Treba li u kriznim vremenima radnicima HEP-a smanjivati plaću?
DA, svakako
Samo ako je solidarno za pomoć drugima
NE
Rezultati | Arhiva

 
Hot
 
 
 
5/3/2011 - Nova afera: HEP gradi nepotrebne trafostanice od pola milijarde kn!
Izvor - Jutarnji list, 07. ožujak 2010.
 
  • Možeš ti pohapsiti pola direktora, ali HEP i dalje funkcionira uz rastrošnost i tešku nekompetenciju. I nova Uprava na čelu s Leom Begovićem nastavlja s naslijeđenim projektom gradnje dvije trafostanice na dubrovačkom području, TS Plat i TS Srđ, u koje namjerava utući najmanje 560 milijuna kuna, iako ti objekti nemaju ekonomsku i tehničku opravdanost!

    Sredinom prosinca 2009. u glavnoj dubrovačkoj trafostanici Komolac izbio je požar , pa je jug Hrvatske nekoliko dana ostao bez struje, što se nije dogodilo od Domovinskog rata. Svjesna ozbiljnosti situacije, premijerka Jadranka Kosor je rješavanje opskrbe Dubrovnika strujom odmah proglasila HEP-ovim prioritetom.

    Ideja Dubravke Šuice
    Dubravka Šuica, bivša HDZ-ova gradonačelnica i saborska zastupnica, u siječnju 2010. uspjela je dobiti načelni pristanak za forsiranu gradnju novih trafostanica, navodno nužnih za pouzdanu opskrbu Dubrovnika i okolice strujom.

    Na žalost, premijerka nije bilo objektivno informirana: stručnjaci ukazuju da je za sigurnost napajanja Dubrovnika električnom energijom u duljem razdoblju dovoljna investicija od 60 do 70 milijuna kuna, u što bi bili uključeni sanacija postojeće trafostanice Komolac, dodatni visokonaponski kabeli te nova trafostanica na Lapadu.

    Olako se razbacujući državnim novcem, rukovodstvo HEP-a izvadilo je iz ladice stari projekt koji im je tu ostavio bivši direktor Ivan Mravak, a koji uključuje gradnju tih dviju novih trafostanica u vrijednosti od 560 milijuna kuna, što znači da namjeravaju u vjetar baciti najmanje pola milijarde kuna!

    Napuhana cijena
    Premijerka Kosor lanjskog je prosinca svečano označila početak radova na trafostanici Plat čija je predračunska vrijednost 356 milijuna kuna. Međutim, nezavisni stručnjaci smatraju da je ta cijena napuhana te ne bi smjela biti veća od 200 milijuna kuna. S obzirom na to da TS Plat gradi konzorcij Dalekovod-Končar KET, koji ni u prijašnjim poslovima s državom nije bio cjenovno umjeren, svakako bi, u svjetlu velikog broja afera, bilo upitno da vjerodostojnost troškovnika još jednom provjere mjerodavni stručnjaci, umjesto da to poslije obavlja forenzički odjel USKOK-a.

    Trafostanica Plat daleko nadmašuje trenutačne potrebe, a sadašnje opterećenje Dubrovnika od 60 MW zadovoljavaju postojeća mreža, jedan agregat HE Dubrovnik od 100 MW i visokonaponski vodovi od 110 kV iz tri smjera (prema HE Dubrovnik, odnosno TS Ston i TS Trebinje, što je pravac za uvoz struje).

    Izolirani otok
    Gradnja trafostanice Plat opravdava se dugoročnim potrebama prijenosa energije iz dviju budućih hidroelektrana. Prva je HE Ombla, snage 68 MW i predračunske vrijednosti 125 milijuna eura, koja još nema projektnu dokumentaciju pa je rok za gradnju najmanje pet do šest godina (primjerice, HE Lešće, mnogo jednostavniji projekt, građen je šest godina). Na tom je području planirana i dogradnja dva generatora od po 150 MW u HE Dubrovnik 2. Međutim, riječ je o projektu koji koristi vodni potencijal Republike Srpske, pa izvjesnost realizacije nije kraća od deset godina.

    TS Plat moći će koristiti tek nakon povezivanja vodom od 220 kV na buduću magistralnu TS Zagvozd, ali taj vod i trafostanica nisu ni u srednjoročnim planovima. Dakle, izvjesno je da će skupa trafostanica Plat biti izoliran otok u elektroenergetskom sustavu dugi niz godina tijekom kojih će preusmjeravati energiju u susjedne države, izvoznice struje, što svakako nije naš gospodarski interes jer se tu neće moći postići dobre cijene.

    ...
 
5/3/2011 - Struju nam može dati jedino HEP, ali opet moramo raspisati natječaj
Izvor - Jutarnji list, 07. ožujak 2010.
 
  • Bez odjeka je ostala inicijativa gradonačelnika Siska Dinka Pintarića upućena zastupnicima, kojom se tražila potpora za izmjenu Zakona o komunalnom gospodarstvu.

    Nelogična odluka
    Pintarić je upozorio na nelogičnu odluku iz toga zakona prema kojoj grad mora pokrenuti postupak javne nabave za kupnju struje za javnu rasvjetu, odnosno postupak javnog prikupljanja ponuda za nabavku struje za potrebe grada. Zašto je uopće takva uredba donesena nejasno je, jer do Siska, kao i drugih gradova, nitko ne može dati struju osim HEP-a.

    - Tako je propisano zakonom prema kojem je struja za javnu rasvjetu komunalna djelatnost, a kod komunalne djelatnosti morate objaviti u medijima natječaj, te formirati povjerenstvo koje će odabrati najbolju ponudu. Troškovi procedure su oko 10 tisuća kuna, a rezultat se zna - struju će nam i dalje isporučivati HEP-Elektra Sisak, jer je to jedino moguće, a mi gubimo vrijeme i rasipamo novac kojeg nemamo - pojašnjava Mile Mikić, pročelnik komunalnog odjela u Sisku.

    Postupak javne nabave
    Što se tiče nabavke struje za gradske ustanove, grad Sisak, baš kao i svi drugi gradovi u državi, mora provesti postupak javne nabave, jer se u ovom slučaju struja tretira kao roba. Ponovno će se na objavu u tisku, izradu dokumentacije i rad povjerenstva potrošiti oko 10 tisuća kuna, a sve uzalud, smatraju u Sisku.
 
5/3/2011 - EBRD podupire izgradnju HE Ombla kod Dubrovnika
Izvor - Slobodna dalmacija, 3. ožujka 2011.
 
  • Izgradnja Hidroelektrane na Ombli bila je tema razgovora dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj.

    Predstavnik EBRD-a Jack Mazingo je pojasnio kako Europska banka financira isključivo projekte koji jamče sveobuhvatne pozitivne učinke na lokalnu zajednicu pa je podupro stavove koje je Grad Dubrovnik iznio HEP-u u smislu ekološke prihvatljivosti ulaganja koje bi trebalo zajamčiti i redovitu opskrbu vodom dubrovačkog područja.

    Iz EBRD su najavili kako će u postupku evaluacije projekta u kojem HEP surađuje s gradskom upravom analizirati dugoročni učinci HE Ombla na područje Rijeke dubrovačke i Grada Dubrovnika. EBRD će s gradskim Savjetom za promet i Stožerom za zaštitu i spašavanje evaluirati utjecaje same gradnje na okoliš u četverogodišnjem razdoblju.

    Kako će se u tom razdoblju u Rijeci dubrovačkoj odvijati radovi na jadranskom projektu Hrvatskih voda te proširenju ACI marine Komolac ulagači planiraqju uskladiti radove zbog umanjivanja utjecaja na svakodnevicu stanovništva.
 
5/3/2011 - Hrvatska otjerala ozbiljne ulagače iz energetike
Izvor - Poslovni dnevnik, 9. veljače 2011.
 
