|
|
|
|
Hot
|
|
|
|
| 5/3/2011 - Dobar dan Europskoj uniji, zbogom svim monopolima | | Izvor - Slobodna dalmacija, 24. ožujka 2011. | | | - Gradske rubrike naših dnevnih listova žive od pritužbi građana na usluge koje pružaju javna poduzeća. Zato su čelnici udruga potrošača viđene face, no s vremenom će se i to promijeniti.
U EU-u je nezamislivo da ne možete birati pružatelja javnih usluga, nego ste osuđeni plaćati struju HEP-u iako vam račun svako malo ne štima, ili se voziti prastarim vlakovima HŽ-a koji nikamo i nikada ne stižu na vrijeme. “Jadrolinija” je tek načeta konkurencijom, kao i gubitaški “Croatia Airlines”, ali daleko je to od prave tržišne utakmice u kojoj će kvaliteta usluge rasti, a cijene padati na zadovoljstvo svih nas.
Primjera radi, mobilni operateri vode takav nesmiljeni rat iz kojega samo krajnji potrošač može izaći kao pobjednik.
Unatoč postojanju privatnih kurirskih tvrtki, ovdje i Pošta još ima privilegiranu poziciju na tržištu jer se iz nekih poslova isključuju drugi distributeri. Pošti se daje monopol na određene pošiljke, što u EU-u nije slučaj jer je od siječnja 95 posto poštanskog tržišta u EU-u potpuno liberalizirano.
U Velikoj Britaniji francuski distributer struje prodaje električnu energiju državnoj administraciji, a oni je kupuju zato što su im susjedi povoljniji od vlastitih ponuđača. Sanjam dan kada će i u Hrvatskoj konkurencija natjerati javne tvrtke da rade odgovornije, više i bolje.
| | | | 5/3/2011 - Srbija nam duguje pola milijarde eura, a prodaje nam preskupu struju | | Izvor - Slobodna dalmacija, 23. ožujka 2011. | | | - Unatoč tome što Hrvatska svake godine troši golemi novac na uvoz električne energije da bi pokrila svoje energetske potrebe, Hrvatska elektroprivreda sve ove godine nije činila gotovo ništa kako bi od Elektroprivrede Srbije (EPS), tužbom ili nagodbom, naplatila pola milijarde eura duga proizišlog 1970-ih iz gradnje Termoelektrane Obrenovac i rudnika Tamnava, kaže Mirko Cvitan, inženjer elektrotehnike iz Šibenika.
Podsjetimo, radi se o novcu koji je Elektroprivreda tada Socijalističke Republike Hrvatske potkraj 1970-ih uložila u gradnju Termoelektrane Obrenovac VI i rudnika Tamnava, na koji njezin sljednik, HEP, ima pravo na osnovi kreditnog, a ne vlasničkog odnosa, koji je tada ugovoren. U spomenutu elektranu i rudnik hrvatska strana je uložila oko 120 milijuna eura. Procjenjuje se da je taj iznos, sa zateznim kamatama, “nabubrio“ najmanje na 150 milijuna eura, što znači da EPS danas toliko HEP-u i duguje.
Međutim, mnogo značajnija stavka tog ugovora za Hrvatsku jest da HEP ima pravo na kupovinu električne energije po povlaštenoj cijeni iz te elektrane. Kako je isporuka obustavljena 1991. godine, HEP, prema ugovoru, ima pravo na još 12 i pol godina isporuke ili na 21,9 TWh (teravata) struje. Da se doista radi o ogromnim količinama energije i novca, dovoljno je reći da godišnja potrošnja struje u Hrvatskoj iznosi oko 18 TWh. S obzirom na to da je HEP uvoznu struju za 2011. kupio za oko 47 eura po MWh (megavatsatu), a ova iz Srbije ne bi iznosila više od 30 eura po MWh, proizlazi da HEP na ovoj razlici u cijeni gubi približno 372 milijuna eura.
Iako je Mravkova uprava ranije tvrdila da je više puta pokušala riješiti problem sa Srbijom, danas u HEP-u, na naš izravan upit dokle se došlo i što se čini kako bi se riješio ovaj problem, tek šturo ponavljaju javnosti već poznate stvari:
“HEP je ulagao u izgradnju termoelektrane Obrenovac u Republici Srbiji, i to u formi kreditnih sredstava. Ugovorom o kreditu određeni su uvjeti otplate kredita kao i pravo na isporuku određene količine energije HEP-u uz plaćanje, odnosno otkup. O komercijalnim detaljima ugovora ne možemo govoriti. Otplata kredita nije počela, dio energije je isporučen i od HEP-a plaćen (prema ugovorom definiranim uvjetima), a temeljem ugovora preostalo je još približno 22 TWh”, priopćili su iz HEP-a.
Što se, pak, tiče srbijanske strane, Milan Budimir, glasnogovornik Petra Škundrića, ministra energetike, za “Slobodnu” prenosi tek otprije poznati njihov stav. - Za nas je to pitanje koje treba rješavati u paketu u okviru ugovora o sukcesiji. Pitate zašto? Točno je da EPS duguje Hrvatskoj, ali i Srbija je ulagala u JANAF, a tu su i neriješena pitanja oko odmarališta na Jadranu - kaže Budimir.
Tako službeno zbore hrvatska i srpska strana. Međutim, Cvitan nam otkriva javnosti nepoznate detalje koji govore da ovaj tvrdokorni stav srpske strane i nije baš takav. - Unatoč svemu, Srbi bi bili voljni to pitanje izravnim razgovorima riješiti još prije šest godina. Zahvaljujući mojim vezama u Beogradu iz studentskih dana, gdje sam završio elektrotehniku, čelni ljudi Elektroprivrede Srbije ne samo da su bili spremni to pitanje staviti na dnevni red službenog sastanka premijera Sanadera i Koštunice 23. studenog 2005. godine, već su bili voljni i pomoći da započne isporuka struje iz Srbije prema Hrvatskoj.
Otkazani pregovori
Ja sam o tome izvijestio čelne ljude HEP-a Ivana Mravka, Ivu Čovića i Antu Despota. Zaključeno je da će gospodin Ivan Mravak o tome izvijestiti premijera Ivu Sanadera. Iz meni nepoznatih razloga, samo dan prije nego što će Koštunica doći u posjet Zagrebu, odlučeno je da se o tome ne informira Sanader, već da ja omogućim pregovore na razini struke. Obavio sam temeljito lobiranje na srpskoj strani i o tome 28. veljače 2006. izvijestio HEP. Nažalost, na tu moju inicijativu u HEP-u su ostali polugluhi. Prvo su od mene tražili da im sa srpskom stranom dogovorim pregovore u Beču (?!), a potom su ih potpuno, bez obrazloženja, otkazali - kaže Cvitan.
Informirao sve
- Kao građanin Hrvatske koji je, stjecajem okolnosti, mogao pomoći domovini jer kao poduzetnik znam u kakvim se energetskim problemima nalazimo, nisam se mirio s ponašanjem čelnih ljudi u HEP-u. O svemu sam izvijestio i potpredsjednika Vlade Damira Polančeca koji je 30. ožujka moju inicijativu i spremnost da pomognem proslijedio ministru Branku Vukeliću i Ivanu Mravku.
Pomoćnik ministra Željko Tomšić, koji je kasnije završio u HEP-u, izvijestio me je da se razgovori nastavljaju na razini ministarstava. Danas, šest godina kasnije, posve je jasno da je hrvatska strana učinila malo, da ne kažem ništa - kaže Cvitan koji nam o svemu što govori predočava i urednu dokumentaciju. Upravo se u transakcijama s Elektroprivredom Srbije i spominje astronomska cijena od 84 eura po megavatu, koju je hrvatska strana plaćala da bi zatvorila svoje energetske bilance.
Nitko se ne bavi sukcesijom
Ako srpska strana ustraje da se svi problemi “ostavinske rasprave” nakon propasti Jugoslavije riješe ugovorom o sukcesiji, kako sada stvari stoje, stvarno ćemo se načekati. Poslije smrti Bože Marendića, vrhunskoga hrvatskog stručnjaka koji je vodio poslove oko sukcesije, Vlada RH do danas nije pronašla niti imenovala dostojnu zamjenu. Preciznije, ovim se problemima više nitko ozbiljno ne bavi. Svi naši službeni pokušaji da dođemo do osobe koja je s hrvatske strane zadužena za ta pitanja doživjeli su neuspjeh. Neslužbeno nam je potvrđeno da Marendić nije dobio nasljednika.
Je li Hrvatska izgubila 200 milijuna eura u Gackom?
HEP još uvijek nije riješio problem, odnosno potraživanja za vlasnički udjel, u TE Gacko u Republici Srpskoj, u koju je, prema kalkulacijama, uložio oko 200 milijuna eura. “Neriješena pitanja nisu sadržana u ugovoru o sukcesiji, nego je to pitanje odnosa poslovnih subjekata. Bilo je pokušaja da se problemi rješavaju, ali dogovor još nije postignut. HEP je u zadnje dvije godine više puta ERS-u ponudio dogovor, no nije bilo odziva”, kaže Mirela Klanac, glasnogovornica HEP-a.
| | | | 5/3/2011 - U samo dva tjedna megavat u Europi poskupio 98 kuna | | Izvor - Jutarnji list, 18. ožujak 2011. | | | - Japanska nuklearna katastrofa i odluka Njemačke da privremeno zaustavi sedam nuklearnih reaktora, ukupne snage 7000 megavata, zbog provjere sigurnosti tih postrojenja, u samo nekoliko dana drastično su povisili cijenu električne energije na glavnoj europskoj burzi EEX.
