuna provodi se preko državnih tvrtki koje su dobile nalog da polovicu lanjske dobiti hitno uplate u proračun! Veliki se financijski napor tako očekuje od HEP-a, Plinacra, Janafa, pa čak i TŽV Gredelja - tvrtki za koje se ne može reći da plivaju u novcu, ali se, prema podacima Fine za 2010. godinu, nalaze među 50 vodećih hrvatskih dobitaša uz Hrvatski telekom, Inu, Plivu, Vipnet, Konzum, Adris i, dakako, banke. Vlada je planirala da će ove godine porez na dobit i dividenda donijeti 6,1 milijardu kuna prihoda, a već se prvih pet mjeseci slilo 15 posto više od plana - 3,83 milijarde kuna!
Tko koga spašava?
U vrijeme masovne nelikvidnosti i skupih kredita, teško bi se za bilo koju tvrtku moglo reći da s lakoćom može doći do gotovine, no simbioza politike i državnih tvrtki uvijek je dobro funkcionirala. Dosad je Vlada izvlačila njih tako što im je davala potpore, povlaštene ugovore i osiguravala poslove, a sad se od menadžera postavljenih da vode državne sustave očekuje da vrate dug, ako treba i kreditima. Uostalom, HEP je prije koji dan dobio zeleno svjetlo da uzme nove kredite, iako iz kompanije stiže objašnjenje da taj novac neće biti iskorišten za isplatu dobiti.
Problemi koje Vlada ima s punjenjem proračuna očekivani su budući da je preoptimistično planirala prihode, a nije smanjivala rashode. Taj se manjak mora pokriti, pa se našlo rješenje koje kratkoročno može pomoći, ali dugoročno sigurno nije dobro. Taj je novac mogao ići u investicije, kaže Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisen banke. Hrvoje Jelić, porezni konzultant, kaže da veći prihod od poreza na dohodak treba zahvaliti i činjenici što su poslovni rezultati dijela kompanija u 2010. godini bili bolji od očekivanih.
Fina kaže da su lani kompanije koje su poslovale s dobiti ostvarile 14 posto veću dobit, oko 28 milijardi kuna. Budući da se akontacije poreza na dobit plaćaju na temelju rezultata prethodne godine, logično je da su u 2011. godini i prihodi od akontacija narasli ako su lanjski rezultati bolji. Ovo samo pokazuje da privatni sektor dobro radi svoj posao i time financira skupu državu, kaže Jelić. Gubici su rasli brže, oko 33 posto, pa je ukupna bilanca negativna - ukupni su gubici za 1,7 milijardi kuna veći od ukupne dobiti, a tako loša financijska slika bila je tek u devedesetima.
| | | | 12/4/2011 - Slovačka Korlea konkurencija HEP-u u opskrbi strujom | | Izvor - Poslovni dnevnik, 13. srpanj 2011. | | | - Zagrebačka tvrtka Korlea iz sastava švicarskoga Korlea Invest Holdinga, za trgovanje i opskrbu električnom energijom i plinom, ostvarila je u 2010. ukupan prihod od 210 milijuna kuna, dok je ukupan godišnji prihod cijelog holdinga oko 700 milijuna eura. Prema ostvarenom prihodu, kaže Marko Ćosić, direktor Uprave, Korlea je trinaesta na ljestvici najvećih u svom sektoru. "Korlea je od kraja prošle godine aktivna na području opskrbe električne energije, a dozvolu posjeduje od 2006. godine kao prvo privatno trgovačko društvo uz HEP - Opskrbu. Međutim, nismo bili aktivni donedavno zbog neuređenih tržišnih uvjeta", rekao je Ćosić.
Veća ponuda
Unatoč tome što je tržište električne energije u Hrvatskoj formalno otvoreno od 2007. godine, prava konkurencija još nije zaživjela, tumači Ćosić. Jedan od razloga je što nisu uspostavljeni potrebni uvjeti koji bi jamčili načela transparentnosti i jednakosti što su osnovne smjernice Europske unije za tržište električne energije. Od daljnjeg jačanja konkurencije, poručuje, najviše koristi imat će kupci jer će se cijene sniziti, a ponuda povećati. Korlea danas u Hrvatskoj opskrbljuje četrdesetak kupaca. Ćosić nabraja više gradova javnih institucija i tvrtki kojima su električnu energiju prodali na natječaju, ponudivši najpovoljniju cijenu. "Naši kupci su profitirali jer smo ponudili u prosjeku do 8 posto jeftiniju cijenu od one koju su do sada plaćali. U idućem razdoblju planiramo se širiti na tržištu prema tvrtkama i industriji kojima ćemo ponuditi cjelokupan paket usluga. Ponudit ćemo fiksnu cijenu na duže vrijeme ili varijabilnu, vezanu uz određeni tržišni indeks. Od 2012. planiramo ući i na tržište opskrbe plinom gdje ćemo se fokusirati na industriju", kaže Ćosić. Korlei se prebacivalo da je HEP-u prije dvije godine prodavala skupu struju. Ćosić objašnjava da HEP-u prodaju električnu energiju od 2004. godine kada su pobijedili na međunarodnom natječaju, na kojem su bili izabrani kao jedan od najpovoljnijih opskrbljivača. HEP u prosjeku nabavlja iz uvoza oko 30 posto električne energije, ovisno o hidrološkim prilikama.