  • Hrvatska je svojom energetskom politikom otjerala prave privatne investitore, a ostali su nam mahom mešetari tvrdi Ranko Goić, predstojnik Zavoda za elektroenergetiku sa splitskog FESB-a i savjetnik za obnovljive izvore energije. On je samo jedan od onih koji su se u praksi susreli s problemima koje je u Poslovnom dnevniku otkrio Saša Lončar, vlasnik četvrtine HG Spota, prisiljen da odustane od ulaganja u solarne elektrane u Dalmaciji.

    Kroz moj je ured u posljednje tri godine prošlo stotinjak privatnih ulagača, a u Hrvatskoj se zadržalo njih dvadesetak i to mahom mešetara koji nemaju novac ni za projektnu dokumentaciju ni za gradnju", kaže Goić.Krešimir Štih iz Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK kaže da je ključan problem u regulativi. "Zakon je složen tako da vam na svakom koraku projekt elektrane na obnovljivi izvor energije zapne pa makar i na najbanalnijim stvarima", pojašnjava Štih. Dodaje da samo na energetsko odobrenje, koje izdaje HEP, čeka 91 mala hidroelektrana ukupne snage 196 MW i 61 solarna elektrana ukupne snage 43MW. I Štih naglašava da neki projekti koji imaju suglasnost stoje jer ulagači nemaju novca za njihovu realizaciju. U Hrvatskom operatoru tržišta energije, državnoj tvrtki koja je nadležna za otkup struje od povlaštenih proizvođača, navode da imaju takav ugovor sa 17 elektrana ukupne snage 93,6 MW od čega najveći broj, njih šest, čine vjetroelektrane i četiri solarne elektrane.

    HROTE ima ugovor s još 17 elektrana o otkupu struje bez povlastica, ukupne snage 63,3 MW. One ne rade jer im se to bez poticaja uglavnom ne isplati. U HEP-u kažu da su prepreke koje je naveo Saša Lončar, a zbog čega je odlučio graditi elektrane u Srbiji a ne Hrvatskoj, u domeni politike, od lokalne do državne. "HEP ne blokira razvoj projekata obnovljivih izvora energije i nije prepreka njihovom intenzivnom razvoju što je jasno vidljivo iz broja suglasnosti koje smo do sada izdali za takve projekte izgradnje elektrana", ističu u kompaniji.
 
5/3/2011 - Tko će htjeti voditi tvrtke u državnom vlasništvu?
Izvor - Poslovni dnevnik, 14. veljače 2011.
 
  • Strogim limitiranjem plaća i ograničavanjem zapošljavanja po isteku mandata Vlada riskira da uprave državnih tvrtki popuni nesposobnima.

    Ni Aladinova svjetiljka Vladi neće pomoći u potrazi za stručnjacima koji bi upravljali tvrtkama iz portfelja države. Kandidatima je motivaciju prigušila prije mjesec dana odlukom o daljnjem limitiranju plaća na 3,2 prosječne hrvatske plaće, a izmjenama Zakona o sprečavanju sukoba interesa otišla je korak dalje u nelogičnim potezima.

    Stručne i sposobne koji već jesu u upravama državnih tvrtki zakon bi mogao čak motivirati da kuvertiraju ostavke prije isteka mandata.
    Da li brzopleto i nepromišljeno ili možda ipak ciljano, Banski su dvori među državne dužnosnike uvrstili i "članove i predsjednike uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države". Novi je zakon tako predsjedniku Uprave Hrvatske poštanske banke Čedi Maletiću, Zdravku Zrinušiću iz Croatia osiguranja, Anti Violiću iz ACI-ja, Denisu Vukorepi iz Luke Rijeka, odnosno svim upravama trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, iako društva posluju na tržištu i izložena su žestokoj konkurenciji, nametnuo obveze kao da su ministri, zastupnici ili ustavni suci koji su financirani iz državnog proračuna.

    Istodobno, takva ograničenja nije adresirao na uprave javnih poduzeća i ustanova poput HEP-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, Hrvatske pošte... To što im je uvedena obveza da u roku 30 dana predoče podatke o imovini, i svojoj i (izvan)bračnog druga te malodobne djece, i što ne smiju zadržati darove skuplje od 500 kuna, zanemariv je detalj u odnosu na ograničavanje zapošljavanja po isteku mandata.

    Time-out godinu dana
    Godinu dana pojedinci iz uprava državnih tvrtki ne smiju "prihvatiti imenovanje ili sklopiti ugovor kojim stupaju u radni odnos kod pravne osobe koja je bila u poslovnom odnosu s društvom koje su vodili." Utvrdi li pak Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa da je netko dao "nepotpune podatke s namjerom da prikrije imovinu može izreći prijedlog za razrješenje."

    Brzopleto
    Pobjeći će eksperti
    "Zakon, i to nije dobro, polazi od pretpostavke da će netko imati loše namjere. Donesen je brzopleto i pojačava negativnu selekciju zbog čega bi državne tvrtke uskoro mogli voditi ne eksperti već pojedinci koji ne znaju kamo bi sa sobom", komentira ekonomist Ljubo Jurčić.
    Ograničavanje zapošljavanja po isteku mandata u maloj zemlji kakva je Hrvatska on drži ishitrenim.
 
5/3/2011 - ADIO RAČUNU ZA STRUJU: Murterini prvi u Hrvatskoj uveli solarnu javnu rasvjetu
Izvor - Slobodna dalmacija, 12. veljače 2011.
 
  • Težačka ulica u Murteru prva je ulica u Hrvatskoj koju će noću osvjetljavati solarna javna rasvjeta koja funkcionira neovisno o javnoj energetskoj mreži. U ulici dugoj nešto više od pola kilometra postavljeno je 20 stupova na kojima su fotonaponski paneli koji sunčevu energiju pretvaraju u električnu i akumuliraju je u akumulatorima.

    Ekološki model
    U podnožju stupa su baterije od 150 ampersati koje punih sedam dana, i kod oblačnog vremena, mogu osigurati dovoljno energije za rad javne rasvjete. Svaki stup ima i električni luxomt koji po potrebi dodatno smanjuje potrošnju struje u razdobljima noći kada na ulici ima manje prolaznika. Održavanje je minimalno u usporedbi s klasičnom javnom rasvjetom jer se umjesto standardnih natrijevih žarulja za rasvjetu koristi LED tehnologija koja, osim što je energetski učinkovitija, ima deklarirani vijek od 50 tisuća radnih sati, odnosno 12 godina. - Bezbroj je prednosti ove rasvjete u usporedbi s klasičnom.

    Nema potrebe za raskopavanjem ulica i polaganjem električnih kabela. Montaža i održavanje su jednostavni. Po potrebi se može i prenositi na druge lokacije. Rasvjeta ulice nije ugrožena kod pada napona ili nestanka struje. I ono što je najvažnije: nema računa za struju.

    Također, kao ekološki osviješteni građani, solarnu javnu rasvjetu prepoznali smo kao učinkovit model koji može pridonijeti smanjenju ukupne emisije ugljikova dioksida u atmosferu - kaže Dragica Bašić, donačelnica Murtera, koja je najzaslužnija što je ova općina krenula u implementaciju solarne javne rasvjete.

    - Što se tiče financijskih probitaka, računica je jasna. Rasvjeta ove ulice stajala nas je 400 tisuća kuna, s tim da je petinu iznosa osigurao Fond za energetsku učinkovitost. Da smo se opredijelili za klasičnu rasvjetu, to bi nas stajalo između 200 i 250 tisuća kuna. Mi bismo godišnje za osvjetljavanje ove ulice HEP-u platili gotovo 80 tisuća kuna.

    Znači, nakon pet godina ova se ulaganja u potpunosti isplate, a u usporedbi s klasičnom rasvjetom, već za dvije do tri godine. To je i razlog što nećemo stati na ovoj ulici. Namjera nam je na ovaj način osvijetliti sve murterske ulice koje nemaju javnu rasvjetu. U onim ulicama koje, pak, imaju riješenu javnu rasvjetu, standardne natrijeve žarulje zamijenit ćemo štedljivijim i dugovječnijim LED svjetiljkama - kaže donačelnica Bašić.