Cijena megavata skočila je sa 49,30 eura (koliko je bila 1. ožujka) na 62 eura u srijedu, a stručnjaci procjenjuju da bi taj rast ipak mogao biti kratkotrajan.
Istek moratorija
Hrvatska elektroprivreda aktivno prati kretanje na EEX-u jer su cijene u hrvatskom okruženju za spot trgovanje i terminske ugovore u izravnoj korelaciji s onima u Njemačkoj.
Cijene su na burzi na kratkoročnoj razini porasle oko 20 posto do kraja ove godine. Situacija će umnogome ovisiti o odluci nakon isteka moratorija na rad sedam nuklearnih elektrana u Njemačkoj koji istječe 15. lipnja, objasnili su nam jučer u HEP-u.
Dodali su da je HEP do sada ugovorio kupnju 70 posto potrebnih količina struje iz uvoza za 2011. godinu, dok se ostale potrebe namiruju mjesečnom, tjednom i dnevnom kupnjom s ciljem optimiziranja troškova vlastite proizvodnje i uvoza.
Gledajući dugoročno, Hrvatska je uvoznik i električne energije i energenata i cijene struje će slijediti stanje u svijetu. Isključenjem iz pogona nuklearnih elektrana povećat će se udio skupljih elektrana na tržištu (termoelektrana na ugljen, plin i mazut), što znači i veće cijene struje na inozemnom tržištu.
- Međutim, za sada nemamo namjeru zatražiti korekciju cijena električne energije - tvrde u HEP-u.
Hrvatska godišnje uvozi oko 22 posto ukupnih potreba struje i izrazito ovisi o ostvarenoj godišnjoj proizvodnji u HEP-ovim hidroelektranama, a na uvoz utječu i proizvodni troškovi u HEP-ovim termoelektranama na lož-ulje i plin.
Kupnja iz uvoza
Struja se iz uvoza kupuje na godišnjoj, kvartalnoj, mjesečnoj bazi i kratkoročno - tjedno i dnevno, na svim hrvatskim granicama s interkonektivnim vodovima (Slovenija, Mađarska, Srbija i Bosna i Hercegovina).
Ugovorom prije poskupljenja HEP uštedio 18 milijuna eura
Trenutna tržišna cijena struje na burzi je 60,2 eura za MWh, a taj skok u cijeni neće imati veći efekt na HEP u 2011., potvrdili su jučer iz EFT kompanije srbijanskog biznismena Vuka Hamovića od kojega Hrvatska kupuje velike količine struje.
HEP je još u svibnju 2010. ugovorio nabavu 275 MW energije tijekom 2011., a po tom će ugovoru EFT tijekom 2011. isporučiti HEP-u 200 MW (1,75 milijuna MWh) za 46,95 eura za MWh.
- Tržišna kretanja su, dakle, u ovom slučaju išla na ruku HEP-u, a Hrvatska je kupnjom energije od EFT-a uštedjela 18 milijuna eura - kaže Nenad Savić iz te kompanije.
| | | | 5/3/2011 - Hoće li država za male novce rasprodati HEP? | | Izvor - H-ALTERA, 18. ožujka 2011., Autor: Matko Utrobičić, dipl.ing.el., dopredsjednik sindikata TEHNOS u HEP-u. U periodu 2006. -2009. bio je predsjednik toga sindikata. | | | - Zbog dugogodišnjeg lošeg vođenja, zloupotreba i služenja državi kao financijska samoposluga, HEP je doveden u stanje potpune investicijske impotentnosti. Kako bismo do 2020. god. trebali izgraditi 4000 MW novih izvora, privatizacija će nam se dogoditi posrednim putem. Udio stranog kapitala bit će veći, jer mi novaca nemamo.
U Hrvatskoj smo pri kraju pripremnog procesa za početak restrukturiranja energetskog sektora. Krajnji rok za dovršetak reorganizacije koja će započeti uskoro je ožujak 2013. godine. Važno je naglasiti da se sve prilagođava i odvija u skladu s zakonodavnim paketom energetskih propisa EU, na čiju je primjenu i implementaciju u zadanom roku Hrvatska pristala u tijeku predpristupnih pregovora s EU u okviru pregovaračkog poglavlja 15 - energetika.
Zbog informiranosti, treba naglasiti da je prvi značajniji paket europskih energetskih propisa donesen 1996. godine i da je poslije doživio još dvije promjene: 2004. godine i posljednji put 2009. godine. Cilj donošenja propisa iz područja energetike je potpuno otvaranje i liberalizacija tržišta električne energije i plina na prostoru kojeg čine zemlje-članice EU.
Hrvatska je u predpristupnim pregovorima privremeno zatvorila poglavlje 15 - energetika, između ostalog, prihvaćanjem jasnog roka za početak i dovršetak reforme energetskog sektora i potpune uspostave otvorenog tržišta električne energije i plina. U skladu s tom obvezom trebalo je najprije prilagoditi zakonsku regulativu koja je na snazi u RH, a koja je do sada bila u dobroj mjeri usklađena s I odnosno II paketom energetskih propisa EU. Ovo što sada predstoji je usklađenje s zakonodavstvom i implementacija u praksi odredbi iz III paketa energetskih propisa EU koji su u usvojeni u Europskom parlamentu u srpnju 2009.godine.
U tu svrhu Vlada RH je preko Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) naručila studiju usklađivanja hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s energetskim propisima EU, koju je napravio Institut EKONERG krajem listopada 2010. godine. Po završetku studije MINGORP je naručio i njenu recenziju od strane Instituta Hrvoje Požar, koja je obznanjena u studenom 2010. godine. Pored toga, tijekom prosinca 2010. god. i siječnja 2011. u suradnji s hrvatskim odborom Međunarodnog vijeća za velike električne sustave (HRO CIGRE), organizirane su tri javne rasprave pod nazivom: 'Treći energetski paket - što je javni interes republike Hrvatske?'
Poslije provedene rasprave u kojoj je udio uzeo veći broj sudionika, a aktivni su bili i ljudi iz HEP-a, po načelu prevladavajućeg mišljenja došlo se do zaključka da se od ponuđena tri modela odabere organizacijski ustroj operatora prijenosa po ITO modelu (tako je organiziran francuski EDF).
Vezano uz to, MINGORP je od konzorcija Institut EKONERG, Institut Hrvoje Požar i odvjetničkog ureda Tilošanec naručio izradu prijedloga prilagođenja hrvatskih energetskih zakona III paketu EU prema modelu ITO. Taj uradak predstavljat će bazu na kojoj će nastati konačan prijedlog zakona kojeg će Vlada RH uputiti u Sabor ovih dana.
Bit ITO modela sastoji se u tome da ne dolazi do vlasničkog izdvajanja operatora prijenosa iz HEP grupacije, nego imovina ostaje u HEP-ovom vlasništvu ali operator sustava u svom djelovanju mora biti potpuno neovisan u svim poslovnim odlukama. Međutim, takav model u provedbi zahtijeva izuzetne kontrolne mehanizme i monitoring izvana u cilju sprječavanja neprirodnog poslovnog odnosa s ostalim društvima HEP grupe kako bi se potpuno onemogućilo bilo kakvo pogodovanje.
Uloga nadzora prvenstveno je namijenjena Regulatornoj agenciji (HERA) pa u tom smislu mora biti podešeno i zakonodavstvo. U slučaju da se nakon perioda od jedne godine uvidi da model ITO nije u potpunosti saživio, Europska energetska agencija neće izdati potrebnu licencu i može narediti prelazak na organizaciju po modelu TSO, što znači vlasničko izdvajanje operatora prijenosa iz HEP grupe.
U slučaju ove varijante, svi protivnici privatizacije HEP-a vidjeli su lakši način da se ona i dogodi, pa su između TSO i ITO modela radije birali ITO misleći da je privatizaciju teže provesti ako cijela imovina ostane na okupu.
Međutim, nikakav model organizacije operatora prijenosa ne može spriječiti privatizaciju dijelova HEP-a ili čak i samog operatora, ako se ne donese strateško opredjeljenje na političkoj razini da se to ne smije napraviti.
Kada spominjemo privatizaciju HEP-a, u svakom slučaju moramo spomenuti nekoliko hipoteka koje mogu biti zapreka istinskom opredjeljenju da se ona i ne dogodi. HEP će vrlo teško, zbog svoje loše organiziranosti, kadrovske devastiranosti uzrokovane političkim upletanjem, tereta afera u zadnje vrijeme i slično, uspjeti provesti uspješnu organizaciju po ITO modelu.