Skuplja struja
Potrebno je napomenuti da je električna energija roba kojom se trguje na europskim tržištima te je ponuđena cijena bila odraz tadašnjih cijena na tržištu, tumači Ćosić. Trenutačno vlada suša i cijene energije u regiji već su sada vrlo visoke tako da Ćosić drži da će HEP morati povećati cijene.
| | | | 12/4/2011 - HEP-ove žarulje više ne svijetle u 50-ak mjesta | | Izvor - Večernji list, 11. srpanj 2011. | | | - HEP je izgubio na natječajima ili se nije ni natjecao za opskrbu strujom oko 50 gradova i općina u zemlji! Nedavno je na natječaju za opskrbu Zagreba strujom pobijedila slovenska tvrtka GEN-I, a državna tvrtka nije se ni natjecala. No metropola je tek primjer HEP-ovih izgubljenih slučajeva. "HEP-ova struja", naime, više ne svijetli ni u nizu ustanova poput škola, fakulteta, kazališta, bolnica itd., ali ni u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskoj lutriji! Tim državnim adresama jeftinije je bilo nabaviti struju od – privatnog konkurenta.
Nisu se snašli na tržištu
Dakle, liberalizacijom tržišta HEP je izgubio monopol, a čini se da se u tržišnoj utakmici nije baš snašao. Dozvolu za opskrbu i distribuciju struje trenutačno u Hrvatskoj ima osam tvrtki (uz HEP) koje konkuriraju nekadašnjem monopolistu. Tako je na javnim natječajima za opskrbu strujom spomenutih HZZO-a i Hrvatske lutrije kao najpovoljniji ponuđač posao dobila tvrtka Partner elektrik.
– Imamo više od četiri tisuće mjernih mjesta, osim HZZO-a i Hrvatske lutrije opskrbljujemo gradove Samobor, Koprivnicu, Sv. Nedelju, Dugu Resu, Obrovac, Medulin... – nabraja predsjednik uprave Partner elektrika Dean Šparavec dodajući da je njihov dolazak na tržište poremetio HEP, koji je dotad djelovao u sustavu koji je sam postavio. Natječaje su dobili jer su bili povoljniji što otvara pitanje kako oni uspijevaju, a HEP ne uspijeva nabaviti jeftiniju struju.
– Struja je burzovna roba o kojoj se pregovara s trgovcima. Dogovaraju se najpovoljniji uvjeti i velika je to borba. Ali, stvar je u tome da se u svakom slučaju može posložiti da poslujete pozitivno. Pregovaramo s trgovcima iz okolnih država, a, primjerice, i HEP uvozi više od 45 posto struje – kaže Šparavec i napominje da je struja u Hrvatskoj u odnosu na EU jeftinija 30 posto čega, kaže, mnogi nisu svjesni te slijedi šok po ulasku u Uniju.
Propustili milijune
No ono što šokira jest inertnost državne tvrtke koja je propustila milijune kuna samo u gradovima i općinama za koje smo dosad dobili potvrdu da su odabrali drugog dobavljača struje. Među njima je, primjerice, Solin koji će strujom za javnu rasvjetu opskrbljivati Partner elektrik čija je ponuda, prema riječima gradonačelnika Blaženka Bobana, bila povoljnija. Konkretno, za godišnju opskrbu Solina strujom spomenuta je tvrtka ponudila 762.353,16 kuna dok je HEP nudio 821.897,60 kuna. Uštedjeli su, nadalje, i u Pirovcu, Novskoj, Petrinji, Županji, Đurđevcu, Ivancu, Podgoraču, Koprivnici, Valpovu, Ivancu itd.
Bernardić: U Gradu i Holdingu može se uštedjeti 30 milijuna kuna
ZG Holding u godinu je dana za 22 milijuna kuna povećao trošak za energiju od čega se 16 milijuna odnosi na ZET. Grad Zagreb za struju je dao 60,7 milijuna i, kako su rekli, uštedio milijune. Zagreb je očito megapotrošač te se aktualizira projekt vlastite tvrtke za nabavu energenata. Davor Bernardić, inicijator te ideje, kaže da bi se samo na struji u godini u Gradu i Holdingu moglo uštedjeti 30 milijuna kuna. Ali i, dodaje, zaposliti ljude te zaraditi.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