    U želji da u projekt uključe što više tvrtki, lokalne vlasti u Murteru odlučile su uputiti im javni poziv kako bi u jednoj ulici svaka od njih postavila vlastiti stup s fotonaponskim ćelijama i rasvjetom. - Takav potez bio bi višestruko koristan. S jedne strane, svi potencijalni investitori imali bi priliku doći u Murter i na jednome mjestu vidjeti što domaće tvrtke nude, te za sebe odabrati najbolje rješenje. S druge, to bi za te tvrtke bio besplatan izložbeni prostor. Nadamo se da će ovaj naš poziv biti plodotvoran - kaže donačelnica Bašić.

    Dobra vijest za vikendaše
    - Ova rješenja u Težačkoj ulici, koja su inače prošla testiranje tijekom zimskog razdoblja u jednoj ulici u Zagrebu, nešto su skuplja. Međutim, postoje slična nešto jednostavnija i manje zahtjevna rješenja koja osiguravaju dovoljno energije za javnu rasvjetu noću za osam sati, a toliko u pravilu traje noć u ljetnom razdoblju.

    Takve svjetiljke namjeravamo postaviti u dijelovima Murtera gdje su vikendice u kojima se ne boravi zimi, tako da bi u njima javna rasvjeta radila samo osam sati, što je sasvim dovoljno - kaže Ivan Božikov, načelnik općine Murter-Kornati.

    Sunčeva mini centrala i na krovu Općine Lokalne vlasti u Murteru mogle bi uskoro biti prve u državi koje će na općinsku zgradu instalirati solarnu mini elektranu koja bi u cijelosti zadovoljavala energetske potrebe lokalnih činovnika, a nije isključeno da bi dio preostao i za isporuku u elektroenergetski sustav.

    - Projekt smo već razradili i javili se na natječaj Fonda za energetsku učinkovitost još u rujnu prošle godine. Očekujemo svaki dan da nam stigne odgovor od Fonda i da zajednički krenemo u gradnju solarne elektrane snage 9,5 kilovata. Panele bismo instalirali na krov općinske zgrade i kina koji ima površinu od dvije tisuće kvadrata. Ukupna investicija teška je 320 tisuća kuna - kaže Dragica Bašić.

    Ako Fond ne bi bio voljan sudjelovati u realizaciji ovog projekta, dogradonačelnica kaže da imaju rezervnu, čini se, čak i atraktivniju varijantu. - Išli bismo na povezivanje krovova susjednih zgrada i tako instalirali elektranu osjetno veće snage. U tom slučaju otvorile bi nam se šanse da s takvim projektom potražimo novac iz EU fondova - kaže Dragica Bašić.

    - Ulaganja u takve elektrane mogu biti isplativa za pet-šest godina. Kilovate proizvedene u njima država plaća čak i do 3,8 kuna, što je velik poticaj. Iako postoje zakonski okviri, nažalost, birokracija usporava takve investicije. U ovom trenutku samo četiri takve solarne elektrane, dvije u Zagrebu, te po jedna u Čakovcu i Metkoviću, isporučuju struju u elektroenergetski sustav - kaže Boris Tudor, direktor splitskog “Solar Projekta”, tvrtke koja je osvijetlila Težačku ulicu u Murteru.
 
5/3/2011 - Do 2050. iz obnovljivih izvora 95% struje
Izvor - Poslovni dnevnik, 4. veljače 2011.
 
  • Gotovo sva potražnja za energijom u svijetu do 2050. mogla bi se namirivati iz obnovljivih izvora poput vjetra, solarne i geotermalne energije u svrhu dobivanja struje, zatim za transport i grijanje. Zaključak o dobivanju 95 posto energije iz obnovljivih izvora u budućnosti proizlazi iz studije koju su zajednički izradili američki fond WWF International i nizozemska konzultantska tvrtka Ecofys.

    Veliki planovi HEP-a
    Udio nafte, plina i ugljena te nuklearne energije u globalnom energetskom miksu u sljedeća četiri desetljeća bit će svedena na samo 5%. Procjenjuje se da bi mjere uštede energije mogle smanjiti ukupnu potražnju za 15 posto u odnosu na 2005., čak i ako populacija, industrijska proizvodnja, vozarine i putnički promet poraste, navodi se u toj studiji. To bi zahtijevalo 4,8 bilijuna dolara ulaganja do 2035. u modernizaciju zgrada, električne mreže i proširenje vjetroelektrana i kapaciteta za dobivanje solarne energije, a isplativost te inicijative trebala bi biti vidljiva do 2040. godine. “To je osiguranje protiv promjenjivosti cijena nafte i plina i klimatskih promjena”, smatra Stephan Singer, urednik studije i direktor energetske politike u WWF-u. “To može biti učinjeno korištenjem dostupnih tehnologija i onih koje će uskoro biti na tržištu”, dodaje.

    Istodobno, Međunarodna energetska agencija (IEA), svjetska krovna energetska organizacija, procjenjuje da je potrebno 33 bilijuna dolara ulaganja u energetsku infrastrukturu do 2035. da bi zemlje mogle zadovoljiti međunarodne obveze smanjenja stakleničkih plinova. Poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova ciljevi su koje si je postavila i Hrvatska uoči ulaska u Europsku uniju. EU, naime, do 2020. želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto u odnosu na 1990. Sukladno tome Hrvatska do 2020. planira ostvariti tri puta 20%, odnosno mjerama energetske učinkovitosti uštedjeti 20% energije iz obnovljivih izvora, proizvesti 20% energije i emisije stakleničkih plinova smanjiti za 20 posto. U sektor obnovljivih izvora energije uključio se i HEP. “HEP – Obnovljivi izvori energije jedna je od tvrtki unutar HEP grupe koja se bavi razvojem projekata obnovljivih izvora energije. Riječ je ponajprije o projektima vjetroelektrana, u kojima je definirano niz potencijalnih projekata. Također se bavi razvojem projekata nekoliko bioelektrana, a jedan od najvažnijih je projekt elektrane na biomasu u Velikoj Gorici kao jedan od 30 Vladinih prioritetnih projekata.

    Razvijaju se i projekti malih hidroelektrana, kao i nekoliko lokacija sunčanih elektrana”, pojašnjava Mirela Klanac, glasnogovornica HEP-a. Dodaje da se često u javnosti spominje da HEP otkupljuje struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije. “Skrenuli bismo pozornost da je tijelo nadležno za otkup, odnosno isplatu poticajnih cijena, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) te se upravo s njim i sklapa komercijalni ugovor o otkupu tako proizvedene električne energije. Obveze HEP-a su energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora preuzeti na mrežu čije su mogućnosti i planovi u nadležnosti HEP – Operatora prijenosnog sustava”, kaže Klanac. Napominje da je postizanje ciljeva zacrtanih u direktivama EU kao i potrebnih mjera za realizaciju tih ciljeva u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

    Administrativne barijere
    “Izvješća Europske komisije ukazuju da je za sve zemlje članice EU nužno ubrzanje i modernizacija električne mreže, odnosno bolja međusobna povezanost elektroenergetskih sustava kao i uvođenje takozvanih pametnih mreža, modernizacija upravljanja, osiguranje sekundarne rezerve elektroenergetskog sustava kao i učinkovitije poticanje obnovljivih izvora energije. Projekte obnovljivih izvora energije preporučuje se razvijati u suradnji s lokalnom zajednicom kako bi i ona imala koristi od projekta. Nužno je osposobiti državne kadrove kako bi se ubrzale, odnosno uklonile administrativne barijere koje se priječe projektima. Navedeni ciljevi, odnosno akcijski planovi općenito se mogu prenijeti i na hrvatsko tržište kako bi se ostvario zadani cilj”, navodi Klanac.
 
2/2/2011 - HEP si reže kreditni rejting da bi bio lakši zalogaj za preuzimanje
Izvor - Lider, 02. veljača 2011.
 
  • U manje od tri godine, od ožujka 2008. do danas, HEP-ov kreditni rejting spustio se za četiri razreda. Bonitetna kuća Standard&Poors dodijelila mu je, naime, kreditni rejting BB-, tj. svrstala ga u neinvesticijski razred.