Organizacija operatora prijenosa po TSO modelu, što znači vlasničko izdvajanje, a da se prethodno ne donese zakonska zabrana prodaje ostalih dijelova HEP-a (prvenstveno Proizvodnje i Opskrbe), širom otvara vrata privatizaciji HEP-a. HEP je zbog dugogodišnjeg lošeg vođenja, zloupotreba i služenja državi kao financijska samoposluga doveden u stanje potpune investicijske impotentnosti. Zbog nužnosti investiranja u nove proizvodne jedinice (u protivnom ćemo biti potpuno ovisni o uvozu električne energije) i investicijske nesposobnosti bit ćemo prisiljeni ulaziti u aranžmane s bankama ili stranim partnerima po sistemu joint venture (kao Plomin II s njemačkim RWE-om). Na taj način stranci će nam ulaziti u vlasničku strukturu, a kako bismo po Strategiji energetskog razvoja do 2020. god. trebali izgraditi 4000 MW novih izvora, privatizacija će nam se dogoditi posrednim putem, zato što je teško vjerovati da ćemo mi u investicijama biti partner u omjeru 50/50. Udio stranog kapitala će biti veći jer mi novaca nemamo.
Treće, Hrvatska je kao država u ogromnim financijskim problemima i može se dogoditi da zbog elementarnog funkcioniranja i preživljavanja odluči prodati HEP i ostalo vrijedno iz državnog portfelja. Tim činom mi bismo izgubili i posljednju polugu koja jednu državu čini suverenom zato što bismo energetiku prepustili u ruke stranaca, a ranije smo to napravili s monetarnim institucijama i drugim važnim resursima koji su spadali u nacionalni ponos (INA, Pliva).
Ono što je sigurno je činjenica da u našem okruženju postoje jako zainteresirani igrači, kojima novac nije upitan, za kupnju naših hidroelektrana i koncesija HEP-Opskrbe. U tom smislu, ova i sve buduće vlasti trebale bi biti svjesne pogubnosti, po nacionalne interese, realizacije tih namjera. Ako netko traži argumente za ovakve tvrdnje i kvalifikacije, ima ih pregršt. Navedimo samo jednu činjenicu: hidroelektrana Zakučac na rijeci Cetini kod Omiša proizvela je u 2010. godini 2,43 TWh (terawatsata) električne energije ili u novcima 1,5 milijardi kuna. Godina je hidrološki bila izuzetno izdašna, ali ta hidroelektrana u prosječnoj hidrološkoj godini proizvede 1,5 TWh ili nešto više od 1 milijarde kuna vrijedne električne energije.
Kako neke 'neovisne' procjene kažu da cjelokupna imovina HEP-a vrijedi 30 milijardi kuna i da od toga jedna trećina otpada na HEP-Proizvodnju postavlja se retoričko pitanje bi li to možda netko 'mudar' prodao HE Zakučac za iznos kojeg ona ostvari svojom proizvodnjom u jednoj godini.
Stoga je nužno, na razini strateškog opredjeljenja, donijeti odluku o čvrstom zadržavanju na okupu unutar HEP grupacije, u nacionalnom vlasništvu, Proizvodnje, Opskrbe i dakako Distribucije. Takva grupacija, dobro kadrovski i stručno posložena, s uvođenjem reda u poslovanje i bez aspiracija države da prisvaja dio stvorene akumulaciju kapitala i težnji da cijenu električne energije drži pod embargom zbog socijalnih razloga, može u dogledno vrijeme postati potpuno konsolidirana i spremna ravnopravno s velikim energetskim kompanijama partnerski ulaziti u investicijske projekte. Time će doći u poziciju stvaranja nove vrijednosti, stalnog rasta vrijednosti temeljnog kapitala i doprinosa državnom proračunu. To je ujedno i jedina garancija razvoja i prosperiteta domaće elektroindustrije i ostalih pratećih sektora koje razvija konjunktura rasta nacionalne elektroprivrede.
U protivnom, treba se upitati tko je to toliko bahat i bezobziran prema dobru svog naroda kada mu takve misli o rasprodaji nacionalnog blaga uopće padaju na pamet. Zato pod svaku cijenu, bilo zakonski bilo sindikalnim radikalnim akcijama treba spriječiti sve moguće inicijative u tom smislu, jer je više nego sigurno da poslije tragične prodaje H-telekoma, INE, Plive i dr. ovome narodu nisu potrebna nova osvjedočenja kako bi zaključio da političke garniture na vlasti svo ovo vrijeme nisu radile u njegovom interesu.
| | | | 5/3/2011 - Premijerka Kosor predstavila investicijske projekte vrijedne 13 milijardi kuna | | Izvor - Poslovni dnevnik, 17. ožujka 2011. | | | - Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor predstavila je danas desetak investicijskih projekta, vrijednih gotovo 13 milijardi kuna, a koji će u nekoj od faza realizacije biti u drugom tromjesečju ove godine.
Najvrjedniji su projekti Hrvatske elektroprivrede (HEP) u novi blok Termoelektrane Plomin, što je investicija od oko 5,5 milijardi kuna, potom Janafov projekt Jugoistočnog europskog produktovoda, vrijedan ukupno oko 3,2 milijarde kuna, te turistički projekt Brijuni Rivijera čija se vrijednost procjenjuje na 2 do 2,5 milijardi kuna. Za novi blok TE Plomin, instalirane snage 500 megavata (MW), u drugom se tromjesečju očekuje odabir strateškog partnera, kod Janafovog projekta očekuje s osnivanje tvrtke kćeri kao nositelja projekta.
Projekt Brijuni Rivijera predviđa hotelski i apartmanski smještaj u kategoriji 4 do 5 zvjezdica, dvije luke nautičkog turizma i sportsko-rekreacijskih sadržaji, a riječ je o tri projekta - Pineta, Hidrobaza, Sveta Katarina i Monumenti. Za svaki od ta tri projekta raspisat će se zaseban međunarodni natječaj u drugom tromjesečju ove godine, a ići će se na koncesiju.
Premijerka je predstavila i projekte Hrvatskih željeznica ukupno vrijedne 700 milijuna kuna, dva projekta Hrvatskih voda - obrambeni nasip na Neretvi i projekt Slavonski Brod, ukupne vrijednosti 310 milijuna kuna, te 687 milijuna kuna vrijedne projekte Plinacroa na izgradnji plinovoda u Dalmaciji. Kosor je istaknula i kako realizacija desetak projekata predstavljenih za prvo tromjesečje ove godine ide prema planu i u predviđenim rokovima.
Vlada će učiniti sve za dodatno uklanjanje prepreka investicijama, kazala je premijerka Kosor i najavila primjerice izmjene zakona o šumama, o građenju, o poticanju investicija.
| | | | 5/3/2011 - DM pobijedio HT i Agrokor kao najbolji poslodavac | | Izvor - Business.hr, 16. ožujak 2011. | | | - DM-drogerie markt na prvom je mjestu s čak 12,5 posto glasova, dok je prošle godine imao 7,6 posto glasova.
Kao i prošle godine, na drugom mjestu je HT sa 6,2 posto glasova, zatim na trećem Agrokor sa 3,5 posto glasova, koliko je imao i četvrtoplasirani Vipnet.
Među prvih 50 poslodavaca prvog izbora nalaze se i (abecednim redom): B.net, Combis, Croatia osiguranje, Dalekovod, Hrvatske autoceste, Hrvatska narodna banka, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatske vode, Hrvatske željeznice, IBM, IGH, IN2, Institut "Ruđer Bošković", Kraš, Lidl, Müller, Nestle, Oracle, Philip Morris, Raiffeisen Bank, Recro, SAP, Strabag, Tele 2, UNICEF, Valamar, Vindija, Zagrebačka pivovara, Zagrebački holding, Zračna Luka Zagreb.
Od početka provođenja tog istraživanja prvo mjesto je pet godina zaredom osvajao HT, a redoslijed sljedeće tri tvrtke u odnosu na prošlu godinu ostao je nepromijenjen. U odnosu na 2010. INA i HEP su napredovali za jedno mjesto i ove se godine INA nalazi na 5., a HEP na 7. mjestu. Između njih nalazi se Google koji je ove godine prvi put u top 10 poslodavaca prvog izbora.
Banke su ove godine izgubile na popularnosti, pa se u top 10 nalazi jedino Zagrebačka banka koja je pala za tri mjesta i ove se godine nalazi na 8. mjestu, a Privredna banka Zagreb zbog pada od četiri mjesta ispala je s liste 10 najpoželjnijih i nalazi se na 11. mjestu. U prvih deset tvrtki ponovno je ušao Microsoft koji je posljednji put među deset najpoželjnijih bio 2007. godine.
Tvrtke koje su najviše porasle u očima ispitanika su Google koji se ove godine pojavio na 6. mjestu te Hrvatska pošta koja se pojavila na 17. mjestu. U top 20 tvrtki prvi je put ušla i Podravka (koja uključuje i Belupo), i to na 16. mjesto. Nakon što se lani nije našla u top 20, Adris grupa je ove godine napredovala i smjestila se upravo na 20. mjesto.
Presudni razlozi atraktivnosti poslodavaca prvog izbora su: sigurnost radnog mjesta i vodstvo u sektoru, koji su najvažniji za po 44 posto odgovora ispitanika. Sigurnost radnog mjesta ove se godine, očito zbog krize, probila na prvo mjesto, za razliku od prošle kada je bila na trećem mjestu, iza vodstva u sektoru i prilike za napretkom u struci. Na trećem je mjestu ove godine socijalna odgovornost poslodavca sa 42 posto te harmonični odnosi na radnom mjestu sa 41 posto odgovora ispitanika.
Unatoč uvriježenom mišljenju da je visina plaća glavni razlog atraktivnosti nekog poslodavca, s poslodavcima prvog izbora to nije slučaj. Naime, "visina plaća i ostale materijalne beneficije" presudan su faktor atraktivnosti za 39 posto ispitanika, čime je taj razlog tek na 5. mjestu, kao i prilika za napredovanje u struci i ukupan imidž u poslovnom svijetu.
Muškarcima su najatraktivniji HT, zatim DM-drogerie markt i Vipnet, dok je za žene najatraktivniji poslodavac DM-drogerie markt, koji slijede HT i Agrokor. Kao presudan razlog atraktivnosti muškarcima je na prvom mjestu vodstvo u sektoru, zatim prilika za napredak u struci i sigurnost radnog mjesta. Ženama je pak upravo sigurnost radnog mjesta na prvom mjestu, a slijede socijalna odgovornost poslodavca te harmonični odnosi na radnom mjestu i vodstvo u sektoru.
Najpoželjniji poslodavac za ispitanike sa srednjom stručnom spremom je DM-drogerie markt, dok je na drugom mjestu HT, a na trećem INA. Za ispitanike s višom i visokom stručnom spremom najpoželjniji poslodavci su također DM-drogerie markt i HT, a na trećem mjestu je Vipnet.
U odnosu na rad kod svog poslodavca prvog izbora, ispitanici bi pristali raditi isti posao i u prosječno atraktivnoj tvrtki, ali za 39 posto veću plaću. Obrnuto gledano, ispitanici bi pristali raditi za prosječno 28 posto nižu plaću kod svog poslodavca prvog izbora u odnosu na plaću koju primaju kod sadašnjeg poslodavca.
Čak i u ovo doba gospodarske krize ipak 47 posto ispitanika često razmišlja o promjeni poslodavca, 37 posto ispitanika ponekad razmišlja, a svega 15 posto uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Prošle godine o promjeni poslodavca nije razmišljalo 22 posto ispitanika.
| | | | 5/3/2011 - Nova afera: HEP gradi nepotrebne trafostanice od pola milijarde kn! | | Izvor - Jutarnji list, 07. ožujak 2010. | | | - Možeš ti pohapsiti pola direktora, ali HEP i dalje funkcionira uz rastrošnost i tešku nekompetenciju. I nova Uprava na čelu s Leom Begovićem nastavlja s naslijeđenim projektom gradnje dvije trafostanice na dubrovačkom području, TS Plat i TS Srđ, u koje namjerava utući najmanje 560 milijuna kuna, iako ti objekti nemaju ekonomsku i tehničku opravdanost!
Sredinom prosinca 2009. u glavnoj dubrovačkoj trafostanici Komolac izbio je požar , pa je jug Hrvatske nekoliko dana ostao bez struje, što se nije dogodilo od Domovinskog rata. Svjesna ozbiljnosti situacije, premijerka Jadranka Kosor je rješavanje opskrbe Dubrovnika strujom odmah proglasila HEP-ovim prioritetom.
Ideja Dubravke Šuice
Dubravka Šuica, bivša HDZ-ova gradonačelnica i saborska zastupnica, u siječnju 2010. uspjela je dobiti načelni pristanak za forsiranu gradnju novih trafostanica, navodno nužnih za pouzdanu opskrbu Dubrovnika i okolice strujom.
Na žalost, premijerka nije bilo objektivno informirana: stručnjaci ukazuju da je za sigurnost napajanja Dubrovnika električnom energijom u duljem razdoblju dovoljna investicija od 60 do 70 milijuna kuna, u što bi bili uključeni sanacija postojeće trafostanice Komolac, dodatni visokonaponski kabeli te nova trafostanica na Lapadu.
Olako se razbacujući državnim novcem, rukovodstvo HEP-a izvadilo je iz ladice stari projekt koji im je tu ostavio bivši direktor Ivan Mravak, a koji uključuje gradnju tih dviju novih trafostanica u vrijednosti od 560 milijuna kuna, što znači da namjeravaju u vjetar baciti najmanje pola milijarde kuna!
Napuhana cijena
Premijerka Kosor lanjskog je prosinca svečano označila početak radova na trafostanici Plat čija je predračunska vrijednost 356 milijuna kuna. Međutim, nezavisni stručnjaci smatraju da je ta cijena napuhana te ne bi smjela biti veća od 200 milijuna kuna. S obzirom na to da TS Plat gradi konzorcij Dalekovod-Končar KET, koji ni u prijašnjim poslovima s državom nije bio cjenovno umjeren, svakako bi, u svjetlu velikog broja afera, bilo upitno da vjerodostojnost troškovnika još jednom provjere mjerodavni stručnjaci, umjesto da to poslije obavlja forenzički odjel USKOK-a.
Trafostanica Plat daleko nadmašuje trenutačne potrebe, a sadašnje opterećenje Dubrovnika od 60 MW zadovoljavaju postojeća mreža, jedan agregat HE Dubrovnik od 100 MW i visokonaponski vodovi od 110 kV iz tri smjera (prema HE Dubrovnik, odnosno TS Ston i TS Trebinje, što je pravac za uvoz struje).
Izolirani otok
Gradnja trafostanice Plat opravdava se dugoročnim potrebama prijenosa energije iz dviju budućih hidroelektrana. Prva je HE Ombla, snage 68 MW i predračunske vrijednosti 125 milijuna eura, koja još nema projektnu dokumentaciju pa je rok za gradnju najmanje pet do šest godina (primjerice, HE Lešće, mnogo jednostavniji projekt, građen je šest godina). Na tom je području planirana i dogradnja dva generatora od po 150 MW u HE Dubrovnik 2. Međutim, riječ je o projektu koji koristi vodni potencijal Republike Srpske, pa izvjesnost realizacije nije kraća od deset godina.
TS Plat moći će koristiti tek nakon povezivanja vodom od 220 kV na buduću magistralnu TS Zagvozd, ali taj vod i trafostanica nisu ni u srednjoročnim planovima. Dakle, izvjesno je da će skupa trafostanica Plat biti izoliran otok u elektroenergetskom sustavu dugi niz godina tijekom kojih će preusmjeravati energiju u susjedne države, izvoznice struje, što svakako nije naš gospodarski interes jer se tu neće moći postići dobre cijene.
...
| | | | 5/3/2011 - Struju nam može dati jedino HEP, ali opet moramo raspisati natječaj | | Izvor - Jutarnji list, 07. ožujak 2010. | | | - Bez odjeka je ostala inicijativa gradonačelnika Siska Dinka Pintarića upućena zastupnicima, kojom se tražila potpora za izmjenu Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Nelogična odluka
Pintarić je upozorio na nelogičnu odluku iz toga zakona prema kojoj grad mora pokrenuti postupak javne nabave za kupnju struje za javnu rasvjetu, odnosno postupak javnog prikupljanja ponuda za nabavku struje za potrebe grada. Zašto je uopće takva uredba donesena nejasno je, jer do Siska, kao i drugih gradova, nitko ne može dati struju osim HEP-a.
- Tako je propisano zakonom prema kojem je struja za javnu rasvjetu komunalna djelatnost, a kod komunalne djelatnosti morate objaviti u medijima natječaj, te formirati povjerenstvo koje će odabrati najbolju ponudu. Troškovi procedure su oko 10 tisuća kuna, a rezultat se zna - struju će nam i dalje isporučivati HEP-Elektra Sisak, jer je to jedino moguće, a mi gubimo vrijeme i rasipamo novac kojeg nemamo - pojašnjava Mile Mikić, pročelnik komunalnog odjela u Sisku.
Postupak javne nabave
Što se tiče nabavke struje za gradske ustanove, grad Sisak, baš kao i svi drugi gradovi u državi, mora provesti postupak javne nabave, jer se u ovom slučaju struja tretira kao roba. Ponovno će se na objavu u tisku, izradu dokumentacije i rad povjerenstva potrošiti oko 10 tisuća kuna, a sve uzalud, smatraju u Sisku.
| | | | 5/3/2011 - EBRD podupire izgradnju HE Ombla kod Dubrovnika | | Izvor - Slobodna dalmacija, 3. ožujka 2011. | | | - Izgradnja Hidroelektrane na Ombli bila je tema razgovora dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj.
Predstavnik EBRD-a Jack Mazingo je pojasnio kako Europska banka financira isključivo projekte koji jamče sveobuhvatne pozitivne učinke na lokalnu zajednicu pa je podupro stavove koje je Grad Dubrovnik iznio HEP-u u smislu ekološke prihvatljivosti ulaganja koje bi trebalo zajamčiti i redovitu opskrbu vodom dubrovačkog područja.
Iz EBRD su najavili kako će u postupku evaluacije projekta u kojem HEP surađuje s gradskom upravom analizirati dugoročni učinci HE Ombla na područje Rijeke dubrovačke i Grada Dubrovnika. EBRD će s gradskim Savjetom za promet i Stožerom za zaštitu i spašavanje evaluirati utjecaje same gradnje na okoliš u četverogodišnjem razdoblju.