    Prema mišljenju neovisnog izvora poslovnog tjednika Lidera, HEP-ova je vrijednost tako srušena s 30 milijardi kuna na samo sedam i pol milijardi, zbog čega je postao lakši plijen za zainteresirane ponuđače. U međuvremenu privatizacijske signale šalje sve više jakih igrača zainteresiranih za kupnju: njemački RWE, francuski EDF, talijanski Enel… Iako se u HEP-u hvale rezultatima postignutim u prošloj godini i poboljšanjem likvidnosti, S&P-ovo izvješće uvjerljivo opravdava rušenje kreditnog rejtinga. Kad se tomu pridoda zloporaba u javnoj nabavi i trgovanju s električnom energijom te nametnute socijalne cijene električne energije, jasan je toliki pad vrijednosti. Suočen s jakim igračima zainteresiranima za kupnju s jedne strane i sporim transformiranjem u suvremenu i efikasnu elektroprivredu s druge strane, pitanje je koliko se dugo može odupirati promjeni vlasništva i hoće li se prodati kao cjelina ili će se rascijepati i prodati u dijelovima.
 
2/2/2011 - HEP nakon odlaska Sanadera i Mravka u plusu: Vlada ne smije povećati cijenu struje!
Izvor - Index.hr, 02. veljača 2011.
 
  • KAKO doznaje Index, činjenica da je HEP uspio u prošloj godini ne samo konsolidirati svoje poslovanje nego da će s najavljenim investicijama (Ombla) i bez poskupljenja električne energije poslovati u 2011. godini sa stotinjak milijuna kuna dobiti trebala bi rezultirati nepromijenjenom cijenom električne energije, ali i plina za ovu godinu.

    Naime, iako su iz Vlade do sada izlazile informacije o poskupljenju struje koje se odgađalo do lipnja ove godine, slijedom financijskih izvještaja HEP-a koje se prije desetak dana našlo na stolu Vlade to se ne bi smjelo dogoditi i nakon tog razdoblja.

    Sanader&Mravak namjerno rastakali HEP?

    Da je HEP od gubitaša ušao u pozitivu prije dva tjedna, otkrila je premijerka Kosor na konferenciji za novinare kada je obznanila da je HEP uspio u poslovnoj 2010. godini vratiti oko 1,8 milijardi kuna nepodmirenih dosadašnjih dugovanja. Tada je najavila da će se za par dana znati i precizna financijska izvješća za sve državne tvrtke, a kada je ono i stiglo kao i projekcija HEP-a za sljedeću godinu, Vlada je definitivno odustala i od ideje privatizacije HEP-a.

    Činjenica da je u malo više od godinu dana nova uprava uspjela konsolidirati HEP te ga od generatora nelikvidnosti pretvoriti u pozitivnu tvrtku ostavlja dva pitanja. Pitanje je, naime, je li rezultat HEP-ova poslovanja zaista vrhunsko umijeće nove uprave ili je Mravak, koji je provodio politiku Ive Sanadera, možda imao za krajnji cilj rastakanje ove državne tvrtke kako bi je se odvelo u privatizaciju, a na štetu svih građana Hrvatske.

    Nakon odlaska Ivana Mravka sa čela HEP-a utvrđeni su ozbiljni financijski minusi u HEP-u, a s obzirom na dugovanja teška 2,6 milijardi kuna iz 2009. godine o toj državnoj tvrtki govorilo se kao jednom od najvećih generatora nelikvidnosti. Nakon prvotne projekcije financijskog stanja nove Uprave pred Vladu je prije godinu dana došao zahtjev iz HEP-a da bi struja trebala poskupiti za 33 posto ako se želi pozitivno poslovanje.

    Postotak se smanjivao

    Vlada Jadranke Kosor tražila je da se taj iznos prepolovi, odnosno da eventualno poskupljenje bude 17 posto te da se reže što više. U ožujku prošle godine Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) zaprimila je zahtjev HEP-a za poskupljenje električne energije za 17 posto, no od tog se prijedloga odustalo.

    Nakon prvotnih rezanja troškova u HEP-u, restrukturiranja poslovanja, raskidanja štetnih ugovora iz Mravkova razdoblja kao i povoljnih meteoroloških uvjeta u srpnju prošle godine šef uprave HEP-a Leo Begović najavljivao je dvostruko manje poskupljenje odnosno od osam do deset posto. Premijerka Kosor tada je tu projekciju poskupljenja dočekala s odobravanjem te izjavom "kako poskupljenje ipak neće biti tako strašno kako se očekivalo".

    No, slijedom političke situacije u zemlji, ali i gospodarske krize, poskupljenje je odgođeno na kraj godine. U listopadu i prosincu govorilo se tek o par postotaka poskupljenja, da bi nekoliko dana prije nove godine Vlada sa zatvorene sjednice izvijestila kako se poskupljenje odgađa do lipnja 2011. godine. No, kako smo napisali, do toga, prema svemu sudeći, ne bi trebalo doći.
 
2/2/2011 - Kreće akcija Hrvatskih laburista - PIŠITE VLADI - OSTAVKA!
Izvor - www.laburisti.com, 29. siječanj 2011.
 
  • "Temeljem mojih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, svojom voljom i bez ikakvih pritisaka ZAHTIJEVAM da podnesete ostavku, jer ste u sedam godina vladanja Hrvatsku doveli do bankrota, radnike pretvorili u roblje, nezaposlene učinili očajnima, umirovljenike pretvorili u sirotinju i sve nas odveli u dužničko ropstvo." - ovim pismom pokrećemo do sada najveću akciju kojom svim građankama i građanima dajemo mogućnost da izraze nezadovoljstvo stanjem u državi i pokrenu željene društvene promjene.

    ZAŠTO?

    SEDAM GRIJEHOVA ZBOG KOJIH OVA VLADA MORA ODSTUPITI

    Za grijehe koje je ova vlast u sedam godina počinila prvo mišlju, potom riječju a najviše djelom i propustom, ne bi bila dovoljna podeblja knjiga, a kamoli ovo pismo. Zato ćemo vas, koji živite od svojeg (minulog) rada ili bezuspješno tražite posao, podsjetiti na “samo” sedam glavnih grijehova zbog kojih vlast mora odstupiti.

    1. grijeh: OHOLOST vlasti koja se – čim je primila uzde u ruke – odmetnula od građana. Umjesto da se posveti vama, Vlada misli na sebe. Vlada ne služi vama, ona upravlja vašim životima. A predlagali smo im da dužnosniku prestane mandat ako se dokaže sukob interesa. Nisu htjeli!

    2. grijeh: POHLEPA i lakomost, za apsolutnom moći i novcem, na osobnim računima i stranačkim crnim fondovima. Sebi i svojima priskrbili su sigurnost, a radnicima ulicu i burzu. A predlagali smo im da naprave reviziju svih 14 kategorija povlaštenih mirovina, da ih sve ukinu i iz mirovinskog sustava izuzmu sve mirovine koje nisu temeljene na stažu, osiguranju i plaćenim doprinosima. Nisu ni to htjeli!

    3. grijeh: ZAVIST prema vrsnijima od sebe. Zavidi na hrabrosti onih koji se usude braniti nacionalne i interese radnika. Zavidi na čistim rukama i obrazu, na poštenju i iskrenosti, odlučnosti i solidarnosti. Na svemu što ona sama nema. A predlagali smo im da ne proganjaju pametnije od sebe, da maknu ljepljive prste iz javnih poduzeća. Nisu htjeli!

    4. grijeh: SRDŽBA na sve one koji im se ne dive. Zbog čega? Sustavne, višegodišnje pljačke i uništavanja industrije?! A tražili smo da vrate narodu sve što je ukradeno u privatizaciji, da vrate harač kojim smo svi mi punili kasu dok su ju oni - praznili. Da vrate narodu ono što su ukrali posljednjih 7 godina. Nisu htjeli!