Kako će se u tom razdoblju u Rijeci dubrovačkoj odvijati radovi na jadranskom projektu Hrvatskih voda te proširenju ACI marine Komolac ulagači planiraqju uskladiti radove zbog umanjivanja utjecaja na svakodnevicu stanovništva.
| | | | 5/3/2011 - Hrvatska otjerala ozbiljne ulagače iz energetike | | Izvor - Poslovni dnevnik, 9. veljače 2011. | | | - Hrvatska je svojom energetskom politikom otjerala prave privatne investitore, a ostali su nam mahom mešetari tvrdi Ranko Goić, predstojnik Zavoda za elektroenergetiku sa splitskog FESB-a i savjetnik za obnovljive izvore energije. On je samo jedan od onih koji su se u praksi susreli s problemima koje je u Poslovnom dnevniku otkrio Saša Lončar, vlasnik četvrtine HG Spota, prisiljen da odustane od ulaganja u solarne elektrane u Dalmaciji.
Kroz moj je ured u posljednje tri godine prošlo stotinjak privatnih ulagača, a u Hrvatskoj se zadržalo njih dvadesetak i to mahom mešetara koji nemaju novac ni za projektnu dokumentaciju ni za gradnju", kaže Goić.Krešimir Štih iz Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK kaže da je ključan problem u regulativi. "Zakon je složen tako da vam na svakom koraku projekt elektrane na obnovljivi izvor energije zapne pa makar i na najbanalnijim stvarima", pojašnjava Štih. Dodaje da samo na energetsko odobrenje, koje izdaje HEP, čeka 91 mala hidroelektrana ukupne snage 196 MW i 61 solarna elektrana ukupne snage 43MW. I Štih naglašava da neki projekti koji imaju suglasnost stoje jer ulagači nemaju novca za njihovu realizaciju. U Hrvatskom operatoru tržišta energije, državnoj tvrtki koja je nadležna za otkup struje od povlaštenih proizvođača, navode da imaju takav ugovor sa 17 elektrana ukupne snage 93,6 MW od čega najveći broj, njih šest, čine vjetroelektrane i četiri solarne elektrane.
HROTE ima ugovor s još 17 elektrana o otkupu struje bez povlastica, ukupne snage 63,3 MW. One ne rade jer im se to bez poticaja uglavnom ne isplati. U HEP-u kažu da su prepreke koje je naveo Saša Lončar, a zbog čega je odlučio graditi elektrane u Srbiji a ne Hrvatskoj, u domeni politike, od lokalne do državne. "HEP ne blokira razvoj projekata obnovljivih izvora energije i nije prepreka njihovom intenzivnom razvoju što je jasno vidljivo iz broja suglasnosti koje smo do sada izdali za takve projekte izgradnje elektrana", ističu u kompaniji.
| | | | 5/3/2011 - Tko će htjeti voditi tvrtke u državnom vlasništvu? | | Izvor - Poslovni dnevnik, 14. veljače 2011. | | | - Strogim limitiranjem plaća i ograničavanjem zapošljavanja po isteku mandata Vlada riskira da uprave državnih tvrtki popuni nesposobnima.
Ni Aladinova svjetiljka Vladi neće pomoći u potrazi za stručnjacima koji bi upravljali tvrtkama iz portfelja države. Kandidatima je motivaciju prigušila prije mjesec dana odlukom o daljnjem limitiranju plaća na 3,2 prosječne hrvatske plaće, a izmjenama Zakona o sprečavanju sukoba interesa otišla je korak dalje u nelogičnim potezima.
Stručne i sposobne koji već jesu u upravama državnih tvrtki zakon bi mogao čak motivirati da kuvertiraju ostavke prije isteka mandata.
Da li brzopleto i nepromišljeno ili možda ipak ciljano, Banski su dvori među državne dužnosnike uvrstili i "članove i predsjednike uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države". Novi je zakon tako predsjedniku Uprave Hrvatske poštanske banke Čedi Maletiću, Zdravku Zrinušiću iz Croatia osiguranja, Anti Violiću iz ACI-ja, Denisu Vukorepi iz Luke Rijeka, odnosno svim upravama trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, iako društva posluju na tržištu i izložena su žestokoj konkurenciji, nametnuo obveze kao da su ministri, zastupnici ili ustavni suci koji su financirani iz državnog proračuna.
Istodobno, takva ograničenja nije adresirao na uprave javnih poduzeća i ustanova poput HEP-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, Hrvatske pošte... To što im je uvedena obveza da u roku 30 dana predoče podatke o imovini, i svojoj i (izvan)bračnog druga te malodobne djece, i što ne smiju zadržati darove skuplje od 500 kuna, zanemariv je detalj u odnosu na ograničavanje zapošljavanja po isteku mandata.
Time-out godinu dana
Godinu dana pojedinci iz uprava državnih tvrtki ne smiju "prihvatiti imenovanje ili sklopiti ugovor kojim stupaju u radni odnos kod pravne osobe koja je bila u poslovnom odnosu s društvom koje su vodili." Utvrdi li pak Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa da je netko dao "nepotpune podatke s namjerom da prikrije imovinu može izreći prijedlog za razrješenje."
Brzopleto
Pobjeći će eksperti
"Zakon, i to nije dobro, polazi od pretpostavke da će netko imati loše namjere. Donesen je brzopleto i pojačava negativnu selekciju zbog čega bi državne tvrtke uskoro mogli voditi ne eksperti već pojedinci koji ne znaju kamo bi sa sobom", komentira ekonomist Ljubo Jurčić.
Ograničavanje zapošljavanja po isteku mandata u maloj zemlji kakva je Hrvatska on drži ishitrenim.
| | | | 5/3/2011 - ADIO RAČUNU ZA STRUJU: Murterini prvi u Hrvatskoj uveli solarnu javnu rasvjetu | | Izvor - Slobodna dalmacija, 12. veljače 2011. | | | - Težačka ulica u Murteru prva je ulica u Hrvatskoj koju će noću osvjetljavati solarna javna rasvjeta koja funkcionira neovisno o javnoj energetskoj mreži. U ulici dugoj nešto više od pola kilometra postavljeno je 20 stupova na kojima su fotonaponski paneli koji sunčevu energiju pretvaraju u električnu i akumuliraju je u akumulatorima.
Ekološki model
U podnožju stupa su baterije od 150 ampersati koje punih sedam dana, i kod oblačnog vremena, mogu osigurati dovoljno energije za rad javne rasvjete. Svaki stup ima i električni luxomt koji po potrebi dodatno smanjuje potrošnju struje u razdobljima noći kada na ulici ima manje prolaznika. Održavanje je minimalno u usporedbi s klasičnom javnom rasvjetom jer se umjesto standardnih natrijevih žarulja za rasvjetu koristi LED tehnologija koja, osim što je energetski učinkovitija, ima deklarirani vijek od 50 tisuća radnih sati, odnosno 12 godina. - Bezbroj je prednosti ove rasvjete u usporedbi s klasičnom.
Nema potrebe za raskopavanjem ulica i polaganjem električnih kabela. Montaža i održavanje su jednostavni. Po potrebi se može i prenositi na druge lokacije. Rasvjeta ulice nije ugrožena kod pada napona ili nestanka struje. I ono što je najvažnije: nema računa za struju.
Također, kao ekološki osviješteni građani, solarnu javnu rasvjetu prepoznali smo kao učinkovit model koji može pridonijeti smanjenju ukupne emisije ugljikova dioksida u atmosferu - kaže Dragica Bašić, donačelnica Murtera, koja je najzaslužnija što je ova općina krenula u implementaciju solarne javne rasvjete.
- Što se tiče financijskih probitaka, računica je jasna. Rasvjeta ove ulice stajala nas je 400 tisuća kuna, s tim da je petinu iznosa osigurao Fond za energetsku učinkovitost. Da smo se opredijelili za klasičnu rasvjetu, to bi nas stajalo između 200 i 250 tisuća kuna. Mi bismo godišnje za osvjetljavanje ove ulice HEP-u platili gotovo 80 tisuća kuna.
Znači, nakon pet godina ova se ulaganja u potpunosti isplate, a u usporedbi s klasičnom rasvjetom, već za dvije do tri godine. To je i razlog što nećemo stati na ovoj ulici. Namjera nam je na ovaj način osvijetliti sve murterske ulice koje nemaju javnu rasvjetu. U onim ulicama koje, pak, imaju riješenu javnu rasvjetu, standardne natrijeve žarulje zamijenit ćemo štedljivijim i dugovječnijim LED svjetiljkama - kaže donačelnica Bašić.
U želji da u projekt uključe što više tvrtki, lokalne vlasti u Murteru odlučile su uputiti im javni poziv kako bi u jednoj ulici svaka od njih postavila vlastiti stup s fotonaponskim ćelijama i rasvjetom. - Takav potez bio bi višestruko koristan. S jedne strane, svi potencijalni investitori imali bi priliku doći u Murter i na jednome mjestu vidjeti što domaće tvrtke nude, te za sebe odabrati najbolje rješenje. S druge, to bi za te tvrtke bio besplatan izložbeni prostor. Nadamo se da će ovaj naš poziv biti plodotvoran - kaže donačelnica Bašić.