    5. grijeh: BLUD jer zlorabi druge radi vlastita zadovoljenja i zadovoljenja najbogatijih. Blud, jer pljačka siromašne, kako bi bogate učinila još bogatijima, blud, jer podržava visoke kamate i deviznu klauzulu. A predlagali smo im da neisplatu plaća i neplaćanje doprinosa proglase kaznenim djelom. Predlagali smo im da ukinu deviznu klauzulu na bankarske kredite i pomognu prezaduženim građanima. Nisu htjeli!

    6. grijeh: NEUMJERENOST i proždrljivost u nezasitnoj težnji za vlašću. Pola Vlade je pritvoreno, osuđeno ili se sumnjiči za kriminal, ostatak je nesposoban spriječiti afere ili ga indiferentošću i skrivanjem potiču, a ipak se grčevito drže vlasti. A predlagali smo im, da državnim dužnosnicima koji su pritvoreni, osuđeni na zatvor ili su u bijegu, uskrate pravo na plaću. Nisu htjeli!

    7. grijeh: LIJENOST ili NEHAJ u obavljanju posla za koji ih plaćamo. Prave nas budalama i uživaju u privilegijama koje vi ne možete ni sanjati. A predlagali smo im da prosječnu mirovinu postupno podignu s 40 na 50 posto prosječne plaće, minimalnu plaću sa sadašnjih 39 na 42, a postupno na 50 posto prosječne plaće. Nisu htjeli!

    Za sebe su napravili sve! A za vas? Ako se slažete da je ova vlast počinila makar i jedan od ovih sedam grijehova i ako mislite da je činjenje tih grijehova i vama sjelo na leđa, potpišite ovo pismo za ostavkom Vlade.

    KAKO?

    Potpisom pisma. Od utorka 1. veljače u svim većim gradovima i mjestima diljem Hrvatske na štandevima Hrvatskih laburista - Stranke rada možete potpisati pismo i staviti ga u za to predviđenu kutiju. Sva prikupljena pisma na kraju akcije predati ćemo Vladi Republike Hrvatske.
 
1/29/2011 - Kolektivni ugovor za HEP grupu: Ako poraste BDP, rast će i plaće HEP-ovim zaposlenicima
Izvor - Bussines.hr, 28. siječnja 2011.
 
  • Uprava i četiri sindikata HEP-a potpisali su kolektivni ugovor za HEP grupu kojim se zaposlenima u nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji osigurava rast plaća u iduće dvije godine, pod uvjetom da u tom razdoblju poraste i BDP.

    KU je potpisan još 12. siječnja, no o tome javnost tada nije bila obaviještena već je samo objavljen u novom broju Narodnih novina.

    Po riječima sindikalaca, to je učinjeno "bez pompe" zbog stanja u zemlji u kojoj je gotovo 320.000 ljudi evidentirano na Zavodu za zapošljavanje. Uprava pak tumači da se radi samo o internom događaju u HEP-u između poslodavca i sindikata.

    Novim KU-om, koji je sklopljen na dvije godine, utvrđeno je da će vrijednost boda za izračun plaće pratiti rast BDP-a pa bi tako, u slučaju da BDP bude rastao kako se predviđa, plaće 14.000 zaposlenih u HEP-u do početka 2013. godine prosječno porasle za 2,4 posto.

    Materijalna prava ostala su na razini prethodnog KU-a, tako da će radnici za regres dobiti 1.800 kuna, a za božićnicu 1.750 kuna u neto iznosu, te za Uskrs 400 kuna u naravi. Jubilarne nagrade smanjene su za 10 posto, dok su sva ostala prava ista kao i u prethodnom Ugovoru.

    Uprava je poručila kako je iznimno zadovoljna što su prvi puta KU potpisali predstavnici svih četiriju sindikata koji djeluju u HEP-u.

    Sindikati su pak zadovoljni jer na taj način, smatraju, pomažu očuvati jedinstveni HEP. Svi radnici HEP Grupe imaju jedan KU čime, na svoj način, sprečavaju razbijanje HEP-a i privatizaciju pojedinih djelova, kaže predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak.

    KU-om se poslodavac obvezuje "pravodobno, a najmanje jednom u dva mjeseca obavijestiti sindikate o tijeku priprema na izradi planova za restrukturiranje i privatizaciju" HEP-a, a "u slučaju statusnih promjena ili pravnih poslova kojim poslodavac HEP d.d. utemeljuje nova društva", radnicima koji tamo prelaze priznaje se kontinuitet radnog odnosa i svih stečenih prava.
 
1/29/2011 - Sabor: HEP struju može prodavati inozemnom kupcu
Izvor - Poslovni dnevnik, 28. siječnja 2011.
 
  • HEP će ubuduće struju moći prodavati i strancima, bude li to u državnom interesu, odlučio je danas Hrvatski sabor, dopunivši Zakon o tržištu električne energije.

    Tim se dopunama, naime, opskrbljivačima električnom energijom u Hrvatskoj omogućuje prodaja struje kupcima u inozemstvu kada je to državi u strateškom interesu. Uvjet je da je inozemni kupac ujedno i proizvođač strateške sirovine koja je potrebna Hrvatskoj. Izmijenjen je Zakon o zračnim lukama koji sada omogućava davanje koncesija, kao i pokretanje investicijskih projekata u zračnim lukama, a time i početak realizacije projekta izgradnje novog putničkog terminala i stajanke u Zračnoj luci Zagreb. Zakon definira rok koncesije najviše do 40 godina te utvrđuje koncesijsku naknadu.
 
1/29/2011 - Energetsko siromaštvo i nada
Izvor - Poslovni dnevnik, 28. siječnja 2011.
 
  • Znate li što je to "Fuel Poverty"?
    Riječ je o izrazu koji se najčešće koristi u Velikoj Britaniji, Irskoj i na Novom Zelandu, a znači pojavu kad kućanstvo, odnosno obitelj troši više od 10% svojih prihoda na troškove energije (grijanje, hlađenje, rasvjeta, pogon kućanskih aparata).

    U hrvatskom bi jeziku trebalo govoriti o energetskom siromaštvu, dakle o pojavi da si kućanstvo ne može priuštiti dovoljno energije zbog ekonomskih razloga i ne miješati to s nedostatkom ili nerazvijenošću energetske infrastrukture. Naravno, energetsko siromaštvo posebno je aktualno zimi kada pitanje dovoljnog ili adekvatnoga grijanja postaj pitanje očuvanja zdravlja, ponegdje čak i pitanje života ili smrti. Da je riječ o ozbiljnom problemu, pokazuju i statistike: Velika Britanija tako u 2009. bilježi čak 4,6 milijuna kućanstava koja su se s tim problemom suočila tijekom zime 2009./2010., odnosno navodi se da je ovaj problem pridonio iste godine smrti više od 36.000 ljudi, što je povećanje od 49% u odnosu na zimu 2007./2008. godine. Teorija još navodi i da su uzroci energetskog siromaštva niski prihodi stanovništva (što često dovodi na kraju i do potpunog siromaštva), visoke cijene energenata, loša toplinska izolacija kuća te prevelika površina stambenih objekata za broj ljudi koji u njemu žive.

    Utopija u Hrvatskoj
    Prije dosta godina slušali smo o ovoj temi s čuđenjem, danas je ona i hrvatska realnost. U uvjetima masovne nezaposlenosti ili rada bez plaće te učestalog porasta cijene energenata ta je tema svima postala vrlo aktualna i teško se danas netko u hrvatskom društvu može naći tko bi bio ravnodušan.

    Što učiniti?
    Praksa iz Velike Britanije pokazuje, makar je situacija teško primjenjiva i teško usporediva s Hrvatskom, da je Vlada u proceduru uputila energetski zakon koji zahtijeva da energetske tvrtke pomažu kućanstvima s niskim prihodima, a slično poduzima i Vlada preko sustava socijalne pomoći. Samo od energetskih tvrtki zahtijeva se financijska pomoć od najmanje 300 milijuna funti godišnje do zime 2013./2014. godine.

    A u Hrvatskoj?
    Za sada ne postoji sustav zaštite siromašnih kupaca energije, a čini se ni previše razmišljanja nadležnih tijela državne uprave o tom problemu. Ako je riječ o električnoj energiji, postojećim tarifnim sustavom subvencionira se potrošnja električne energije do 2000 kWh godišnje bez obzira na prihode ili broj članova kućanstva. Troškovi prirodnog plina i naftnih derivata obračunavaju se isključivo po potrošnji, a građani koji su u (ne)prilici grijati se iz neke od gradskih toplana u pravilu plaćaju po kvadraturi grijane stambene površine bez mogućnosti da na tu potrošnju sami utječu (o razdjelnicima i novim pravilnicima pisat ćemo drugi put). Sve upućuje da bi u Hrvatskoj trebalo hitno uspostaviti sustav socijalne pomoći koji uključuje sve energetske potrebe na razini potreba koje naša Hrvatska kao (načelno) socijalna država treba omogućiti.

    Moguće? Utopija?
    U situaciji kada se koplja lome oko razdvajanja HEPa i njegove privatizacije, tihog rata s Mađarima oko dionica Ine te bježanja od državnog vlasništva i ulaganja u tzv. plinski biznis, bojim se da je to prilična utopija.

    Nada na kraju
    Sjećate li se još priče o Pandorinoj kutiji? Pandorina je znatiželja prevladala pa su sva zla izašla na dotad bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u blagostanju - kuga, zločin, pohlepa, starost, bolest, prijevara itd. Odmah je kutiju brzo zatvorila, a unutra je ostala samo - nada.
    Energetska učinkovitost može biti naša nada u ovom svijet koji je često hladan i turoban i svakako je jedan od načina prevladavanja energetskog siromaštva. Nažalost, ne i dovoljan način iako čovječanstvo u zlim vremenima treba imati nadu. Nadamo se i razumu i pametnom upravljanju vlastitim resursima.

    Julije Domac, autor je ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske
 
1/29/2011 - Sindikat: Troškovi restrukturiranja HEP-a mogli bi dosegnuti 2,5 milijarde kuna
Izvor - Poslovni dnevnik, 27. siječnja 2011.
 
  • Javna rasprava o modelu po kojem bi energetski sektor Hrvatske trebao biti usklađen s energetskim direktivama Europske unije okončana je danas prihvaćanjem kompromisnog rješenja za restrukturiranje Hrvatske elektroprivrede (HEP).

    Nasuprot naveliko kritiziranom TSO modelu (Transmission system operator) koji podrazumijeva potpuno vlasničko razdvajanje mrežnih djelatnosti, odnosno prijenosa i distribucije električne energije, predložen je kompromisni ITO model (Independent Transmission Operator) koji ne predviđa izdvajanje nijednog dijela iz HEP-a, rečeno je na javnoj raspravi o 3. energetskom paketu koje je organizirao Cigre u suradnji s Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Prema ITO modelu osnovala bi se samostalna organizacija unutar HEP-a koja bi bila organizacijski i upravljački neovisna uz uvođenje određenih mehanizama zaštite i nadzor Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).

    Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, koji je iznio kompromisno rješenje, predložio je da HEP organizira prijenos električne energije prema ITO modelu do 2014., kada bi Vlada i Europska komisija trebali ocijeniti udovoljava li taj model postavljenim energetskim ciljevima EU-a te trebali odlučiti hoće li nastaviti s tim modelom ili će ga napustiti. "Vlada će, međutim, i ranije moći donijeti odluku o napuštanju tog modela i prihvaćanju vlasničkog razdvajanja i odvajanja od HEP-a ukoliko se pokaže da organizacija prijenosnog sustava prema ITO modelu ne ispunjava postavljene kriterije", kazao je Granić, dodavši da će to može pokrenuti i sam HEP.

    Naglasio je da je ovaj prijedlog u potpunosti u skladu s direktivom EU-a i udovoljava ciljevima energetske politike EU-a. Nakon donošenja zakona vezanih za energetski sustav, najvjerojatnije u ožujku ove godine, Hrvatska ima rok od godinu dana za implementaciju zakona, odnosno za restrukturiranje HEP-a. Po mišljanju Dubravka Čoraka, predsjednika Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, troškovi restrukturiranja mogli bi dosegnuti 2,5 milijarde kuna.

    No Granić to negira i ističe da bi troškovi mogli iznositi tek 15 posto tog iznosa, te da će troškove snositi HEP. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Vujec još je jednom naglasila da nema straha od privatizacije HEP-a, te pozvala da se već sutra počne s restrukturiranjem kako bi se udovoljilo postavljenim rokovima.
 
1/29/2011 - Zbog TLM-ova dogovora s HEP-om porasli apetiti Diokija, a u HUP-u ih podržavaju
Izvor - Poslovni dnevnik, 27. siječnja 2011.
 
  • Mijenjanje Zakona o tržištu električne energije, kojim se omogućava isporuka struje mostarskom Aluminiju zbog važnosti njegove sirovine za šibenski TLM, probudila je i apetite za specijalnim statusom u nabavi struje i kod drugih gospodarstvenika. Takvu inicijativu prema Vladi uputio je kroz razgovor za Novi list i predsjednik Uprave Diokija Vatroslav Sablić. Iako je riječ o posve različitim slučajevima, a k tomu je zbog pregovora s HEP-om Dioki na koncu ostao veliki dužnik za struju, te je njegov vlasnik Robert Ježić i u istražnom zatvoru zbog optužbi da mu se pogodovalo, Sablić sada namjerava tražiti poseban tretman i za Dioki, kao proizvodno i izvozno orijentiranu tvrtku.

    Hoće poseban tretman

    "Proizvodno i izvozno orijentirana poduzeća trebaju imati otvorenu komunikaciju s Vladom i ona nam treba pomoći na legalan i transparentan način. Ne treba kopirati isto rješenje za TLM, već svaku tvrtku koja je zbog gospodarske krize ušla u teškoće promatrati na drugačiji način", kazao je Sablić. U Vladi, kako se čuje, konkretne prijedloge iz Diokija još nisu primili, no slične je najave svojedobno davao i vrh Hrvatske udruge poslodavaca. Točnije, još od plinske krize prije dvije godine, no ni na kasnije slične inicijative nije bilo reakcija. "I dalje smatramo da bi preferencijalnu cijenu trebalo osigurati i za plin i za struju za određene strateški važne industrije kod kojih cijena energije značajno sudjeluje u cijeni proizvoda, no stvar je političke odluke da se tim pravcem krene i utvrdi kome i po kojim kriterijima će se na taj način poticati razvoj", kaže Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a.

    Stručnjaci protiv

    Stručnjaci iz područja energetike nisu, međutim, odveć skloni takvim rješenjima. Prije svega, pojašnjavaju kako povlaštena cijena koju će imati i Aluminij, nije preferencijalna cijena. HEP će Aluminiju isporučivati struju po cijeni koju imaju drugi veliki gospodarski subjekti u Hrvatskoj, a koja je u odnosu na kućanstva povlaštena. HEP, ili sutra neki drugi operater, će pri tome ostvarivati zaradu. No, za potporu izvoznom sektoru država, smatra jedan naš sugovornik iz energetskog sektora, ima mogućnost potporu pružiti kroz druge mehanizme, kao što uostalom i EU to čini. Davanje povoljnije cijene u tu svrhu bio bi svojevrsni povratak u socijalizam. "Hrvatska nema višak energije kao Island, nego je sve više uvozi i tu razliku, ako bi se pristupilo davanju manje cijene jednom krugu korisnika, moralo bi se nadomjestiti većom cijenom drugim korisnicima", dodaje.

    SDP: Traže pogodne tarife

    Slavko Linić najavio je jučer da će SDP zatražiti pogodne tarife i za ostale gospodarske djelatnosti, što bi Vlada i HUP trebali definirati, uz potvrdu Sabora. Vlada s cijenom električne energije mora voditi gospodarsku politiku, poručio je.
 