Dobra vijest za vikendaše
- Ova rješenja u Težačkoj ulici, koja su inače prošla testiranje tijekom zimskog razdoblja u jednoj ulici u Zagrebu, nešto su skuplja. Međutim, postoje slična nešto jednostavnija i manje zahtjevna rješenja koja osiguravaju dovoljno energije za javnu rasvjetu noću za osam sati, a toliko u pravilu traje noć u ljetnom razdoblju.
Takve svjetiljke namjeravamo postaviti u dijelovima Murtera gdje su vikendice u kojima se ne boravi zimi, tako da bi u njima javna rasvjeta radila samo osam sati, što je sasvim dovoljno - kaže Ivan Božikov, načelnik općine Murter-Kornati.
Sunčeva mini centrala i na krovu Općine
Lokalne vlasti u Murteru mogle bi uskoro biti prve u državi koje će na općinsku zgradu instalirati solarnu mini elektranu koja bi u cijelosti zadovoljavala energetske potrebe lokalnih činovnika, a nije isključeno da bi dio preostao i za isporuku u elektroenergetski sustav.
- Projekt smo već razradili i javili se na natječaj Fonda za energetsku učinkovitost još u rujnu prošle godine. Očekujemo svaki dan da nam stigne odgovor od Fonda i da zajednički krenemo u gradnju solarne elektrane snage 9,5 kilovata. Panele bismo instalirali na krov općinske zgrade i kina koji ima površinu od dvije tisuće kvadrata. Ukupna investicija teška je 320 tisuća kuna - kaže Dragica Bašić.
Ako Fond ne bi bio voljan sudjelovati u realizaciji ovog projekta, dogradonačelnica kaže da imaju rezervnu, čini se, čak i atraktivniju varijantu. - Išli bismo na povezivanje krovova susjednih zgrada i tako instalirali elektranu osjetno veće snage. U tom slučaju otvorile bi nam se šanse da s takvim projektom potražimo novac iz EU fondova - kaže Dragica Bašić.
- Ulaganja u takve elektrane mogu biti isplativa za pet-šest godina. Kilovate proizvedene u njima država plaća čak i do 3,8 kuna, što je velik poticaj. Iako postoje zakonski okviri, nažalost, birokracija usporava takve investicije. U ovom trenutku samo četiri takve solarne elektrane, dvije u Zagrebu, te po jedna u Čakovcu i Metkoviću, isporučuju struju u elektroenergetski sustav - kaže Boris Tudor, direktor splitskog “Solar Projekta”, tvrtke koja je osvijetlila Težačku ulicu u Murteru.
| | | | 5/3/2011 - Do 2050. iz obnovljivih izvora 95% struje | | Izvor - Poslovni dnevnik, 4. veljače 2011. | | | - Gotovo sva potražnja za energijom u svijetu do 2050. mogla bi se namirivati iz obnovljivih izvora poput vjetra, solarne i geotermalne energije u svrhu dobivanja struje, zatim za transport i grijanje. Zaključak o dobivanju 95 posto energije iz obnovljivih izvora u budućnosti proizlazi iz studije koju su zajednički izradili američki fond WWF International i nizozemska konzultantska tvrtka Ecofys.
Veliki planovi HEP-a
Udio nafte, plina i ugljena te nuklearne energije u globalnom energetskom miksu u sljedeća četiri desetljeća bit će svedena na samo 5%. Procjenjuje se da bi mjere uštede energije mogle smanjiti ukupnu potražnju za 15 posto u odnosu na 2005., čak i ako populacija, industrijska proizvodnja, vozarine i putnički promet poraste, navodi se u toj studiji. To bi zahtijevalo 4,8 bilijuna dolara ulaganja do 2035. u modernizaciju zgrada, električne mreže i proširenje vjetroelektrana i kapaciteta za dobivanje solarne energije, a isplativost te inicijative trebala bi biti vidljiva do 2040. godine. “To je osiguranje protiv promjenjivosti cijena nafte i plina i klimatskih promjena”, smatra Stephan Singer, urednik studije i direktor energetske politike u WWF-u. “To može biti učinjeno korištenjem dostupnih tehnologija i onih koje će uskoro biti na tržištu”, dodaje.
Istodobno, Međunarodna energetska agencija (IEA), svjetska krovna energetska organizacija, procjenjuje da je potrebno 33 bilijuna dolara ulaganja u energetsku infrastrukturu do 2035. da bi zemlje mogle zadovoljiti međunarodne obveze smanjenja stakleničkih plinova. Poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova ciljevi su koje si je postavila i Hrvatska uoči ulaska u Europsku uniju. EU, naime, do 2020. želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto u odnosu na 1990. Sukladno tome Hrvatska do 2020. planira ostvariti tri puta 20%, odnosno mjerama energetske učinkovitosti uštedjeti 20% energije iz obnovljivih izvora, proizvesti 20% energije i emisije stakleničkih plinova smanjiti za 20 posto. U sektor obnovljivih izvora energije uključio se i HEP. “HEP – Obnovljivi izvori energije jedna je od tvrtki unutar HEP grupe koja se bavi razvojem projekata obnovljivih izvora energije. Riječ je ponajprije o projektima vjetroelektrana, u kojima je definirano niz potencijalnih projekata. Također se bavi razvojem projekata nekoliko bioelektrana, a jedan od najvažnijih je projekt elektrane na biomasu u Velikoj Gorici kao jedan od 30 Vladinih prioritetnih projekata.
Razvijaju se i projekti malih hidroelektrana, kao i nekoliko lokacija sunčanih elektrana”, pojašnjava Mirela Klanac, glasnogovornica HEP-a. Dodaje da se često u javnosti spominje da HEP otkupljuje struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije. “Skrenuli bismo pozornost da je tijelo nadležno za otkup, odnosno isplatu poticajnih cijena, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) te se upravo s njim i sklapa komercijalni ugovor o otkupu tako proizvedene električne energije. Obveze HEP-a su energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora preuzeti na mrežu čije su mogućnosti i planovi u nadležnosti HEP – Operatora prijenosnog sustava”, kaže Klanac. Napominje da je postizanje ciljeva zacrtanih u direktivama EU kao i potrebnih mjera za realizaciju tih ciljeva u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.
Administrativne barijere
“Izvješća Europske komisije ukazuju da je za sve zemlje članice EU nužno ubrzanje i modernizacija električne mreže, odnosno bolja međusobna povezanost elektroenergetskih sustava kao i uvođenje takozvanih pametnih mreža, modernizacija upravljanja, osiguranje sekundarne rezerve elektroenergetskog sustava kao i učinkovitije poticanje obnovljivih izvora energije. Projekte obnovljivih izvora energije preporučuje se razvijati u suradnji s lokalnom zajednicom kako bi i ona imala koristi od projekta. Nužno je osposobiti državne kadrove kako bi se ubrzale, odnosno uklonile administrativne barijere koje se priječe projektima. Navedeni ciljevi, odnosno akcijski planovi općenito se mogu prenijeti i na hrvatsko tržište kako bi se ostvario zadani cilj”, navodi Klanac.
| | | | 2/2/2011 - HEP si reže kreditni rejting da bi bio lakši zalogaj za preuzimanje | | Izvor - Lider, 02. veljača 2011. | | | - U manje od tri godine, od ožujka 2008. do danas, HEP-ov kreditni rejting spustio se za četiri razreda. Bonitetna kuća Standard&Poors dodijelila mu je, naime, kreditni rejting BB-, tj. svrstala ga u neinvesticijski razred.
Prema mišljenju neovisnog izvora poslovnog tjednika Lidera, HEP-ova je vrijednost tako srušena s 30 milijardi kuna na samo sedam i pol milijardi, zbog čega je postao lakši plijen za zainteresirane ponuđače. U međuvremenu privatizacijske signale šalje sve više jakih igrača zainteresiranih za kupnju: njemački RWE, francuski EDF, talijanski Enel… Iako se u HEP-u hvale rezultatima postignutim u prošloj godini i poboljšanjem likvidnosti, S&P-ovo izvješće uvjerljivo opravdava rušenje kreditnog rejtinga. Kad se tomu pridoda zloporaba u javnoj nabavi i trgovanju s električnom energijom te nametnute socijalne cijene električne energije, jasan je toliki pad vrijednosti. Suočen s jakim igračima zainteresiranima za kupnju s jedne strane i sporim transformiranjem u suvremenu i efikasnu elektroprivredu s druge strane, pitanje je koliko se dugo može odupirati promjeni vlasništva i hoće li se prodati kao cjelina ili će se rascijepati i prodati u dijelovima.
| | | | 2/2/2011 - HEP nakon odlaska Sanadera i Mravka u plusu: Vlada ne smije povećati cijenu struje! | | Izvor - Index.hr, 02. veljača 2011. | | | - KAKO doznaje Index, činjenica da je HEP uspio u prošloj godini ne samo konsolidirati svoje poslovanje nego da će s najavljenim investicijama (Ombla) i bez poskupljenja električne energije poslovati u 2011. godini sa stotinjak milijuna kuna dobiti trebala bi rezultirati nepromijenjenom cijenom električne energije, ali i plina za ovu godinu.
Naime, iako su iz Vlade do sada izlazile informacije o poskupljenju struje koje se odgađalo do lipnja ove godine, slijedom financijskih izvještaja HEP-a koje se prije desetak dana našlo na stolu Vlade to se ne bi smjelo dogoditi i nakon tog razdoblja.