1/29/2011 - Đaković, Ingra, Končar i Konstruktor u igri za Omblu
Izvor - Bussines.hr, 26. siječnja 2011.
 
  • Gradnja hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika jedan je od nekoliko ključnih državnih investicijskih projekata čija bi realizacija trebala početi u prvom kvartalu ove godine.

    Posrijedi je jedan od rijetkih konkretnih projekata među 30-ak predstavljenih vezanih uz energetiku čija realizacija nije na klimavim nogama, već je početak gradnje najavljen za ovu godinu. Novac je već osiguran i, kako je sada poznato, oko 13 posto potrebne svote za objekt vrijedan oko 130 milijuna eura osigurat će HEP, a ostatak će se namaknuti kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji je pred potpisivanjem.

    HEP je prije 10-ak dana objavio i opću obavijest o nabavi kao dio pripremne faze gradnje. Iako će se, na temelju te obavijesti, potencijalni izvođači i isporučitelji opreme birati na međunarodnom javnom nadmetanju, a obavijest je, osim na internetskim stranicama HEP-a, objavljena i na web EBRD-a, taj će posao nesumnjivo biti vrlo zanimljiv hrvatskim tvrtkama koje su se dosadašnjim poslovima, iskustvom i referencama već dokazale na sličnim objektima.

    Đakovićeva oprema

    Jedna od njih je i Đuro Đaković holding, čiji nam je predsjednik Uprave Zdravko Stipetić potvrdio da njegova tvrtka nikad dosad nije vodila kompletnu gradnju hidroelektrane, no ima iskustvo i dobre reference u proizvodnji čeličnih komponenti i opreme za energetske objekte, posebno hidromehaničke opreme i cjevovoda, te da će svojom ponudom nastojati biti prisutni kod ponuđača kompletnog posla. Uz bogato iskustvo u projektiranju, proizvodnji i montaži opreme i dijelova za energetska postrojenja te nadzora gradnje sličnih objekta u zemlji i inozemstvu, Đuro Đaković sudjelovao je i u opremanju termoelektrane Plomin II te termoelektrane-toplane Zagreb Zapad.

    Činjenica da je buduća podzemna hidroelektrana na Ombli iznimno zahtjevan projekt, jer će većina građevinskih radova, kao i montaža opreme i dijelova biti izvedeni pod zemljom, nije pokolebala vodstvo Ingre, koje je također potvrdilo da im je Ombla vrlo zanimljiv „zalogaj“ nakon što su prošle godine uspješno odradili projekt gradnje hidroelektrane Lešće.

    „S obzirom na to da Ingra ima brojne reference iz područja gradnje energetskih objekata, očekivano je da će se s partnerima javiti na natječaj“, potvrdio nam je voditelj odnosa s javnošću Ingre Vladimir Čeliković. Ipak, odbio je precizirati na koje partnere Ingra računa u tom poslu.

    Žderić zainteresiran

    Još jedna tvrtka s iskustvom u gradnji podmorskih i podvodnih objekata, ali i zahtjevnijih podzemnih građevina i infrastrukturnih objekata u Hrvatskoj, susjednim zemljama i na Bliskom istoku, splitski Konstruktor, također vidi dobru priliku u spomenutom projektu.

    Generalni direktor Konstruktora Željko Žderić ne krije da je zainteresiran za taj posao. Da će sudjelovati na javnom nadmetanju kao izvođač građevinskih radova, potvrđeno nam je u splitskoj tvrtki.

    Slične je namjere potvrdio i predsjednik Uprave koncerna Končar Darinko Bago na proslavi 90. obljetnice tvrtke. No, kako će nadmetanje biti međunarodno, a gradnja HE Ombla je baš zbog zahtjevnosti i specifična zahvata u okoliš svojevrstan izazov i za građevinare i proizvođače opreme, nadmetanje će nesumnjivo privući velik broj potencijalnih ponuđača iz zemlje i inozemstva pa će konkurencija biti vrlo oštra.
 
1/29/2011 - Laburisti: Škegro je siva eminencija svih proturadničkih poteza Vlade i vjeran zastupnik tajkuna
Izvor - Poslovni dnevnik, 21. siječnja 2011.
 
  • Hrvatski laburisti danas su, reagirajući na najave savjetnika premijerke Borislava Škegre "o novoj privatizaciji", upozorili kako Hrvatskoj prijeti totalna rasprodaja i potpuni gubitak privrednog, a potom i političkog suvereniteta.

    "Nakon što se rasprodaju HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, uz rasprodane banke, telekomunikacije i medije, zaboravite na radnička prava, zaboravite na političke slobode i demokraciju", poručuju u priopćenju Hrvatski laburisti i tvrde da će od toga u konačnici "profitirati strane banke, investicijski fondovi i tajkuni te politika koja im služi". Tvrdnju o državi kao lošem gospodaru smatraju izgovorom za rasprodaju nacionalnog bogatstva i ocjenjuju da je samo nesposobna vlast loš gospodar.

    "Škegro Vladu savjetuje – a Vlada, kao bespogovorni poslušnik kapitalista, savjete prihvaća – da se rasproda sve što vrijedi. I to odmah. Rasprodati ćemo, kaže Škegro, HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, HAC, sve gradske holdinge itd. Ova je hrvatska vlast odlučila ići do kraja te Hrvatskoj ostaviti jedino – ime", stoji u priopćenju.

    Ocjenjuju da je "ovo godina totalne rasprodaje koju je najavio Borislav Škegro, savjetnik premijerke Kosor za gospodarstvo, siva eminencija svih proturadničkih poteza Vlade te vjeran zastupnik tajkuna". "Čime ćemo u budućnosti upravljati? Ničime. Ostali smo '90-ih i prvog desetljeća 2000. bez banaka, bez medija, bez Ine, bez telekomunikacijskih i mnogih drugih profitanilnih tvrtki. Sada pak Škegro najavljuje da će Vlada Jadranke Kosor, prije nego što napusti brod koji tone, rasprodati ono što se rasprodati ne smije: šume, elektroprivredu, ceste pa i – vodu", navode Hrvatski laburisti.

    "Ovdje se ne radi samo o gospodarskim pitanjima nego i o pitanju suvereniteta Hrvatske. Gospodarski smo suverenitet izgubili kada smo uništili industriju i tržište široke potrošnje prepustili stranim trgovačkim lancima. Financijski smo suverenitet izgubili rasprodajom banaka koje smo na teret naroda prije toga sanirali. Energetski suverenitet smo izgubili prodajom dijela Iine i predajom upravljačkih prava strancima. Monetarni suverenitet gubimo deviznom kaluzulom. Rasprodajom po najavi savjetnika premijerke gubimo ono malo suvereniteta kojeg nam je ostalo", zaključuju u priopćenju Hrvatski laburisti.
 
1/29/2011 - VLADA PREDSTAVILA PROJEKTE Kosor o Škegrinu prijedlogu: HEP sigurno nećemo prodavati; Milanović: To je popis želja
Izvor - Slobodna dalmacija, 20. siječnja 2011.
 
  • Nove mjere za poticanje stanogradnje, privatizacija nekih preostalih javnih poduzeća, te poboljšavanje postojećih kreditnih modela A i B za likvidnost i investicije preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj – prve su ovogodišnje nove mjere koje je premijerka Jadranka Kosor najavila na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak.

    Ni o jednoj od tih mjera predsjednica Vlade nije htjela detaljnije govoriti, osim što je naglasila kako se neće ići u privatizaciju Hrvatske elektroprivrede.

    Na pitanje hoće li se, kako je to predložio Borislav Škegro, njen ekonomski savjetnik, privatizirati Hrvatske šume i Hrvatske vode, Jadranka Koros nije izravno odgovorila, već je kazala kako se radi o političkim odlukama koje se donose na razini vladajuće koalicije.