Sanader&Mravak namjerno rastakali HEP?
Da je HEP od gubitaša ušao u pozitivu prije dva tjedna, otkrila je premijerka Kosor na konferenciji za novinare kada je obznanila da je HEP uspio u poslovnoj 2010. godini vratiti oko 1,8 milijardi kuna nepodmirenih dosadašnjih dugovanja. Tada je najavila da će se za par dana znati i precizna financijska izvješća za sve državne tvrtke, a kada je ono i stiglo kao i projekcija HEP-a za sljedeću godinu, Vlada je definitivno odustala i od ideje privatizacije HEP-a.
Činjenica da je u malo više od godinu dana nova uprava uspjela konsolidirati HEP te ga od generatora nelikvidnosti pretvoriti u pozitivnu tvrtku ostavlja dva pitanja. Pitanje je, naime, je li rezultat HEP-ova poslovanja zaista vrhunsko umijeće nove uprave ili je Mravak, koji je provodio politiku Ive Sanadera, možda imao za krajnji cilj rastakanje ove državne tvrtke kako bi je se odvelo u privatizaciju, a na štetu svih građana Hrvatske.
Nakon odlaska Ivana Mravka sa čela HEP-a utvrđeni su ozbiljni financijski minusi u HEP-u, a s obzirom na dugovanja teška 2,6 milijardi kuna iz 2009. godine o toj državnoj tvrtki govorilo se kao jednom od najvećih generatora nelikvidnosti. Nakon prvotne projekcije financijskog stanja nove Uprave pred Vladu je prije godinu dana došao zahtjev iz HEP-a da bi struja trebala poskupiti za 33 posto ako se želi pozitivno poslovanje.
Postotak se smanjivao
Vlada Jadranke Kosor tražila je da se taj iznos prepolovi, odnosno da eventualno poskupljenje bude 17 posto te da se reže što više. U ožujku prošle godine Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) zaprimila je zahtjev HEP-a za poskupljenje električne energije za 17 posto, no od tog se prijedloga odustalo.
Nakon prvotnih rezanja troškova u HEP-u, restrukturiranja poslovanja, raskidanja štetnih ugovora iz Mravkova razdoblja kao i povoljnih meteoroloških uvjeta u srpnju prošle godine šef uprave HEP-a Leo Begović najavljivao je dvostruko manje poskupljenje odnosno od osam do deset posto. Premijerka Kosor tada je tu projekciju poskupljenja dočekala s odobravanjem te izjavom "kako poskupljenje ipak neće biti tako strašno kako se očekivalo".
No, slijedom političke situacije u zemlji, ali i gospodarske krize, poskupljenje je odgođeno na kraj godine. U listopadu i prosincu govorilo se tek o par postotaka poskupljenja, da bi nekoliko dana prije nove godine Vlada sa zatvorene sjednice izvijestila kako se poskupljenje odgađa do lipnja 2011. godine. No, kako smo napisali, do toga, prema svemu sudeći, ne bi trebalo doći.
| | | | 2/2/2011 - Kreće akcija Hrvatskih laburista - PIŠITE VLADI - OSTAVKA! | | Izvor - www.laburisti.com, 29. siječanj 2011. | | | - "Temeljem mojih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, svojom voljom i bez ikakvih pritisaka ZAHTIJEVAM da podnesete ostavku, jer ste u sedam godina vladanja Hrvatsku doveli do bankrota, radnike pretvorili u roblje, nezaposlene učinili očajnima, umirovljenike pretvorili u sirotinju i sve nas odveli u dužničko ropstvo." - ovim pismom pokrećemo do sada najveću akciju kojom svim građankama i građanima dajemo mogućnost da izraze nezadovoljstvo stanjem u državi i pokrenu željene društvene promjene.
ZAŠTO?
SEDAM GRIJEHOVA ZBOG KOJIH OVA VLADA MORA ODSTUPITI
Za grijehe koje je ova vlast u sedam godina počinila prvo mišlju, potom riječju a najviše djelom i propustom, ne bi bila dovoljna podeblja knjiga, a kamoli ovo pismo. Zato ćemo vas, koji živite od svojeg (minulog) rada ili bezuspješno tražite posao, podsjetiti na “samo” sedam glavnih grijehova zbog kojih vlast mora odstupiti.
1. grijeh: OHOLOST vlasti koja se – čim je primila uzde u ruke – odmetnula od građana. Umjesto da se posveti vama, Vlada misli na sebe. Vlada ne služi vama, ona upravlja vašim životima. A predlagali smo im da dužnosniku prestane mandat ako se dokaže sukob interesa. Nisu htjeli!
2. grijeh: POHLEPA i lakomost, za apsolutnom moći i novcem, na osobnim računima i stranačkim crnim fondovima. Sebi i svojima priskrbili su sigurnost, a radnicima ulicu i burzu. A predlagali smo im da naprave reviziju svih 14 kategorija povlaštenih mirovina, da ih sve ukinu i iz mirovinskog sustava izuzmu sve mirovine koje nisu temeljene na stažu, osiguranju i plaćenim doprinosima. Nisu ni to htjeli!
3. grijeh: ZAVIST prema vrsnijima od sebe. Zavidi na hrabrosti onih koji se usude braniti nacionalne i interese radnika. Zavidi na čistim rukama i obrazu, na poštenju i iskrenosti, odlučnosti i solidarnosti. Na svemu što ona sama nema. A predlagali smo im da ne proganjaju pametnije od sebe, da maknu ljepljive prste iz javnih poduzeća. Nisu htjeli!
4. grijeh: SRDŽBA na sve one koji im se ne dive. Zbog čega? Sustavne, višegodišnje pljačke i uništavanja industrije?! A tražili smo da vrate narodu sve što je ukradeno u privatizaciji, da vrate harač kojim smo svi mi punili kasu dok su ju oni - praznili. Da vrate narodu ono što su ukrali posljednjih 7 godina. Nisu htjeli!
5. grijeh: BLUD jer zlorabi druge radi vlastita zadovoljenja i zadovoljenja najbogatijih. Blud, jer pljačka siromašne, kako bi bogate učinila još bogatijima, blud, jer podržava visoke kamate i deviznu klauzulu. A predlagali smo im da neisplatu plaća i neplaćanje doprinosa proglase kaznenim djelom. Predlagali smo im da ukinu deviznu klauzulu na bankarske kredite i pomognu prezaduženim građanima. Nisu htjeli!
6. grijeh: NEUMJERENOST i proždrljivost u nezasitnoj težnji za vlašću. Pola Vlade je pritvoreno, osuđeno ili se sumnjiči za kriminal, ostatak je nesposoban spriječiti afere ili ga indiferentošću i skrivanjem potiču, a ipak se grčevito drže vlasti. A predlagali smo im, da državnim dužnosnicima koji su pritvoreni, osuđeni na zatvor ili su u bijegu, uskrate pravo na plaću. Nisu htjeli!
7. grijeh: LIJENOST ili NEHAJ u obavljanju posla za koji ih plaćamo. Prave nas budalama i uživaju u privilegijama koje vi ne možete ni sanjati. A predlagali smo im da prosječnu mirovinu postupno podignu s 40 na 50 posto prosječne plaće, minimalnu plaću sa sadašnjih 39 na 42, a postupno na 50 posto prosječne plaće. Nisu htjeli!
Za sebe su napravili sve! A za vas? Ako se slažete da je ova vlast počinila makar i jedan od ovih sedam grijehova i ako mislite da je činjenje tih grijehova i vama sjelo na leđa, potpišite ovo pismo za ostavkom Vlade.
KAKO?
Potpisom pisma. Od utorka 1. veljače u svim većim gradovima i mjestima diljem Hrvatske na štandevima Hrvatskih laburista - Stranke rada možete potpisati pismo i staviti ga u za to predviđenu kutiju. Sva prikupljena pisma na kraju akcije predati ćemo Vladi Republike Hrvatske.
| | | | 1/29/2011 - Kolektivni ugovor za HEP grupu: Ako poraste BDP, rast će i plaće HEP-ovim zaposlenicima | | Izvor - Bussines.hr, 28. siječnja 2011. | | | - Uprava i četiri sindikata HEP-a potpisali su kolektivni ugovor za HEP grupu kojim se zaposlenima u nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji osigurava rast plaća u iduće dvije godine, pod uvjetom da u tom razdoblju poraste i BDP.
KU je potpisan još 12. siječnja, no o tome javnost tada nije bila obaviještena već je samo objavljen u novom broju Narodnih novina.
Po riječima sindikalaca, to je učinjeno "bez pompe" zbog stanja u zemlji u kojoj je gotovo 320.000 ljudi evidentirano na Zavodu za zapošljavanje. Uprava pak tumači da se radi samo o internom događaju u HEP-u između poslodavca i sindikata.
Novim KU-om, koji je sklopljen na dvije godine, utvrđeno je da će vrijednost boda za izračun plaće pratiti rast BDP-a pa bi tako, u slučaju da BDP bude rastao kako se predviđa, plaće 14.000 zaposlenih u HEP-u do početka 2013. godine prosječno porasle za 2,4 posto.
Materijalna prava ostala su na razini prethodnog KU-a, tako da će radnici za regres dobiti 1.800 kuna, a za božićnicu 1.750 kuna u neto iznosu, te za Uskrs 400 kuna u naravi. Jubilarne nagrade smanjene su za 10 posto, dok su sva ostala prava ista kao i u prethodnom Ugovoru.
Uprava je poručila kako je iznimno zadovoljna što su prvi puta KU potpisali predstavnici svih četiriju sindikata koji djeluju u HEP-u.
Sindikati su pak zadovoljni jer na taj način, smatraju, pomažu očuvati jedinstveni HEP. Svi radnici HEP Grupe imaju jedan KU čime, na svoj način, sprečavaju razbijanje HEP-a i privatizaciju pojedinih djelova, kaže predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak.
KU-om se poslodavac obvezuje "pravodobno, a najmanje jednom u dva mjeseca obavijestiti sindikate o tijeku priprema na izradi planova za restrukturiranje i privatizaciju" HEP-a, a "u slučaju statusnih promjena ili pravnih poslova kojim poslodavac HEP d.d. utemeljuje nova društva", radnicima koji tamo prelaze priznaje se kontinuitet radnog odnosa i svih stečenih prava.
| | | | 1/29/2011 - Sabor: HEP struju može prodavati inozemnom kupcu | | Izvor - Poslovni dnevnik, 28. siječnja 2011. | | | - HEP će ubuduće struju moći prodavati i strancima, bude li to u državnom interesu, odlučio je danas Hrvatski sabor, dopunivši Zakon o tržištu električne energije.
Tim se dopunama, naime, opskrbljivačima električnom energijom u Hrvatskoj omogućuje prodaja struje kupcima u inozemstvu kada je to državi u strateškom interesu. Uvjet je da je inozemni kupac ujedno i proizvođač strateške sirovine koja je potrebna Hrvatskoj. Izmijenjen je Zakon o zračnim lukama koji sada omogućava davanje koncesija, kao i pokretanje investicijskih projekata u zračnim lukama, a time i početak realizacije projekta izgradnje novog putničkog terminala i stajanke u Zračnoj luci Zagreb. Zakon definira rok koncesije najviše do 40 godina te utvrđuje koncesijsku naknadu.
| | | | 1/29/2011 - Energetsko siromaštvo i nada | | Izvor - Poslovni dnevnik, 28. siječnja 2011. | | | - Znate li što je to "Fuel Poverty"?
Riječ je o izrazu koji se najčešće koristi u Velikoj Britaniji, Irskoj i na Novom Zelandu, a znači pojavu kad kućanstvo, odnosno obitelj troši više od 10% svojih prihoda na troškove energije (grijanje, hlađenje, rasvjeta, pogon kućanskih aparata).
U hrvatskom bi jeziku trebalo govoriti o energetskom siromaštvu, dakle o pojavi da si kućanstvo ne može priuštiti dovoljno energije zbog ekonomskih razloga i ne miješati to s nedostatkom ili nerazvijenošću energetske infrastrukture. Naravno, energetsko siromaštvo posebno je aktualno zimi kada pitanje dovoljnog ili adekvatnoga grijanja postaj pitanje očuvanja zdravlja, ponegdje čak i pitanje života ili smrti. Da je riječ o ozbiljnom problemu, pokazuju i statistike: Velika Britanija tako u 2009. bilježi čak 4,6 milijuna kućanstava koja su se s tim problemom suočila tijekom zime 2009./2010., odnosno navodi se da je ovaj problem pridonio iste godine smrti više od 36.000 ljudi, što je povećanje od 49% u odnosu na zimu 2007./2008. godine. Teorija još navodi i da su uzroci energetskog siromaštva niski prihodi stanovništva (što često dovodi na kraju i do potpunog siromaštva), visoke cijene energenata, loša toplinska izolacija kuća te prevelika površina stambenih objekata za broj ljudi koji u njemu žive.
Utopija u Hrvatskoj
Prije dosta godina slušali smo o ovoj temi s čuđenjem, danas je ona i hrvatska realnost. U uvjetima masovne nezaposlenosti ili rada bez plaće te učestalog porasta cijene energenata ta je tema svima postala vrlo aktualna i teško se danas netko u hrvatskom društvu može naći tko bi bio ravnodušan.
Što učiniti?
Praksa iz Velike Britanije pokazuje, makar je situacija teško primjenjiva i teško usporediva s Hrvatskom, da je Vlada u proceduru uputila energetski zakon koji zahtijeva da energetske tvrtke pomažu kućanstvima s niskim prihodima, a slično poduzima i Vlada preko sustava socijalne pomoći. Samo od energetskih tvrtki zahtijeva se financijska pomoć od najmanje 300 milijuna funti godišnje do zime 2013./2014. godine.
A u Hrvatskoj?
Za sada ne postoji sustav zaštite siromašnih kupaca energije, a čini se ni previše razmišljanja nadležnih tijela državne uprave o tom problemu. Ako je riječ o električnoj energiji, postojećim tarifnim sustavom subvencionira se potrošnja električne energije do 2000 kWh godišnje bez obzira na prihode ili broj članova kućanstva. Troškovi prirodnog plina i naftnih derivata obračunavaju se isključivo po potrošnji, a građani koji su u (ne)prilici grijati se iz neke od gradskih toplana u pravilu plaćaju po kvadraturi grijane stambene površine bez mogućnosti da na tu potrošnju sami utječu (o razdjelnicima i novim pravilnicima pisat ćemo drugi put). Sve upućuje da bi u Hrvatskoj trebalo hitno uspostaviti sustav socijalne pomoći koji uključuje sve energetske potrebe na razini potreba koje naša Hrvatska kao (načelno) socijalna država treba omogućiti.
Moguće? Utopija?
U situaciji kada se koplja lome oko razdvajanja HEPa i njegove privatizacije, tihog rata s Mađarima oko dionica Ine te bježanja od državnog vlasništva i ulaganja u tzv. plinski biznis, bojim se da je to prilična utopija.
Nada na kraju
Sjećate li se još priče o Pandorinoj kutiji? Pandorina je znatiželja prevladala pa su sva zla izašla na dotad bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u blagostanju - kuga, zločin, pohlepa, starost, bolest, prijevara itd. Odmah je kutiju brzo zatvorila, a unutra je ostala samo - nada.
Energetska učinkovitost može biti naša nada u ovom svijet koji je često hladan i turoban i svakako je jedan od načina prevladavanja energetskog siromaštva. Nažalost, ne i dovoljan način iako čovječanstvo u zlim vremenima treba imati nadu. Nadamo se i razumu i pametnom upravljanju vlastitim resursima.
Julije Domac, autor je ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske
| | | | 1/29/2011 - Sindikat: Troškovi restrukturiranja HEP-a mogli bi dosegnuti 2,5 milijarde kuna | | Izvor - Poslovni dnevnik, 27. siječnja 2011. | | | - Javna rasprava o modelu po kojem bi energetski sektor Hrvatske trebao biti usklađen s energetskim direktivama Europske unije okončana je danas prihvaćanjem kompromisnog rješenja za restrukturiranje Hrvatske elektroprivrede (HEP).
Nasuprot naveliko kritiziranom TSO modelu (Transmission system operator) koji podrazumijeva potpuno vlasničko razdvajanje mrežnih djelatnosti, odnosno prijenosa i distribucije električne energije, predložen je kompromisni ITO model (Independent Transmission Operator) koji ne predviđa izdvajanje nijednog dijela iz HEP-a, rečeno je na javnoj raspravi o 3. energetskom paketu koje je organizirao Cigre u suradnji s Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Prema ITO modelu osnovala bi se samostalna organizacija unutar HEP-a koja bi bila organizacijski i upravljački neovisna uz uvođenje određenih mehanizama zaštite i nadzor Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).
Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, koji je iznio kompromisno rješenje, predložio je da HEP organizira prijenos električne energije prema ITO modelu do 2014., kada bi Vlada i Europska komisija trebali ocijeniti udovoljava li taj model postavljenim energetskim ciljevima EU-a te trebali odlučiti hoće li nastaviti s tim modelom ili će ga napustiti. "Vlada će, međutim, i ranije moći donijeti odluku o napuštanju tog modela i prihvaćanju vlasničkog razdvajanja i odvajanja od HEP-a ukoliko se pokaže da organizacija prijenosnog sustava prema ITO modelu ne ispunjava postavljene kriterije", kazao je Granić, dodavši da će to može pokrenuti i sam HEP.
Naglasio je da je ovaj prijedlog u potpunosti u skladu s direktivom EU-a i udovoljava ciljevima energetske politike EU-a. Nakon donošenja zakona vezanih za energetski sustav, najvjerojatnije u ožujku ove godine, Hrvatska ima rok od godinu dana za implementaciju zakona, odnosno za restrukturiranje HEP-a. Po mišljanju Dubravka Čoraka, predsjednika Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, troškovi restrukturiranja mogli bi dosegnuti 2,5 milijarde kuna.
No Granić to negira i ističe da bi troškovi mogli iznositi tek 15 posto tog iznosa, te da će troškove snositi HEP. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Vujec još je jednom naglasila da nema straha od privatizacije HEP-a, te pozvala da se već sutra počne s restrukturiranjem kako bi se udovoljilo postavljenim rokovima.
| | | Stranica: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 |
|
|
|
|
|