    „Borislav Škegro nije sa mnom razgovarao o tom problemu prije nego li je dao intervju jednom tjedniku u kojem je iznio te stavove, ali u Vladi razmišljamo o nastavku privatizacije javnih poduzeća. No, neće se raditi o rasprodaji poduzeća“, dodatno je odgovorila predsjednica Vlade na pitanje novinarke što misli o Škregrinom prijedlogu da se deficit državnog proračuna pokrije prihodima od privatizacije javnih poduzeća.

    Obrazlažući potrebu uvođenja novih poticajnih mjera za stanogradnju, premijerka je istaknula kako dosadašnje Vladine mjere nisu dale rezultata, dok je, govoreći o problemu nelikvidnosti ustvrdila kako većina javnih poduzeća nema ni kune dospjelih nepodmirenih obveza, te da je to veliku uspjeh Vlade.

    „Samo je HEP 1,7 milijardi kuna nepodmirenih dugova sveo na nulu, a tim stopama idu i ostala javna poduzeća“, rekla je Jadranka Kosor.

    Tom prilikom je izdvojila i nekoliko projekata javnih poduzeća koji će u prvom ili drugom kvartalu krenuti u realizaciju, kao što je raspisivanje natječaja za hidroelektranu Ombla, investiciju vrijednu 125 milijuna eura, te izgradja trafostanice u Dubrovniku, vrijedne 70 milijuna eura.

    ...

    Milanović: To je popis želja, podsjetnik na sve ono što Vlada nije učinila

    Predsjednik SDP-a Zoran Milanović izjavio je danas da investicijski projekti koje je danas Vlada najavila predstavljaju popis želja koje Vlada nije ostvarila, a mogla je, te svjedoči o njezinim propustima.

    - To je podsjetnik na sve ono što Vlada nije učinila na tom tragu i 10 mjeseci prije izbora javnost zasipati s takvim projektima nije fer, ni realno ostvarivo. Radi se o potrebnim projektima relevantnim za Hrvatsku, no nedostaju izvori financiranja i SDP će se potruditi doći do njih, dobije li povjerenje birača i utvrditi prioritete, rekao je Milanović na konferenciji za novinare.

    Na pitanje o privatizaciji HEP-a, Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, Milanović je istaknuo da je to nacionalno bogatstvo i ne bi ga trebalo privatizirati, ni nakon ulaska u Europsku Uniju. Što je privatizirano, privatizirano je loše, posebice Ina, smatra Milanović.

    ...
 
1/29/2011 - Cijenu električne energije HERA ne smije određivati!
Izvor - Večernji list, 15. siječnja 2011.
 
  • Dan nakon što je Vlada Saboru predložila zakon kojim se legalizira prodaja struje izvan hrvatskih granica po povlaštenim uvjetima i prema kojem ne bi ni bilo afere HEP u kojoj se Ivana Mravka i Damira Polančeca sumnjiči da su oštetili to javno poduzeće za 600 milijuna kuna prodajući TLM-u, odnosno Aluminij Mostaru struju ispod cijene, otkrivamo okolnosti u kojima je taj zakon nastao.

    HERA-u nisu pitali?

    Iako se cijela priča oko prodaje struje po cijenama nižim od tržišnih Aluminiju Mostar sada pokušava svaliti na Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA) koja bi trebala određivati cijenu te struje, taj je prijedlog zakona Vlada donijela dok su čelni ljude HERA-e u Americi! Danijel Žamboki, predsjednik Upravnog vijeća Agencije, kao i njegova zamjenica Dunja Trakoštanec Jokić od prošle su subote u SAD-u na stručnom usavršavanju gdje ostaju još tjedan dana, Tomislav Jureković, koji je u UV izabran ovog ljeta, navodno se u toj agenciji još nije ni pojavio, a peti član UV-a ni nakon pola godine od razrješenja starog UV-a nije imenovan! Upućeni opravdano sumnjaju da se s HERA-om nisu ni konzultirali pri donošenju tog zakona, ali i tvrde da HERA to što joj Vlada pokušava nametnuti i ne smije raditi.

    – Samo kućanstva u RH imaju pravo na tzv. regulirane cijene struje koje određuje Vlada uz prethodno mišljenje HERA-e. A sada bi Aluminij Mostar došao u poziciju da mu HERA određuje reguliranu cijenu električne energije. To je suprotno EU direktivama za energetski sektor i našim energetskim zakonima! Također je upitno kako bi to HERA mogla definirati rok valjanosti ugovora te potrebne količine energije. Riječ je o energetskoj agenciji, a ne institutu za metalurgiju – komentirao je Milan Puharić, bivši član UV-a HERA-e i doktor elektrotehnike.

    Trenutačno HERA ne određuje cijenu struje, nego samo daje mišljenje Vladi, a tek primjenom tzv. trećeg energetskog paketa zakona moći će određivati cijenu struje, ali samo tarifnim kupcima, odnosno kućanstvima, tvrdi Puharić. Poduzetnici u Hrvatskoj su pak povlašteni kupci koji sami biraju opskrbljivača i ugovorom definiraju rokove, cijenu energije itd., a HERA nema ovlasti miješati se u te odnose.

    Izbjegli potpisati

    Puharić podsjeća kako TLM sirovinu nabavlja od Aluminija Mostar po europskim cijenama, a Aluminij Mostar pak uvjetuje isporuku te robe kupnjom jeftine struje koju TLM osigurava od HEP-a.

    – Cijena energije vezana je za cijenu aluminija na europskim burzama, što je besmisleno jer cijena struje nikako ne ovisi o cijeni aluminija – tvrdi Puharić.

    HEP TLM-u sada prodaje struju po cijeni od 31 eura za megavatsat, a povlašteni potrošači u Hrvatskoj plaćaju u prosjeku 48 eura po megavatsatu. Prije nekoliko dana je pak Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odbila prijedlog ugovora koji je HEP kanio potpisati s TLM-om rekavši da to javno poduzeće ne smije prodavati struju ispod cijene, odnosno TLM stavljati u povoljniji položaj u odnosu na druge kupce.

    Nakon toga Vlada predlaže zakon kojim želi odgovornost za određivanje cijene struje TLM-u (koja i dalje očito treba biti povlaštena jer inače ta šibenska tvrtka prijeti otkazima, odnosno sindikati najavljuju blokade autocesta) prebaciti na HERA-u. Još prije je pak konzorcij Adrial (Dalekovod, Konstruktor, Feal, Aluflex Pack, Zagreb-Montaža) bio zaprijetio da će državi vratiti TLM i tražiti povrat uloženog novca ako se toj tvornici lakih metala zaustavi isporuka jeftine struje.

    U stručnim se krugovima pak nagađa kako su prebacivanjem priče na HERA-u i ministar gospodarstva Đuro Popijač, ali i šef HEP-a Leo Begović izbjegli staviti potpis na potencijalno štetni ugovor s TLM-om zbog kojeg će pak kazneno odgovarati njihovi prethodnici Polančec i Mravak. Ministar gospodarstva Đuro Popijač nije imao komentare na to da HERA ne smije određivati cijenu povlaštenim potrošačima, a nismo ni dobili odgovor iz HERA-e jer su čelnici, potvrdili su nam u toj agenciji, u – Americi.
 
1/29/2011 - Izgledno komadanje HEP-a za ulazak u EU
Izvor - Poslovni dnevnik, 14. siječnja 2011.
 
  • Izdvajanje prijenosa i distribucije električne energije iz HEP-a sve je izglednije.

    Ovako su sudionici rezimirali javnu raspravu "Treći paket energetskih zakona - što je javni interes Hrvatske" koja je održana jučer u Ministarstvu gospodarstva u organizaciji hrvatskog ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave CIGRE. Premda je glavna tema druge po redu javne rasprave bila uspješno izdvajanje plinskog biznisa, mnogi su upravo takvu prezentaciju protumačili kao jasno favoriziranje modela restrukturiranja HEP-a koji predviđa izdvajanje prijenosa i distribucije u nove tvrtke. "Premda bi ostale u vlasništvu države, u konačnici bi takav ishod značio privatizaciju HEP-a čemu se protivimo", smatraju sindikalisti u HEP-u.
 
Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
 
 
  Sva prava pridrana A design